Nadogradi na Pro inačicu

  • ICC izdao nalog- Slovenija ga nije ignorirala, 25. rujna 2025. proglasila izraelskog premijera Benjamina Netanyahua personom non grata

    Slovenija je s time postala prva država članica Europske unije koja mu je zabranila ulazak na svoj teritorij. Vlada se pozvala na nalog za uhićenje Međunarodnog kaznenog suda (ICC) kojim se Netanyahu tereti za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u vezi s vojnom ofenzivom u Gazi.

    Ovaj potez uslijedio je nakon niza eskalirajućih koraka Slovenije, koja je već u lipnju 2024. priznala Palestinu kao neovisnu državu, u srpnju 2025. zabranila ulazak dvojici ekstremno desnih izraelskih ministara te u kolovozu 2025. uvela prvi embargo na oružje Izraelu unutar EU-a.
    Slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar istog se tjedna obratila Općoj skupštini UN-a, pozvavši sve nacije na djelovanje.Netanyahuov let prema UN-u tog je tjedna navodno izbjegavao zračni prostor svake zemlje koja bi mogla izvršiti nalog za uhićenje.

    IZVOR: Associated Press, Reuters, The Times of Israel, Middle East Eye, WAFA.

    #slovenia #Netanyahu #ICC #Gaza #BreakingNews #WorldNews #Geopolitics #diplomacy
    ICC izdao nalog- Slovenija ga nije ignorirala, 25. rujna 2025. proglasila izraelskog premijera Benjamina Netanyahua personom non grata Slovenija je s time postala prva država članica Europske unije koja mu je zabranila ulazak na svoj teritorij. Vlada se pozvala na nalog za uhićenje Međunarodnog kaznenog suda (ICC) kojim se Netanyahu tereti za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u vezi s vojnom ofenzivom u Gazi. Ovaj potez uslijedio je nakon niza eskalirajućih koraka Slovenije, koja je već u lipnju 2024. priznala Palestinu kao neovisnu državu, u srpnju 2025. zabranila ulazak dvojici ekstremno desnih izraelskih ministara te u kolovozu 2025. uvela prvi embargo na oružje Izraelu unutar EU-a. Slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar istog se tjedna obratila Općoj skupštini UN-a, pozvavši sve nacije na djelovanje.Netanyahuov let prema UN-u tog je tjedna navodno izbjegavao zračni prostor svake zemlje koja bi mogla izvršiti nalog za uhićenje. IZVOR: Associated Press, Reuters, The Times of Israel, Middle East Eye, WAFA. #slovenia #Netanyahu #ICC #Gaza #BreakingNews #WorldNews #Geopolitics #diplomacy
    1
    ·134 Pregleda
  • Sedam navodnih zaposlenika banke uhićeno u Mađarskoj s milijunima gotovine i zlatom

    Ukrajina zahtijeva hitno oslobađanje svojih državljana koje je pritvorila Mađarska, a za koje Ukrajina tvrdi da su zaposlenici štedionice koji su prenosili gotovinu u domovinu, rekao je u petak ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha. Kijev priprema diplomatsko djelovanje, uključujući i na razini Europske unije.

    „Ukrajinskim konzulima još uvijek nije dopušten pristup sedmero ukrajinskih državljana koji su uzeti za taoce u Budimpešti. Mađarska strana nije dala nikakvo objašnjenje“, rekao je Sibiha u objavi na X-u.

    Mađarska porezna uprava u četvrtak je pritvorila sedam ukrajinskih državljana i dva vozila za prijevoz gotovine te provodi kazneni postupak zbog sumnje na pranje novca, navodi se u izjavi u petak.

    https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/kijev-optuzuje-budimpestu-zbog-pritvora-radnika-osadbanka-i-zaplijenjene-gotovine-usred-naftnog-spora-15686228
    Sedam navodnih zaposlenika banke uhićeno u Mađarskoj s milijunima gotovine i zlatom Ukrajina zahtijeva hitno oslobađanje svojih državljana koje je pritvorila Mađarska, a za koje Ukrajina tvrdi da su zaposlenici štedionice koji su prenosili gotovinu u domovinu, rekao je u petak ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha. Kijev priprema diplomatsko djelovanje, uključujući i na razini Europske unije. „Ukrajinskim konzulima još uvijek nije dopušten pristup sedmero ukrajinskih državljana koji su uzeti za taoce u Budimpešti. Mađarska strana nije dala nikakvo objašnjenje“, rekao je Sibiha u objavi na X-u. Mađarska porezna uprava u četvrtak je pritvorila sedam ukrajinskih državljana i dva vozila za prijevoz gotovine te provodi kazneni postupak zbog sumnje na pranje novca, navodi se u izjavi u petak. https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/kijev-optuzuje-budimpestu-zbog-pritvora-radnika-osadbanka-i-zaplijenjene-gotovine-usred-naftnog-spora-15686228
    WWW.JUTARNJI.HR
    Nosili 40 milijuna dolara, 35 milijuna eura i gomilu zlata, Mađari ih zatočili, Ukrajinci pobjesnili!
    Sedam navodnih zaposlenika banke uhićeno u Mađarskoj s milijunima gotovine i zlatom, bez konzularnog pristupa
    4
    ·66 Pregleda
  • Tonka dobila 14 godina zatvora jer je kuhinjskim nožem izbola trojicu muškaraca,osim zatvorske kazne, sudsko vijeće joj je izreklo i tri vrste liječenja te zaštitni nadzor kad odsluži kaznu

    Zagrepčanka Tonka Č. (44), optužena da je tijekom tri mjeseca 2024. godine u svom stanu u središtu Zagreba kuhinjskim nožem izbola trojicu muškaraca, na Županijskom sudu u Zagrebu je zbog tri pokušaja ubojstva, od kojih je jedno teško jer je počinjeno prema bliskoj osobi, nepravomoćno osuđena na 14 godina zatvora.

    https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/zagrebanka-14-godina-tri-pokusaja-ubojstva-obvezno-lijecenje-15685904
    Tonka dobila 14 godina zatvora jer je kuhinjskim nožem izbola trojicu muškaraca,osim zatvorske kazne, sudsko vijeće joj je izreklo i tri vrste liječenja te zaštitni nadzor kad odsluži kaznu Zagrepčanka Tonka Č. (44), optužena da je tijekom tri mjeseca 2024. godine u svom stanu u središtu Zagreba kuhinjskim nožem izbola trojicu muškaraca, na Županijskom sudu u Zagrebu je zbog tri pokušaja ubojstva, od kojih je jedno teško jer je počinjeno prema bliskoj osobi, nepravomoćno osuđena na 14 godina zatvora. 🔗https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/zagrebanka-14-godina-tri-pokusaja-ubojstva-obvezno-lijecenje-15685904
    3
    ·80 Pregleda
  • ŠVEDSKA UVODI ŽESTOKI PREOKRET

    Vlada premijera Ulfa Kristerssona, uz potporu Švedskih demokrata, finalizirala je planove za drastično proširenje osnova za deportaciju stranih državljana.

    Glavna promjena leži u automatizmu: prema novom prijedlogu, svako kazneno djelo koje rezultira zatvorskom kaznom - pa makar i minimalnom - postaje osnova za protjerivanje i zabranu povratka.

    Dosadašnja sudska praksa često je vagala između težine zločina i obiteljskih veza počinitelja u Švedskoj. Nova pravila taj balans pomiču u korist države.
    Tužitelji će sada imati zakonsku obvezu zahtijevati deportaciju u gotovo svim kaznenim postupcima protiv stranaca.

    Ministar migracija Johan Forssell potvrdio je da je cilj povećati broj deportacija zbog kriminala za čak šest puta - s trenutnih petstotinjak na više od tri tisuće godišnje.

    Osim formalnih presuda, uvodi se i kontroverzni koncept "manjka uzornog života" (šved. bristande vandel). To znači da će država moći deportirati osobe koje nisu nužno osuđene za teški kriminal, ali su povezane s kriminalnim klanovima, bave se sumnjivim poslovima, odaju se porocima ili šire antidemokratske vrijednosti.

    Vlada poručuje: boravak u Švedskoj je privilegija, a ne zajamčeno pravo, i taj se ugovor krši onog trenutka kada pojedinac postane teret ili prijetnja sustavu.
    Druga velika reforma udara u same temelje integracijskog procesa. Od lipnja 2026. godine, švedsko državljanstvo prestat će biti dostupno nakon samo pet godina boravka.

    Minimalni prag podiže se na osam godina, čime se Švedska izjednačava s najstrožim članicama EU poput Njemačke (prije njezine nedavne reforme) ili Austrije. No, godine provedene u zemlji samo su prvi korak.

    Novost koja najviše pogađa useljenike su obvezni državni ispiti. Kandidati će morati dokazati visoku razinu poznavanja švedskog jezika te proći test iz građanskog odgoja i poznavanja švedskog društva.

