Kriza u Rusiji je dosegnula vrhunac Stanovnici mnogih ruskih regija od kraja ljeta prijavljuju nestašicu benzina i nagli rast cijena goriva, što su uglavnom uzrokovali ukrajinski napadi dronovima na rafinerije nafte. Stvaraju se dugi redovi na pumpama, dok su se neke manje i neovisne benzinske postaje morale zatvoriti jer im je kupnja goriva na burzi postala preskupa, prenosi Meduza. Do sredine kolovoza bile su oštećene rafinerije Uhta, Rjazan, Saratov i Volgograd, kao i još tri u Samarskoj regiji. Već tada je Rusija izgubila najmanje 17 posto svojih rafinerijskih kapaciteta. Mjesec kasnije, dronovi su pogodili postrojenja u Republici Baškortostan i Lenjingradskoj oblasti. Nestašica goriva proteže se i do ostalih regija, jer u nekim područjima Krima uopće nema benzina. - U dijelovima Krima situacija je kritična, mnoge su se postaje potpuno zatvorile. Na onima koje su još uvijek otvorene nema benzina, samo dizela i plina. Lokalne vlasti uvele su sustav racioniranja, samo vladina vozila smiju točiti gorivo - rekao je lokalni aktivist. Jedan od stanovnika požalio se lokalnim medijima da mu je žena trudna, ali u njihovom gradu nema rodilišta, dok je najbliža klinika udaljena 80 kilometara i nemaju dovoljno goriva da stignu do nje. Benzin je također u gotovo svim regijama znatno poskupio. Sergej Vakulenko, viši suradnik u Carnegie Russia Eurasia Centru, kaže da rastuće cijene uglavnom pomažu vraćanju ravnoteže na tržište, ali vladina politika ograničavanja cijena benzina ima kontraefekt - proizvođači nemaju poticaja za povećanje ponude ili stvaranje sezonskih rezervi. - Krajem ljeta potražnja za gorivom u Rusiji uvijek raste. Farme su u punom jeku, a stanovnici gradova češće voze na duže relacije. Istodobno, ponuda pada zbog sezonskog održavanja rafinerija - rekao je Vakulenko. #Rusija #kriza #gorivo #nestašice #rat #Ukraina #dronovi

Orban: Trump je Ursulu pojeo za doručak! Francuska je, razočarana trgovinskim sporazumom između Europske unije i Sjedinjenih Država, objavljenim u nedjelju, u ponedjeljak pozvala Europu da zauzme čvršći stav tijekom predstojećih pregovora o njegovoj provedbi. Francuski premijer François Bayrou izrazio je žaljenje zbog ovoga "sumornog dana" za Europu, koja je pristala pokoriti se. "Ovaj sporazum ne bi trebao biti kraj priče jer bi to jednostavno značilo da smo oslabljeni", rekao je francuski ministar za vanjsku trgovinu Laurent Saint-Martin za radi France Inter. "Ovo ne smije biti kraj", kazao je, dodavši da "sada kreću tehnički pregovori" i da "tu priliku možemo iskoristiti da bismo se osnažili". Američki predsjednik Donald Trump i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u nedjelju su u Škotskoj najavili carinski sporazum, kojim se predviđa uvođenje carina od 15 posto na europske proizvode koji se izvoze u Sjedinjene Države. U nadi da će uspjeti izbjeći eskalaciju trgovine, EU se obvezala i na 750 milijardi dolara kada je posrijedi kupnja energije, čiji je cilj zamijeniti kupnju ruskog plina, kao i na 600 milijarda dolara dodatnih ulaganja u Sjedinjene Države. Premda Pariz priznaje da će ovaj sporazum donijeti "stabilnost" tvrtkama, poseban se naglasak stavlja na njegovu "neuravnoteženu" prirodu, kako je kazao Saint-Martin, a isti izraz upotrijebili su i ministar industrije i energetike Marc Ferracci, kao i ministar izaslanik za Europu Benjamin Haddad u poruci objavljenoj na X-u. "Danas je naša odgovornost zajamčiti da u konačnici ovaj sporazum bude što manje neuravnotežen. Treba