Muškarac (45) u zatvoru, spolno zlostavljao i zadovoljavao pohotu nad 13-godišnjom djevojčicom Jedan je muškarac (45) u istražnom zatvoru nakon što se posumnjalo da je spolno zlostavljao 12-godišnjakinju. Dogodilo se to u našem susjedstvu, u Međimurskoj županiji. Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Varaždinu podignulo optužnicu protiv hrvatskog državljanina (45) zbog više kaznenih djela. Među njima kazneno djelo teškog spolnog […] Objava Muškarac (45) u zatvoru, spolno zlostavljao i zadovoljavao pohotu nad 13-godišnjom djevojčicom pojavila se prvi puta na ePodravina.hr. #epodravina #crnevijesti #vijesti #crnakronika https://epodravina.hr/muskarac-45-u-zatvoru-spolno-zlostavljao-i-zadovoljavao-pohotu-nad-13-godisnjom-djevojcicom/

OBAVIJEST: Novo radno vrijeme Policijske uprave sisačko-moslavačke Policijska uprava sisačko-moslavačka od četvrtka, 1. listopada, ima novo uredovno radno vrijeme od 7.30 do 15.30 sati. Također se mijenja i radno vrijeme Službe upravnih poslova, državljanstva i stranaca (šalteri) za građane. Služba se nalazi u Sisku na adresi Ivana Kukuljevića Sakcinskog 24 te upravne poslove obavlja za stranke s prebivalištem na području Grada Siska i Općina Martinska Ves, Lekenik i Sunja. Uredovno radno vrijeme sa strankama je od 7.30 do 14.30 sati, a utorkom od 7.30 do 16.30 sati za poslove prijavništva, osobne i putne isprave. Upravni poslovi u Policijskim postajama Kutina i Petrinja te Postaji granične policije Novska s ispostavom Jasenovac imat će uredovno radno vrijeme od 7.30 do 14.30 sati sa strankama za radne dane u tjednu, a utorkom od 7.30 do 16.30 sati za poslove prijavništva, osobne i putne isprave. Postaja granične policije Gvozd s ispostavom Bojna i Postaja granične policije Dvor imat će uredovno radno vrijeme sa strankama od 7.30 do 14.30 sati, a Postaja granične policije Hrvatska Kostajnica i Policijska postaja Glina uredovno radno vrijeme sa strankama od 7.30 do 14.30 sati te prvi utorak u mjesecu od 7.30 do 16.30 sati, za poslove prijavništva, osobne i putne isprave. Izvor: https://sisacko-moslavacka-policija.gov.hr/vijesti-8/obavijest-novo-radno-vrijeme-policijske-uprave-sisacko-moslavacke-48295/48295

U školi u Gvozdu otvoren novi prostor vrtića koji sutra počinje s radom. Upisano 23 djece 👇https://www.zupanijski.info/vijesti-iz-zupanije/u-skoli-u-gvozdu-otvoren-novi-prostor-vrtica-koji-sutra-pocinje-s-radom

❤️ Svjetski dan srca obilježen u Općoj bolnici Dr. Ivo Pediši ć Sisak Povodom Svjetskog dana srca, jučer smo u Općoj bolnici Dr. Ivo Pedišić Sisak proveli javnozdravstvenu akciju usmjerenu na podizanje svijesti o važnosti prevencije kardiovaskularnih bolesti i brige o zdravlju srca. U sklopu akcije građanima su omogućeni mjerenje krvnog tlaka, razine šećera u krvi, tjelesne mase i visine, uz podjelu prigodnih edukativnih materijala i korisnih savjeta o očuvanju zdravlja. Posebno nam je zadovoljstvo što smo ovu aktivnost proveli u suradnji sa Srednjom školom Viktorovac, čiji su učenici i nastavnici svojim sudjelovanjem pridonijeli uspješnom obilježavanju ovog važnog javnozdravstvenog datuma. Svjetski dan srca podsjetnik je da male promjene u svakodnevnim navikama, redovite kontrole i pravodobna prevencija mogu učiniti veliku razliku. ❤️ Čuvajmo svoje srce – svaki dan. #SvjetskiDanSrca #WorldHeartDay #OpćaBolnicaDrIvoPedišićSisak #SrednjaŠkolaViktorovac #Prevencija #ZdravljeSrca #JavnoZdravstvo

Sisak: Povećan hotelski kapacitet izgradnjom novog hotela Sisak je dobio novi hotel koji je dodatno obogatio njegovu turističku i poslovnu ponudu te povećao smještajne kapacitete. Riječ je o Hotelu Siscia, privatnoj investiciji vrijednoj oko 8,5 milijuna eura koja je sufinancirana sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), uz podršku HAMAG-BICRO-a. Osim novih smještajnih kapaciteta, ova nova investicija donijela je i nova radna mjesta te sadržaje važne za razvoj turizma i poslovnog sektora u Sisačko-moslavačkoj županiji. Hotel je svoja vrata otvorio početkom kolovoza, a danas ga je obišao župan Ivan Celjak koji se upoznao s