    Time se želi osigurati da novi državljani ne budu samo stanovnici na papiru, već aktivni sudionici u društvu. Uz to, uvodi se strogi financijski cenzus - kandidat mora dokazati da se može samostalno uzdržavati, bez oslanjanja na socijalne fondove, uz mjesečna primanja koja prate standarde tržišta rada.

    Ono što izaziva najviše zabrinutosti među useljenicima je najavljena revizija već izdanih trajnih boravišnih dozvola (Permanent Residency). Vlada razmatra mogućnost da se trajne dozvole pretvore u privremene, zahtijevajući od ljudi da se ili potpuno integriraju i apliciraju za državljanstvo pod novim, strožim pravilima, ili da periodično dokazuju opravdanost svog boravka.

    Ovakav potez praktički bi ukinuo osjećaj apsolutne sigurnosti koji je trajni boravak desetljećima pružao migrantima u Švedskoj. Prag plaće potreban za dobivanje radne dozvole raste na 90% medijalne plaće u državi, što iznosi otprilike 2.950 eura bruto.
    Ovim potezom država želi prisiliti poslodavce da na jednostavnijim poslovima (poput čišćenja ili dostave) zapošljavaju ljude koji su već u sustavu, dok se uvoz radne snage rezervira isključivo za stručnjake i deficitarna zanimanja.

    Za one koji se u novoj, strožoj Švedskoj ne snalaze, vlada je pripremila radikalnu mjeru "repatrijacijskih grantova". Od siječnja 2026., migrant koji se odluči trajno vratiti u svoju domovinu može dobiti do 350.000 kruna (oko 31.000 eura) poticaja.

    Iako kritičari ovo nazivaju "plaćanjem za odlazak", vlada tvrdi da je to humani izlaz za ljude koji su zapeli u socijalnoj isključenosti i koji bi dugoročno bili veći trošak za švedski socijalni sustav.

    Konačno, od travnja 2025. godine ukida se popularna praksa "promjene trake" (track-changing). Do sada su tražitelji azila kojima je zahtjev odbijen mogli jednostavno aplicirati za radnu dozvolu ako bi u međuvremenu pronašli posao.

    To više neće biti moguće - odbijeni azilanti morat će napustiti zemlju, a svako ignoriranje rješenja o deportaciji povlači za sobom kaznenu odgovornost i dugogodišnju zabranu ulaska u cijeli schengenski prostor.

    Švedska ovim paketom mjera šalje jasnu poruku: era nekontroliranog liberalizma je završena.
    ŠVEDSKA UVODI ŽESTOKI PREOKRET Vlada premijera Ulfa Kristerssona, uz potporu Švedskih demokrata, finalizirala je planove za drastično proširenje osnova za deportaciju stranih državljana. Glavna promjena leži u automatizmu: prema novom prijedlogu, svako kazneno djelo koje rezultira zatvorskom kaznom - pa makar i minimalnom - postaje osnova za protjerivanje i zabranu povratka. Dosadašnja sudska praksa često je vagala između težine zločina i obiteljskih veza počinitelja u Švedskoj. Nova pravila taj balans pomiču u korist države. Tužitelji će sada imati zakonsku obvezu zahtijevati deportaciju u gotovo svim kaznenim postupcima protiv stranaca. Ministar migracija Johan Forssell potvrdio je da je cilj povećati broj deportacija zbog kriminala za čak šest puta - s trenutnih petstotinjak na više od tri tisuće godišnje. Osim formalnih presuda, uvodi se i kontroverzni koncept "manjka uzornog života" (šved. bristande vandel). To znači da će država moći deportirati osobe koje nisu nužno osuđene za teški kriminal, ali su povezane s kriminalnim klanovima, bave se sumnjivim poslovima, odaju se porocima ili šire antidemokratske vrijednosti. Vlada poručuje: boravak u Švedskoj je privilegija, a ne zajamčeno pravo, i taj se ugovor krši onog trenutka kada pojedinac postane teret ili prijetnja sustavu. Druga velika reforma udara u same temelje integracijskog procesa. Od lipnja 2026. godine, švedsko državljanstvo prestat će biti dostupno nakon samo pet godina boravka. Minimalni prag podiže se na osam godina, čime se Švedska izjednačava s najstrožim članicama EU poput Njemačke (prije njezine nedavne reforme) ili Austrije. No, godine provedene u zemlji samo su prvi korak. Novost koja najviše pogađa useljenike su obvezni državni ispiti. Kandidati će morati dokazati visoku razinu poznavanja švedskog jezika te proći test iz građanskog odgoja i poznavanja švedskog društva. Time se želi osigurati da novi državljani ne budu samo stanovnici na papiru, već aktivni sudionici u društvu. Uz to, uvodi se strogi financijski cenzus - kandidat mora dokazati da se može samostalno uzdržavati, bez oslanjanja na socijalne fondove, uz mjesečna primanja koja prate standarde tržišta rada. Ono što izaziva najviše zabrinutosti među useljenicima je najavljena revizija već izdanih trajnih boravišnih dozvola (Permanent Residency). Vlada razmatra mogućnost da se trajne dozvole pretvore u privremene, zahtijevajući od ljudi da se ili potpuno integriraju i apliciraju za državljanstvo pod novim, strožim pravilima, ili da periodično dokazuju opravdanost svog boravka. Ovakav potez praktički bi ukinuo osjećaj apsolutne sigurnosti koji je trajni boravak desetljećima pružao migrantima u Švedskoj. Prag plaće potreban za dobivanje radne dozvole raste na 90% medijalne plaće u državi, što iznosi otprilike 2.950 eura bruto. Ovim potezom država želi prisiliti poslodavce da na jednostavnijim poslovima (poput čišćenja ili dostave) zapošljavaju ljude koji su već u sustavu, dok se uvoz radne snage rezervira isključivo za stručnjake i deficitarna zanimanja. Za one koji se u novoj, strožoj Švedskoj ne snalaze, vlada je pripremila radikalnu mjeru "repatrijacijskih grantova". Od siječnja 2026., migrant koji se odluči trajno vratiti u svoju domovinu može dobiti do 350.000 kruna (oko 31.000 eura) poticaja. Iako kritičari ovo nazivaju "plaćanjem za odlazak", vlada tvrdi da je to humani izlaz za ljude koji su zapeli u socijalnoj isključenosti i koji bi dugoročno bili veći trošak za švedski socijalni sustav. Konačno, od travnja 2025. godine ukida se popularna praksa "promjene trake" (track-changing). Do sada su tražitelji azila kojima je zahtjev odbijen mogli jednostavno aplicirati za radnu dozvolu ako bi u međuvremenu pronašli posao. To više neće biti moguće - odbijeni azilanti morat će napustiti zemlju, a svako ignoriranje rješenja o deportaciji povlači za sobom kaznenu odgovornost i dugogodišnju zabranu ulaska u cijeli schengenski prostor. Švedska ovim paketom mjera šalje jasnu poruku: era nekontroliranog liberalizma je završena.
    1
    ·101 Pregleda
  • Zastupnica Nancy Mace predstavila je novi savezni zakon koji bi omogućio uvođenje smrtne kazne za osobe osuđene za silovanje djece i određene teške oblike seksualnog zlostavljanja maloljetnika prema američkom zakonu.

    Predloženi nacrt zakona, pod nazivom „Zakon o smrtnoj kazni za silovatelje djece” (Death Penalty for Child Rapists Act), teži proširenju saveznih propisa o najstrožoj kazni kako bi obuhvatili teški seksualni napad na dijete, seksualno zlostavljanje maloljetnika i zlostavljački seksualni kontakt s djecom. Zakon bi se primjenjivao i unutar vojnog pravosuđa, što znači da bi se i pripadnici oružanih snaga osuđeni za ova djela mogli suočiti sa smrtnom kaznom.

    U javnoj izjavi, Mace je istaknula kako je cilj zakona poslati jasnu poruku: oni koji vrebaju djecu moraju snositi najteže moguće zakonske posljedice. Ako bude usvojen, ovaj bi akt značajno proširio krug djela za koja se može izreći smrtna kazna na saveznoj razini, što će vjerojatno izazvati oštre ustavne rasprave, posebno s obzirom na dosadašnju praksu Vrhovnog suda koja je ograničavala smrtnu kaznu u slučajevima u kojima nije počinjeno ubojstvo.

    Prijedlog sada ulazi u zakonodavnu proceduru, gdje ga očekuje strogi politički i pravni nadzor.

    Kongresmenka Nancy Mace (R-SC) zvanično je predstavila "Zakon o smrtnoj kazni za silovatelje djece" (Death Penalty for Child Rapists Act) 26. februara 2026. godine. Predloženi zakon predviđa uvođenje smrtne kazne za teška krivična djela seksualnog zlostavljanja maloljetnika prema saveznom zakonu SAD-a, uključujući izmjene Vojnog krivičnog zakona (UCMJ). Mace je u zvaničnom saopštenju istakla da za ovakve predatore ne treba biti milosti i da oni zaslužuju najstrožu moguću kaznu koju država može izreći. Ova zakonodavna inicijativa dio je njenog kontinuiranog rada na pooštravanju kazni za seksualne prijestupnike i zaštiti najranjivijih kategorija društva. Fotografija koja prati vijest je autentičan portret kongresmenke koji se koristi u zvaničnim komunikacijama njenog kabineta.