zajamčiti da se postigne rebalans kada su posrijedi usluge" i "da velike američke tvrtke više pridonose kada u Europu izvoze svoje usluge, posebno one digitalne", rekao je Ferracci. Na "rebalansiranje" je pozvao i Saint-Martin, koji je istaknuo da je, dok je trgovinska bilanca Sjedinjenih Država s Europom u deficitu kada je riječ o robi, uvelike u suficitu kada su posrijedi usluge. Europski pregovarači morat će upotrijebiti "sve alate koji su im na raspolaganju", među njima i instrument trgovinske zaštite EU-a od gospodarske prisile koji, primjerice "omogućuje ograničen pristup američkih tvrtki europskim tržištima javne nabave", istaknuo je Ferracci. Osmišljen prvenstveno kao sredstvo odvraćanja taj instrument trgovinske zaštite pomaže EU-u u borbi protiv gospodarske prisile i uzvraćanju protumjerama u zaštiti suvereniteta Unije i država članica u geopolitičkom kontekstu u kojem strane zemlje sve više koriste trgovinu i ulaganja kao oružje. Među predstavnicima francuskih tvrtki vladaju podijeljeni osjećaji. "S jedne strane postoji olakšanje jer ovaj sporazum omogućuje transparentnost", rekao je AFP-u Emmanuel Guichard, glavni izaslanik Udruge kozmetičkih tvrtki (FEBEA), no istodobno "za nas ovo nije dobar dogovor, jednostavno zato što smo u siječnju imali nula posto carina na izvoz u Sjedinjene Države, a sada ćemo biti na 15 posto", dodao je, istaknuvši da su Sjedinjene Države najveće tržište kozmetičkog sektora i čine 12 posto izvoza. Istodobno postoji olakšanje za zrakoplovnu industriju, koja ima koristi od izuzeća, i primjerice, kada su posrijedi žestoka alkoholna pića. Francuska udruga zrakoplovne i svemirske industrije (GIFAS) je u poruci AFP-u napisala da pozdravlja izuzeće, jer je "dobro za uravnoteženu industriju između Francuske i Sjedinjenih Država", a i utjecat će na "održanje kvalificirane radne snage u Francuskoj na svim razinama lanca podizvođača". S obzirom na to da ne raspolaže pojedinostima sporazuma, Francuska udruga izvoznika vina i žestokih pića (FEVS) odbila je komentirati sporazum u ovoj fazi. Visoki dužnosnik Europske komisije u ponedjeljak je rekao da se nastavlja rasprava o carinskim izuzećima za sektor vina i žestokih pića u sklopu trgovinskog sporazuma te je dodao da su rasprave po tom pitanju najdalje napredovale za sektor žestokih pića, za razliku od sektora vina. Europske burze porasle nakon dogovora SAD-a i EU Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica porasle, dosegnuvši najviše razine u četiri mjeseca, jer je ulagače oraspoložio trgovinski dogovor između SAD-a i Europske unije. https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/pljuste-reakcije-na-sporazum-eu-s-trumpom-javili-se-njemacki-kancelear-merz-meloni-15608011

OPASNA PLIJESAN NA MLIJEČNIM DESERTIMA IZ "LIDLA" Plijesan prekriva Hrvatsku. U šest godina koliko postoji Halo, inspektore nismo doživjeli toliko prijava i pritužbi na pljesnive prehrambene proizvode. Svaki dan mogli bi objavljivati desetke priča. Danas ćemo (opet) o Lidlu. Onom iz Kutine . "Već sam više puta naišla na plijesan u proizvodima kupljenima u Lidlu i to sve unutar roka valjanosti. Poučena time uvijek pregledam cijeli proizvod prije nego ga dam svojoj djeci posebno kada se radi o mliječnom desertu ili proizvodu. Plijesan smo pronašli čak i u namazu od tune no to nisam slikala niti sam sačuvala račun pa bi takva vrsta reklamacije vjerojatno bila odbijena. A i morala bi prevaliti kilometre zbog 2-3 eura nadoknade. Sada sam bila opreznija i