DROWNING MONA: KADA YUGO POSTANE ŠALA U filmu Drowning Mona Yugo je doveden do apsurda. Gotovo svi stanovnici malog grada voze isti automobil, a njegova reputacija nepouzdanog vozila postaje dio komičnog zapleta. Za američku publiku to je jednostavna šala. Za nekoga tko zna povijest Yuga, šala je mnogo zanimljivija. Jer Yugo koji se u Jugoslaviji desetljećima mogao predstavljati kao simbol domaće industrije u američkom filmu postaje gotovo rekvizit za ismijavanje. To je prilično neugodan kulturni sudar. Na jednoj strani nalazi se država koja je voljela isticati svoje industrijske uspjehe i posebnost svog socijalističkog modela. Na drugoj strani nalazi se američko tržište koje je vrlo brzo pokazalo da propaganda i stvarna konkurentnost nisu ista stvar. I upravo zato Yugo u Drowning Mona funkcionira bolje nego što bi možda funkcionirao neki izmišljeni automobil. Publika zna da je stvaran. Zna da je postojao. I zna da je pokušao osvojiti Ameriku. JUGOSLAVENSKA INDUSTRIJA I PROBLEM KONKURENCIJE Naravno, bilo bi nepravedno cijelu jugoslavensku industriju svesti na Yugo. Bilo je ozbiljnih tvornica, kvalitetnih proizvoda, inženjera i izvoza. Ali Yugo je izvrstan primjer jednog šireg problema. Sustav koji je dugo štitio domaće proizvođače od pune međunarodne konkurencije mogao je stvarati osjećaj uspjeha koji se nije uvijek potvrđivao na otvorenom tržištu. Dok je domaći kupac često morao birati između nekoliko ograničenih opcija, američki kupac nije imao takav problem. A kada je Yugo stigao u SAD, susreo se s proizvođačima koji su već desetljećima razvijali automobile za iznimno konkurentno tržište. Rezultat je bio gotovo predvidljiv. Yugo je postao hit zbog cijene, ali i predmet ismijavanja zbog svega ostalog. To je možda i najbolji sažetak njegove američke avanture. BIO JE JEFTIN. I TO JE BIO NJEGOV NAJVEĆI ADUT. Problem je nastao kada je trebalo dokazati da je nešto više od toga. OD SIMBOLA DRŽAVE DO SIMBOLA NEUSPJEHA Danas je Yugo postao gotovo pop-kulturni fenomen. Njegovo ime poznaju i ljudi koji nikada nisu živjeli u Jugoslaviji. Ali postoji određena ironija u tome što se jedan od najpoznatijih proizvoda jugoslavenske industrije danas često spominje upravo kao primjer lošeg automobila. Država koja je voljela isticati svoju posebnost između Istoka i Zapada pokušala je proizvesti automobil koji će konkurirati Zapadu. A Zapad ga je vrlo brzo pretvorio u vic. Drowning Mona tu priču samo dodatno začinjava. U filmu Yugo nije simbol tehnološke superiornosti, industrijskog ponosa ili velikog izvoznog uspjeha. On je dio apsurdnog svijeta u kojem svi voze isti mali automobil, a njegova nepouzdanost postaje gotovo komični element svakodnevice. I možda upravo zato film danas vrijedi pogledati. Ne samo zbog radnje, nego i zbog onoga što Yugo predstavlja. On je podsjetnik da se kvaliteta proizvoda ne može proizvesti političkim sloganom. Ne može se narediti konkurentnost. Ne može se deklarirati tehnološki napredak. Na kraju odlučuje kupac. A kada je Yugo došao pred američkog kupca, taj kupac je vrlo brzo dao svoj odgovor. Drowning Mona možda je samo crna komedija. Ali kada se u njoj pojavi Yugo, iza šale se vidi puno ozbiljnija priča: priča o industriji koja je pokušala napraviti automobil za svijet, a na jednom od najzahtjevnijih svjetskih tržišta završila kao – filmska šala. I zato je Yugo možda jedan od najboljih simbola kontradikcija bivše Jugoslavije. Bio je proizvod sustava koji se ponosio svojom industrijom, ali istodobno je često imao problema s konkurentnošću. Bio je automobil za mase, ali nikada nije postao ozbiljan svjetski automobilski proizvod. Bio je jugoslavenski pokušaj da se napravi nešto za Zapad. A Zapad je, barem u slučaju Yuga, odlučio da će ga radije pamtiti kao vic.