    IZVOR: Mace.house.gov (Official Website of Representative Nancy Mace), Fox News, Associated Press, Reuters.

    #cinjenice #politics #law #BreakingNews #justice #protection #WorldNews
    Zastupnica Nancy Mace predstavila je novi savezni zakon koji bi omogućio uvođenje smrtne kazne za osobe osuđene za silovanje djece i određene teške oblike seksualnog zlostavljanja maloljetnika prema američkom zakonu. Predloženi nacrt zakona, pod nazivom „Zakon o smrtnoj kazni za silovatelje djece” (Death Penalty for Child Rapists Act), teži proširenju saveznih propisa o najstrožoj kazni kako bi obuhvatili teški seksualni napad na dijete, seksualno zlostavljanje maloljetnika i zlostavljački seksualni kontakt s djecom. Zakon bi se primjenjivao i unutar vojnog pravosuđa, što znači da bi se i pripadnici oružanih snaga osuđeni za ova djela mogli suočiti sa smrtnom kaznom. U javnoj izjavi, Mace je istaknula kako je cilj zakona poslati jasnu poruku: oni koji vrebaju djecu moraju snositi najteže moguće zakonske posljedice. Ako bude usvojen, ovaj bi akt značajno proširio krug djela za koja se može izreći smrtna kazna na saveznoj razini, što će vjerojatno izazvati oštre ustavne rasprave, posebno s obzirom na dosadašnju praksu Vrhovnog suda koja je ograničavala smrtnu kaznu u slučajevima u kojima nije počinjeno ubojstvo. Prijedlog sada ulazi u zakonodavnu proceduru, gdje ga očekuje strogi politički i pravni nadzor. Kongresmenka Nancy Mace (R-SC) zvanično je predstavila "Zakon o smrtnoj kazni za silovatelje djece" (Death Penalty for Child Rapists Act) 26. februara 2026. godine. Predloženi zakon predviđa uvođenje smrtne kazne za teška krivična djela seksualnog zlostavljanja maloljetnika prema saveznom zakonu SAD-a, uključujući izmjene Vojnog krivičnog zakona (UCMJ). Mace je u zvaničnom saopštenju istakla da za ovakve predatore ne treba biti milosti i da oni zaslužuju najstrožu moguću kaznu koju država može izreći. Ova zakonodavna inicijativa dio je njenog kontinuiranog rada na pooštravanju kazni za seksualne prijestupnike i zaštiti najranjivijih kategorija društva. Fotografija koja prati vijest je autentičan portret kongresmenke koji se koristi u zvaničnim komunikacijama njenog kabineta. IZVOR: Mace.house.gov (Official Website of Representative Nancy Mace), Fox News, Associated Press, Reuters. #cinjenice #politics #law #BreakingNews #justice #protection #WorldNews
    1
    ·242 Pregleda
  • MOST SMŽ: Gašpar Šako podignula kaznene prijave zbog postupanja u projektu mega farmi

    Koordinatorica Mosta za Sisačko-moslavačku županiju Luce Gašpar Šako podnijela je
    dvije kaznene prijave nadležnim tijelima zbo postupanja vezano za projekte mega farmi u SMŽ.

    “Kaznene prijave podnesene su temeljem javno dostupne dokumentacije, uključujući izdana rješenja, suglasnosti i druge upravne akte koji su, prema dostupnim podacima, i dalje pravno na snazi. Riječ je o dokumentima koji proizvode pravne učinke do njihova eventualnog povlačenja ili isteka roka važenja, a pojedina rješenja vrijede do četiri godine.” – rekla je Luce Gašpar Šako.

    U prvoj kaznenoj prijavi obuhvaćeni su: ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije, župan
    Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak, gradonačelnik Grada Siska Domagoj Orlić,
    gradonačelnica Grada Petrinje Magdalena Komes i gradonačelnik Grada Gline Ivan Janković.

    „Dvije i pol godine pratim cijeli proces vezan uz projekte mega farmi u našoj Županiji. U
    posljednjim danima svjedočimo potpunom zaokretu u javnim istupima pojedinih dužnosnika, koji sada tvrde da su protiv tih investicija. Međutim, dokumenti koji su javno dostupni i dalje su pravno važeći. Nisu povučeni niti stavljeni izvan snage. Njihov sadržaj ne odgovara onome što se danas izjavljuje u javnosti. Smatram da postoji osnovana sumnja na počinjenje kaznenih djela i zato sam podnijela kaznene prijave“, poručila je Gašpar Šako.

    Prijava se odnosi na osnovanu sumnju u moguća kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, davanja lažnog iskaza te sprječavanja dokazivanja.

    U drugoj kaznenoj prijavi obuhvaćeni su župan Ivan Celjak i gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček, zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela iz članka 291. Kaznenog zakona – zlouporaba položaja i ovlasti.

    Prema Gašpar Šako, javno dostupna dokumentacija sadržajno odstupa od izjava koje su
    pojedini dužnosnici davali u Hrvatskom saboru, na sjednicama Županijske skupštine te u
    drugim javnim istupima. Istaknula je kako do danas nisu donesene nove odluke kojima bi se postojeći akti stavili izvan snage, niti su ranije izdana rješenja povučena.

    “Ovim putem pozivam Državno odvjetništvo Republike Hrvatske da postupi po prijavama,
    ispita sve navode i utvrdi postoje li elementi kaznene odgovornosti. Institucije moraju raditi
    svoj posao nepristrano i bez odgađanja, jer je povjerenje građana u pravni poredak temelj
    funkcioniranja države.“, zaključila je Gašpar Šako.

    https://www.sisak.info/2026/02/25/most-smz-gaspar-sako-podignula-kaznene-prijave-zbog-postupanja-u-projektu-mega-farmi/
    MOST SMŽ: Gašpar Šako podignula kaznene prijave zbog postupanja u projektu mega farmi Koordinatorica Mosta za Sisačko-moslavačku županiju Luce Gašpar Šako podnijela je dvije kaznene prijave nadležnim tijelima zbo postupanja vezano za projekte mega farmi u SMŽ. “Kaznene prijave podnesene su temeljem javno dostupne dokumentacije, uključujući izdana rješenja, suglasnosti i druge upravne akte koji su, prema dostupnim podacima, i dalje pravno na snazi. Riječ je o dokumentima koji proizvode pravne učinke do njihova eventualnog povlačenja ili isteka roka važenja, a pojedina rješenja vrijede do četiri godine.” – rekla je Luce Gašpar Šako. U prvoj kaznenoj prijavi obuhvaćeni su: ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije, župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak, gradonačelnik Grada Siska Domagoj Orlić, gradonačelnica Grada Petrinje Magdalena Komes i gradonačelnik Grada Gline Ivan Janković. „Dvije i pol godine pratim cijeli proces vezan uz projekte mega farmi u našoj Županiji. U posljednjim danima svjedočimo potpunom zaokretu u javnim istupima pojedinih dužnosnika, koji sada tvrde da su protiv tih investicija. Međutim, dokumenti koji su javno dostupni i dalje su pravno važeći. Nisu povučeni niti stavljeni izvan snage. Njihov sadržaj ne odgovara onome što se danas izjavljuje u javnosti. Smatram da postoji osnovana sumnja na počinjenje kaznenih djela i zato sam podnijela kaznene prijave“, poručila je Gašpar Šako. Prijava se odnosi na osnovanu sumnju u moguća kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, davanja lažnog iskaza te sprječavanja dokazivanja. U drugoj kaznenoj prijavi obuhvaćeni su župan Ivan Celjak i gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček, zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela iz članka 291. Kaznenog zakona – zlouporaba položaja i ovlasti. Prema Gašpar Šako, javno dostupna dokumentacija sadržajno odstupa od izjava koje su pojedini dužnosnici davali u Hrvatskom saboru, na sjednicama Županijske skupštine te u drugim javnim istupima. Istaknula je kako do danas nisu donesene nove odluke kojima bi se postojeći akti stavili izvan snage, niti su ranije izdana rješenja povučena. “Ovim putem pozivam Državno odvjetništvo Republike Hrvatske da postupi po prijavama, ispita sve navode i utvrdi postoje li elementi kaznene odgovornosti. Institucije moraju raditi svoj posao nepristrano i bez odgađanja, jer je povjerenje građana u pravni poredak temelj funkcioniranja države.“, zaključila je Gašpar Šako. 👇https://www.sisak.info/2026/02/25/most-smz-gaspar-sako-podignula-kaznene-prijave-zbog-postupanja-u-projektu-mega-farmi/
    ·125 Pregleda
  • Dežulovići od Božinovića i MUP-a traže zabranu prosvjeda ispred stana svojih roditelja

    oris Dežulović i njegova sestra Branka Dežulović podnijeli su zahtjev za zabranu javnog skupa “Operacija Boris Dežulović” u Glagoljaškoj ulici u Splitu, koji je za subotu sazvao predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec, tvrdeći da na toj adresi živi kolumnist Novosti. Zahtjev za zabranu skupa podnesen je Ministarstvu unutarnjih poslova i ministru Davoru Božinoviću. Dežulovići su također podnijeli kaznenu prijavu protiv A-HSP-a i Keleminca, ustvrdivši da ovakav poziv na prosvjed predstavlja prijetnju Borisu Dežuloviću i njegovim roditeljima.