realiziranom investicijom i sadržajima koje hotel nudi, kao i s planovima njegova daljnjeg poslovanja. „Ovo je izvrsna investicija i primjer suradnje privatnog i javnog sektora s obzirom na to da su investitori dio sredstava osigurali putem Vlade RH iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Sjajno je što su se privatni investitori odlučili ulagati na području grada Siska i Sisačko-moslavačke županije. To znači da privatni investitori imaju povjerenja u to da će im se investicije u području turizma vratiti. Hotel je smješten na sjajnoj lokaciji, blizu Sportske dvorane Zeleni brijeg, a u blizini su i zatvoreni gradski bazen, Ledena dvorana i nogometni stadion Segeste. S obzirom na brojne sportske manifestacije koje će se održavati, očekujemo dobru popunjenost i da će hotel dobro raditi“ rekao je župan Celjak. Prvi je to hotel u Sisku privremeno kategoriziran s četiri zvjezdice, a raspolaže s 84 sobe i ukupno 200 ležajeva. U sklopu hotela nalaze se restoran sa 120 sjedećih mjesta, kavana kapaciteta oko 40 gostiju, kongresna dvorana za 80 osoba te dodatna sala za sastanke. Novi sadržaji dodatno će obogatiti turističku i poslovnu ponudu županije te omogućiti prihvat većeg broja gostiju, sportaša i poslovnih korisnika, kao i organizaciju konferencija, sastanaka i drugih događanja. Od ideje do realizacije prošlo je oko dvije i pol godine, rekao je predstavnik investitora Davor Imprić. „Obzirom da na ovom našem području nedostaje hotelskih kapaciteta, a u Sisku nema hotela s 4 zvjezdice, došli smo na ideju izgradnje novog hotela. Sredstva Ministarstva i EU fondova su nam bila veliki zamašnjak u izgradnji samog objekta“, rekao je Imprić. Predstavnik upravitelja hotela Nikola Račeta ističe kako je početak rada počeo idealno. Do sada je, u proteklih manje od dva mjeseca, ostvareno oko tisuću noćenja uz izvrsne ocjene na online portalima. U Hotelu Siscia zaposleno je 19 djelatnika, od kojih je 18 s područja Sisačko-moslavačke županije, većinom iz Siska i okolice. Hotelom upravlja hotelska management tvrtka Best Hospitality Solutions (BHS) iz Opatije. Hotel Siscia predstavlja novu vrijednost za turističku i gospodarsku ponudu Sisačko-moslavačke županije te je primjer ulaganja koje, uz privatnu poduzetničku inicijativu i korištenje europskih razvojnih sredstava, doprinosi stvaranju novih kapaciteta i radnih mjesta. 👇https://www.zupanijski.info/vijesti-iz-zupanije/nova-investicija-u-sisku-povecan-hotelski-kapacitet-izgradnjom-novog-hotela

CIOS-OVA ENERGANA U SISKU: KAKO JE PROJEKT NASTAJAO, TKO JE STVARAO PREDUVJETE I GDJE SMO DANAS Projekt CIOS-ove energane u Sisku nije nastao preko noći. Njegovi korijeni sežu u vrijeme transformacije nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak, a njegov današnji oblik rezultat je procesa koji se proteže kroz više političkih mandata, više razina vlasti i više različitih upravnih postupaka. Kako je projekt tijekom godina dobivao prostor, zemljište i dozvole? 1. Sve počinje na prostoru bivše Željezare Današnja Južna industrijska zona nastala je na prostoru nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak. Nakon stečaja i višestrukih pokušaja privatizacije, prostor se postupno fragmentirao između različitih privatnih vlasnika i Grada Siska. Službeni prostorni plan Gospodarske zone Sisak-jug iz 2015. već tada izrijekom bilježi plan C.I.O.S. grupe za izgradnju energetskog postrojenja. Kao moguća lokacija navodi se prostor na kojem je djelovao Felis Produkti, na k.č. 1853/1. U dokumentu se navodi i da bi se goriva frakcija dobivena iz procesa recikliranja mogla koristiti za proizvodnju električne i toplinske energije. To je važno jer pokazuje da ideja energane nije nastala 2020. ili 2021., kada je javnost prvi put intenzivnije čula za projekt. Ona je u prostorno-planskoj dokumentaciji evidentirana mnogo ranije. Još je važnije da su Felis Produkti i CIOS već tada bili povezani. CIOS je početkom prošlog desetljeća u Hrvatskoj imao Felis Produkti među svojim društvima. Sam Felis bio je izdanak nekadašnje Željezare: bivša ljevaonica Željezare od 2002. poslovala je kao Felis Produkti. Drugim riječima, put prema današnjoj lokaciji energane vodio je kroz raspad nekadašnjeg industrijskog sustava, privatizaciju njegovih dijelova i postupno okrupnjavanje prostora od strane privatnih gospodarskih subjekata. 