OD CRNOG BRDA DO SISKA — TKO ĆE BITI SLJEDEĆI? Mi u Sisku naučili smo jednu važnu stvar: Problem s otpadom ne počinje onoga dana kada se pojavi pred vašim vratima. Počinje puno ranije. Počinje kada se negdje godinama gomila problem koji se ne rješava. Počinje kada se otpad iz jednog kraja odluči premjestiti u drugi kako bi se stvorio privid rješavanja problema. Počinje kada se građanima kaže: „Sve je u okviru zakona i propisa“ A onda se jednog dana pojave kamioni, jer papir podnosi svašta pa i izvrtanje činjenica i "prilagodbu" situacije zakonima. U Sisku smo to osjetili na vlastitoj koži. Troska s Crnog brda u Biljanima Donjim dovezena je u Sisak na obradu. Govorilo se o čak 150.000 tona. Mi smo pitali: zašto Sisak? Zašto skoro u centar grada? Jel netko uopće procijenio rizik prijevoza s 300km udaljene lokacije na puko prosijavanje nadomak centra grada u Sisak? Koji je smisao toga? Zašto građani saznaju posljednji i zašto moraju tek nakon već donesene odluke početi tražiti odgovore ili alternativna rješenja? Tisuće građana potpisale su peticiju protiv, a na ulicama Siska okupilo se u dva navrata preko tisuću ljudi u prosvjedima protiv ovakvog "rješenja" dugogodišnjeg problema s drugog kraja države. Uzalud! Zato danas razumijemo frustraciju ljudi iz Like. Ne tvrdimo da su Sisak i Gospić isti slučaj, ali je činjenica da nam je otpad i jednima i drugima silom nametnut. U Sisak je došao institucionalnim putem zbog privatnog interesa, a u Gospić ilegalno preko privatnog interesa te uz nemar nadležnih institucija. Nameće se jednostavno pitanje: AKO SE PROBLEM S OTPADOM MOŽE GODINAMA GOMILATI NA JEDNOM MJESTU, A ONDA SE "RJEŠAVATI" PREMJEŠTANJEM NA DRUGO MJESTO — TKO JAMČI DA SE ISTI OBRAZAC NEĆE PONOVITI NEGDJE DRUGDJE? Problem Biljana Donjih je "riješen" preko Siska. Danas je u problemu Lika. Sutra? Tko je sljedeći? Ne želimo Hrvatsku u kojoj se problem samo premješta iz jednog dvorišta u drugo. Želimo Hrvatsku u kojoj institucije pravodobno reagiraju i riješe manji problem kako ne bi nastao veći. Želimo da prije kamiona i prisile sustav pita građane za dozvolu. Ne smije zarada jedne tvrtke biti prioritet u odnosu na interes i zdravlje svih stanovnika jednog grada. Problem ne smije postati „Crno brdo“ da bi se naknadno počelo tražiti rješenje. I zato ćemo 5. rujna biti u Zagrebu. Građani moraju biti zajedno kada upozoravaju na ono što ne žele u svom mjestu. Idemo poručiti institucijama da se nauče slušati glas građana! Gospić nas danas upozorava! Sutra će se slučaj Gospić ponoviti negdje drugdje, a Sisak zna zašto treba slušati jer Sisak je već danas kolateralna žrtva nemara i nerada institucija u Biljanima Donjim prije puno godina. Da se ne ponavlja isti obrazac kruženja otpada i smeća; ✊ HODAJ ZA LIKU! HODAJ ZA HRVATSKU! 5. RUJNA — ZAGREB #SiščaniNeŽeleBitiSmetlišćani #HodajZaLiku #HodajZaHrvatsku #CrnoBrdo #Sisak #Lika

🔎 Hrvatska kontrola zračne plovidbe obavijestila je Operativni centar civilne zaštite Ravnateljstvo civilne zaštite MUP RH da je danas, 21. kolovoza 2026. oko 16:14 sati, izgubljen signal ultralakog zrakoplova oznake D-KWZE, koji je letio iz Češke prema Zadru. Signal je izgubljen 17 milja sjeveroistočno od Zadra. Operativni centar civilne zaštite pokrenuo je akciju traganja i spašavanja. Na teren su upućeni djelatnici Službe civilne zaštite Zadar i Gospić, policijski službenici, vatrogasci te timovi HGSS stanica Zadar i Gospić.