mudrija," piše nam ogorčena Kutinjanka jer je zamalo svojoj maloljetnoj djeci dala mliječni desert s medom koji je bio uredno zapakiran, neoštećene ambalaže, ali puno plijesni. Na slikama se vidi kako su SVI deserti prekriveni slojem plijesni, iako je uredan rok trajanja (21.8.2025.). Tko ih proizvodi, ne piše, ali se da iščitati kako taj mliječni desert distribuira mađarski Lidl, a da je isti proizveden za hrvatski Lidl (ma što god to značilo). Dakle, odgovornost za stavljanje na tržište RH ima hrvatski Lidl. Čak i u slučaju eventualnih zdravstvenih problema njihovih kupaca. I to u punom obeštećenju. Naš savjet: pažljivo čitajte rokove trajanja, sada dok traju velike vrućine provjerite SVE mliječne, čokoladne, ali i mesne proizvode i prerađevine prije no što ih konzumirate ili nekome ponudite na stolu ili za jelo. Da ne bi poslije bilo "belaja", rekli bi u Bosni . Stihijsko popunjavanje polica, višesatno držanje paleta raznih OSJETLJIVIH proizvoda na Suncu, prekid hladne linije i niz drugih čimbenika i te kako mogu stvoriti problem potrošačima koji s povjerenjem kupuju i pošteno plaćaju svakim danom sve skuplje proizvode. A plijesan se najmanje očekuje ako ne sve o propisima proizvedeno, transportirano i distribuirano do polica i potrošača. Na kraju recimo još i ovo: zanimljivo kako već mjesecima ukazujemo na probleme s crvima i plijesnima u hrani koju prodaje Lidl. A oni nisu napravili niti jedan jedini opoziv. Barem ne javni... 🤔 #Lidl #plijesan #mliječnidesert https://www.facebook.com/100066974921362/posts/pfbid0T647prUdKGRxLzfEGmBLfRfopTh8JJXjLy2aEHy9UXGKpVjo7fGhBdwbszmp4uHTl/?app=fbl

"PLODINE" TISUĆAMA POTROŠAČA NAPLAĆIVALI NAKNADU ZA AMBALAŽU BEZ OZNAKA! Obećali smo za ovaj vikend poučne, zanimljive i dobre priče koje dokazuju kako su potrošači najbolji "tržišni inspektori". Posebice u Hrvatskoj gdje se na potrošače gleda kao na "nižu rasu" ili "ovce za šišanje". E, pa da to tako ne može više biti dokazat ćemo kroz ovaj vikend. Ide priča prva. Ona iz Plodina. Koje su na svoje police stavili novi sok od naranče s pulpom koju proizvodi njemački Molkerei Gropper iz Bissingena. Prijave su stigle sa svih strana Hrvatske: od Slavonije, Dalmacije, Istre i Kvarnera do Zagreba. S time da su i cijene bile različite: od 1,67 € u Pleternici do 3,33 € u Novalji, Zagrebu... Na prvi pogled, dobra roba, ako je 1,67 € i prihvatljiva cijena, ukusan proizvod. Na drugi, detaljniji pogled - problem. Osim što je deklaracija na boci teško čitljiva (bolje rečeno nečitljiva zbog sitnih slova i svijetlo narančaste boje), nema prijevoda na hrvatskib jezik. Tu su njemački, mađarski, rumunjski, slovenski, slovački, češki, poljski, ali ne i hrvatski To je prvi prekršaj. A, drugi, još ozbiljniji prekršaj je onaj koji su otkrile tisuće kupaca diljem Hrvatske. I ti naknadno kada su htjeli vratiti te plastične boce i uzeti naplaćenu im naknadu od 0,10 €✓ Na bocama nije bilo oznake, a trgovci su u Plodinama uredno naplaćivale naknadu čime su si napravili ne pripadajuću dobit, prevarili potrošače i počinili težak prekršaj prema Zakonu o gospodarenju otpadom. Gnjev potrošača je bio razumljiv. Zato smo o svemu izvijestili DIRH (nadležan za deklaraciju) i Carinsku upravu. Vrlo brzo stigao nam je odgovor koji je potvrdio ono što smo znali. Naime, "Zakonom o gospodarenju otpadom u dijelu koji pojašnjava temeljne pojmove definira se „sustav proširene odgovornosti proizvođača” kao skup mjera koje se poduzimaju u Republici Hrvatskoj kako bi se osiguralo da