    U zahtjevu za zabranu javnog skupa objašnjavaju da u Glagoljaškoj ulici, gdje Keleminec namjerava prosvjedovati, Boris Dežulović ne živi već 40 godina. Upozoravaju da u stanu žive njihovi roditelji, otac i majka, koji su zbog svoje dobi i zdravstvenog stanja posebno ranjivi te da u zgradi ne stanuju javne osobe ni sudionici političkog života. U zahtjevu se naglašava da je iz samog vizualnog poziva organizatora vidljivo da se skup zlokobno naziva “Operacija”, čime se koristi ratna retorika s ciljem zastrašivanja, kao i da sadržava elemente nacionalne nesnošljivosti (spominje se “financiranja preko Milorada Pupovca“), što potvrđuje da cilj skupa nije mirno izražavanje mišljenja, već huškanje i stvaranje atmosfere linča ispred obiteljskog doma njihovih roditelja.

    Upozoravajući na zloupotrebu prava na okupljanje i povredu nepovredivosti doma te poštovanje privatnog i obiteljskog života, Dežulovići objašnjavaju da je odabir adrese protesta dokaz da krajnji cilj nije politički prosvjed, nego grubi pokušaj zastrašivanja i obiteljska odmazda. “Ovakvo ciljanje na obitelj pojedinca zbog njegovog novinarskog rada predstavlja nedopustiv čin koji prelazi okvire slobode govora i javnog okupljanja te predstavlja oblik zastrašivanja, uznemiravanja i zadiranja u privatnost građana. Unatoč tome što očekujemo da će najavljeni skup biti zabranjen, smatramo da je organizator već samom javnom objavom adrese naših roditelja postigao dio svog cilja, a to je stigmatiziranje njihovog doma i njih samih te zastrašivanje. Jasno je da cilj skupa nije dijalog s novinarom”, piše u zahtjevu.

    Također se navodi da su ciljevi skupa usmjereni na poticanje mržnje i nesnošljivosti prema pojedincu i njegovoj obitelji, što je vidljivo iz samog naslova skupa “Operacija Boris Dežulović” kojim se izravno potiče na linč prema njemu i njegovoj obitelji, što je zakonska osnova za apsolutnu zabranu skupa. Dodatno objašnjavaju da će održavanje skupa pred privatnim ulazom dovesti do ozbiljnog remećenja javnog reda i izravne ugroze psihofizičkog zdravlja njihovih roditelja, što država ne smije dopustiti.

    Dopuštanje održavanja skupa predstavljalo bi propust države u zaštiti ljudskih prava, jer je njegov cilj zastrašivanje i uznemiravanje trećih osoba, što je kazneno djelo, baš kao i poticanje nacionalne mržnje i nasilja

    Premda u pozivu na prosvjed nije objašnjeno zašto je on sazvan baš u Glagoljaškoj ulici, “jasno je da je to konkretno mjesto izabrano svjesno, ciljano i maliciozno i to samo zato što je novinar Boris Dežulović ondje odrastao, a na toj adresi (i) danas žive (samo) njegovi roditelji… Organizator skupa zna da na toj adresi ne živi novinar Boris Dežulović!” navodi se u prijavi, uz upozorenje da se radi o zloupotrebi prava na okupljanje i povredi nepovredivosti doma. “Ovakvo ciljanje na obitelj pojedinca zbog njegovog novinarskog rada predstavlja nedopustiv čin koji prelazi okvire slobode govora i javnog okupljanja te predstavlja oblik zastrašivanja, uznemiravanja i zadiranja u privatnost građana. Unatoč tome što očekujemo da će odlukom nadležnog tijela najavljeni skup biti zabranjen, smatramo da je organizator već samom javnom objavom adrese naših roditelja postigao dio svog cilja, a to je stigmatiziranje njihovog doma i njih samih te zastrašivanje. Jasno je da cilj skupa nije dijalog s novinarom”, piše u prijavi.

    Podsjetimo da je prije nekoliko tjedana povodom prijava Hrvatskog društva političkih zatvorenika i Hrvatskog žrtvoslovnog društva te nekoliko braniteljskih udruga u kojima su tvrdili da je Dežulović lažno prijavio prebivalište, policija utvrđivala točnu adresu na kojoj živi kolumnist Novosti. Isti slučaj bio je i s Viktorom Ivančićem. Najavljeni protest A-HSP-a u tom smislu predstavlja nastavak hajke i linča kojima su izloženi novinari Novosti.

    Treba podsjetiti i da se desetak pripadnika i simpatizira desno-ekstremističkog A-HSP-a godinama okuplja ispred sjedišta SNV-a u centru Zagreba, gdje su palili primjerke našeg tjednika, kao i da više godina pokušavaju spriječiti održavanje proslave Dana ustanka u Srbu.

    Pripadnici iste stranke održali su prosvjed i ispred stana zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića i stana zastupnice Anke Mrak-Taritaš, te pred zgradom u kojoj živi zastupnica Dalija Orešković, puštajući preko razglasa pjesme notornog Marka Perkovića Thompsona. Povodom ovog desničarskog putujućeg cirkusa novinari su MUP-u bili poslali upit bi li policija dopustila prosvjede ispred stana Andreja Plenkovića. Odgovoreno im je suhim citiranjem zakona koji uređuje gdje se i kako može prosvjedovati.

    -Slika: Boris Dežulović
    foto Srećko Niketić/PIXSELL

    https://www.portalnovosti.com/dezulovici-od-bozinovica-i-mup-a-traze-zabranu-prosvjeda-ispred-stana-svojih-roditelja/