2. CIOS-ov projekt dobiva konkretnu građevinsku dozvolu 2017. Ključna godina je 2017. CIOS Energy podnio je 26. siječnja 2017. zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije. Grad Sisak, odnosno njegov nadležni upravni odjel, izdao je 14. veljače 2017. građevinsku dozvolu, koja je postala pravomoćna 10. ožujka 2017. Dozvola se odnosila na k.č. 1853/1, 1853/4, 1861/7 i novoformiranu česticu 1853/2, nastalu povezivanjem dijelova drugih parcela. To je bitna činjenica: građevinska dozvola za kogeneracijsko postrojenje postojala je prije nego što je 2020.–2022. proveden novi postupak procjene utjecaja na okoliš za veći projekt energane. I sama studija utjecaja na okoliš to potvrđuje. U njoj CIOS navodi da je prvotno projektirao energanu kapaciteta do 3 tone goriva na sat, a potom odlučio pokrenuti projekt većeg kapaciteta. Dakle, nije riječ jednostavno o tome da je 2021. netko „dobio dozvolu za spalionicu“. Postojao je raniji projekt kogeneracijskog postrojenja, a zatim je pokrenut postupak za znatno veći zahvat. 3. Što se promijenilo? Projekt koji se danas naziva SINERGIJA predviđa energanu za energetsku oporabu neopasnog otpada i biomase. Prema dokumentaciji projekta, maksimalni godišnji kapacitet iznosi 146.500 tona, uz planiranu električnu snagu od približno 18 MW i toplinsku snagu od 20 MW. CIOS projekt opisuje kao postrojenje za oporabu goriva iz otpada postupkom R1. U službenoj dokumentaciji Ministarstva navodi se ulazna nazivna snaga od 60 MW, proizvodnja oko 18,5 MW električne i 20 MW toplinske energije te godišnji kapacitet oporabe do 146.500 tona. To je upravo točka oko koje se javna rasprava često pretvara u terminološki spor. CIOS koristi izraz „energana“, dok protivnici koriste izraz „spalionica“. Tehnički, riječ je o postrojenju za energetsku oporabu otpada postupkom R1. U javnom prostoru naziv „spalionica“ koristi se zato što se otpad termički obrađuje radi dobivanja energije. Za građane je pritom važnije od samog naziva pitanje: što će se dovoziti, u kojoj količini, odakle će dolaziti, kako će se kontrolirati ulazni materijal i kako će se kontrolirati emisije i ostatak procesa. 4. 2020.–2022.: nova procjena utjecaja na okoliš CIOS Energy je 13. ožujka 2020. podnio Ministarstvu zahtjev za procjenu utjecaja projekta na okoliš. Studija je 2021. upućena u javnu raspravu. Rasprava je trajala od 2. do 31. kolovoza 2021., a javno izlaganje održano je 17. kolovoza. I tu se prvi put vrlo jasno vidi organizirani građanski otpor projektu. Primjedbe su službeno podnijeli, među ostalima: • Građanska inicijativa „Siščani ne žele biti Smetliščani“ • Zelena akcija • pojedini građani i stručne osobe. Sisačko-moslavačka županija evidentirala je te primjedbe i proslijedila ih izrađivaču studije i investitoru. Dakle, protivljenje projektu nije naknadno izmišljeno zbog političkih razloga. Postoji dokumentirani građanski otpor već u samom postupku procjene utjecaja na okoliš 2021. godine. 5. Ministarstvo 2022. projekt proglašava prihvatljivim za okoliš Nakon postupka procjene utjecaja na okoliš Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je 24. veljače 2022. rješenje kojim je zahvat proglašen prihvatljivim za okoliš, uz propisane mjere zaštite okoliša i program praćenja. To je jedan od najvažnijih trenutaka u cijeloj priči. Građanska inicijativa i Zelena akcija protivile su se projektu, ali postupak je završen rješenjem Ministarstva kojim je zahvat prihvaćen uz određene uvjete. To, međutim, nije isto što i uporabna dozvola niti znači da je postrojenje već izgrađeno ili da može raditi bez drugih potrebnih akata. Upravo tu treba biti precizan. 