Ne utvaramo si da smo kadri mijenjati puno toga, ali ako smo bili i mali zupčanik koji je omogućio pokretanje drugih mahanizama prema višem cilju, mi smo sretni i trud nam se isplatio. Podrška našim Ličanima 5. rujna, da se kotačići i zupčanici pokrenu, okrenu i sve što treba preokrenu u korist svih nas građana zajedno. Svima koji su se uključili na ove stranice nedavno, ali i onima koji u komentarima propitkuju koja korist od nas, posvećujemo tekst: Siščani ne žele biti Smetlišćani – kada građani odluče da više neće šutjeti Građanska inicijativa„Siščani ne žele biti Smetlišćani“ nije nastala iz želje za političkom borbom, niti iz potrebe da se nekome dodijeli krivnja. Nastala je iz mnogo jednostavnijeg pitanja: koliko još tereta jedan grad može podnijeti? Sisak je desetljećima bio industrijski grad. Njegovi su građani živjeli uz industriju, nosili njezine posljedice i podnosili njezine rizike. Upravo zato inicijativa polazi od jednostavnog, ali snažnog stava: činjenica da je Sisak industrijski grad ne znači da mora postati mjesto u koje će se dovoziti sve ono što drugi ne žele imati u svojoj blizini. Jedan od najvećih uspjeha inicijative jest to što je pitanje otpada izvela iz zatvorenih institucionalnih prostora i pretvorila ga u javno pitanje. Građani su počeli tražiti odgovore: što se u Sisak dovozi, odakle dolazi, u kojim količinama, tko ima dozvole, gdje se otpad obrađuje i pod kojim uvjetima? To nije mala stvar. U sustavu u kojemu se građaninu često kaže da je nešto „zakonito“ i da stoga nema razloga za zabrinutost, inicijativa je otvorila mnogo važnije pitanje: je li ono što je zakonski dopušteno ujedno i prihvatljivo za život građana? Upravo je takvo propitivanje srž građanskog aktivizma. Još 2019. godine inicijativa je sudjelovala u javnom protivljenju namjerama vezanim uz gospodarenje otpadom, a dokumenti Grada Siska pokazuju da su njezini zahtjevi i tada ulazili u širu raspravu o prostornom planiranju i budućnosti grada. Aktivistički gledano, uspjeh se ne mjeri samo brojem projekata koji su zaustavljeni. Ponekad je uspjeh natjerati institucije da više ne mogu ignorirati građanima važno pitanje. To se dogodilo s planiranim skladištem i spalionicom kemijskog otpada u Novom Pračnu. Inicijativa se suprotstavila projektu energane koja je trebala obrađivati stotine tisuća litara kemijskog otpada u blizini zelenog prigradskog naselja. U javnost je tako i dospjelo pitanje treba li Sisak postati mjesto u koje će se dovoziti otpad iz cijele Hrvatske. Drugim riječima, inicijativa je počela mijenjati samu paradigmu rasprave. Više se nije govorilo samo: „Ima li investitor dozvolu?“ nego: „Kakav grad želimo ostaviti svojoj djeci?“ To je politički i društveni pomak koji se ne može izmjeriti donošenjem administrativne odluke da se nešto planirano ipak na koncu ne realizira. Važnu fazu djelovanja inicijatove predstavlja borba protiv dovoza troske s lokacije „Crno brdo“ u Biljanima Donjim. Inicijativa nije ostala samo na objavama na društvenim mrežama. Pokrenuta je peticija protiv dovoza i obrade 150.000 tona troske, upućena Vladi Republike Hrvatske, Saboru i Državnom inspektoratu. Peticija je prikupila preko 4.500 potpisa. Organizirani su prosvjedi, podneseni zahtjevi i prijave, tražene informacije od nadležnih tijela, a problem je iznesen i pred Ministarstvo zaštite okoliša i sud EK. Zelena akcija u svom izvještaju za 2025. navodi da je zajedno s predstavnicima inicijative radila na traženju informacija i pisanju prijava i dopisa nadležnim tijelima te da su zajedno održali akciju pred Ministarstvom pod parolom: „I poslije Crnog brda – Crno brdo.