    Dežulovići od Božinovića i MUP-a traže zabranu prosvjeda ispred stana svojih roditelja oris Dežulović i njegova sestra Branka Dežulović podnijeli su zahtjev za zabranu javnog skupa “Operacija Boris Dežulović” u Glagoljaškoj ulici u Splitu, koji je za subotu sazvao predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec, tvrdeći da na toj adresi živi kolumnist Novosti. Zahtjev za zabranu skupa podnesen je Ministarstvu unutarnjih poslova i ministru Davoru Božinoviću. Dežulovići su također podnijeli kaznenu prijavu protiv A-HSP-a i Keleminca, ustvrdivši da ovakav poziv na prosvjed predstavlja prijetnju Borisu Dežuloviću i njegovim roditeljima. U zahtjevu za zabranu javnog skupa objašnjavaju da u Glagoljaškoj ulici, gdje Keleminec namjerava prosvjedovati, Boris Dežulović ne živi već 40 godina. Upozoravaju da u stanu žive njihovi roditelji, otac i majka, koji su zbog svoje dobi i zdravstvenog stanja posebno ranjivi te da u zgradi ne stanuju javne osobe ni sudionici političkog života. U zahtjevu se naglašava da je iz samog vizualnog poziva organizatora vidljivo da se skup zlokobno naziva “Operacija”, čime se koristi ratna retorika s ciljem zastrašivanja, kao i da sadržava elemente nacionalne nesnošljivosti (spominje se “financiranja preko Milorada Pupovca“), što potvrđuje da cilj skupa nije mirno izražavanje mišljenja, već huškanje i stvaranje atmosfere linča ispred obiteljskog doma njihovih roditelja. Upozoravajući na zloupotrebu prava na okupljanje i povredu nepovredivosti doma te poštovanje privatnog i obiteljskog života, Dežulovići objašnjavaju da je odabir adrese protesta dokaz da krajnji cilj nije politički prosvjed, nego grubi pokušaj zastrašivanja i obiteljska odmazda. “Ovakvo ciljanje na obitelj pojedinca zbog njegovog novinarskog rada predstavlja nedopustiv čin koji prelazi okvire slobode govora i javnog okupljanja te predstavlja oblik zastrašivanja, uznemiravanja i zadiranja u privatnost građana. Unatoč tome što očekujemo da će najavljeni skup biti zabranjen, smatramo da je organizator već samom javnom objavom adrese naših roditelja postigao dio svog cilja, a to je stigmatiziranje njihovog doma i njih samih te zastrašivanje. Jasno je da cilj skupa nije dijalog s novinarom”, piše u zahtjevu. Također se navodi da su ciljevi skupa usmjereni na poticanje mržnje i nesnošljivosti prema pojedincu i njegovoj obitelji, što je vidljivo iz samog naslova skupa “Operacija Boris Dežulović” kojim se izravno potiče na linč prema njemu i njegovoj obitelji, što je zakonska osnova za apsolutnu zabranu skupa. Dodatno objašnjavaju da će održavanje skupa pred privatnim ulazom dovesti do ozbiljnog remećenja javnog reda i izravne ugroze psihofizičkog zdravlja njihovih roditelja, što država ne smije dopustiti. Dopuštanje održavanja skupa predstavljalo bi propust države u zaštiti ljudskih prava, jer je njegov cilj zastrašivanje i uznemiravanje trećih osoba, što je kazneno djelo, baš kao i poticanje nacionalne mržnje i nasilja Premda u pozivu na prosvjed nije objašnjeno zašto je on sazvan baš u Glagoljaškoj ulici, “jasno je da je to konkretno mjesto izabrano svjesno, ciljano i maliciozno i to samo zato što je novinar Boris Dežulović ondje odrastao, a na toj adresi (i) danas žive (samo) njegovi roditelji… Organizator skupa zna da na toj adresi ne živi novinar Boris Dežulović!” navodi se u prijavi, uz upozorenje da se radi o zloupotrebi prava na okupljanje i povredi nepovredivosti doma. “Ovakvo ciljanje na obitelj pojedinca zbog njegovog novinarskog rada predstavlja nedopustiv čin koji prelazi okvire slobode govora i javnog okupljanja te predstavlja oblik zastrašivanja, uznemiravanja i zadiranja u privatnost građana. Unatoč tome što očekujemo da će odlukom nadležnog tijela najavljeni skup biti zabranjen, smatramo da je organizator već samom javnom objavom adrese naših roditelja postigao dio svog cilja, a to je stigmatiziranje njihovog doma i njih samih te zastrašivanje. Jasno je da cilj skupa nije dijalog s novinarom”, piše u prijavi. Podsjetimo da je prije nekoliko tjedana povodom prijava Hrvatskog društva političkih zatvorenika i Hrvatskog žrtvoslovnog društva te nekoliko braniteljskih udruga u kojima su tvrdili da je Dežulović lažno prijavio prebivalište, policija utvrđivala točnu adresu na kojoj živi kolumnist Novosti. Isti slučaj bio je i s Viktorom Ivančićem. Najavljeni protest A-HSP-a u tom smislu predstavlja nastavak hajke i linča kojima su izloženi novinari Novosti. Treba podsjetiti i da se desetak pripadnika i simpatizira desno-ekstremističkog A-HSP-a godinama okuplja ispred sjedišta SNV-a u centru Zagreba, gdje su palili primjerke našeg tjednika, kao i da više godina pokušavaju spriječiti održavanje proslave Dana ustanka u Srbu. Pripadnici iste stranke održali su prosvjed i ispred stana zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića i stana zastupnice Anke Mrak-Taritaš, te pred zgradom u kojoj živi zastupnica Dalija Orešković, puštajući preko razglasa pjesme notornog Marka Perkovića Thompsona. Povodom ovog desničarskog putujućeg cirkusa novinari su MUP-u bili poslali upit bi li policija dopustila prosvjede ispred stana Andreja Plenkovića. Odgovoreno im je suhim citiranjem zakona koji uređuje gdje se i kako može prosvjedovati. -Slika: Boris Dežulović foto Srećko Niketić/PIXSELL 👇🔗https://www.portalnovosti.com/dezulovici-od-bozinovica-i-mup-a-traze-zabranu-prosvjeda-ispred-stana-svojih-roditelja/
    ·137 Pregleda
  • Od 1. ožujka obvezne nove registracije i tablice

    Naime, sva laka motorna vozila moraju imati crnu osiguravajuću oznaku (tablicu), a dosadašnje zelene tablice prestaju važiti. Vožnja s njima nakon ovog datuma smatra se kaznenim djelom.

    Ova odluka obuhvaća širok spektar popularnih vozila: mopedi i skuteri (do 50 ccm i 45 km/h), e-skuteri (električni romobili), s-Pedelecs (brzi električni bicikli s potporom do 45 km/h), segwayi i laki kvadovi, prenosi Fenix-magazin - https://fenix-magazin.de/vazna-promjena-u-njemackoj-od-1-ozujka-obvezne-nove-registracije-za-ova-vozila-kazne-su-ogromne/

    Tko se nakon 1. ožujka nađe na cesti bez crne tablice, vozi bez osiguranja. U slučaju nesreće s teško ozlijeđenim osobama, vozač snosi punu odgovornost, a odštete mogu doseći milijunske iznose. Osim financijskog rizika, vozač podliježe i kaznenom progonu.
    Od 1. ožujka obvezne nove registracije i tablice Naime, sva laka motorna vozila moraju imati crnu osiguravajuću oznaku (tablicu), a dosadašnje zelene tablice prestaju važiti. Vožnja s njima nakon ovog datuma smatra se kaznenim djelom. Ova odluka obuhvaća širok spektar popularnih vozila: mopedi i skuteri (do 50 ccm i 45 km/h), e-skuteri (električni romobili), s-Pedelecs (brzi električni bicikli s potporom do 45 km/h), segwayi i laki kvadovi, prenosi Fenix-magazin - https://fenix-magazin.de/vazna-promjena-u-njemackoj-od-1-ozujka-obvezne-nove-registracije-za-ova-vozila-kazne-su-ogromne/ Tko se nakon 1. ožujka nađe na cesti bez crne tablice, vozi bez osiguranja. U slučaju nesreće s teško ozlijeđenim osobama, vozač snosi punu odgovornost, a odštete mogu doseći milijunske iznose. Osim financijskog rizika, vozač podliježe i kaznenom progonu.
    FENIX-MAGAZIN.DE
    VAŽNA PROMJENA U NJEMAČKOJ: Od 1. ožujka obvezne nove registracije za ova vozila, kazne su ogromne! - Fenix Magazin
    Velika obavijest za milijune sudionika u prometu u Njemačkoj: od 1. ožujka 2026. sva laka motorna vozila moraju imati crnu osiguravajuću oznaku (tablicu).
    ·56 Pregleda
  • Paravinja: 'Antonia je bila ljepotica, upucavao sam joj se, nije htjela. Poludio sam '

    Antonia Bilić, djevojka iz malog mjesta Kričke kod Drniša, danas bi slavila 32. rođendan da je nije ubio vozač kamiona Dragan Paravinja. Ovaj članak o slučaju brutalnog ubojstva maturantice srednje Trgovačke škole Expressa je objavio u rujnu 2024. godine. Antonia je nestala 11. lipnja 2011. godine, a njezino tijelo pronađeno je više od godinu dana kasnije, u studenome 2012. blizu odmorišta Modruš.

    Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je 2017. presudu da se Dragan Paravinja, proglašen krivim za pokušaj silovanja i ubojstvo Antonije Bilić, osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. Paravinji će se u uračunati vrijeme provedeno u pritvoru i istražnom zatvoru od 18. srpnja 2002. g. do 14. kolovoza 2002. i od 26. lipnja 2011. godine nadalje, stoji u presudi Vrhovnog suda, koji je ovime prepolovio prvostupanjsku presudu od zakonski maksimalnih 40 godina.

    Sudska praksa je da nakon odslužene dvije trećine kazne osuđenik može tražiti da ga se pusti na slobodu, zakonski to može zatražiti već nakon pola odslužene kazne. A Dragan Paravinja odslužio je dvije trećine od 20 godina zatvora za ubojstvo Antonije Bilić, 17-godišnje maturantice Trgovačke škole. Izvjesno je da će zatražiti puštanje na slobodu, no malo je vjerojatno da će hrvatski sud njegovom zahtjevu i udovoljiti, s obzirom na težinu počinjenog kaznenog djela.

    Podsjetimo, Antonia Bilić posljednji put je viđena na Čikolskome mostu 7. lipnja 2011. a njeno tijelo pronađeno je godinu i tri mjeseca nakon njezina nestanka, 28. studenog 2012. godine na parkiralištu kraj državne ceste D-23 u selu Modruš kraj Josipdola, blizu mjesta gdje je 7. lipnja u 15.40 posljednji put lociran signal njenog mobitela. DNA analizom potvrđeno je da posmrtni ostaci pripadaju djevojci iz sela Kričke kraj Drniša.

    "Molim vas, kažite mojoj ženi i sinovima da je nisam silovao", kazao je Dragan Paravinja policajcima tijekom ispitivanja u Banjoj Luci gdje je uhićen 26. lipnja 2011. Na njihova pitanja odgovarao je u nazočnosti dvojice odvjetnika prilično spremno, kao da je već unaprijed pripremio sve odgovore. Teško ubojstvo Drnišanke Antonije Bilić priznao im je, objasnio što je učinio s tijelom tvrdeći kako on nije silovatelj.

    "Na putu prema Zagrebu, na raskrižju puteva Split - Drniš, Drniš - Šibenik, pored puta sa svoje lijeve strane primijetio sam djevojku koja je stopirala u suprotnom smjeru. Primijetio sam da je bila lijepa, crne duže kose i da je na sebi imala farmerice i majicu, ne mogu se sjetiti koje boje, dok je o ramenu držala žensku torbu", ispričao je Paravinja policajcima kako je sreo nesretnu djevojku. "Hoćeš li sa mnom za Zagreb?", dobacio joj je kroz prozor.

