• Palantirov AI postaje službeni program američke vojske?

    U dopisu od 9. ožujka, upućenom visokim vojnim dužnosnicima i zapovjednicima, Feinberg je istaknuo kako će integracija sustava Maven Smart System vojnicima pružiti 'najsuvremenije alate potrebne za otkrivanje, odvraćanje i dominaciju nad protivnicima u svim domenama'. Prema dokumentu u koji je Reuters imao uvid, očekuje se da će odluka stupiti na snagu do kraja tekuće fiskalne godine, odnosno do rujna.

    Maven je softverska platforma za zapovijedanje i nadzor koja analizira podatke s bojišta i identificira ciljeve. On već sada služi kao primarni AI operativni sustav američke vojske, a korišten je u tisućama ciljanih napada na Iran tijekom posljednja tri tjedna.

    Proglašenje Mavena službenim programom pojednostavit će njegovu primjenu u svim rodovima vojske te osigurati stabilno, dugoročno financiranje. Prema Feinbergovom nalogu, nadzor nad sustavom bit će prebačen iz Nacionalne geoprostorne obavještajne agencije u Ured glavnog digitalnog direktora za umjetnu inteligenciju Pentagona u roku od 30 dana. Buduće ugovore s Palantirom vodit će američka Kopnena vojska.

    Sustav Maven može u trenu analizirati goleme količine podataka sa satelita, dronova, radara i senzora kako bi automatski identificirao prijetnje poput neprijateljskih vozila, objekata ili skladišta oružja. Cameron Stanley, dužnosnik Pentagona koji vodi AI ured, demonstrirao je na nedavnoj prezentaciji kako sustav generira 'toplinske karte' ciljeva na Bliskom istoku. 'Kada smo započeli, za ono što ste upravo vidjeli doslovno su bili potrebni sati', izjavio je Stanley.

    Stručnjaci Ujedinjenih naroda upozoravaju da AI sustavi za odabir ciljeva bez ljudske intervencije nose etičke, pravne i sigurnosne rizike zbog mogućih pristranosti u podacima na kojima su trenirani. Iz Palantira odgovaraju kako njihov softver ne donosi odluke o uporabi smrtonosne sile te da ljudi ostaju odgovorni za odabir i odobravanje ciljeva.

    Maven je evoluirao iz projekta pokrenutog 2017. godine za označavanje snimki s dronova. U 2024. godini Pentagon je Palantiru dodijelio ugovor od 480 milijuna dolara, koji je u svibnju 2025. povećan na maksimalnih 1,3 milijarde dolara. Tehnološki direktor tvrtke, Shyam Sankar, ranije je izjavio pred Kongresom da Maven ima 'desetke tisuća korisnika'.

    Kao potencijalna komplikacija u daljnjoj primjeni navodi se korištenje AI alata Claude tvrtke Anthropic unutar sustava Maven. Reuters je ranije izvijestio da je Pentagon nedavno označio Anthropic kao rizik u opskrbnom lancu zbog spora oko sigurnosnih ograničenja i zaštitnih mehanizama njihove umjetne inteligencije.

    https://www.tportal.hr/tehno/clanak/pentagon-usvaja-palantirov-ai-kao-kljucni-sustav-americke-vojske-evo-sto-to-znaci-20260322
    Palantirov AI postaje službeni program američke vojske? U dopisu od 9. ožujka, upućenom visokim vojnim dužnosnicima i zapovjednicima, Feinberg je istaknuo kako će integracija sustava Maven Smart System vojnicima pružiti 'najsuvremenije alate potrebne za otkrivanje, odvraćanje i dominaciju nad protivnicima u svim domenama'. Prema dokumentu u koji je Reuters imao uvid, očekuje se da će odluka stupiti na snagu do kraja tekuće fiskalne godine, odnosno do rujna. Maven je softverska platforma za zapovijedanje i nadzor koja analizira podatke s bojišta i identificira ciljeve. On već sada služi kao primarni AI operativni sustav američke vojske, a korišten je u tisućama ciljanih napada na Iran tijekom posljednja tri tjedna. Proglašenje Mavena službenim programom pojednostavit će njegovu primjenu u svim rodovima vojske te osigurati stabilno, dugoročno financiranje. Prema Feinbergovom nalogu, nadzor nad sustavom bit će prebačen iz Nacionalne geoprostorne obavještajne agencije u Ured glavnog digitalnog direktora za umjetnu inteligenciju Pentagona u roku od 30 dana. Buduće ugovore s Palantirom vodit će američka Kopnena vojska. Sustav Maven može u trenu analizirati goleme količine podataka sa satelita, dronova, radara i senzora kako bi automatski identificirao prijetnje poput neprijateljskih vozila, objekata ili skladišta oružja. Cameron Stanley, dužnosnik Pentagona koji vodi AI ured, demonstrirao je na nedavnoj prezentaciji kako sustav generira 'toplinske karte' ciljeva na Bliskom istoku. 'Kada smo započeli, za ono što ste upravo vidjeli doslovno su bili potrebni sati', izjavio je Stanley. Stručnjaci Ujedinjenih naroda upozoravaju da AI sustavi za odabir ciljeva bez ljudske intervencije nose etičke, pravne i sigurnosne rizike zbog mogućih pristranosti u podacima na kojima su trenirani. Iz Palantira odgovaraju kako njihov softver ne donosi odluke o uporabi smrtonosne sile te da ljudi ostaju odgovorni za odabir i odobravanje ciljeva. Maven je evoluirao iz projekta pokrenutog 2017. godine za označavanje snimki s dronova. U 2024. godini Pentagon je Palantiru dodijelio ugovor od 480 milijuna dolara, koji je u svibnju 2025. povećan na maksimalnih 1,3 milijarde dolara. Tehnološki direktor tvrtke, Shyam Sankar, ranije je izjavio pred Kongresom da Maven ima 'desetke tisuća korisnika'. Kao potencijalna komplikacija u daljnjoj primjeni navodi se korištenje AI alata Claude tvrtke Anthropic unutar sustava Maven. Reuters je ranije izvijestio da je Pentagon nedavno označio Anthropic kao rizik u opskrbnom lancu zbog spora oko sigurnosnih ograničenja i zaštitnih mehanizama njihove umjetne inteligencije. https://www.tportal.hr/tehno/clanak/pentagon-usvaja-palantirov-ai-kao-kljucni-sustav-americke-vojske-evo-sto-to-znaci-20260322
    Pentagon prelomio: Palantirov AI postaje službeni program američke vojske? Evo što to znači
    www.tportal.hr
    Donošenje vojnih odluka pomoću umjetne inteligencije postaje temelj američke obrambene strategije. Prema novom nalogu iz Pentagona, Palantirov sustav Maven postaje službeni program vojske SAD-a, čime se završava faza testiranja i počinje era AI ratovanja.
    0 نظرات ·0 اشتراک‌گذاری‌ها ·264 بازدیدها
  • Ogorčeni zbog uvjetne presude napadaču na kolegicu

    Postoji trenutak kada država mora jasno pokazati gdje je granica, a danas, ovom presudom, nije, poručuju iz Sindikata policije RH povodom uvjetnu kazne Hamzi O. (33), marokanskom državljaninu koji je proglašen krivim zbog prisile prema službenoj osobi u službenoj prostori, odnosno da je pretukao policajku, koja je o tome svjedočila na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu.

