Kriza u Rusiji je dosegnula vrhunac

Stanovnici mnogih ruskih regija od kraja ljeta prijavljuju nestašicu benzina i nagli rast cijena goriva, što su uglavnom uzrokovali ukrajinski napadi dronovima na rafinerije nafte. Stvaraju se dugi redovi na pumpama, dok su se neke manje i neovisne benzinske postaje morale zatvoriti jer im je kupnja goriva na burzi postala preskupa, prenosi Meduza.

Do sredine kolovoza bile su oštećene rafinerije Uhta, Rjazan, Saratov i Volgograd, kao i još tri u Samarskoj regiji. Već tada je Rusija izgubila najmanje 17 posto svojih rafinerijskih kapaciteta. Mjesec kasnije, dronovi su pogodili postrojenja u Republici Baškortostan i Lenjingradskoj oblasti. Nestašica goriva proteže se i do ostalih regija, jer u nekim područjima Krima uopće nema benzina.

- U dijelovima Krima situacija je kritična, mnoge su se postaje potpuno zatvorile. Na onima koje su još uvijek otvorene nema benzina, samo dizela i plina. Lokalne vlasti uvele su sustav racioniranja, samo vladina vozila smiju točiti gorivo - rekao je lokalni aktivist.

Jedan od stanovnika požalio se lokalnim medijima da mu je žena trudna, ali u njihovom gradu nema rodilišta, dok je najbliža klinika udaljena 80 kilometara i nemaju dovoljno goriva da stignu do nje. Benzin je također u gotovo svim regijama znatno poskupio.
Sergej Vakulenko, viši suradnik u Carnegie Russia Eurasia Centru, kaže da rastuće cijene uglavnom pomažu vraćanju ravnoteže na tržište, ali vladina politika ograničavanja cijena benzina ima kontraefekt - proizvođači nemaju poticaja za povećanje ponude ili stvaranje sezonskih rezervi.

- Krajem ljeta potražnja za gorivom u Rusiji uvijek raste. Farme su u punom jeku, a stanovnici gradova češće voze na duže relacije. Istodobno, ponuda pada zbog sezonskog održavanja rafinerija - rekao je Vakulenko.

#Rusija #kriza #gorivo #nestašice #rat #Ukraina #dronovi

Ukrajinski zapovjednici smrtno ozbiljni: 'NATO bazu bi uništili za 15 minuta'

Ukrajinski zapovjednici major Robert ‘Magyar’ Brovdi i brigadni general Volodimir Horbatjuk održali su snažan i emocionalan govor na konferenciji američke vojske (AUSA) u njemačkom Wiesbadenu, pozivajući NATO saveznike da ozbiljno pristupe dronovima kao ključnom elementu modernog ratovanja i da nauče iz ukrajinskog iskustva

General Horbatjuk jasno je dao do znanja da su bespilotne letjelice postale neizostavan alat u gotovo svim aspektima ukrajinskog otpora. ‘Gotovo je nemoguće provoditi većinu ratnih operacija bez dronova’, rekao je, nabrajajući njihove ključne funkcije: izviđanje, logistiku, presretanje zračnih prijetnji te napade duboko unutar ruskog teritorija, prenosi CNN.

Zaboravite punjače – ove baterije će trajati godinama!

Znanstveni tim s korejskog instituta DGIST, predvođen profesorom Su-Il Inom, razvio je potpuno novu vrstu nuklearne baterije koja bi mogla napajati male uređaje desetljećima – bez potrebe za punjenjem. Tehnologija se temelji na perovskit betavoltažnoj ćeliji (PBC), koja kombinira radioaktivni ugljik-14 s perovskit materijalima za visoku stabilnost i konverziju energije.

Uređaj koristi nanodijelce radioaktivnog ugljika (14CNP) i kvantne točke kao elektrode, a sve je ugrađeno u sloj perovskita dodatno ojačan kloridnim aditivima. Zvuči kompleksno, ali rezultat je konkretan: 56.000 puta veća pokretljivost elektrona u odnosu na starije dizajne i stabilno napajanje čak devet sati u neprekidnom radu. Za prototip, to je ozbiljan rezultat.