    Djevojka mu je odgovorila da hoće u Split, nakon čega je produžio pedesetak metara dalje, okrenuo vozilo i vratio se k Antoniji. Ušla je u kamion te su započeli neobvezan razgovor, tijekom kojeg joj se, priznao je, nabacivao. Policajcima je objasnio kako je zaustavio kamion jer je zapravo želio prijeći na stranu djevojčina sjedišta. Antoniju je njegova nakana uzrujala pa ju je, rekao je, pokušao smiriti. Tvrdio je da joj je zbog toga i nudio da izađe iz kamiona. Djevojka je odbila poziv pa je Paravinja s njezine strane ušao u kamion. Antonia je u tom trenutku, kazao je, bezuspješno pokušavala otvoriti vozačeva vrata kako bi pobjegla. Nažalost, nije uspjela.

    "Počela je da me psuje i vrijeđa. Uspjela me nekoliko puta odgurnuti nogom od sebe. U jednom je trenutku pokušala da izađe iz kabine pored mene i dalje me glasno psujući. U tom sam trenutku izgubio živce", ispričao je Paravinja svoju verziju zločina. To je bio trenutak kad je ubio djevojku. Kazao je da čitavo vrijeme nije bio pri sebi i da se ne sjeća je li kasnije upalio kamion ili je on čitavo vrijeme radio. Nastavio je voziti prema Solinu te se ubrzo okrenuo i krenuo voziti u smjeru Zagreba. Tijekom vožnje se, priznao je, opet zaustavio kako bi tijelo djevojke stavio na krevet iza sjedišta u kabini. Nastavio je vožnju.

    "Nakon što sam djevojku prebacio na stražnje sjedište, krećem od Drniša prema Kistanju. Na toj dionici, na jednom od tri mosta na rijeci Krki, mahinalno sam zaustavio kamion te sam ušao na mjesto suvozača odakle sam iznio djevojku te je ponio prema ogradi mosta. Ograda je bila izuzetno niska pa sam djevojku samo spustio iza ograde, dok nisam bio siguran da je tijelo otišlo u vodu ili se zaustavilo negdje na obali. Ne mogu se sjetiti koliko je sati tada bilo. Nakon toga sam nastavio vožnju", opisao je policajcima na koji se način riješio tijela žrtve. Nastavio je vožnju prema Ogulinu.

    "Na jednom od odmorišta, čijeg se imena ne mogu sjetiti, zaustavio sam kamion i u jedan od kontejnera odbacio djevojčinu torbu. Torbu nisam otvarao niti sam se zanimao za njen sadržaj, a želim i da napomenem da nisam ni znao kako se djevojka zvala niti se mogu sjetiti je li se predstavila", kazao je Paravinja. Nakon dolaska u Ogulin, nastavio je pripovijedati, vraćao se u Split.

    "Ponovo sam se uputio u Split, nakon čega dolazim svojoj kući. Presvukao sam garderobu koju sam imao na sebi, a nisam siguran šta sam od garderobe tog dana imao na sebi. Obično radim ili u farmericama ili u crnoj trenirci i majici kratkih rukava s natpisom firme u kojoj sam prije radio", kazao je policajcima. Inače, tijekom iznošenja obrane, Paravinja je policajcima nacrtao skicu mjesta na kojem je navodno djevojčino tijelo bacio u rijeku. No policiju je navodio na pogrešan trag. Godinu i tri mjeseca nakon Antonijina nestanka, u studenome 2012. njeni posmrtni ostaci, od tijela je ostao samo kostur, pronađeni su u zaseoku Fulaja kod sela Modruš, na ugibalištu za kamione. Pronašli su ih mještani Miran Rendulić i Veljko Dadasović. Uglibalište na kojem su našli kostur bilo je pretvoreno u obično smetlište.

    - Nakon obdukcije u jutarnjim satima dobili smo u laboratorij i naknadne uzorke i kosti N.N. osobe, a pravovremeno smo iz Centra za forenzična istraživanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić dobili nesporne uzorke članove obitelji i njihove genotipe, tj. elektroforegrame koje su kolege iz MUP-a napravili već u prethodnom tijeku postupka. Analizom genomske DNA uzorka kosti i zuba, moram reći i DNA kose no međutim detektirana količina DNA koja nije bila dovoljna da bi se dobio genotip iz kose, ali je uspješno dobiven iz uzorka kosti i zuba. Usporedbom tog genotipa nestale osobe i članova obitelj, gdje smo imali majku, oca i dvije sestre, došli smo do statističke vjerojatnosti od 99,99999999 posto da je N.N. osoba tražena kći Milke i Mile Bilić, te sestra Katarine i Ane Bilić. Tako da smo definitivno utvrdili da se radi o Antoniji Bilić - rekao je Milovan Kubat,voditelj DNK laboratorija Zavoda za sudsku medicinu i dijagnostiku. No uzrok smrti nisu uspjeli utvrditi. - Temeljem kostiju koje smo dobili na analizu nismo uspjeli utvrditi nikakve ozljede i nikakve tragove koji bi upućivali na uzrok smrti što je kod ovakvih slučajeva moguće i često, pošto mi imamo iskustva s ovakvom vrstom obrade posmrtnih ostataka iz Domovinskog rata. No, u ovom slučaju ne znamo uzrok smrti na temelju obdukcije koju smo izvršili – rekao je Strinović. Paravinju su ispitivali i o pokušaju silovanja 25-godišnjakinje u Omišu.

    "Ustopala me jedna atraktivna djevojka. Koliko se mogu sjetiti, imala je crnu dužu kosu i nakon ulaska u kamion bilo je intimnih razgovora i kontakata s njom. Ali nije htjela bilo kakav seksualni odnos", kazao je Paravinja policajcima tijekom ispitivanja koje je okončano tek poslije ponoći. Iskaz je u lipnju 2011. objavio Večernji list.