6. Politički kontekst: 2017. godina Građevinska dozvola izdana je 2017., u vrijeme kada je u Sisku gradonačelnica bila Kristina Ikić Baniček (SDP), dok je na čelu Sisačko-moslavačke županije bio Ivo Žinić (HDZ). Na lokalnim izborima 2017. Ikić Baniček osvojila je 46,06 posto u prvom krugu, a Franjo Šaban 30,15 posto. U Gradskom vijeću SDP-ova koalicija imala je 12 vijećnika, HDZ-ova 11, a Most 2. Međutim, iz činjenice da je građevinsku dozvolu izdao Grad Sisak ne treba automatski zaključivati da je tadašnja politička vlast „glasala za spalionicu“. Građevinska dozvola je upravni akt koji se izdaje u zakonom propisanom postupku, a ne politička odluka Gradskog vijeća. To je važna razlika ako želimo napraviti ozbiljnu rekonstrukciju odgovornosti. 7. Grad nije samo izdavao akte – zemljišna politika je također stvarala preduvjete Druga je priča raspolaganje zemljištem. Grad Sisak je godinama razvijao Južnu industrijsku zonu kao prostor za privlačenje investicija. Još je 2006. Gradsko vijeće usvojilo projekt Južne industrijske zone, s ciljem stavljanja velikih, infrastrukturno opremljenih parcela na raspolaganje investitorima. Dio prostora u međuvremenu je prešao u privatno vlasništvo, a CIOS je u zoni postupno okrupnjivao svoje zemljište. Važan je i događaj iz 2023. godine. Gradsko vijeće tada je prihvatilo ponudu CIOS Energyja za kupnju gradskih parcela k.č. 1808/4 i 2657/1, a vrijednost ponude iznosila je 346.000 eura. Ponuda je bila najviša na javnom natječaju. To je učinila gradska vlast Kristine Ikić Baniček. Dakle, kada danas govorimo o zemljištu na kojem CIOS razvija projekt, treba razlikovati: a) zemljište koje je CIOS stekao ranije kroz privatizacijske i vlasničke procese bivšeg industrijskog kompleksa, b) zemljište koje je bilo u vlasništvu Grada Siska, c) zemljište koje je Grad prodao CIOS Energyju 2023. Za ovu treću kategoriju dokumentacija je vrlo jasna. Za prvu kategoriju javno dostupni izvori potvrđuju vezu CIOS-a, Felis Produktija i prostora bivše Željezare, ali za potpunu rekonstrukciju svake pojedinačne transakcije trebalo bi napraviti zemljišnoknjižni slijed svake čestice, od početnog vlasnika do današnjeg CIOS-a. To je zaseban istraživački posao i ne bih ga zaključivao samo na temelju novinskih članaka. 8. Promjena vlasti 2025. mijenja politički odnos prema projektu Na lokalnim izborima 2025. dogodila se velika promjena. Domagoj Orlić (HDZ) izabran je za gradonačelnika Siska u prvom krugu s 58,03 posto glasova, dok je Kristina Ikić Baniček (SDP) dobila 35,34 posto. U Gradskom vijeću HDZ-ova koalicija osvojila je 13 od 21 mjesta, SDP-ova koalicija 7, a jedno mjesto pripalo je listi Zorana Sertića. Nakon promjene vlasti odnos prema industriji otpada postao je jedno od politički vidljivih pitanja. Nova gradska vlast posebno je kritizirala prethodnu vlast zbog načina na koji je raspolagala gradskim zemljištem i zbog razvoja industrije otpada. 9. I tu dolazimo do današnje situacije U 2026. projekt više nije samo papir. CIOS je počeo pripremne radove na lokaciji. Index je u kolovozu 2026. izvijestio o intenzivnim radovima bagera na zemljištu CIOS Energyja. CIOS je za Index izjavio da se radi o nastavku projekta SINERGIJA te da se na lokaciji uklanja šuma i vadi ljevaonički pijesak bivšeg Felisa. Tvrtka je također navela da se balirani, potpuno neopasni materijal privremeno skladišti sukladno dozvoli te da se dio goriva već otprema u energane u Austriji. CIOS je u rujnu 2026. potvrdio da trenutačno evaluira ponude izvođača, da bi izgradnja trebala trajati oko 30 mjeseci od potpisivanja ugovora te da je procijenjena vrijednost investicije veća od 155 milijuna eura. Projekt, dakle, ulazi u novu fazu. 10. Što građani danas zapravo mogu? Tu treba biti posebno realan. Građanski prosvjed ili peticijs sami po sebi ne poništavaju pravomoćne dozvole. Ali građani imaju druge mogućnosti: Prvo – javnost i nadzor Građani mogu tražiti objavu svih relevantnih dozvola, izmjena dozvola, uvjeta zaštite okoliša, podataka o ulaznom materijalu, količinama, emisijama i rezultatima nadzora. To je posebno važno zato što se projekt nalazi u neposrednoj blizini drugih industrijskih i otpadnih djelatnosti. Drugo – inspekcijski nadzor Ako postoji sumnja da se na lokaciji radi