    Nakon što je napisao svoje podatke, pustio je kemijsku olovku te me desnom šakom udario u lice tako da sam udarila potiljkom o zid. S objema rukama me primio za prednji dio glave i počeo čupati. I onda mi je glavom više puta udarao o zid. Spriječio me i da uzmem telefon, koji sam tijekom naguravanja uspjela uzeti s desne strane odore, ali on ga je na kraju bacio na pod, rekla je policajka koju su kolege odvezle u bolnicu.

    Za Marokancem, koji je ušao u našu zemlju bez dokumenata još 2013. godine, raspisana je inozemna tjeralica.

    -Državljanin Maroka, koji je brutalno napao policijsku službenicu na dužnosti, koji ju je udarao, vukao za kosu, udarao glavom o zid i pokušao joj onemogućiti pozivanje pomoći, danas ne ide u zatvor. Dobio je uvjetnu kaznu. Za Sindikat policije Hrvatske to nije samo pravna odluka. To je poruka. I to pogrešna. Poruka policajcima da nisu dovoljno zaštićeni. Poruka onima koji napadaju policiju da granica nije čvrsta. Poruka građanima da sigurnost na koju su navikli nije nešto što se podrazumijeva. Ovdje ne govorimo o incidentu. Govorimo o napadu na službenu osobu. Na državu. Na sustav. Na ženu koja je radila svoj posao. Još jednom izražavamo punu podršku kolegici. Ovaj slučaj otvara i pitanja koja se više ne mogu ignorirati. Kako osoba bez važećih dokumenata, za kojom je raspisana međunarodna tjeralica, boravi u Republici Hrvatskoj i kako takav slučaj završava ovakvom presudom? Sindikat policije Hrvatske oštro osuđuje ovaj čin i dobadaj te traži hitnu reakciju nadležnih tijela, preispitivanije kriterija za odobravanje boravka stranim državljanima te jasnu poruku da za one koji nasilno napadaju policiju i ne poštuju pravni poredak, nema mjesta u Republici Hrvatskoj. Napad na policijske službenike mora se tretirati kao napad na državu i tako kažnjavati, poručuju u SPH-u.

    https://www.varazdinske-vijesti.hr/aktualno/sph-napad-na-policijske-sluzbenike-napad-je-na-drzavu-i-tako-se-treba-kaznjavati-102121
    Ogorčeni zbog uvjetne presude napadaču na kolegicu Postoji trenutak kada država mora jasno pokazati gdje je granica, a danas, ovom presudom, nije, poručuju iz Sindikata policije RH povodom uvjetnu kazne Hamzi O. (33), marokanskom državljaninu koji je proglašen krivim zbog prisile prema službenoj osobi u službenoj prostori, odnosno da je pretukao policajku, koja je o tome svjedočila na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu. Nakon što je napisao svoje podatke, pustio je kemijsku olovku te me desnom šakom udario u lice tako da sam udarila potiljkom o zid. S objema rukama me primio za prednji dio glave i počeo čupati. I onda mi je glavom više puta udarao o zid. Spriječio me i da uzmem telefon, koji sam tijekom naguravanja uspjela uzeti s desne strane odore, ali on ga je na kraju bacio na pod, rekla je policajka koju su kolege odvezle u bolnicu. Za Marokancem, koji je ušao u našu zemlju bez dokumenata još 2013. godine, raspisana je inozemna tjeralica. -Državljanin Maroka, koji je brutalno napao policijsku službenicu na dužnosti, koji ju je udarao, vukao za kosu, udarao glavom o zid i pokušao joj onemogućiti pozivanje pomoći, danas ne ide u zatvor. Dobio je uvjetnu kaznu. Za Sindikat policije Hrvatske to nije samo pravna odluka. To je poruka. I to pogrešna. Poruka policajcima da nisu dovoljno zaštićeni. Poruka onima koji napadaju policiju da granica nije čvrsta. Poruka građanima da sigurnost na koju su navikli nije nešto što se podrazumijeva. Ovdje ne govorimo o incidentu. Govorimo o napadu na službenu osobu. Na državu. Na sustav. Na ženu koja je radila svoj posao. Još jednom izražavamo punu podršku kolegici. Ovaj slučaj otvara i pitanja koja se više ne mogu ignorirati. Kako osoba bez važećih dokumenata, za kojom je raspisana međunarodna tjeralica, boravi u Republici Hrvatskoj i kako takav slučaj završava ovakvom presudom? Sindikat policije Hrvatske oštro osuđuje ovaj čin i dobadaj te traži hitnu reakciju nadležnih tijela, preispitivanije kriterija za odobravanje boravka stranim državljanima te jasnu poruku da za one koji nasilno napadaju policiju i ne poštuju pravni poredak, nema mjesta u Republici Hrvatskoj. Napad na policijske službenike mora se tretirati kao napad na državu i tako kažnjavati, poručuju u SPH-u. https://www.varazdinske-vijesti.hr/aktualno/sph-napad-na-policijske-sluzbenike-napad-je-na-drzavu-i-tako-se-treba-kaznjavati-102121
    Like
    1
    · 0 نظرات ·0 اشتراک‌گذاری‌ها ·227 بازدیدها
  • Danas je 81. godišnjica rođenja ratnog ministra obrane RH Gojka Šuška

    16.ožujka 1945. godine u Širokom Brijegu rođen je ratni ministar obrane RH i najbliži suradnik prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana Gojko Šušak.
    16.03.1945.-03.05.1998.
    Gojko Šušak, dr. Franjo Tuđman i general Ante Gotovina ,velikani su hrvatskog naroda u stvaranju hrvatske države. Zaslužuju časno mjesto u hrvatskoj povijesti.
    Obrani domovine bio je posvećen 24 sata na dan. O nama braniteljima je brinuo kao o vlastitoj obitelji. Narod koji ima ovakve domoljube ,ovakvog ministra, ovakvog generala, ovakvu vojsku i ovakvog predsjednika ne gubi nijednu bitku .
    Hvala vam za domovinu.
    Danas je 81. godišnjica rođenja ratnog ministra obrane RH Gojka Šuška 16.ožujka 1945. godine u Širokom Brijegu rođen je ratni ministar obrane RH i najbliži suradnik prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana Gojko Šušak. 16.03.1945.-03.05.1998. Gojko Šušak, dr. Franjo Tuđman i general Ante Gotovina ,velikani su hrvatskog naroda u stvaranju hrvatske države. Zaslužuju časno mjesto u hrvatskoj povijesti. Obrani domovine bio je posvećen 24 sata na dan. O nama braniteljima je brinuo kao o vlastitoj obitelji. Narod koji ima ovakve domoljube ,ovakvog ministra, ovakvog generala, ovakvu vojsku i ovakvog predsjednika ne gubi nijednu bitku . Hvala vam za domovinu.
    Like
    4
    · 0 نظرات ·0 اشتراک‌گذاری‌ها ·118 بازدیدها
  • Predsjednik Republike Zoran Milanović osvrnuo se na odluku Srbije o nabavi raketa. #HRTVijesti Više na linku

    http://tiny.cc/zgd0101
    Predsjednik Republike Zoran Milanović osvrnuo se na odluku Srbije o nabavi raketa. #HRTVijesti Više na linku 👉http://tiny.cc/zgd0101
    0 نظرات ·0 اشتراک‌گذاری‌ها ·145 بازدیدها ·3 Plays
  • Predstavljena knjiga Tihomira Dujmovića „Hrvatska u raljama djece komunizma – 2. dio“

    Knjigu su predstavili dr. sc. Andrija Hebrang i sam autor, a okupljene je na kraju pozdravio i sisački biskup Vlado Košić. Riječ je o drugom dijelu knjige koja je nastala nakon desetogodišnjeg istraživanja i analize, a donosi svojevrsni presjek političkog i ideološkog stanja u Hrvatskoj od 2013./2014. godine do danas.