    Pročitajte više na: https://express.24sata.hr/top-news/paravinja-2011-nije-htjela-seks-izgubio-sam-zivce-i-ubio-je-11257
    Paravinja: 'Antonia je bila ljepotica, upucavao sam joj se, nije htjela. Poludio sam ' Antonia Bilić, djevojka iz malog mjesta Kričke kod Drniša, danas bi slavila 32. rođendan da je nije ubio vozač kamiona Dragan Paravinja. Ovaj članak o slučaju brutalnog ubojstva maturantice srednje Trgovačke škole Expressa je objavio u rujnu 2024. godine. Antonia je nestala 11. lipnja 2011. godine, a njezino tijelo pronađeno je više od godinu dana kasnije, u studenome 2012. blizu odmorišta Modruš. Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je 2017. presudu da se Dragan Paravinja, proglašen krivim za pokušaj silovanja i ubojstvo Antonije Bilić, osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. Paravinji će se u uračunati vrijeme provedeno u pritvoru i istražnom zatvoru od 18. srpnja 2002. g. do 14. kolovoza 2002. i od 26. lipnja 2011. godine nadalje, stoji u presudi Vrhovnog suda, koji je ovime prepolovio prvostupanjsku presudu od zakonski maksimalnih 40 godina. Sudska praksa je da nakon odslužene dvije trećine kazne osuđenik može tražiti da ga se pusti na slobodu, zakonski to može zatražiti već nakon pola odslužene kazne. A Dragan Paravinja odslužio je dvije trećine od 20 godina zatvora za ubojstvo Antonije Bilić, 17-godišnje maturantice Trgovačke škole. Izvjesno je da će zatražiti puštanje na slobodu, no malo je vjerojatno da će hrvatski sud njegovom zahtjevu i udovoljiti, s obzirom na težinu počinjenog kaznenog djela. Podsjetimo, Antonia Bilić posljednji put je viđena na Čikolskome mostu 7. lipnja 2011. a njeno tijelo pronađeno je godinu i tri mjeseca nakon njezina nestanka, 28. studenog 2012. godine na parkiralištu kraj državne ceste D-23 u selu Modruš kraj Josipdola, blizu mjesta gdje je 7. lipnja u 15.40 posljednji put lociran signal njenog mobitela. DNA analizom potvrđeno je da posmrtni ostaci pripadaju djevojci iz sela Kričke kraj Drniša. "Molim vas, kažite mojoj ženi i sinovima da je nisam silovao", kazao je Dragan Paravinja policajcima tijekom ispitivanja u Banjoj Luci gdje je uhićen 26. lipnja 2011. Na njihova pitanja odgovarao je u nazočnosti dvojice odvjetnika prilično spremno, kao da je već unaprijed pripremio sve odgovore. Teško ubojstvo Drnišanke Antonije Bilić priznao im je, objasnio što je učinio s tijelom tvrdeći kako on nije silovatelj. "Na putu prema Zagrebu, na raskrižju puteva Split - Drniš, Drniš - Šibenik, pored puta sa svoje lijeve strane primijetio sam djevojku koja je stopirala u suprotnom smjeru. Primijetio sam da je bila lijepa, crne duže kose i da je na sebi imala farmerice i majicu, ne mogu se sjetiti koje boje, dok je o ramenu držala žensku torbu", ispričao je Paravinja policajcima kako je sreo nesretnu djevojku. "Hoćeš li sa mnom za Zagreb?", dobacio joj je kroz prozor. Djevojka mu je odgovorila da hoće u Split, nakon čega je produžio pedesetak metara dalje, okrenuo vozilo i vratio se k Antoniji. Ušla je u kamion te su započeli neobvezan razgovor, tijekom kojeg joj se, priznao je, nabacivao. Policajcima je objasnio kako je zaustavio kamion jer je zapravo želio prijeći na stranu djevojčina sjedišta. Antoniju je njegova nakana uzrujala pa ju je, rekao je, pokušao smiriti. Tvrdio je da joj je zbog toga i nudio da izađe iz kamiona. Djevojka je odbila poziv pa je Paravinja s njezine strane ušao u kamion. Antonia je u tom trenutku, kazao je, bezuspješno pokušavala otvoriti vozačeva vrata kako bi pobjegla. Nažalost, nije uspjela. "Počela je da me psuje i vrijeđa. Uspjela me nekoliko puta odgurnuti nogom od sebe. U jednom je trenutku pokušala da izađe iz kabine pored mene i dalje me glasno psujući. U tom sam trenutku izgubio živce", ispričao je Paravinja svoju verziju zločina. To je bio trenutak kad je ubio djevojku. Kazao je da čitavo vrijeme nije bio pri sebi i da se ne sjeća je li kasnije upalio kamion ili je on čitavo vrijeme radio. Nastavio je voziti prema Solinu te se ubrzo okrenuo i krenuo voziti u smjeru Zagreba. Tijekom vožnje se, priznao je, opet zaustavio kako bi tijelo djevojke stavio na krevet iza sjedišta u kabini. Nastavio je vožnju. "Nakon što sam djevojku prebacio na stražnje sjedište, krećem od Drniša prema Kistanju. Na toj dionici, na jednom od tri mosta na rijeci Krki, mahinalno sam zaustavio kamion te sam ušao na mjesto suvozača odakle sam iznio djevojku te je ponio prema ogradi mosta. Ograda je bila izuzetno niska pa sam djevojku samo spustio iza ograde, dok nisam bio siguran da je tijelo otišlo u vodu ili se zaustavilo negdje na obali. Ne mogu se sjetiti koliko je sati tada bilo. Nakon toga sam nastavio vožnju", opisao je policajcima na koji se način riješio tijela žrtve. Nastavio je vožnju prema Ogulinu. "Na jednom od odmorišta, čijeg se imena ne mogu sjetiti, zaustavio sam kamion i u jedan od kontejnera odbacio djevojčinu torbu. Torbu nisam otvarao niti sam se zanimao za njen sadržaj, a želim i da napomenem da nisam ni znao kako se djevojka zvala niti se mogu sjetiti je li se predstavila", kazao je Paravinja. Nakon dolaska u Ogulin, nastavio je pripovijedati, vraćao se u Split. "Ponovo sam se uputio u Split, nakon čega dolazim svojoj kući. Presvukao sam garderobu koju sam imao na sebi, a nisam siguran šta sam od garderobe tog dana imao na sebi. Obično radim ili u farmericama ili u crnoj trenirci i majici kratkih rukava s natpisom firme u kojoj sam prije radio", kazao je policajcima. Inače, tijekom iznošenja obrane, Paravinja je policajcima nacrtao skicu mjesta na kojem je navodno djevojčino tijelo bacio u rijeku. No policiju je navodio na pogrešan trag. Godinu i tri mjeseca nakon Antonijina nestanka, u studenome 2012. njeni posmrtni ostaci, od tijela je ostao samo kostur, pronađeni su u zaseoku Fulaja kod sela Modruš, na ugibalištu za kamione. Pronašli su ih mještani Miran Rendulić i Veljko Dadasović. Uglibalište na kojem su našli kostur bilo je pretvoreno u obično smetlište. - Nakon obdukcije u jutarnjim satima dobili smo u laboratorij i naknadne uzorke i kosti N.N. osobe, a pravovremeno smo iz Centra za forenzična istraživanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić dobili nesporne uzorke članove obitelji i njihove genotipe, tj. elektroforegrame koje su kolege iz MUP-a napravili već u prethodnom tijeku postupka. Analizom genomske DNA uzorka kosti i zuba, moram reći i DNA kose no međutim detektirana količina DNA koja nije bila dovoljna da bi se dobio genotip iz kose, ali je uspješno dobiven iz uzorka kosti i zuba. Usporedbom tog genotipa nestale osobe i članova obitelj, gdje smo imali majku, oca i dvije sestre, došli smo do statističke vjerojatnosti od 99,99999999 posto da je N.N. osoba tražena kći Milke i Mile Bilić, te sestra Katarine i Ane Bilić. Tako da smo definitivno utvrdili da se radi o Antoniji Bilić - rekao je Milovan Kubat,voditelj DNK laboratorija Zavoda za sudsku medicinu i dijagnostiku. No uzrok smrti nisu uspjeli utvrditi. - Temeljem kostiju koje smo dobili na analizu nismo uspjeli utvrditi nikakve ozljede i nikakve tragove koji bi upućivali na uzrok smrti što je kod ovakvih slučajeva moguće i često, pošto mi imamo iskustva s ovakvom vrstom obrade posmrtnih ostataka iz Domovinskog rata. No, u ovom slučaju ne znamo uzrok smrti na temelju obdukcije koju smo izvršili – rekao je Strinović. Paravinju su ispitivali i o pokušaju silovanja 25-godišnjakinje u Omišu. "Ustopala me jedna atraktivna djevojka. Koliko se mogu sjetiti, imala je crnu dužu kosu i nakon ulaska u kamion bilo je intimnih razgovora i kontakata s njom. Ali nije htjela bilo kakav seksualni odnos", kazao je Paravinja policajcima tijekom ispitivanja koje je okončano tek poslije ponoći. Iskaz je u lipnju 2011. objavio Večernji list. Pročitajte više na: https://express.24sata.hr/top-news/paravinja-2011-nije-htjela-seks-izgubio-sam-zivce-i-ubio-je-11257
    EXPRESS.24SATA.HR
    Paravinja: 'Antonia je bila ljepotica, upucavao sam joj se, nije htjela. Poludio sam '
    Sudska praksa je da nakon odslužene dvije trećine kazne osuđenik može tražiti da ga se pusti na slobodu, zakonski to može zatražiti već nakon pola odslužene kazne. Dragan Paravinja odslužio je dvije trećine od 20 godina zatvora za ubojstvo Antonije Bilić
    13
    2 Komentari ·383 Pregleda
  • [69-godišnjakinja umjesto kriptovaluta dobila “očišćeni” račun!]


    Policiji je prijavljena računalna prijevara počinjena na štetu 68-godišnjakinje.

    Oštećenoj se sredinom veljače ove godine na mobilni uređaj javila nepoznata osoba koja se predstavila kao trgovac kriptovalutama te ju je zatražila da instalira aplikaciju na mobilni uređaj nakon čega joj je s računa skinuto više od tisuću eura.

    Od oštećene je zaprimljena kaznena prijava, a za počiniteljem se traga.

    Kako bi se spriječili ovakvi i slični događaji, Policijska uprava sisačko-moslavačka savjetuje građane da podatke sa svoje bankovne kartice ne upisuju na sumnjivim stranicama ili aplikacijama.

    Izvor:
    https://sisacko-moslaacka-policija.gov.hr/vijesti-8/racunalna-prijevara-46343/46343
    [69-godišnjakinja umjesto kriptovaluta dobila “očišćeni” račun!] Policiji je prijavljena računalna prijevara počinjena na štetu 68-godišnjakinje. Oštećenoj se sredinom veljače ove godine na mobilni uređaj javila nepoznata osoba koja se predstavila kao trgovac kriptovalutama te ju je zatražila da instalira aplikaciju na mobilni uređaj nakon čega joj je s računa skinuto više od tisuću eura. Od oštećene je zaprimljena kaznena prijava, a za počiniteljem se traga. Kako bi se spriječili ovakvi i slični događaji, Policijska uprava sisačko-moslavačka savjetuje građane da podatke sa svoje bankovne kartice ne upisuju na sumnjivim stranicama ili aplikacijama. Izvor: 👇 https://sisacko-moslaacka-policija.gov.hr/vijesti-8/racunalna-prijevara-46343/46343
    ·64 Pregleda
  • Koje kamere na semaforu mogu slati kazne?

    Kamera na semaforu mora omogućiti snimanje vozila s prednje strane kako bi se na fotografijama jednako prepoznali registarska oznaka i vozač.