Betavoltažne ćelije proizvode struju iz beta čestica koje nastaju raspadom radioaktivnog materijala. Beta zrake se lako zaustavljaju aluminijem i ne probijaju kožu, što ovu tehnologiju čini sigurnom za korištenje. U ovom slučaju koristi se ugljik-14, koji inače nastaje kao nusprodukt u nuklearnim reaktorima – što ga čini jeftinim, dostupnim i lako reciklabilnim. Uz to, raspada se ekstremno sporo, pa ovakva baterija teoretski može trajati stotinama, pa i tisućama godina.

Kako bi poboljšali iskoristivost, tim je iskoristio titan-dioksid, materijal koji se često koristi i u solarnim ćelijama, te ga nadogradio s ruthenijskim bojilom. Beta zrake pogode bojilo, pokreću reakciju, a elektroni se preusmjeravaju kroz titan-dioksid i nastaje struja – u suštini, mini nuklearna elektrana u obliku baterije.

Zanimljivo je da je radioaktivni materijal korišten s obje strane – i na anodi i na katodi – čime su smanjeni gubici i povećana učinkovitost. Time je energetska konverzija skočila s 0.48% na 2.86%, što je značajan pomak, iako još uvijek daleko od klasičnih litij-ionskih baterija.

Ipak, sve ovo pokazuje smjer. Tim planira dodatno poboljšati oblik izvora zračenja i razviti bolje apsorbere, s ciljem veće snage i kompaktnosti. I dok je trenutna snaga manja, autonomija i sigurnost otvaraju mogućnosti za primjenu u pacemakerima, svemirskim misijama, dronovima i uređajima gdje baterija mora trajati godinama bez nadzora.

https://www.neowin.net/news/this-amazing-new-battery-has-life-so-long-you-may-never-have-to-recharge/

Thompsonova supruga otkrila gdje će otići dio njihovog novca: ‘Mi ćemo osobno podržati’

Iako je od istog prošlo već pet dana, i dalje se ne stišavaju reakcije oko koncerta Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom Hipodromu. Prema riječima organizatora, na istom se okupilo 504 tisuće obožavatelja, a sami koncert prošao je bez incidenata.

Više od pola milijuna ljudi puna tri sata je pjevalo neke od najvećih Thompsonovih hitova, a publiku je tijekom koncerta oduševio i show dronovima s pomoću kojih su se prikazivali vjerski motivi i oni domoljubne tematike.

Također, nastup su obilježili i drugi svjetlosni efekti, pirotehnika te veliki videozidovi na pozornici, pa uz svega viđenog, organizatori imaju i više nego dovoljno razloga biti zadovoljni ishodom održanog koncerta.

Pozvala pratitelje na akciju
A zadovoljna je istim i Thompsonova supruga Sandra koja se netom nakon koncerta putem svog Facebook profila pohvalila činjenicom kako je njezin suprug održao najveći ikad održan koncert po broju prodanih ulaznica.

Ona je pak na koncertu uživala u društvu dragih joj prijateljica koje su, kako je sama otkrila, za isti stigle iz raznih dijelova svijeta pa su neke tako doputovale i iz Kanade i SAD-a.

I dok posjetitelji koncerta, ali i sami organizatori, još uvijek sabiru dojmove s istog, Sandra je danas svoje pratitelje pozvala da sudjeluju u hvalevrijednoj humanitarnoj akciji istovremeno dajući do znanja kako će i njezina obitelj pripomoći financijski.

https://www.zagreb.info/magazin/thompsonova-supruga-otkrila-gdje-ce-otici-dio-njihovog-novca-mi-cemo-osobno-podrzati/752399/

Njemački AI dronovi mijenjaju ratnu stvarnost

Posebna značajka HF-1 je prisutnost umjetne inteligencije (AI) koja može samostalno identificirati, prepoznati i gađati neprijateljsku metu. Ipak, ukrajinske snage za sada još ne koriste ovu autonomnu funkciju. Umjesto toga, dronovi se usmjeravaju prema unaprijed identificiranim ciljevima uz pomoć navođenja koje zaobilazi neprijateljske sustave elektroničkog ratovanja (EW).