proizvođači proizvoda snose financijsku ili financijsku i organizacijsku odgovornost za fazu »otpad« u životnom ciklusu proizvoda. Isto tako, točkom 48., definira se “otpad” kao „svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili "mora odbaciti“. S tim u vezi, a sukladno odredbama predmetnog Zakona, nadležnost Carinske uprave u smislu proširene odgovornosti, odnosi se na sustav obveza u sustavu proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, uključujući plaćanje povratne naknade i naknade gospodarenja otpadom. U skladu sa Zakonom o gospodarenju otpadom Carinska uprava provodi nadzor kod obveznika koji stavljaju proizvod na tržište i u odnosu na plaćanje povratne naknade uključivo i označavanje proizvoda odgovarajućom oznakom o povratnoj naknadi. Člankom 4. točkom 69. Zakona o gospodarenju otpadom definirano je da je proizvođač proizvoda pravna ili fizička osoba – obrtnik ili fizička osoba koja razvija, proizvodi, prerađuje, obrađuje, prodaje, unosi ili uvozi odnosno stavlja na tržište proizvode i/ili uređaje i/ili opremu. Nadalje, člankom 4. točkom 80. predmetnog Zakona definirano je da je „stavljanje proizvoda na raspolaganje na tržištu“ - svaka isporuka proizvoda za distribuciju, potrošnju ili upotrebu na tržištu Republike Hrvatske u okviru trgovačke aktivnosti, s plaćanjem ili bez plaćanja, a u točci 81. definirano je da je „stavljanje na tržište“ - prvo stavljanje proizvoda na raspolaganje na tržištu Republike Hrvatske. Sukladno odredbama članka 104. Zakona o gospodarenju otpadom sustav povratne naknade vodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te je proizvođač proizvoda koji stavlja na tržište proizvod za koji je propisano plaćanje povratne naknade, dužan izvijestiti Fond o količini proizvoda stavljenog na tržište te plaćati iznos povratne naknade Fondu. Sukladno članku 4. Uredbe o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi povratna naknada iznosi 0,10 eura i plaća se za svu ambalažu od pića koja je označena oznakom sustava povratne naknade. Pravilnikom o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku propisano je da proizvođači/uvoznici/ unosnici prilikom stavljanja proizvoda pakiranih u ambalažu na tržište Republike Hrvatske, uplaćuju Fondu naknade između ostalog i za povratnu naknadu te da se od 23.11.2023. godine prijava i obračun povratne naknade odnosi na ambalažu od stakla, PET, FE i AL volumena većeg ili jednakog 0,2 l i volumena jednakog ili manjeg od 3 l. Člankom 17. navedenog Pravilnika propisno je da je proizvođač proizvoda OBVEZAN označiti ambalažu od pića GTIN oznakom te je propisan i izgled navedene oznake. Iz navedenih odredbi proizlazi da je osoba koja stavlja proizvode na tržište u obvezi iste prijaviti Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te iste propisno označiti. U odnosu na zaprimljene informacije o mogućim nepravilnostima, Carinska uprava je sukladno djelokrugu rada poduzela propisane aktivnosti u skladu s odgovarajućim zakonskim odredbama," izvijestili su nas iz Carinske uprave. Slično je postupio i Državni inspektorat koji je nadležan za kontrolu deklaracija. Cijeli kontingent tog proizvoda je zato hitno povučen s tržišta. Ostaje pitanje kako i pod kojim uvjetima potrošači sada mogu ostvariti pravo na povrat naknade koja im je uredno naplaćena, a radi se o desecima tisuća takvih boca. U svakom slučaju, nemojte baciti te boce u otpad jer čekamo odgovor Plodina koje potrošačima moraju vratiti neosnovano naplaćenu naknadu bez mogućnosti legalnog povrata sredstava. Čekat ćemo i rješenja o kaznama koja će dobiti Plodine. U međuvremenu, pažljivo i odgovorno kupujte sve proizvode. Posebice u hrvatskim trgovinama. #Plodine #Carina #DIRH #povratambalaže #naknadazaplastičneboce #prekršaji #kazne