“ Lokalni problem je postao nacionalna tema. Više se nije moglo govoriti samo o jednoj tvrtki, jednoj lokaciji ili jednom gradu. Otvorilo se pitanje kako država postupa s otpadom koji nastaje na jednom kraju Hrvatske i zatim se premješta na drugi kraj zemlje. Tisuće ljudi izašle su na ulicu U rujnu 2025. inicijativa je organizirala prosvjed protiv dovoza 150.000 tona troske u Sisak. Na prosvjedu se okupilo preko dvije tisuće Siščanki i Siščana. Mjesec dana kasnije, u listopadu 2025., na novom prosvjedu protiv dovoza i obrade troske ponovno se okupilo preko tisuću građana. To je možda najvidljiviji dokaz onoga što je inicijativa postigla. Od pojedinačnog građanina koji se pita „što se događa?“ nastala je masa građana koja javno govori: „O ovome se mora odlučivati zajedno s nama.“ A to je temelj demokracije. Inicijativa je promijenila i odnos prema institucijama Građanski aktivizam ne znači samo suprotstavljanje vlasti. On znači prisiliti vlast da polaže račune građanima. Nakon prosvjeda protiv troske javno su se oglašavali predstavnici Grada Siska, uključujući gradonačelnika Domagoja Orlića, predstavnici Fonda za zaštitu okoliša, čak su i predstavnici tvrtke koja je dobila posao zbrinjavanja, željeli razgovarati s predstavnivima inicijative. Bez obzira na političke razlike i različita tumačenja odgovornosti, činjenica da se o problemu javno razgovara i da predstavnici vlasti moraju reagirati pokazuje jednu važnu stvar: građani su postali relevantan sugovornik. Borba se nije zaustavila samo na otpadu iako je problem industrije otpada i mega kapaciteta za koje su izdane dozvole za dovoz, skladištenje i oporabu golem. Možda je upravo to najveći razvojni korak inicijative. „Siščani ne žele biti Smetlišćani“ više nije samo naziv pokreta protiv pojedinog projekta otpada. Inicijativa je proširila pitanje na širu temu kakvu budućnost treba imati Sisak i Sisačko-moslavačka županija. Tako se uključila i u protivljenje odlaganju nuklearnog otpada u Čerkezovcu te kasnije i velikim peradarskim kompleksima, farmama i klaonicama. U prosincu 2025. HRT je izvijestio da je inicijativa, nakon pozitivnog mišljenja za studiju utjecaja na okoliš mega klaonice u Sisku od strane povjerenstva MZOZT, najavila nastavak borbe. U izvještaju se navodi i da je peticiju protiv projekta potpisalo više od 8 000 građana. Nakon prvog udruženog prosvjeda "Ne pilićarskoj eko bombi" održanog u svibnju 2025. godine u Sisku, organiziran je i veliki zajednički prosvjed okupljenih građanskih inicijativa iz Sisačko-moslavačke županije zajedno sa udrugama Zelena akcija i Prijatelji životinja. Prosvjed početkom veljače 2026. godine u Zagrebu okupio je više od 5 000 ljudi, a iz gledališta su mu prisustvovsli predstavnici gotovo svih relevantnih stranačkih opcija bez obzira na ideološke