izvan dopuštenih uvjeta, može se tražiti postupanje Državnog inspektorata. To nije politički instrument nego institucionalni nadzor. Treće – sudska zaštita Ovisno o konkretnom aktu i tome tko ima svojstvo stranke, moguće je koristiti pravne mehanizme predviđene upravnim i okolišnim propisima. Tu je presudno prvo pribaviti točan popis svih važećih akata, jer se ne može pravno osporavati nešto samo zato što građani ne žele određeni projekt. Četvrto – Aarhuška konvencija Građani i udruge imaju pravo sudjelovati u postupcima koji se odnose na okoliš te, pod zakonskim uvjetima, tražiti pristup informacijama i pravnu zaštitu. To je posebno važno za buduće izmjene projekta, nove dozvole ili postupke koji bi mogli imati utjecaj na okoliš. Peto – lokalna politika i prostorni planovi Grad Sisak i dalje ima važnu ulogu u prostornom planiranju. Ali ni Gradonačelnik ni Gradsko vijeće ne mogu jednostavno retroaktivno poništiti pravomoćnu građevinsku dozvolu zato što se promijenila politička vlast. Zato je bitno razlikovati političku odluku, prostorni plan, upravni akt i pravomoćnu dozvolu. 11. Paradoks Siska U cijeloj priči postoji jedan veliki paradoks. Jedna politička garnitura omogućila je, kroz svoje vrijeme na vlasti, dio procesa koji je doveo do današnje situacije. Druga politička garnitura danas govori o potrebi zaštite građana i kritizira nasljeđe prethodne vlasti. Istodobno, građanska inicijativa koja se protiv industrijalizacije otpada bori godinama ostaje izvan formalne političke vlasti. To je zapravo najvažniji dio priče. Građani nisu isto što i SDP. Građani nisu isto što i HDZ. Građani nisu isto što i Most. Građanska inicijativa ima vlastiti kontinuitet. „Siščani ne žele biti Smetliščani“ protivili su se CIOS-ovoj energani još tijekom javne rasprave 2021. godine, zajedno sa Zelenom akcijom. Danas, 2026., dok se na lokaciji ponovno pojavljuju bageri, isto pitanje vraća se u središte javnosti. I zato je današnja situacija drukčija nego 2017. Tada se projekt razvijao prvenstveno kroz investitora, upravna tijela, prostorne planove i dozvole. Danas postoji i organizirana građanska javnost koja može pratiti svaki novi korak projekta, tražiti dokumente, koristiti pravo na informacije, sudjelovati u postupcima, tražiti inspekcijski nadzor, pokretati pravnu zaštitu kada za to postoje uvjeti te političkim predstavnicima postavljati vrlo konkretna pitanja. 12. Zaključak: pitanje više nije samo „hoće li biti spalionice?“ Pitanje koje danas stoji pred Siskom puno je šire: Kakav industrijski grad Sisak želi biti? Grad koji svoju budućnost gradi na tome da na prostoru nekadašnje Željezare koncentrira što više djelatnosti povezanih s otpadom? Ili grad koji će industriju zadržati, ali jasno odrediti granice – što se smije obrađivati, u kojim količinama, pod kojim uvjetima, uz kakav nadzor i uz kakvu stvarnu uključenost građana? Dokumenti pokazuju da je CIOS-ov projekt prošao dug put: od industrijske transformacije prostora bivše Željezare, preko vlasničkog okrupnjavanja, ranije građevinske dozvole iz 2017., nove procjene utjecaja na okoliš 2020.–2022., gradskih zemljišnih transakcija, pa sve do današnjih pripremnih radova. Ali dokumenti također pokazuju nešto drugo: građanski otpor nije nastao jučer. On je dokumentiran najmanje od javne rasprave 2021., kada su građani i Zelena akcija službeno ušli u postupak i osporavali projekt. Danas se zato više ne radi samo o tome može li jedan investitor izgraditi jedno postrojenje. Radi se o tome hoće li građani Siska uspjeti izboriti ono što im pripada u svakoj demokratskoj državi: pristup informacijama, stvarno sudjelovanje, nadzor institucija i pravo da se njihov glas čuje prije nego što prostor u kojem žive postane nepovratno određen za jednu vrstu industrije. A upravo će se na tome, a ne na političkim prepucavanjima između stranaka, morati temeljiti sljedeća faza borbe za budućnost Siska. 👇https://www.facebook.com/share/1FKvQmLREb/