Tone droge na crnom tržištu – razbijene zločinačke mreže #mup #rh #droga #tržište #Hrvatska

JABUČNOM SOKU U „SPARU“ ISTEKAO ROK TRAJANJA PRIJE DVIJE GODINE?! Pod Sparovom trgovačkom markom "Vrtovi Hrvatske" plasiraju se domaći proizvodi. Jedan od takvih proizvoda je i mutni Sok od jabuke od tri litre kojeg proizvodi "Domaće voće" iz Velike Ludine (Katoličko Selišće). Na policama Spara Gabrik u Karlovcu uredno prodaju taj sok s rokom trajanja do 10.8.2026. ALI! Karlovčanin je otvorio taj sok i popio gotovo cijelu čašu. Osjetio je nekakav čudan okus. Pogledao je deklaraciju na kojoj je napisan uredan rok. No, primijetio je i da je ta deklaracija nekako kao prelijepljena pa ju je, malo po malo, odlijepio i – imao je što vidjeti! Ispod piše kako je rok trajanja zapravo prošao prije dvije godine!?! Točnije 7.4.2023. Svratio je do Spara i upozorio ih na svoje „otkriće“, ali je dobio odgovor kako je za njih „valjana“ deklaracija ona koja je zalijepljena na ambalaži. I sve su ostavili u prodaji. Zbog svega navedenog u akciju je krenuo i Državni inspektorat jer: „Subjekti u poslovanju s hranom su dužni uskladiti svoje poslovanje s nacionalnim i europskim propisima koji reguliraju područje sigurnosti hrane, te su odgovorni da hrana koju stavljanju na tržište bude sigurna za potrošača i označena u skladu s propisima. U skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, informacije o hrani ne smiju biti obmanjujuće, a posebno u pogledu njezine prirode, identiteta, svojstava, sastava, roka trajanja itd. Zbog svega navedenog u tijeku je nadzor Sanitarne inspekcije“, izvijestili su iz Državnog inspektorata koji će zainteresiranu potrošačku javnost izvijestiti o rezultatima nadzora. #VrtoviHrvatske #Domaćevoće #jabučnisok #sanitarnainspekcija #Spar

Rekordan odljev kupaca: U ožujku Teslina vozila mijenjana konkurentskim više nego ikad 👎👇 Elon Musk završava drugi mjesec u Bijeloj kući kao čelnik takozvanog Ministarstva za učinkovitost vlade (DOGE), istovremeno vlasnici Tesle zamjenjuju svoja električna vozila drugim markama više nego ikad. Prema analizi platforme Edmunds, ožujak je imao “najveći udio ikad” Teslinih zamjena za vozila drugih proizvođača, prenoci CNBC. Naime, od preuzimanja pozicije u Trumpovoj administraciji u siječnju, Musk se bavi smanjenjem broj zaposlenih u državnim institucijama i reže državnu potrošnju. Prije angažmana u vladi, potrošio je oko 290 milijuna dolara za podršku Trumpovoj kampanji. I dok su te veze, dioničari u prvi mah nagrađivali, trend se preokrenuo. Tako je dionica Tesle zabilježila rekordni sedmi uzastopni tjedni pad, što je rezultiralo padom od 42 posto ove godine. Investitori se ponovno fokusiraju na Teslinu prodaju koja je u značajnom padu na ključnim tržištima, dodaje CNBC. Problemi s prodajom vidljivi su globalno. U Njemačkoj je, prema Bloombergu, Teslina prodaja pala za 71 posto u prva dva mjeseca godine nakon što je Musk izrazio podršku krajnje desnoj stranci Alternativa za Njemačku. U Francuskoj su isporuke u istom razdoblju smanjene za 44 posto. U Kini su isporuke u veljači pale za 49 posto, što je glavni tajnik Kineske udruge proizvođača putničkih automobila Cui Dongshu pripisao nadogradnji Modela Y, što je i Muskovo obrazloženje