    Postoje i uređaji koji bljeskaju vozilima straga kako bi uhvatili motocikliste koji prolaze kroz crveno. Hoće li se stvarna mjerna tehnologija moći prepoznati ovisi o vrsti kamere na semaforu.

    Male kamere koje se često nalaze izravno na semaforima nisu kamere za mjerenje brzine. To su jednostavno senzori koji prate količinu prometa u traku i u skladu s tim kontroliraju semafore. Možete li vidjeti kada vas uhvate kako jurite na semaforu? Da i ne. To ovisi o korištenom sustavu.

    Prolazak kroz crveno svjetlo mora biti fotografski dokumentiran, a broj registarske pločice i vozač moraju biti jasno vidljivi na slikama. Za to je neophodan bljesak. Stariji sustavi koriste crveni filtar za smanjenje odsjaja bljeskalice, ali i dalje ostaju vizualno prepoznatljivi. Međutim, moderni sustavi često koriste bljeskalice crnog svjetla, koje emitiraju svjetlo koje je jedva vidljivo ljudskom oku i stoga ga je teško ili čak nemoguće otkriti.


    U semaforskoj kameri s indukcijskim trakama velik dio tehnologije odvija se ispod ceste i vozačima nije vidljivo. Indukcijske petlje nalaze se ispod asfalta i s pomoću integriranih senzora mogu detektirati ako vozilo prelazi preko njih. Obično postoje dva takva po semaforu, jedan neposredno na zaustavnoj liniji i jedan nekoliko metara iza nje.

    Ako vozač prijeđe zaustavnu liniju na crvenom svjetlu, prva indukcijska petlja šalje signal kameri koja se odmah aktivira. Ako se automobil sada zaustavi, to je ‘samo’ kršenje zaustavne linije. Međutim, ako automobil također prijeđe drugu indukcijsku petlju, kamera se ponovno aktivira i bilježi se prolazak kroz crveno svjetlo.

    Lidar tehnologija se u cestovnom prometu koristi tek nekoliko godina. Ovo je laserska tehnologija koja bilježi prolazak kroz crveno svjetlo s pomoću svjetlosnih impulsa. Propuštene svjetlosne impulse reflektira vozilo i šalje natrag u mjerni uređaj.

    Na ovaj način se mogu dokumentirati ne samo kršenja zaustavne linije i prolaska kroz crveno svjetlo, već se mogu mjeriti i prekršaji prekoračenja brzine.

    Kamere za semafore s lidar tehnologijom obično se mogu prepoznati po krutim stupovima koji su čvrsto pričvršćeni uz rub ceste. Policija se uvijek iznova oslanja na mobilne semaforske kamere koje su postavljene u parkirana vozila nedaleko od semafora.

    Ovaj oblik videonadzora može dokumentirati prolazak kroz crveno svjetlo kao i prebrzu vožnju. Kazna za prolazak kroz crveno svjetlo uvelike ovisi o težini prekršaja. Načelno su veće kazne ako je uz prekršaj prolaska kroz crveno svjetlo postojala i opasnost ili materijalna šteta.

    Koje kamere na semaforu mogu slati kazne? Kamera na semaforu mora omogućiti snimanje vozila s prednje strane kako bi se na fotografijama jednako prepoznali registarska oznaka i vozač. Postoje i uređaji koji bljeskaju vozilima straga kako bi uhvatili motocikliste koji prolaze kroz crveno. Hoće li se stvarna mjerna tehnologija moći prepoznati ovisi o vrsti kamere na semaforu. Male kamere koje se često nalaze izravno na semaforima nisu kamere za mjerenje brzine. To su jednostavno senzori koji prate količinu prometa u traku i u skladu s tim kontroliraju semafore. Možete li vidjeti kada vas uhvate kako jurite na semaforu? Da i ne. To ovisi o korištenom sustavu. Prolazak kroz crveno svjetlo mora biti fotografski dokumentiran, a broj registarske pločice i vozač moraju biti jasno vidljivi na slikama. Za to je neophodan bljesak. Stariji sustavi koriste crveni filtar za smanjenje odsjaja bljeskalice, ali i dalje ostaju vizualno prepoznatljivi. Međutim, moderni sustavi često koriste bljeskalice crnog svjetla, koje emitiraju svjetlo koje je jedva vidljivo ljudskom oku i stoga ga je teško ili čak nemoguće otkriti. U semaforskoj kameri s indukcijskim trakama velik dio tehnologije odvija se ispod ceste i vozačima nije vidljivo. Indukcijske petlje nalaze se ispod asfalta i s pomoću integriranih senzora mogu detektirati ako vozilo prelazi preko njih. Obično postoje dva takva po semaforu, jedan neposredno na zaustavnoj liniji i jedan nekoliko metara iza nje. Ako vozač prijeđe zaustavnu liniju na crvenom svjetlu, prva indukcijska petlja šalje signal kameri koja se odmah aktivira. Ako se automobil sada zaustavi, to je ‘samo’ kršenje zaustavne linije. Međutim, ako automobil također prijeđe drugu indukcijsku petlju, kamera se ponovno aktivira i bilježi se prolazak kroz crveno svjetlo. Lidar tehnologija se u cestovnom prometu koristi tek nekoliko godina. Ovo je laserska tehnologija koja bilježi prolazak kroz crveno svjetlo s pomoću svjetlosnih impulsa. Propuštene svjetlosne impulse reflektira vozilo i šalje natrag u mjerni uređaj. Na ovaj način se mogu dokumentirati ne samo kršenja zaustavne linije i prolaska kroz crveno svjetlo, već se mogu mjeriti i prekršaji prekoračenja brzine. Kamere za semafore s lidar tehnologijom obično se mogu prepoznati po krutim stupovima koji su čvrsto pričvršćeni uz rub ceste. Policija se uvijek iznova oslanja na mobilne semaforske kamere koje su postavljene u parkirana vozila nedaleko od semafora. Ovaj oblik videonadzora može dokumentirati prolazak kroz crveno svjetlo kao i prebrzu vožnju. Kazna za prolazak kroz crveno svjetlo uvelike ovisi o težini prekršaja. Načelno su veće kazne ako je uz prekršaj prolaska kroz crveno svjetlo postojala i opasnost ili materijalna šteta.
    7
    ·170 Pregleda
  • Na poznatoj turističkoj atrakciji ima mrtvih,
    poginula djevojčica (3), sedam osoba nestalo

    Šokantne snimke prikazuju putnike raspršene po crnim i smeđim vodama. Neki su se držali za prsluke za spašavanje, a druge su za plutajuće ostatke broda. Vatrogasci su objavili da su dvije osobe su poginule, sedam ih se i dalje vodi kao nestalo, a 71 osoba je spašena.

    Zdravstveni odjel savezne države Amazonas potvrdio je smrt trogodišnje djevojčice Samile de Souze. Prevezena je u lokalnu dječju bolnicu, ali je po dolasku proglašena mrtvom, izvijestio je The Sun.

    https://www.thesun.co.uk/news/38229302/dead-missing-tourist-boat-capsizes-brazil-amazon/

    Druga žrtva identificirana je kao 22-godišnja Lara Bianca. Njezino tijelo dovezeno je u riječnu patrolnu jedinicu vatrogasaca, a onda prebačeno u lokalni institut za sudsku medicinu.

    Brazilska mornarica rasporedila je riječki spasilački tim i helikopter na mjesto nesreće da bi pronašli putnike i pokrenuli početnu istragu o prevrtanju broda. Regionalna policija potvrdila je da je kapetan broda uhićen zbog kaznenog djela ubojstva iz nehaja, ali će biti pušten uz jamčevinu.

    Na poznatoj turističkoj atrakciji ima mrtvih, poginula djevojčica (3), sedam osoba nestalo Šokantne snimke prikazuju putnike raspršene po crnim i smeđim vodama. Neki su se držali za prsluke za spašavanje, a druge su za plutajuće ostatke broda. Vatrogasci su objavili da su dvije osobe su poginule, sedam ih se i dalje vodi kao nestalo, a 71 osoba je spašena. Zdravstveni odjel savezne države Amazonas potvrdio je smrt trogodišnje djevojčice Samile de Souze. Prevezena je u lokalnu dječju bolnicu, ali je po dolasku proglašena mrtvom, izvijestio je The Sun. 👇 https://www.thesun.co.uk/news/38229302/dead-missing-tourist-boat-capsizes-brazil-amazon/ Druga žrtva identificirana je kao 22-godišnja Lara Bianca. Njezino tijelo dovezeno je u riječnu patrolnu jedinicu vatrogasaca, a onda prebačeno u lokalni institut za sudsku medicinu. Brazilska mornarica rasporedila je riječki spasilački tim i helikopter na mjesto nesreće da bi pronašli putnike i pokrenuli početnu istragu o prevrtanju broda. Regionalna policija potvrdila je da je kapetan broda uhićen zbog kaznenog djela ubojstva iz nehaja, ali će biti pušten uz jamčevinu.
    7
    ·130 Pregleda
Više rezultata
Virtuala https://virtuala.site