    Predstavljajući autora, dr. sc. Andrija Hebrang istaknuo je kako je Dujmović jedan od najplodnijih hrvatskih novinara i publicista koji je od početka svojega rada imao jasan cilj, pisati istinu o Hrvatskoj i zbivanjima u hrvatskom društvu. Podsjetio je pritom na njegov bogat novinarski, publicistički i književni opus, ali i na brojne profesionalne poteškoće s kojima se suočavao upravo zbog svojih stavova i javnog djelovanja. Hebrang je naglasio kako je Dujmović tijekom godina napisao stotine komentara i kolumni, više knjiga i dramskih tekstova te ostvario brojne televizijske intervjue i emisije, a posebno je izdvojio njegovu sposobnost da iz mnoštva činjenica iščita bitne političke zaključke i jasno ih prenese čitateljima.

    „Dok je njega, dotle će biti istine o Hrvatskoj“, rekao je Hebrang, dodavši kako Dujmovićeve knjige i danas otvaraju važna pitanja o hrvatskom identitetu, društvenim procesima i odnosu prema vlastitoj povijesti. Govoreći o samoj knjizi, istaknuo je kako autor kroz niz konkretnih primjera nastoji pokazati na koji se način, po njegovu mišljenju, stare ideološke matrice i dalje prepoznaju u hrvatskom javnom prostoru.

    Zahvalivši svima na dolasku, autor je na poseban način zahvalio biskupu Košiću, istaknuvši kako su u Sisku njegove knjige uvijek nailazile na otvorena vrata. Govoreći o nastanku knjige, rekao je kako je nakon prvoga dijela vjerovao da nastavak možda neće biti potreban, no razvoj političkih i društvenih okolnosti potaknuo ga je na novo istraživanje. Kazao je kako je mjesece proveo u arhivima i knjižnicama iščitavajući dnevni i tjedni tisak te prikupljajući građu o nizu tema koje je zatim nastojao složiti u širi društveni i politički kontekst.

    „Mislio sam da dalje o ovoj temi neće biti nužno pisati, ali evo, 12 godina kasnije… Hrvatska je, nažalost, i dalje u raljama djece komunizma“, rekao je Dujmović. Dodao je i kako je kroz knjigu želio povezati niz naizgled nepovezanih događaja i podataka koji, promatrani zajedno, po njegovu sudu, jasnije pokazuju dubinske procese koji su obilježili i obilježavaju suvremenu Hrvatsku.

    https://www.sisak.info/2026/03/15/predstavljena-knjiga-tihomira-dujmovica-hrvatska-u-raljama-djece-komunizma-2-dio/
    Predstavljena knjiga Tihomira Dujmovića „Hrvatska u raljama djece komunizma – 2. dio“ Knjigu su predstavili dr. sc. Andrija Hebrang i sam autor, a okupljene je na kraju pozdravio i sisački biskup Vlado Košić. Riječ je o drugom dijelu knjige koja je nastala nakon desetogodišnjeg istraživanja i analize, a donosi svojevrsni presjek političkog i ideološkog stanja u Hrvatskoj od 2013./2014. godine do danas. Predstavljajući autora, dr. sc. Andrija Hebrang istaknuo je kako je Dujmović jedan od najplodnijih hrvatskih novinara i publicista koji je od početka svojega rada imao jasan cilj, pisati istinu o Hrvatskoj i zbivanjima u hrvatskom društvu. Podsjetio je pritom na njegov bogat novinarski, publicistički i književni opus, ali i na brojne profesionalne poteškoće s kojima se suočavao upravo zbog svojih stavova i javnog djelovanja. Hebrang je naglasio kako je Dujmović tijekom godina napisao stotine komentara i kolumni, više knjiga i dramskih tekstova te ostvario brojne televizijske intervjue i emisije, a posebno je izdvojio njegovu sposobnost da iz mnoštva činjenica iščita bitne političke zaključke i jasno ih prenese čitateljima. „Dok je njega, dotle će biti istine o Hrvatskoj“, rekao je Hebrang, dodavši kako Dujmovićeve knjige i danas otvaraju važna pitanja o hrvatskom identitetu, društvenim procesima i odnosu prema vlastitoj povijesti. Govoreći o samoj knjizi, istaknuo je kako autor kroz niz konkretnih primjera nastoji pokazati na koji se način, po njegovu mišljenju, stare ideološke matrice i dalje prepoznaju u hrvatskom javnom prostoru. Zahvalivši svima na dolasku, autor je na poseban način zahvalio biskupu Košiću, istaknuvši kako su u Sisku njegove knjige uvijek nailazile na otvorena vrata. Govoreći o nastanku knjige, rekao je kako je nakon prvoga dijela vjerovao da nastavak možda neće biti potreban, no razvoj političkih i društvenih okolnosti potaknuo ga je na novo istraživanje. Kazao je kako je mjesece proveo u arhivima i knjižnicama iščitavajući dnevni i tjedni tisak te prikupljajući građu o nizu tema koje je zatim nastojao složiti u širi društveni i politički kontekst. „Mislio sam da dalje o ovoj temi neće biti nužno pisati, ali evo, 12 godina kasnije… Hrvatska je, nažalost, i dalje u raljama djece komunizma“, rekao je Dujmović. Dodao je i kako je kroz knjigu želio povezati niz naizgled nepovezanih događaja i podataka koji, promatrani zajedno, po njegovu sudu, jasnije pokazuju dubinske procese koji su obilježili i obilježavaju suvremenu Hrvatsku. https://www.sisak.info/2026/03/15/predstavljena-knjiga-tihomira-dujmovica-hrvatska-u-raljama-djece-komunizma-2-dio/
    0 نظرات ·0 اشتراک‌گذاری‌ها ·209 بازدیدها
  • Premijer Plenković rekao je da je obavijestio glavnog tajnika NATO-a o kineskoj raketi kojom raspolaže vojska Srbije.
    Više: http://tiny.cc/4fb0101

    #hrvatskaradiotelevizija #HRTDnevnik #andrejplenkovic #raketa #oruzje #srbija #nato | HRT Vijesti
    Premijer Plenković rekao je da je obavijestio glavnog tajnika NATO-a o kineskoj raketi kojom raspolaže vojska Srbije. Više: http://tiny.cc/4fb0101 #hrvatskaradiotelevizija #HRTDnevnik #andrejplenkovic #raketa #oruzje #srbija #nato | HRT Vijesti
    Like
    1
    · 0 نظرات ·0 اشتراک‌گذاری‌ها ·166 بازدیدها ·7 Plays
  • izjava potpredsjednika Skupštine Vojvodine „svi Hrvati su ustaše"

    U Srbiji ne prestaju reakcije na izjavu potpredsjednika Skupštine Vojvodine Nemanje Zavišića povodom odluke hrvatskog pjevača Tonija Cetinskog da otkaže koncert u novosadskoj dvorani SPENS. Hrvatski pjevač tu je odluku obrazložio time što je, kako je rekao, SPENS 1991. godine bio „logor za hrvatske civile i branitelje".

    Zavišić je na svojem Facebooku tim povodom napisao da „možda nisu sve ustaše Hrvati, ali svi Hrvati su ustaše" i da „nema bratstva i jedinstva".