pada. Cui je također upozorio da Muskov politički angažman predstavlja rizik za Teslu: “Uspješan poslovni čovjek trebao bi obuhvatiti cijelo tržište, ponašati se prijateljski prema svima. Ali ako stvari sagledate kroz prizmu birača, tada će vam polovica birača biti naklonjena, a polovica neće.” Teslin brend snažnije je povezan sa svojim izvršnim direktorom nego ijedan drugi u automobilskoj industriji. Istraživanja Edmundsa iz kolovoza 2024. pokazala su da samo 2 posto kupaca automobila u SAD-u nije bilo upoznato s djelovanjem Muska. Istovremeno, kompanija se suočava s rastućom konkurencijom. Analiza S&P Global Mobilityja iz siječnja pokazala je da su Teslini prihodi od prodaje u SAD-u pali za oko 11 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok su Ford, Chevrolet i Volkswagen povećali prodaju i preuzeli dio tržišta, piše CNBC. “Promjene u percepciji potrošača prema Tesli mogle bi otvoriti priliku za tradicionalne proizvođače automobila i nove igrače na tržištu električnih vozila”, napisala je Jessica Caldwell, voditeljica analitike u Edmundsu. Pretraživanje novih Teslinih modela na Edmundsovoj platformi prošlog mjeseca palo je na najnižu razinu od listopada 2022. Prosvjedi protiv Tesle koji su se proširili su se po SAD-u i drugim zemljama, dok su slučajevi vandalizma pogodili Tesline trgovine, vozila i punionice. Ipak, iako Muskov politički angažman zasigurno dodatno utječe na gubitak povjerenja kod kupaca, valja znati da je vrijednost brenda Tesla, prema podacima Brand Finance, pala za 26 posto ili oko 15 milijardi dolara već tijekom 2024., što je ujedno i druga godina zaredom da gubi na vrijednosti. -(poslovni.hr) #musk #tesla #dionice #pad #news #vijesti

PREMIJERU, OVAKO SE RADE GOTOVO SAVRŠENA „TIHA“ POSKUPLJENJA! Kada je prije 19 godina Lidl ulazio na hrvatsko tržište svi su govorili kako će to biti dobar korektiv za cijene. I kako će taj njemački diskonter drastično na bolje promijeniti mišljenje potrošača o trgovinama. Bit će jeftinije, ali i kvalitetnije. Jer, oni su nešto poput konkuretnog im također njemačkog Aldija. Ali, ipak bolji po kvaliteti. Međutim, nije sve išlo baš tako glatko. U početku poslovanja u RH Lidl je imao velik broj prijava (čitaj: reklamacija) kupaca, ali i kazni od strane tadašnjeg Državnog inspektorata. Prije svega zbog (ne)kvalitete proizvoda koji su nudili hrvatskim potrošačima, neisticanja cijena, nedostatka deklaracija na hrvatskom nam jeziku, nepoštivanja Zakona o zaštiti potrošača itd. S vremenom se to, ne baš lijepo, stanje popravilo. Proizvodi u Lidlu postali su kvalitetniji (jer su mnogi upitni inozemni proizvodi zamijenjeni onima iz Hrvatske – op. a.), raznovrsniji, a i uzdrmali su, priznajemo poprilično, i trgovačku sliku i praksu u Lijepoj našoj sa sloganom „Jedna zemlja, jedna cijena“. Logično, to su i domaći i inozemni potrošači i te kako pozdravili (prošle su godine gotovo svi trgovački lanci u RH "položili" sličnu "zakletvu", javno pred potrošačima, s obećanjem kako će biti svuda iste cijene, što su uglavnom i učinili. Istina, sve je bilo po iznimno visokim cijenama (na što su se žalili milijuni stranih turista, ali Bože moj, neka vide kako nam je kada je turistička sezona kod nas – op.a.) Vrijeme, kao i usmjerenje Uprave, s druge pak strane, učinilo je svoje. Danas u Hrvatskoj Lidl, zapravo, više nije "diskonter". Cijene više nisu male, a (po mišljenju potrošača) ni kvaliteta proizvoda više nije kao što je bila. U odnosu na druge slične trgovačke lance imaju