razlike. Inicijativa se uspješno povezala s inicijativama unutar svoje županije, a uskoro postaje inspiracija i inicijativama u drugim županijama s kojima se također povezuje u zajedničkom otporu. Na prosvjedu protiv mega farmi se pojavljuje i inicijativa Gospić je naš dom. Inicijative od početka pružaju uzajamnu podršku jedni drugima jer i Sisak muku muči s gomilama otpada i cijelom industrijom otpada u svom gradu. Nova peticija koju su tada pokrenulu protiv mega peradarskih kompleksa prikupila je više od 51.000 potpisa građana. Što je, dakle, stvarno postignuto? Ako rezultate promatramo samo kroz prizmu „jesu li svi problemi riješeni“, odgovor bi bio: ne! Ali ako ih promatramo iz perspektive građanskog pokreta, slika je potpuno drugačija. Inicijativa je: • otvorila pitanje gospodarenja otpadom u Sisku kao pitanje javnog interesa; • mobilizirala tisuće građana na prosvjedima; • pokrenula i podržala peticije s tisućama potpisa; • izvršila javni pritisak na Ministarstvo, Grad i druge institucije; • tražila informacije, kontrole i preispitivanje postupaka i dozvola; • povezala se sa stručnim pojedincima i civilnim organizacijama poput Zelene akcije, Prijatelji životinja i dobila potporu preko 160 udruga civilnog društva • problem otpada iz Siska povezala je s nacionalnim sustavom gospodarenja otpadom; • proširila borbu na pitanje velikih industrijskih i poljoprivrednih projekata koji mogu dugoročno opteretiti prostor onečišćenjem te nakon zagrebačkog prosvjeda zabilježila malu pobjedu rušenjem Studije utjecaja na okoliš za mega klaonicu pilića u Sisku. • povezala građane Siska s drugim lokalnim inicijativama u županiji i Hrvatskoj. Najvažnije postignuće: građani su shvatili vlastitu snagu Ali postoji nešto što nijedan registar, dozvola, peticija ni prosvjed ne može potpuno izmjeriti. To je promjena svijesti! Prije građanskog organiziranja, pojedinac je mogao osjećati da je nemoćan pred institucijama, investitorima i administracijom. Danas tisuće ljudi znaju da mogu potpisati peticiju. Mogu doći na prosvjed. Mogu tražiti dokumente. Mogu postavljati pitanja. Mogu tražiti odgovornost. Mogu povezati svoj problem s problemom drugog grada. I mogu reći: „Ovo je i naš grad. O našoj budućnosti neće se odlučivati bez nas.“ To je možda najveći uspjeh inicijative „Siščani ne žele biti Smetlišćani“. Jer građanski pokret nije uspješan samo onda kada pobijedi jednu odluku. Uspješan je onda kada građani prestanu vjerovati da ništa ne mogu promijeniti. Borba još nije završena, trnovit je put iza, ali i spred osviještenih građana okupljenih u inicijativi. I zato ne treba stvarati iluziju da je išta gotovo. Pozitivni rezultati pojedinih postupaka ne znače da je pritisak nestao. Naprotiv, događaji iz 2025. i 2026. pokazuju da se pitanje budućnosti Siska i cijele županije i dalje vodi. Kako je predstavnica inicijative istaknula na prosvjedu 2026.,jedna dobivena bitka ne znači kraj borbe'. To je možda najbolji opis dosadašnjeg djelovanja. „Siščani ne žele biti Smetlišćani“ nisu samo prosvjed protiv otpada. To je poruka da Sisak nije ničije odlagalište. Da građani nisu statisti u projektima koji mijenjaju njihov prostor. Da „razvoj“ ne može značiti samo profit investitora, dok