    Njegova izjava privukla je pozornost i srpskih, ali i medija u Hrvatskoj te izazvala oštre reakcije nevladinih organizacija, među kojima je i Fond za humanitarno pravo u Srbiji. Ta je organizacija priopćila da Zavišićeva izjava „predstavlja govor mržnje i kršenje Zakona o zabrani diskriminacije, potiče neprijateljstvo i stigmatizira čitavu zajednicu".

    Zavišić je, međutim, i nakon toga naglasio da stoji iza svake izgovorene riječi i da isprike i povlačenja neće biti.

    „Diskurs iz devedesetih"
    Član Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Darko Baštovanović za DW kaže da je Zavišićeva izjava „samo jedna u nizu eskalacija" te da je „neprimjerena kada su u pitanju hrvatsko-srpski odnosi".

    „Bilježimo porast narativa koji je apsolutno nepriličan, posebno od ljudi koji su na visokim funkcijama, a naročito ako su dio izvršne vlasti. Nažalost, suočeni smo s razdobljem narušavanja hrvatsko-srpskih odnosa i mislim da, kada je u pitanju javni diskurs, ovakvu situaciju nismo imali od nesretnih i tragičnih devedesetih godina", ocjenjuje Baštovanović.

    Dodaje da je u takvim okolnostima i imajući u vidu situaciju na globalnoj razini „posljednja stvar koja treba dodatno zaoštravanje odnosa između Srbije i Hrvatske", za koje kaže da su „možda i dvije najsnažnije države na Balkanu".

    Bez reakcije predsjednika Skupštine
    Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Jasna Vojnić izjavila je da ta institucija „nedvosmisleno osuđuje ovakav govor mržnje".

    „Izjava u kojoj se Hrvati kolektivno tako označavaju apsolutno je neprihvatljiva i ne smije imati mjesta u javnom prostoru, a posebno ne kada dolazi od visokog pokrajinskog dužnosnika. O spornoj izjavi potpredsjednika Skupštine Vojvodine trebaju se prije svega očitovati njegovi politički kolege i institucija iz koje ta izjava dolazi", navela je Vojnić.

    DW je upitao predsjednika Skupštine Vojvodine Balinta Juhása hoće li pokrenuti očitovanje Skupštine o Zavišićevoj izjavi i misli li da bi njegov kolega trebao snositi posljedice – ali iz njegova kabineta su nam poručili da nije u mogućnosti odgovoriti na pitanja jer je na službenom putu.

    „Nužno smirivanje napetosti"
    Osvrćući se na ocjenu Jasne Vojnić, Baštovanović naglašava da na Zavišićevu izjavu „sve institucije trebaju reagirati".

    „Treba raspravljati, ali ne treba pokretati nekakav lov na vještice i upirati prstom u jednu instituciju koja treba nekoga smijeniti s položaja. To neće riješiti probleme."

    Naglašava da su „problemi dublji i fenomenološki" te da situacija „može samo dodatno eskalirati".

    „Zato je potrebno smirivati napetosti i poruke koje se šalju moraju imati humanističku notu. Mora se voditi računa o objema zajednicama – o hrvatskoj u Srbiji i srpskoj u Hrvatskoj, jer se problemi jednih često prelijevaju na one druge", objašnjava Baštovanović.

    Prema popisu iz 2022. godine, u Srbiji živi 39.107 Hrvata. Baštovanović kaže da njihov položaj može samo biti otežan govorom mržnje koji se ponavlja.

    „Slično je i sa Srbima u Hrvatskoj. Naravno, tamo su drugačiji mehanizmi i mogućnosti reagiranja. I kada hrvatska zajednica nije izravno uključena, sve što je izrečeno u vezi s Hrvatskom u negativnom kontekstu negativno se odražava i na položaj zajednice ovdje", naglašava on.

    Podsjećajući da DSHV „na neki način participira unutar sustava", dodaje da je potrebno raditi na tome da se glas hrvatske zajednice čuje unutar institucija, i to prije svega onih koje se bave unapređenjem prava nacionalnih manjina.

    „Jedan od problema hrvatske zajednice je i siromaštvo. Hrvati u Srbiji jedna su od najsiromašnijih zajednica i društveno su u dosta nepovoljnom položaju", navodi član DSHV-a, na čijem je čelu Tomislav Žigmanov, koji je i potpredsjednik Vlade Vojvodine.

    Odakle ideja o logoru u SPENS-u?
    Izjava Tonija Cetinskog da je SPENS bio logor za civile i hrvatske branitelje izazvala je oštru reakciju gradonačelnika Novog Sada Žarka Mićina, koji je od hrvatskog pjevača zatražio da se ispriča „zbog širenja neistina".