ipak jednu pozitivnu prednost koju potrošači cijene: bespogovorno prihvaćaju reklamacije i često ih obeštećuju. Ali, ni ta pozivna slika nije trajala dugo. Danas je hrvatski Lidl, uz Kaufland (ista su poslovna grupacija) i njemački dm – Drogerie Markt, postao sinonim za visoke cijene, posebice u odnosu na susjednu nam i prijateljsku Sloveniju, a o Njemačkoj da i ne govorimo. I više ne cijene jednako svoje kupce u Hrvatskoj kao one u Njemačkoj odakle potiču i gdje im sjedište. S obzirom da živimo u Eurozoni gdje nam je euro zajednička valuta, a poslujemo i kupujemo na kakti jedinstvenom tržištu, za očekivati je onda da nas Lidl barem - ne izrabljuje. Pa da i cijene u Njemačkoj i Sloveniji ne budu i do 50% niže od onih u Hrvatskoj. Jer, konačno, isti su trgovački lanac, isti su prihodi u pitanju, a PDV nije baš toliko veći... Voljeli bi hrvatski potrošači kada bi Lidl uveo i novi slogan: „Moja zemlja, moja cijena, moja EU“ aludirajući na jedinstvenost cijena i u Njemačku odakle potiču, kao i u Hrvatskoj, Sloveniji... I, usput rečeno, neka ne serviraju priče koje više niti mala djeca ne prihvaćaju kao izgovor o „zlim dobavljačima“, velikoj kilometraži, razvedenoj državi, logistički zahtjevnim područjima, skupljoj radnoj snazi itd. Baš kao što ne želimo ni "puzajuća" poskupljenja koja nam serviraju na tjednoj bazi, a da gotovo mnogi nisu niti svjesni toga. I dalje ne vjerujete? Onda pogledajte ovo kao očiti dokaz te tvrdnje. Predstavljamo primjer konzervirane tune u suncokretovom ulju koja je 10. veljače koštala 2,29 €, tjedan dana poslije 2,39 €, da bi jučer, 3. ožujka, ta cijena bila dodatnih deset euro centi skuplja! Dakle, za tri tjedna dok svi govorili o visokim cijenama i bojkotu trgovačkih lanaca, ta je tuna poskupjela s 2,29 na 2,49 €! Drugim riječima, tjedno je postajala skuplja za 3 %!!! I to tiho, tiho, gotovo ispod radara. Ali ne i ispod našeg! Jer imamo najbolju mrežu „inspektora“ na terenu, onu - potrošačku! Koja sada i putem naše aplikacije https://haloinspektore.eu prati kretanje cijena i snima stanje na hrvatskom tržištu. Da, da: provalili smo i Lidl! Isti onaj koji očito zavarava potrošače raznim akcijama i marketinškim pričama, a istovremeno nam tiho, gotovo podlo i pohlepno, serviraju – tjedna sitna, ali bitna poskupljenja! Vjerujemo kako će ovo pročitati i premijer Andrej Plenković te će se konačno javno zapitati: „Tko to sabotira Vladu RH s poskupljenjima?!“ Možda mu sada, konačno, netko od njegovih jako dobro plaćenih suradnika poput ministra gospodarstva ili nekog ravnatelja brojnih državnih agencija, ukaže na ovaj dokaz koji javno objavljujemo. Samo, jadno je to i tužno, ako pored svih institucija i Vlade RH, potrošači moraju odlično plaćenim državnim dužnosnicima ukazivati na probleme s kojima se susreću na tržištu koje po službenoj dužnosti (kao) nadziru tijela javne vlasti. Jer, očito je i na ovom primjeru kako „sit gladnom ne vjeruje“. A u Hrvatskoj su, prije svega umirovljenici, ovršeni i blokirani, mnogi gladni jer ne mogu živjeti sa četiri (4) eura dnevno koliko im ostane kada plate sve obveze, skupe lijekove i sve skuplje režije, pa moraju živjeti od akcije do akcije na kojima se, zapravo, i dalje nude – kontinuirana tiha, puzajuća poskupljenja (vidi slike). Koje nitko osim nas, izgleda, ne nadzire. E, Andrej, Andrej... Sramotno i jadno je to. #Lidl #tuna #poskupljenja #