Njemački HF-1 dronovi imaju mnoge prednosti osim napredne umjetne inteligencije. Ključna prednost je impresivan domet leta od približno 100 kilometara. Ukrajinska vojska navodi da je optimalna zona uporabe oko 50 kilometara, što omogućuje napade na stražnju logistiku agresora. Dron je izrađen od šperploče, zbog čega je gotovo nevidljiv na radarima.

Ova nova generacija AI bespilotnih letjelica predstavlja značajan tehnološki iskorak na modernom bojištu. HF-1 dronovi kombiniraju jednostavnost dizajna s naprednim funkcijama, te pokazuju kako inovacije mogu promijeniti tijek sukoba čak i u najtežim uvjetima.

Helsing je dobio dopuštenje njemačke vlade za isporuku svojih proizvoda u Ukrajinu u jesen 2024. godine. Očekuje se da će do kraja 2025. godine Ukrajini biti isporučeno ukupno 6 tisuća HF-1 dronova. Otprilike 1 tisuća ovih bespilotnih letjelica već je u rukama ukrajinskih snaga i aktivno se koristi na bojnom polju.

Bespilotne letjelice na bojnom polju

Predstavili dron presretač koji će minijaturnim raketama rušiti druge dronove

Tvrtka Airbus je predstavila novi sustav za borbu protiv bespilotnih letjelica, Low-Cost Air Defence (LOAD) bespilotnu letjelicu, dizajniranu za presretanje i neutralizaciju dronova i drugih bespilotnih letjelica pomoću minijaturnih projektila zrak-zrak. Za razliku od eksplozivnih bespilotnih letjelica za jednokratnu upotrebu, LOAD je višekratni obrambeni sustav namijenjen učinkovitom poboljšanju sposobnosti protuzračne obrane.

Predstavljen na sajmu DWT Unbemannte Systeme X u njemačkom gradu Bonnu, Airbus planira provesti probne letove naoružanog prototipa do kraja 2025.godine, s ciljem proizvodnje u punom opsegu do 2027. godine. Platforma se temelji na dronu Do-DT25, izvorno razvijenom za obuku projektila i simulaciju krstarećih projektila. Prilagođena verzija bit će opremljena s do tri mala projektila zrak-zrak, kao što je prikazano na konceptu Airbusa.

LOAD se lansira putem mobilnog pneumatskog katapulta, osiguravajući domet od približno 100 kilometara. Dizajniran je za ekonomičnu proizvodnju i može se povratiti pomoću padobrana za ponovnu upotrebu. Airbus opisuje sustav kao nadgledan iz zemaljske kontrolne stanice, koja koordinira dronovima na temelju radarskih podataka ili slika zračne situacije i stoga može autonomno tražiti, detektirati i, nakon odobrenja njihovog angažmana, boriti se s neprijateljskim dronovima kamikazama, prenosi portal The War Zone.

Naoružanje i strateška važnost
Iako Airbus nije otkrio točan tip projektila koji će njihov presretački dron koristiti, očekuje se da će sustav koristiti lagane i isplative projektile. Konceptne slike sugeriraju sličnost s manjim varijantama lakih višenamjenskih raketa Brimstone ili Martlet, iako Airbus nije potvrdio konačni odabir naoružanja.

LOAD je osmišljen kako bi se suprotstavio rastućoj prijetnji jednosmjernih napadačkih bespilotnih letjelica, kao što su modeli Shahed dizajnirani u Iranu, odnosno njihova ruska verzija Geran, koja se koriste u Ukrajini. Razlika u cijeni između skupih projektila protuzračne obrane i jeftinih napadačkih bespilotnih letjelica postavila je značajne izazove.

Airbus napominje, budući da svaka LOAD bespilotna letjelica može uništiti do tri bespilotne letjelice kamikaze sa svojim navođenim projektilima, one su posebno prikladne za ekonomičnu obranu od velikih rojeva bespilotnih letjelica, koje mogu zasititi i predstavljati izazove čak i za složene sustave protuzračne obrane na zemlji.

Sustav također ne podliježe američkim Propisima o međunarodnom prometu oružjem (ITAR), što znači da ne podliježe izvoznim propisima SAD-a, a to ga čini dostupnijim europskim i međunarodnim tržištima koja traže neovisna obrambena rješenja.

dnevnik.hr