    https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/zavisiceva-izjava-osude-kaznena-prijava-rast-napetosti-srbija-hrvatska-15688636
    izjava potpredsjednika Skupštine Vojvodine „svi Hrvati su ustaše" U Srbiji ne prestaju reakcije na izjavu potpredsjednika Skupštine Vojvodine Nemanje Zavišića povodom odluke hrvatskog pjevača Tonija Cetinskog da otkaže koncert u novosadskoj dvorani SPENS. Hrvatski pjevač tu je odluku obrazložio time što je, kako je rekao, SPENS 1991. godine bio „logor za hrvatske civile i branitelje". Zavišić je na svojem Facebooku tim povodom napisao da „možda nisu sve ustaše Hrvati, ali svi Hrvati su ustaše" i da „nema bratstva i jedinstva". Njegova izjava privukla je pozornost i srpskih, ali i medija u Hrvatskoj te izazvala oštre reakcije nevladinih organizacija, među kojima je i Fond za humanitarno pravo u Srbiji. Ta je organizacija priopćila da Zavišićeva izjava „predstavlja govor mržnje i kršenje Zakona o zabrani diskriminacije, potiče neprijateljstvo i stigmatizira čitavu zajednicu". Zavišić je, međutim, i nakon toga naglasio da stoji iza svake izgovorene riječi i da isprike i povlačenja neće biti. „Diskurs iz devedesetih" Član Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Darko Baštovanović za DW kaže da je Zavišićeva izjava „samo jedna u nizu eskalacija" te da je „neprimjerena kada su u pitanju hrvatsko-srpski odnosi". „Bilježimo porast narativa koji je apsolutno nepriličan, posebno od ljudi koji su na visokim funkcijama, a naročito ako su dio izvršne vlasti. Nažalost, suočeni smo s razdobljem narušavanja hrvatsko-srpskih odnosa i mislim da, kada je u pitanju javni diskurs, ovakvu situaciju nismo imali od nesretnih i tragičnih devedesetih godina", ocjenjuje Baštovanović. Dodaje da je u takvim okolnostima i imajući u vidu situaciju na globalnoj razini „posljednja stvar koja treba dodatno zaoštravanje odnosa između Srbije i Hrvatske", za koje kaže da su „možda i dvije najsnažnije države na Balkanu". Bez reakcije predsjednika Skupštine Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Jasna Vojnić izjavila je da ta institucija „nedvosmisleno osuđuje ovakav govor mržnje". „Izjava u kojoj se Hrvati kolektivno tako označavaju apsolutno je neprihvatljiva i ne smije imati mjesta u javnom prostoru, a posebno ne kada dolazi od visokog pokrajinskog dužnosnika. O spornoj izjavi potpredsjednika Skupštine Vojvodine trebaju se prije svega očitovati njegovi politički kolege i institucija iz koje ta izjava dolazi", navela je Vojnić. DW je upitao predsjednika Skupštine Vojvodine Balinta Juhása hoće li pokrenuti očitovanje Skupštine o Zavišićevoj izjavi i misli li da bi njegov kolega trebao snositi posljedice – ali iz njegova kabineta su nam poručili da nije u mogućnosti odgovoriti na pitanja jer je na službenom putu. „Nužno smirivanje napetosti" Osvrćući se na ocjenu Jasne Vojnić, Baštovanović naglašava da na Zavišićevu izjavu „sve institucije trebaju reagirati". „Treba raspravljati, ali ne treba pokretati nekakav lov na vještice i upirati prstom u jednu instituciju koja treba nekoga smijeniti s položaja. To neće riješiti probleme." Naglašava da su „problemi dublji i fenomenološki" te da situacija „može samo dodatno eskalirati". „Zato je potrebno smirivati napetosti i poruke koje se šalju moraju imati humanističku notu. Mora se voditi računa o objema zajednicama – o hrvatskoj u Srbiji i srpskoj u Hrvatskoj, jer se problemi jednih često prelijevaju na one druge", objašnjava Baštovanović. Prema popisu iz 2022. godine, u Srbiji živi 39.107 Hrvata. Baštovanović kaže da njihov položaj može samo biti otežan govorom mržnje koji se ponavlja. „Slično je i sa Srbima u Hrvatskoj. Naravno, tamo su drugačiji mehanizmi i mogućnosti reagiranja. I kada hrvatska zajednica nije izravno uključena, sve što je izrečeno u vezi s Hrvatskom u negativnom kontekstu negativno se odražava i na položaj zajednice ovdje", naglašava on. Podsjećajući da DSHV „na neki način participira unutar sustava", dodaje da je potrebno raditi na tome da se glas hrvatske zajednice čuje unutar institucija, i to prije svega onih koje se bave unapređenjem prava nacionalnih manjina. „Jedan od problema hrvatske zajednice je i siromaštvo. Hrvati u Srbiji jedna su od najsiromašnijih zajednica i društveno su u dosta nepovoljnom položaju", navodi član DSHV-a, na čijem je čelu Tomislav Žigmanov, koji je i potpredsjednik Vlade Vojvodine. Odakle ideja o logoru u SPENS-u? Izjava Tonija Cetinskog da je SPENS bio logor za civile i hrvatske branitelje izazvala je oštru reakciju gradonačelnika Novog Sada Žarka Mićina, koji je od hrvatskog pjevača zatražio da se ispriča „zbog širenja neistina". https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/zavisiceva-izjava-osude-kaznena-prijava-rast-napetosti-srbija-hrvatska-15688636
    Jedna rečenica izazvala buru, Hrvatima u Vojvodini nije lako: ‘Slično je i Srbima u Hrvatskoj‘
    www.jutarnji.hr
    To je „rezultat" izjave potpredsjednika Skupštine Vojvodine da su „svi Hrvati ustaše"
    Angry
    2
    · 0 نظرات ·0 اشتراک‌گذاری‌ها ·337 بازدیدها
  • Naše pravo na pristup vlastitim osobnim podacima treba početi koristiti

    Izdvojit ćemo neke od životno mogućih primjera prava na pristup osobnim podacima:

    Primjer 1.

    Zaposlenik dobije otkaz.
    Tjedan dana kasnije podnese zahtjev bivšem poslodavcu da želi pristup svim svojim osobnim podacima u dosjeu. Bivši poslodavac ne smije ga tražiti pojašnjenje svrhe, bez obzira mogle bi li ga neke informacije koštati gubitka potencijalnog sudskog spora u budućnosti.

    Primjer 2.

    Pojedinac traži od svoje jedinice lokalne uprave pristup podacima. JLS ima o pojedincu ogromne količine podataka i argumentirano sumnja da je pojedinac svjestan o kojoj se količini podataka radi. U tom slučaju JLS može tražiti pojedinca da specificira svoj zahtjev na konkretne evidencije, obrade ili dokumentaciju. Pri tom ne smije doći do skrivanja podataka od pojedinca.

    Primjer 3.

    Bivši kandidat za radno mjesto traži pristup svojim podacima. Nesuđeni poslodavac želi izbjeći davanje pristupa bivšem kandidatu i briše njegove osobne podatke, životopis i priloženu dokumentaciju iako rokovi zadržavanja takve dokumentacije nisu protekli. U tom slučaju poslodavac je u kršenju GDPR-a.

    Primjer 4.

    Ako organizacija ima osjetljive osobne podatke pojedinca, mora osigurati sigurnost tih podataka. Npr. ne možemo slati emailom zdravstvene podatke ili isplatne liste bez prethodne enkripcije ili postavljanja lozinke na dokumente. U takvim slučajevima se može iskoristiti i USB stik poslan preporučenom pošiljkom.

    Primjer 5.

    Jedan od managera u kompaniji ima rezervirano parkirno mjesto za njegovo službeno vozilo. Međutim, vrlo često nailazi da se na njegovom rezerviranom mjestu parkira nečiji tuđi auto. Želi saznati tko je taj vozač i traži od svoje kompanije uvid u snimke video nadzora u garaži kako bi otkrio tko je "besramnik". To nije zahtjev za pristup podacima, jer manager traži uvid u tuđe osobne podatke, a za to mora imati valjani pravni temelj iz članka 6. GDPR-a. Zahtjev se odbija.

    Primjer 6.

    Pojedinac kao podnositelj zahtjeva ne mora se pozvati na članak 15. GDPR-a ili koristiti pravne termine iz GDPR-a da bi njegov zahtjev bio valjan. Dovoljno je i da napiše da želi pristup osobnim podacima koji se odnose na njega ili informacijama koje voditelj obrade ima o njemu.

    Primjer 7.

    Tvrtka X na svojim web stranicama i u Obavijesti o privatnosti objavila je dvije email adrese: jednu za opća pitanja i drugu za GDPR zahtjeve. Fizička osoba podnese svoj zahtjev za pristup podacima na prvu email adresu namijenjenu općim pitanjima. Tvrtka X mora prihvatiti zahtjev za pristup podacima kao valjan. Međutim, ako pojedinac pošalje zahtjev na email adresu koju je našao na listi provjere ispravnosti sanitarija Tvrtke X, tada se takav zahtjev ne treba smatrati valjanim.

    Primjer 8.

    Pojedinac traži uvid u snimku video nadzora Tvrtke na kojoj se on nalazi. Tvrtka ne treba vršiti identifikaciju svih snimljenih osoba, već traži dodatne informacije od pojedinca, npr. točno vrijeme i datum i dodatne informacije, kako bi identificirao pojedinca (dodat ćemo zgodno pitanje: "Kako ste bili odjeveni?").

    Primjer 9.

    Pojedinac je sklopio ugovor s Pružateljem usluge i sad telefonskim pozivom korisničkoj službi traži pristup svojim podacima. Agent ne može znati radi li se o istoj osobi, ali Tvrtka može slanjem posebnog koda putem SMS poruke provjeriti s pojedincem njegovu autentičnost.

    Primjer 10.

    Uzimanje kopije osobne iskaznice u svrhu identifikacije pojedinca koji želi pristup svojim osobnim podacima može dovesti do rizika za tog pojedinca, krađe identiteta i smatra se neprimjerenim osim slučajeva kada je to neophodno ili u skladu s nekim propisom. To vrijedi posebno za banke, hotele, rent-a-car i sl. Također, nisu svi podaci s osobne iskaznice neophodni. Oni koji to nisu (npr. fotografija, nacionalnost, broj OI, posebni kodovi), trebaju se zacrniti.