građanima ostaju prašina, buka, promet, rizici i posljedice. I da se pravo na čist, siguran i dostojanstven život ne dobiva šutnjom. Dobiva se organiziranjem, upornošću i solidarnošću. Zato je priča ove inicijative u konačnici priča o jednoj puno većoj stvari: o trenutku kada građani prestanu biti promatrači vlastitog grada i postanu njegovi aktivni čuvari. Kada postaju primjer i uzor drugima kako se stvari ipak mogu pokrenuti i promijeniti. A kada se to dogodi, vlast više ne može jednostavno odlučivati o građanima. Mora početi odlučivati s građanima! Hodaj za Liku! Hodaj za Sisak! Hodaj za Hrvatsku! 👇https://www.facebook.com/100067031646107/posts/pfbid0qiDPfnyPvKnVjaqboU17X7meYhjevELNprRymiwwyK7iRfiaTEoyKpstaXGWMJkKl/

[Informacije za strane radnike i poslodavce vezane uz zdravstvene preglede] Zavod za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije provodi preglede stranih radnika koji produžuju privremeni boravak u RH. Također državljani trećih zemalja koji prvi put dolaze u Republiku Hrvatsku radi rada obvezni su uz zahtjev za odobrenje prvog privremenog boravka priložiti Potvrdu o zdravstvenom stanju i cjepnom statusu. Više na poveznici… ▶️ https://www.zupanijski.info/servisne-informacije/informacije-za-strane-radnike-vezane-uz-zdravstvene-preglede

ŠOKANTNO NOVO OTKRIĆE: BIVŠA GRADONAČELNICA SISKA KRISTINA IKIĆ BANIČEK OŠTETILA GRADSKI PRORAČUN ZA VIŠE OD POLA MILIJUNA EURA Kako su radovi, vrijedni manje od 50.000,00 eura, koje je po sudskoj presudi trebao izvršiti Grad Sisak, postali trošak veći od pola milijuna eura za građane Siska? Nova gradska uprava Siska dobila je ponovno još jednu ovrhu iz doba prethodne vlasti koja je opteretila gradske financije. Uvidom u zaprimljene dokumente, evidentno se radi o namjernom, čistom nemaru i bahatom ponašanju kojeg su građani već prepoznali, ali razmjeri svih kostura koji ispadaju iz ormara nadilaze i najgora očekivanja. Grad Sisak je ovršen za ukupno 541.479,23 eura iz gradskog proračuna zbog kriminalnih odluka bivše gradonačelnice. Riječ je o slučaju otvorenog kanala i propusta na području Zelenog brijega, na čije su loše stanje upozoravale obitelji koje ondje žive. Građani su tražili da Grad izvrši svoju zakonsku obvezu i osigura funkcionalnu odvodnju kako bi se spriječile poplave i materijalna šteta na njihovim nekretninama. Umjesto pravodobnog rješavanja problema, uslijedio je dugotrajan sudski postupak. NEŠTO ŠTO JE TREBALA PRVOTNO PODMIRITI U IZNOSU OD 20 TISUĆA KUNA, NARASLO KROZ SUDSKE POSTUPKE NA PREKO POLA MILIJUNA EURA! Pravomoćnom i ovršnom sudskom presudom Gradu Sisku naloženo je da ponovno stavi u trajnu funkciju otvoreni kanal i propust i plati kaznu 20.000,00 kuna. Budući da bivša gradonačelnica Ikić Baniček ni tada nije postupila po sudskoj presudi, Općinski sud u Sisku, rješenjem od 7. listopada 2024. godine, ostavio je Gradu dodatni rok od 30 dana za izvršenje obveze te odredio sudske penale u iznosu od 2.654,46 eura za svaki dan zakašnjenja nakon isteka tog roka. Rješenje je postalo pravomoćno 1. studenoga 2024., a ovršno 10. studenoga 2024. godine. U obrazloženju sud izričito navodi da je Grad Sisak imao dovoljno vremena za izvršenje svoje obveze te da su određeni