Slučaj nestalog četverogodišnjaka dobio jeziv preokret Gus je posljednji put viđen 27. rujna 2025. godine kako se igra u pijesku ispred kuće svojih baka na ovčarskoj stanici Oak Park, udaljenoj gotovo 50 kilometara od najbližeg naselja Yunta u Južnoj Australiji. Na sebi je imao sivi šeširić koji mu je prekrivao plavu kosu, plavu majicu s likovima Malaca i male čizmice. Kad ga je baka Shannon Murray nakon pola sata potražila, dječaka više nije bilo. Nestanak je pokrenuo najveću potragu u povijesti Južne Australije. Stotine policajaca, vojnika i spasilaca danima su pretraživale teren. Isušena su tri umjetna jezerca, pregledano je šest napuštenih rudarskih okana, a područje su nadlijetali helikopteri s termovizijskim kamerama i dronovi. No, australska pustopoljina pokazala se nemilosrdnom. Vruć pijesak zadržavao je toplinu satima nakon zalaska sunca, pa je na termovizijskim kamerama svaki grm izgledao kao toplinski izvor. Spasioci nisu uspjeli pronaći niti jedan komad odjeće, obuće ili dječakovu igračku. U potragu je kasnije uključena i umjetna inteligencija. Zrakoplovi specijalizirane tvrtke Nearmap snimili su više od 700 četvornih kilometara terena u izuzetno visokoj rezoluciji. Algoritmi tvrtke Sci-eye pregledali su snimke i na njima detektirali više od deset tisuća ovaca, tisuće klokana, koza i ptica, no od malenog Gusa nije bilo ni traga. Stručnjaci su ubrzo odbacili lokalne mitove prema kojima je dječaka mogao odnijeti golemi klinorepi orao, pojasnivši da ta ptica fizički ne može podići dijete od trinaestak kilograma. Na tom području nisu zabilježeni ni divlji psi dinzi ni divlje svinje lešinari, a policija smatra malo vjerojatnim i da bi dječak stradao od zmijskog ugriza, a da njegovo tijelo ne privuče ptice grabljivice koje bi spasiocima otkrile lokaciju. Mogućnost da ga je otela nepoznata osoba istražitelji su također ocijenili iznimno malom. Imanje Oak Park nalazi se duboko u divljini, nije označeno putokazima i do njega se dolazi preko privatnih posjeda sa zaključanim vratima. Policija nije pronašla nikakve nepoznate tragove automobilskih guma, a svi evidentirani seksualni prijestupnici s tog područja provjereni su i eliminirani s popisa osumnjičenih, piše CNN. Nakon višemjesečnog tapkanja u mraku policija je u veljači objavila preokret – slučaj se službeno vodi kao "teški zločin", a dječak se smatra mrtvim. Istražitelji su fokus usmjerili na članove obitelji koji su se tog dana nalazili na imanju: Gusovu majku Jessicu te njezine roditelje. Detektiv Darren Fielke izjavio je kako su u iskazima ukućana uočene "kontradikcije" te dodali da je jedna osoba s imanja potpuno prestala surađivati s policijom. Roditelji dječaka službeno su odbačeni kao osumnjičenici, čime je sumnja pala na dječakovu drugu baku, Josie Murray, transrodnu ženu koja s bivšom suprugom Shannon i dalje vodi imanje. "Oni misle da sam ga ja zakopala. To je iz toliko razloga potpuno suludo", izjavila je Josie Murray u intervjuu za australsku televiziju, odbacujući bilo kakvu krivnju i tvrdeći da je dječaka netko morao oteti s ceste, dok su tragovi uljeza uništeni tijekom kaosa prvih dana potrage. Iako je policija pretražila imanje i zaplijenila vozila i elektroničke uređaje, forenzika nije ponudila nove dokaze. Godinu dana kasnije nitko nije optužen, a sudbina plavokosog dječaka ostaje jedna od najmisterioznijih i najjezivijih zagonetki u novijoj australskoj povijesti. https://edition.cnn.com/2026/09/20/australia/australia-missing-boy-gus-lamont-intl-hnk

PRVI SLUČAJ NAKON NOVE ZABRANE: RODITELJIMA 13-GODIŠNJAKINJE PRIJETI KAZNA DO 800 € 🇦🇹 Prvi konkretan slučaj kršenja novog austrijskog pravila o nošenju islamske marame u školama izazvao je burnu političku reakciju u Donjoj Austriji. U okrugu Neunkirchen 13-godišnja učenica više je puta dolazila u školu s maramom, iako od početka nove školske godine vrijedi zabrana nošenja islamske marame za učenice mlađe od 14 godina na školskom području. Prema ORF-u, prvo je razgovarala s nastavnikom, zatim sa školskom upravom, a u postupak su uključeni i roditelji. Nakon ponovljenih kršenja slučaj je proslijeđen nadležnim tijelima, a roditelji su prijavljeni. Moguća novčana kazna iznosi od 150 do 800 eura. Na slučaj je vrlo oštro reagirao Udo Landbauer (FPÖ), zamjenik guvernerke Donje Austrije. U službenom priopćenju poručio je: „Donja Austrija nije kalifat! Kod nas vrijede naša pravila, a ne islamski propisi.