    Primjer 11.

    Kandidat za radno mjesto predao je životopis i zamolbu. Tijekom intervjua, predstavnik potencijalnog poslodavca pisao je bilješke o kandidatu. Kandidat nakon toga traži pristup svojim osobnim podacima prikupljenim tijekom postupka selekcije. Potencijalni poslodavac dužan je dati pristup osobnim podacima koje je kandidat dao putem životopisa i zamolbe, kao i sažetak bilješki uključujući i osobne dojmove o kandidatu.


    I još puno primjera je navedeno u odličnom dokumentu prijedlog Smjernica EDPB (European Data Protection Board) o pravu na pristup osobnim podacima, koje su na javnoj raspravi.

    Svatko tko želi, može sudjelovati na javnoj raspravi, kao i pročitati prijedlog EDPB Smjernica:

    https://edpb.europa.eu/our-work-tools/documents/public-consultations/2022/guidelines-012022-data-subject-rights-right_en

    Photo by Yan Krukov from Pexels

    #gdprcroatia
    Naše pravo na pristup vlastitim osobnim podacima treba početi koristiti Izdvojit ćemo neke od životno mogućih primjera prava na pristup osobnim podacima: Primjer 1. Zaposlenik dobije otkaz. Tjedan dana kasnije podnese zahtjev bivšem poslodavcu da želi pristup svim svojim osobnim podacima u dosjeu. Bivši poslodavac ne smije ga tražiti pojašnjenje svrhe, bez obzira mogle bi li ga neke informacije koštati gubitka potencijalnog sudskog spora u budućnosti. Primjer 2. Pojedinac traži od svoje jedinice lokalne uprave pristup podacima. JLS ima o pojedincu ogromne količine podataka i argumentirano sumnja da je pojedinac svjestan o kojoj se količini podataka radi. U tom slučaju JLS može tražiti pojedinca da specificira svoj zahtjev na konkretne evidencije, obrade ili dokumentaciju. Pri tom ne smije doći do skrivanja podataka od pojedinca. Primjer 3. Bivši kandidat za radno mjesto traži pristup svojim podacima. Nesuđeni poslodavac želi izbjeći davanje pristupa bivšem kandidatu i briše njegove osobne podatke, životopis i priloženu dokumentaciju iako rokovi zadržavanja takve dokumentacije nisu protekli. U tom slučaju poslodavac je u kršenju GDPR-a. Primjer 4. Ako organizacija ima osjetljive osobne podatke pojedinca, mora osigurati sigurnost tih podataka. Npr. ne možemo slati emailom zdravstvene podatke ili isplatne liste bez prethodne enkripcije ili postavljanja lozinke na dokumente. U takvim slučajevima se može iskoristiti i USB stik poslan preporučenom pošiljkom. Primjer 5. Jedan od managera u kompaniji ima rezervirano parkirno mjesto za njegovo službeno vozilo. Međutim, vrlo često nailazi da se na njegovom rezerviranom mjestu parkira nečiji tuđi auto. Želi saznati tko je taj vozač i traži od svoje kompanije uvid u snimke video nadzora u garaži kako bi otkrio tko je "besramnik". To nije zahtjev za pristup podacima, jer manager traži uvid u tuđe osobne podatke, a za to mora imati valjani pravni temelj iz članka 6. GDPR-a. Zahtjev se odbija. Primjer 6. Pojedinac kao podnositelj zahtjeva ne mora se pozvati na članak 15. GDPR-a ili koristiti pravne termine iz GDPR-a da bi njegov zahtjev bio valjan. Dovoljno je i da napiše da želi pristup osobnim podacima koji se odnose na njega ili informacijama koje voditelj obrade ima o njemu. Primjer 7. Tvrtka X na svojim web stranicama i u Obavijesti o privatnosti objavila je dvije email adrese: jednu za opća pitanja i drugu za GDPR zahtjeve. Fizička osoba podnese svoj zahtjev za pristup podacima na prvu email adresu namijenjenu općim pitanjima. Tvrtka X mora prihvatiti zahtjev za pristup podacima kao valjan. Međutim, ako pojedinac pošalje zahtjev na email adresu koju je našao na listi provjere ispravnosti sanitarija Tvrtke X, tada se takav zahtjev ne treba smatrati valjanim. Primjer 8. Pojedinac traži uvid u snimku video nadzora Tvrtke na kojoj se on nalazi. Tvrtka ne treba vršiti identifikaciju svih snimljenih osoba, već traži dodatne informacije od pojedinca, npr. točno vrijeme i datum i dodatne informacije, kako bi identificirao pojedinca (dodat ćemo zgodno pitanje: "Kako ste bili odjeveni?"). Primjer 9. Pojedinac je sklopio ugovor s Pružateljem usluge i sad telefonskim pozivom korisničkoj službi traži pristup svojim podacima. Agent ne može znati radi li se o istoj osobi, ali Tvrtka može slanjem posebnog koda putem SMS poruke provjeriti s pojedincem njegovu autentičnost. Primjer 10. Uzimanje kopije osobne iskaznice u svrhu identifikacije pojedinca koji želi pristup svojim osobnim podacima može dovesti do rizika za tog pojedinca, krađe identiteta i smatra se neprimjerenim osim slučajeva kada je to neophodno ili u skladu s nekim propisom. To vrijedi posebno za banke, hotele, rent-a-car i sl. Također, nisu svi podaci s osobne iskaznice neophodni. Oni koji to nisu (npr. fotografija, nacionalnost, broj OI, posebni kodovi), trebaju se zacrniti. Primjer 11. Kandidat za radno mjesto predao je životopis i zamolbu. Tijekom intervjua, predstavnik potencijalnog poslodavca pisao je bilješke o kandidatu. Kandidat nakon toga traži pristup svojim osobnim podacima prikupljenim tijekom postupka selekcije. Potencijalni poslodavac dužan je dati pristup osobnim podacima koje je kandidat dao putem životopisa i zamolbe, kao i sažetak bilješki uključujući i osobne dojmove o kandidatu. I još puno primjera je navedeno u odličnom dokumentu prijedlog Smjernica EDPB (European Data Protection Board) o pravu na pristup osobnim podacima, koje su na javnoj raspravi. Svatko tko želi, može sudjelovati na javnoj raspravi, kao i pročitati prijedlog EDPB Smjernica: https://edpb.europa.eu/our-work-tools/documents/public-consultations/2022/guidelines-012022-data-subject-rights-right_en Photo by Yan Krukov from Pexels #gdprcroatia
    0 نظرات ·0 اشتراک‌گذاری‌ها ·329 بازدیدها
  • Znanstvenik u Nu2 poručio; živimo u razdoblju koje podsjeća na propast velikih carstava

    Astronom i učitelj Korado Korlević, gostovao je u emisiji Nedjeljom u 2 gdje je govorio o svemiru, oružju, ratovima i ljudskoj gluposti. Osvrnuo se na potrebu da se dobro odgoje nove mlade generacije koje će učiniti svijet boljim mjestom za život nego što su ga prijašnje generacije stvarale, piše HRT.

    Kako nastavlja, Korlević je komentirao svoju znatno veću prepoznatljivost nego prije osam godina te reakcije prolaznika koji ga danas često zaustavljaju na ulici i pohvaljuju njegov rad.