MINISTRE, ŠTO SE ČEKA? O ovome se u Hrvatskoj šuti. Nešto se pričalo, pisalo, objavljivalo, a onda se – zašutjelo. Neshvatljivo. Nedopustivo. Evo i zašto. Od 1. travnja 2025. u Italiji će jedna naljepnica postati obavezna za označavanje proizvoda pogođenih „shrinkflacijom“, praksom proizvođača koji smanjuje količinu/veličinu proizvoda bez istovremenog snižavanja njegove cijene. „Krenuli smo u to kako bismo zaustavili „shrinkflaciju“. Italija je, zajedno s Francuskom, među prvima u Europi uvela propise za suzbijanje te pojave. Još jednom smo prednjačili u inovativnosti zaštite potrošača i na to smo posebno ponosni,” izjavio je u prosincu prošle godine talijanski ministar poduzetništva i proizvodnje Adolfo Urso. Mjera koju je uvela talijanska vlada radi zaštite potrošača mogla bi dobiti neočekivan udarac, odnosno Europska unija mogla bi pokrenuti postupak protiv Republike Italije jer nije poštivala pravila EU-a kojih se treba pridržavati pri mijenjanju propisa koji mogu ograničiti jedinstveno europsko tržište. Vidjet ćemo kako će to završiti. Francuska je, međutim, odigrala proceduru po pravilima i ima nacionalnu mjeru s kojom štiti francuskog potrošača od ove štetne pojave. „Shrinkflacija“ je već neko vrijeme praksa i na našem tržištu - od pakiranja prehrambenih proizvoda do deterdženata, sredstava za čišćenje itd. Takvi su proizvodi izgledom isti kao i prethodno kupljeni, ali su manje težine ili niže kvalitete. Sjetite se, uostalom, i kruha našeg svakdašnjeg: prvo je bio 1 kg, zatim 750 g, pa 600 g, ubrzo iza toga 500 g, da bi se sada štruca prodavala po cijeni 1 kg za samo 400 grama!!! Jedna od najvećih prijevara potrošača u Hrvatskoj. Smanjen PDV, smanjena težina (i kvaliteta!), a cijena porasla… Najslikovitiji primjer „shrinkflationa“ na hrvatski način. Sam izraz „shrinkflation“ nastao je spajanjem engleskog glagola „shrink“ (ograničiti) i imenice „inflation“ (napuhavanje), a ukazuje na praksu smanjenja količine ili kvalitete proizvoda uz nepromijenjenu cijenu. Na taj način se podiže cijena proizvoda bez izravnog povećanja troškova proizvodnje. Melonijeva vlada, kako bi se suprotstavila rastu cijena (a on je prema zadnjem izvještaju Eurostata među najnižim u EU – 1,7%!) uvela je mjeru u svoj zakon o tržištu i tržišnom natjecanju, koji je parlamentu usvojio 12. prosinca 2024. Tako će od 1. travnja 2025. proizvođači koji stavljaju u prodaju robu široke potrošnje čija je količina smanjena, a prethodno pakiranje je ostalo nepromijenjeno, dok je cijena po jedinici mjere povećana, obvezuju se na davanje tih informacija potrošačima posebnom naljepnicom na prodajnom pakiranju. Tako će na prednjoj strani pakiranja, odnosno na odgovarajućoj naljepnici na proizvodu, u razdoblju od šest mjeseci od datuma stavljanja na tržište „shrinkanog“ proizvoda morati stajati tekst: "Ovo pakiranje sadrži proizvod manje …. (nečega) nego X (mjerne jedinice) u usporedbi s prethodnom količinom». U Hrvatskoj se o tome samo priča, ali nitko ništa ne poduzima. Eto, sad imamo konkretne primjere država članica EU koje konkretno reagiraju na pojave na tržištu koje utječu na prava njihovih potrošača. Predlažemo resornom ministru Šušnjaru u čijem je portfelju zaštita potrošača da njegove službe HITNO prouče primjer Italije i Francuske … Pa ne moramo uvijek izmišljati neka nova rješenja. Što prije to bolje jer se s ovakvim zapuštenim stanjem sa zaštitom potrošača u Hrvatskoj ne „šrinkaju“ samo proizvodi, već i prava potrošača. (Na slikama: primjer očite „šrinkflacije“ na koju nitko, osim potrošača, ne reagira) #shrinkflation #bojkot #ministar #Italija #Francuska #Meloni #Urso