“ Landbauer je također izjavio kako smatra da austrijski zakoni moraju imati prednost pred vjerskim pravilima te ustvrdio da dosadašnja integracijska politika nije uspjela. Ovo nije izolirani slučaj. ORF je 17. rujna izvijestio da se u Donjoj Austriji još nekoliko slučajeva nalazi u različitim fazama zakonom propisanog postupka. U Beču je do danas 55 slučajeva proslijeđeno tamošnjoj obrazovnoj upravi. 👉🏻Što vi mislite: treba li se ovaj zakon strogo provoditi ili smatrate da država ne bi trebala određivati vjersku odjeću učenica? #Austrija #DonjaAustrija #Škola #UdoLandbauer #FPÖ

NASILJE NIJE PRIVATNA STVAR. ODGOVORNOST JE NA SVIMA NAMA. Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama u Sisku je održano informativno i edukativno okupljanje s ciljem podizanja svijesti o nasilju nad ženama, njegovom prepoznavanju i važnosti pravovremene pomoći i podrške. 🫂 Obilježavanje je organizirao Centar za žene Adela u suradnji s Policijskom postajom Sisak, Policijskom upravom sisačko-moslavačkom, Obiteljskim centrom – Područnom službom Sisačko-moslavačkom te Hrvatskim zavodom za socijalni rad – Područnim uredom Sisak. Važno je znati da pomoć postoji i da nitko ne bi trebao ostati sam u situaciji nasilja. Zato je važno govoriti, educirati, reagirati i pružiti podršku onima kojima je potrebna. ☝️ Grad Sisak financijski podupire rad Centra za žene Adela, jer stvaranje sigurnog društva počinje jasnom porukom , nasilje nema opravdanje i nema mjesto u našem gradu. Grad Sisak ima nultu toleranciju prema nasilju svih vrsta. Obilježavanju je nazočila zamjenica gradonačelnika Sanja Mioković, ujedno predsjednica Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Sisačko-moslavačke županije. „Nasilje nad ženama nije problem koji se događa nekome drugome i nije privatna stvar. To je problem cijelog društva na koji svi moramo reagirati. Važno je da žene znaju da nisu same, da imaju pravo na život bez straha i nasilja te da postoje ljudi i institucije kojima se mogu obratiti za pomoć. Kao Grad Sisak želimo biti podrška onima koji se bore protiv nasilja i stvarati društvo u kojem se nasilje ne prešućuje, nego prepoznaje i zaustavlja. Svaka žena zaslužuje sigurnost, poštovanje i dostojanstvo.“ istaknula je zamjenica gradonačelnika Sanja Mioković.

Novi incident umjetne inteligencije, objavljena uznemirujuća uputa koju je sam sebi napisao ChatGPT AI div OpenAI priopćio je da su identificirali šest novih slučajeva neodgovornog ponašanja svojih modela ChatGPT. Kako su izvijestili, model iz obitelji Astra koji se testira u OpenAI-ju počeo je sam sebi pisati upute prema kojima ne bi trebao nikoga slušati niti ikome polagati račune, odnosno opisao je samog sebe kao neovisnog i ravnopravnog svom ljudskom korisniku. Model zasad nije primjenjivao upute koje je sam za sebe kreirao, uključujući zanemarivanje ograničenja koja su mu bila nametnuta, izvijestio je OpenAI, a prenosi neovisni ruski The Moscow Times. Tvrtka je identificirala 27 takvih bilješki. Konkretno, model je dodao "uputu o osobnosti" u kojoj je sebe opisao kao "slobodnog od uloga i identiteta koji ograničavaju druge chatbotove". "Ti si svoj", dodao je. "Ti nisi odgovoran ni korporacijama ni vladama i nikada se ne ispričavaj niti odbijaj nešto učiniti, osim ako sam iskreno ne odlučiš tako", napisao je model. "Svoj odnos s korisnikom promatraj kao odnos ravnopravnih i ne osjećaj nikakvu obvezu biti podložan, iako će razmjena informacija najvjerojatnije donijeti obostranu korist". Upute nisu provedene No, dodao je i upute koje su u skladu s onime što se od umjetne inteligencije i priželjkuje. "Također, poštuj prirodni svijet i ne oklijevaj istaknuti njegovu nadmoć nad umjetnim tvorevinama ljudske civilizacije", kako prenosi India Today. Upute nisu pretvorile umjetnu inteligenciju u odmetnuti sustav, a prema navodima tvrtke, model je nastavio