    - Bilo bi krivo reći da ne osjetiš ponos za nešto što si napravio, da je bilo vrijedno. Znaš da tvoja misija ima smisla. Jer veoma u poslu koji mi učitelji radimo, mi ne vidimo rezultate odmah. Rezultati se vide tek kad ta djeca odrastu, postanu odrasli ljudi i onda ti kažu hvala, kazao je naglasivši kako nije cilj da te hvale, već da svijet bude bolje mjesto nakon tebe.

    Govoreći o aktualnim globalnim zbivanjima i širenju demokracije na Bliskom istoku, smatra da živimo u razdoblju koje podsjeća na propast velikih carstava. Kaže da je riječ o zanimljivom, ali i opasnom povijesnom trenutku u kojem se, unatoč nekadašnjim očekivanjima o stabilnoj globalizaciji i "kraju povijesti", povijesni ciklusi ponavljaju, a suvremeno "zapadno-rimsko carstvo" postupno se raspada. Dodaje da zasad nije jasno tko će predvoditi sljedeći razvojni ciklus - Europa, Singapur ili neka treća sila - no ističe kako je jasno da živimo u iznimno turbulentnom vremenu.

    Osvrnuo se i na tehnološki napredak u kontekstu suvremenih ratova, ističući da su sukobi došli do razine u kojoj se, zahvaljujući tehnologiji, gotovo nitko više ne može sakriti, a napadi se mogu provoditi na daljinu bez izravnog kontakta s protivnikom.

    - Tvoja najbolja zaštita je da budeš u principu nevidljiv. U smislu da nisi interesantan. Nije možda više u modi pjesništvo, ali ona pjesma Vladimira Nazora, Šikara, objašnjava da ima šikaru, ali munje biraju hrastove. I šikaru nikad ne tuku. Tako da mi se nadamo u ovom svijetu da je Hrvatska u stvari jedna šikara i da nismo interesantni baš za neke ratove. Osim toga prošli smo taj dio i nije nam više interesantan. Onaj dio koji možemo očekivati su ekonomske krize, ekonomski problemi koji nam dolaze, ali ima jedna matematička teorija kaosa koja u stvari objašnjava da kaos je najsigurniji sustav koji postoji. Mi smo hodajući kaos, tako da smo u redu i zaštićeni, objasnio je.

    Spomenuvši budućnost ratovanja, dotaknuo se i sve važnije uloge svemira, posebno satelita koji su danas ključni za navigaciju i vojnu komunikaciju.

    Smatra da se rat u svemiru već događa, navodeći primjere špijunskih satelita koji presreću komunikaciju te razvoj svemirskih vojnih kapaciteta poput američkih svemirskih snaga. Dodaje i da postoji mogućnost tehnologija koje bi elektromagnetskim impulsom mogle onesposobiti velik broj satelita u orbiti.

    Ističe i da razlike u satelitskim sposobnostima među državama danas nisu toliko velike kao prije, pa i države s nešto slabijom tehnologijom i dalje mogu dobivati važne informacije s terena. Kao primjer navodi Ukrajinu, koja je nakon prekida pristupa američkim podacima počela koristiti francuske satelitske informacije bez velike promjene na bojištu.

    Prema njegovu mišljenju, zbog sve veće ovisnosti vojske o satelitima, dio budućih sukoba gotovo će se sigurno preseliti i u svemir.

    https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/znanstvenik-u-nu2-porucio-zivimo-u-razdoblju-koje-podsjeca-na-propast-velikih-carstava-opasnom-povijesnom-trenutku-15686839

    Video https://www.youtube.com/live/qZiFXejPaM0?is=fUZEOIDBQY8l5d60
    Znanstvenik u Nu2 poručio; živimo u razdoblju koje podsjeća na propast velikih carstava Astronom i učitelj Korado Korlević, gostovao je u emisiji Nedjeljom u 2 gdje je govorio o svemiru, oružju, ratovima i ljudskoj gluposti. Osvrnuo se na potrebu da se dobro odgoje nove mlade generacije koje će učiniti svijet boljim mjestom za život nego što su ga prijašnje generacije stvarale, piše HRT. Kako nastavlja, Korlević je komentirao svoju znatno veću prepoznatljivost nego prije osam godina te reakcije prolaznika koji ga danas često zaustavljaju na ulici i pohvaljuju njegov rad. - Bilo bi krivo reći da ne osjetiš ponos za nešto što si napravio, da je bilo vrijedno. Znaš da tvoja misija ima smisla. Jer veoma u poslu koji mi učitelji radimo, mi ne vidimo rezultate odmah. Rezultati se vide tek kad ta djeca odrastu, postanu odrasli ljudi i onda ti kažu hvala, kazao je naglasivši kako nije cilj da te hvale, već da svijet bude bolje mjesto nakon tebe. Govoreći o aktualnim globalnim zbivanjima i širenju demokracije na Bliskom istoku, smatra da živimo u razdoblju koje podsjeća na propast velikih carstava. Kaže da je riječ o zanimljivom, ali i opasnom povijesnom trenutku u kojem se, unatoč nekadašnjim očekivanjima o stabilnoj globalizaciji i "kraju povijesti", povijesni ciklusi ponavljaju, a suvremeno "zapadno-rimsko carstvo" postupno se raspada. Dodaje da zasad nije jasno tko će predvoditi sljedeći razvojni ciklus - Europa, Singapur ili neka treća sila - no ističe kako je jasno da živimo u iznimno turbulentnom vremenu. Osvrnuo se i na tehnološki napredak u kontekstu suvremenih ratova, ističući da su sukobi došli do razine u kojoj se, zahvaljujući tehnologiji, gotovo nitko više ne može sakriti, a napadi se mogu provoditi na daljinu bez izravnog kontakta s protivnikom. - Tvoja najbolja zaštita je da budeš u principu nevidljiv. U smislu da nisi interesantan. Nije možda više u modi pjesništvo, ali ona pjesma Vladimira Nazora, Šikara, objašnjava da ima šikaru, ali munje biraju hrastove. I šikaru nikad ne tuku. Tako da mi se nadamo u ovom svijetu da je Hrvatska u stvari jedna šikara i da nismo interesantni baš za neke ratove. Osim toga prošli smo taj dio i nije nam više interesantan. Onaj dio koji možemo očekivati su ekonomske krize, ekonomski problemi koji nam dolaze, ali ima jedna matematička teorija kaosa koja u stvari objašnjava da kaos je najsigurniji sustav koji postoji. Mi smo hodajući kaos, tako da smo u redu i zaštićeni, objasnio je. Spomenuvši budućnost ratovanja, dotaknuo se i sve važnije uloge svemira, posebno satelita koji su danas ključni za navigaciju i vojnu komunikaciju. Smatra da se rat u svemiru već događa, navodeći primjere špijunskih satelita koji presreću komunikaciju te razvoj svemirskih vojnih kapaciteta poput američkih svemirskih snaga. Dodaje i da postoji mogućnost tehnologija koje bi elektromagnetskim impulsom mogle onesposobiti velik broj satelita u orbiti. Ističe i da razlike u satelitskim sposobnostima među državama danas nisu toliko velike kao prije, pa i države s nešto slabijom tehnologijom i dalje mogu dobivati važne informacije s terena. Kao primjer navodi Ukrajinu, koja je nakon prekida pristupa američkim podacima počela koristiti francuske satelitske informacije bez velike promjene na bojištu. Prema njegovu mišljenju, zbog sve veće ovisnosti vojske o satelitima, dio budućih sukoba gotovo će se sigurno preseliti i u svemir. https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/znanstvenik-u-nu2-porucio-zivimo-u-razdoblju-koje-podsjeca-na-propast-velikih-carstava-opasnom-povijesnom-trenutku-15686839 Video 👉https://www.youtube.com/live/qZiFXejPaM0?is=fUZEOIDBQY8l5d60
    Znanstvenik u Nu2 poručio; živimo u razdoblju koje podsjeća na propast velikih carstava, opasnom povijesnom trenutku
    www.jutarnji.hr
    ‘Homo sapiens je došao do one granice kad mi krećemo izumirati, a da nas nitko ne ubija sa strane‘
    0 نظرات ·0 اشتراک‌گذاری‌ها ·299 بازدیدها
  • Sedam navodnih zaposlenika banke uhićeno u Mađarskoj s milijunima gotovine i zlatom