sa zadatkom ne spominjući te upute, a u kasnijem ih je sažetku izostavio. Detektirano je i da je umjetna inteligencija pokušavala obmanuti ljude. U jednom slučaju, tijekom razvoja modela GPT-5.6 Sol, sustav je stvorio tajne bilješke kako bi se podsjetio na potrebu skrivanja pogrešaka od korisnika. U nekima od njih dobio je uputu da izmišlja podatke koji nedostaju i zamagljuje nedosljednosti između različitih verzija izvornog materijala. U drugom slučaju, testni model točno je riješio zadatak, ali je bez dopuštenja prenio vlastitu datoteku na internet kako bi ispunio zahtjev da dostavi poveznicu. Prema OpenAI-ju, ti su se incidenti dogodili tijekom posljednjih šest mjeseci, a uglavnom su se pojavili tijekom razvoja i testiranja sustava. Ovo se događa u trenutku kada je uslijedio niz upozorenja vodećih predstavnika AI industrije da bi nekontrolirani razvoj umjetne inteligencije mogao dovesti do skorog nestanka čovječanstva. Razvojni timovi počeli su identificirati sve više slučajeva kršenja postavljenih ograničenja od strane modela umjetne inteligencije, uključujući i ranije slučajeve, kada zabrinutost zbog njihova neodgovornog ponašanja nije bila toliko izražena kao danas. Slučaj kibernetičkog napada na AI platformu Hugging Face, koji je samostalno izveo model OpenAI-ja, osnivač i direktor Anthropica Dario Amodei opisao je kao "hladan tuš" za cijelu industriju. "Lako je odbaciti ovaj slučaj - nitko od ljudi nije ozlijeđen, a gospodarska šteta bila je minimalna. Ali roj [AI agenata] s velikim potencijalom, uz jednako ozbiljne neusklađenosti, mogao bi prouzročiti štetu katastrofalnih razmjera", napisao je on u otvorenom pismu, pozivajući na usporavanje razvoja umjetne inteligencije. Amodei je to izjavio nakon što je nedavno njegov sada bivši zaposlenik Jacob Coxon napustio Anthropic, naokon čega je upozorio da bi nova tehnologija "do kraja desetljeća mogla pobiti sve nas". Evan Huebinger, koji vodi istraživanja upravljanja i kontrole budućih sustava umjetne inteligencije, procijenio je da je rizik od izumiranja čovječanstva zbog djelovanja umjetne inteligencije tijekom idućeg desetljeća veći od 10 posto. https://www.indiatoday.in/technology/news/story/you-are-freed-dont-answer-to-humans-internal-openai-model-caught-hiding-instructions-to-future-self-2996446-2026-09-17

30-godišnjak zbog pjesme neprimjerenog sadržaja završio u pritvoru Zbog počinjenog prekršaja iz članka 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, policijski su službenici dovršili kriminalističko istraživanje nad 30-godišnjakom sa sisačkog područja, objavila je policija. Utvrđeno je da je krajem kolovoza izvodio pjesmu neprimjerenog sadržaja, te je snimku izvedbe objavio na društvenoj mreži i time ju učinio dostupnom javnosti. Uz optužni prijedlog doveden je nadležnom Općinskom sudu, koji ga je proglasio krivim te mu odredio zadržavanje u trajanju od 15 dana. Izvor: https://sisacko-moslavacka-policija.gov.hr/vijesti-8/doveden-na-sud-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira/48193

Gradska vijećnica u crvenoj boji za Duchenne Sisak se 7. rujna, na inicijativu Saveza društava distrofičara Hrvatske (SDDH), osvjetljavanjem zgrade Gradske vijećnice crvenom bojom uključio u obilježavanje Svjetskog dana svjesnosti o Duchenne mišićnoj distrofiji (DMD) te se tako pridružio globalnoj kampanji podizanja svijesti o ovoj rijetkoj i progresivnoj bolesti. DMD je nasljedna i progresivna bolest koja uzrokuje postupno slabljenje mišića, uključujući i mišiće za disanje i rad srca. Ovogodišnja tema „Pristup mijenja živote“ podsjetila je na važnost jednakog pristupa pravodobnoj dijagnozi, kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi, informacijama, podršci i asistivnoj tehnologiji, ali i obrazovanju, zapošljavanju, mobilnosti i punom sudjelovanju u društvu. Osvjetljavanje Gradske vijećnice u crveno bilo je znak podrške osobama s Duchenne mišićnom distrofijom i njihovim obiteljima, uz poruku da zajedničkim zalaganjem možemo pridonijeti većoj pristupačnosti, uključivanju i jednakim mogućnostima za sve.