    Ukrajina zahtijeva hitno oslobađanje svojih državljana koje je pritvorila Mađarska, a za koje Ukrajina tvrdi da su zaposlenici štedionice koji su prenosili gotovinu u domovinu, rekao je u petak ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha. Kijev priprema diplomatsko djelovanje, uključujući i na razini Europske unije.

    „Ukrajinskim konzulima još uvijek nije dopušten pristup sedmero ukrajinskih državljana koji su uzeti za taoce u Budimpešti. Mađarska strana nije dala nikakvo objašnjenje“, rekao je Sibiha u objavi na X-u.

    Mađarska porezna uprava u četvrtak je pritvorila sedam ukrajinskih državljana i dva vozila za prijevoz gotovine te provodi kazneni postupak zbog sumnje na pranje novca, navodi se u izjavi u petak.

    https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/kijev-optuzuje-budimpestu-zbog-pritvora-radnika-osadbanka-i-zaplijenjene-gotovine-usred-naftnog-spora-15686228
    Sedam navodnih zaposlenika banke uhićeno u Mađarskoj s milijunima gotovine i zlatom Ukrajina zahtijeva hitno oslobađanje svojih državljana koje je pritvorila Mađarska, a za koje Ukrajina tvrdi da su zaposlenici štedionice koji su prenosili gotovinu u domovinu, rekao je u petak ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha. Kijev priprema diplomatsko djelovanje, uključujući i na razini Europske unije. „Ukrajinskim konzulima još uvijek nije dopušten pristup sedmero ukrajinskih državljana koji su uzeti za taoce u Budimpešti. Mađarska strana nije dala nikakvo objašnjenje“, rekao je Sibiha u objavi na X-u. Mađarska porezna uprava u četvrtak je pritvorila sedam ukrajinskih državljana i dva vozila za prijevoz gotovine te provodi kazneni postupak zbog sumnje na pranje novca, navodi se u izjavi u petak. https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/kijev-optuzuje-budimpestu-zbog-pritvora-radnika-osadbanka-i-zaplijenjene-gotovine-usred-naftnog-spora-15686228
    Nosili 40 milijuna dolara, 35 milijuna eura i gomilu zlata, Mađari ih zatočili, Ukrajinci pobjesnili!
    www.jutarnji.hr
    Sedam navodnih zaposlenika banke uhićeno u Mađarskoj s milijunima gotovine i zlatom, bez konzularnog pristupa
    Yay
    4
    · 0 نظرات ·0 اشتراک‌گذاری‌ها ·171 بازدیدها
  • Tonka dobila 14 godina zatvora jer je kuhinjskim nožem izbola trojicu muškaraca,osim zatvorske kazne, sudsko vijeće joj je izreklo i tri vrste liječenja te zaštitni nadzor kad odsluži kaznu

    Zagrepčanka Tonka Č. (44), optužena da je tijekom tri mjeseca 2024. godine u svom stanu u središtu Zagreba kuhinjskim nožem izbola trojicu muškaraca, na Županijskom sudu u Zagrebu je zbog tri pokušaja ubojstva, od kojih je jedno teško jer je počinjeno prema bliskoj osobi, nepravomoćno osuđena na 14 godina zatvora.

    https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/zagrebanka-14-godina-tri-pokusaja-ubojstva-obvezno-lijecenje-15685904
    Tonka dobila 14 godina zatvora jer je kuhinjskim nožem izbola trojicu muškaraca,osim zatvorske kazne, sudsko vijeće joj je izreklo i tri vrste liječenja te zaštitni nadzor kad odsluži kaznu Zagrepčanka Tonka Č. (44), optužena da je tijekom tri mjeseca 2024. godine u svom stanu u središtu Zagreba kuhinjskim nožem izbola trojicu muškaraca, na Županijskom sudu u Zagrebu je zbog tri pokušaja ubojstva, od kojih je jedno teško jer je počinjeno prema bliskoj osobi, nepravomoćno osuđena na 14 godina zatvora. 🔗https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/zagrebanka-14-godina-tri-pokusaja-ubojstva-obvezno-lijecenje-15685904
    Angry
    Sad
    3
    · 0 نظرات ·0 اشتراک‌گذاری‌ها ·198 بازدیدها
  • Španjolski premijer odbio Trumpa: ‘Mi smo suverena zemlja!‘

    Sanchez se obratio nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio prekidom trgovine s Madridom zbog njegova stava o sukobu.

    "Ovako počinju velike katastrofe čovječanstva... Ne možete igrati ruski rulet sa sudbinom milijuna ljudi", rekao je Sanchez u televizijskom obraćanju naciji.

    Napetosti između dvaju saveznika u NATO-u porasle su nakon što je Sanchez osudio američko i izraelsko bombardiranje Irana, nazvavši ga nepromišljenim i nezakonitim, a kasnije je zabranio korištenje američkih zrakoplova iz pomorskih i zračnih baza u južnoj Španjolskoj za napad na Teheran.

    https://x.com/sanchezcastejon/status/2029122268933099983?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2029122268933099983%7Ctwgr%5E6b3dbd7bb6263c3273403f52211b0e490e1dfbd7%7Ctwcon%5Es1_c10&ref_url=https%3A%2F%2Fwww.jutarnji.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Fsanchez-odbijanje-napada-na-iran-blokada-baza-madrid-ne-ratu-15685493
    Španjolski premijer odbio Trumpa: ‘Mi smo suverena zemlja!‘ Sanchez se obratio nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio prekidom trgovine s Madridom zbog njegova stava o sukobu. "Ovako počinju velike katastrofe čovječanstva... Ne možete igrati ruski rulet sa sudbinom milijuna ljudi", rekao je Sanchez u televizijskom obraćanju naciji. Napetosti između dvaju saveznika u NATO-u porasle su nakon što je Sanchez osudio američko i izraelsko bombardiranje Irana, nazvavši ga nepromišljenim i nezakonitim, a kasnije je zabranio korištenje američkih zrakoplova iz pomorskih i zračnih baza u južnoj Španjolskoj za napad na Teheran. https://x.com/sanchezcastejon/status/2029122268933099983?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2029122268933099983%7Ctwgr%5E6b3dbd7bb6263c3273403f52211b0e490e1dfbd7%7Ctwcon%5Es1_c10&ref_url=https%3A%2F%2Fwww.jutarnji.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Fsanchez-odbijanje-napada-na-iran-blokada-baza-madrid-ne-ratu-15685493
    Like
    Love
    2
    · 0 نظرات ·0 اشتراک‌گذاری‌ها ·231 بازدیدها ·1 Plays
نتایج بیشتر
حمایت‌شده
Virtuala https://virtuala.site