sudski penali osnovani i primjereni upravo kako bi prisilili Grad na postupanje sukladno sudskoj odluci. IKIĆ BANIČEK OPET ODBILA POSTUPITI PO SUDSKOJ PRESUDI Posebno zabrinjava činjenica da Grad nije izvršio svoju obvezu niti je pravodobno poduzeo potrebne pravne i proceduralne korake za njezino izvršenje zbog čega je danas dodatno opterećen gradski proračun. Obvezu saniranja kanala je završio novi gradonačelnik Domagoj Orlić već 29. svibnja 2025. godine, samo šest dana nakon što je preuzeo vlast od svoje kompromitirane prethodnice, no šteta njezinog nečinjena upravo je došla na naplatu jer posljedice višemjesečnog neizvršavanja pravomoćne sudske odluke već su bile nastale. Posebno je porazna činjenica da je riječ o zahvatu čija je vrijednost iznosila manje od 50.000,00 eura. Drugim riječima, problem koji se mogao riješiti za nekoliko desetaka tisuća eura zbog dugotrajnog nepostupanja prerastao je u obvezu veću od pola milijuna eura koju će snositi građani Siska. Odgovore na pitanja kako je bilo moguće ignorirati pravomoćnu sudsku odluku, zašto se nije postupilo u rokovima koje je odredio sud, te kako je odgovorno upravljanje javnim novcem moglo dovesti do toga da se posao od 48.029,25 eura pretvori u još dodatnih više od 540.000 eura obveza za gradski proračun, bivša gradonačelnica Kristina Ikić Baniček te njezina desna ruka Marko Krička, koji su zajedno upravljali Siskom, neka odgovore Siščanima.

Završena istraga nad tri hrvatska državljana i Poljakinjom Kako smo prije izvijestili, policija je 15. kolovoza poslije 20 sati, nakon dojave mještanke o paljenju vatre uz kolnik na širem benkovačkom području, locirala i uhitila četiri osobe u automobilu zadarskih registarskih oznaka. Provedenim kriminalističkim istraživanjem sumnja se da su sve četiri osobe, prema prethodnom planu i međusobnom dogovoru, 14. i 15. kolovoza na ukupno deset lokacija u Zadru i širem području Zadarske županije, djelovanjem toplinske energije otvorenog plamena ili dijelova gorive tvari, upaljačem namjerno izazvale požare s ciljem da dovedu u opasnost život i imovinu velike vrijednosti na štetu većeg broja stanovništva Zadarske županije, izvijestila je PU zadarska. Svojim kažnjivim ponašanjem izazvali su požare u Zadru na gradskom predjelu Bili Brig te na području Zemunika Donjeg, Galovca, Donjih Biljana, Zapužana, Zemunika, Zagrada, Lišana Tinjskih, Škabrnje i Benkovca. Prema očevidima koji su zasad provedeni na opožarenim lokacijama, u požaru na Bilom Brigu u potpunosti je izgorjelo parkirano vozilo 53-godišnjeg vlasnika, dok su u požaru na području između Škabrnje i Zemunika Donjeg u masliniku 48-godišnjeg vlasnika u potpunosti izgorjela 43 stabla maslina. Požare su ugasili pripadnici vatrogasnih postrojbi uz pomoć zračnih snaga. U požarima je nastupila velika materijalna šteta, a policijski službenici u suradnji s državnim odvjetništvom i dalje provode očevide te prikupljaju informacije i saznanja o oštećenjima ili materijalnoj šteti koja zasad nije dojavljena i evidentirana. Tijekom kriminalističkog istraživanja nad osumnjičenim osobama provedene su i druge naložene dokazne radnje. Na temelju naloga nadležnog suca istrage Županijskog suda u Zadru provedene su pretrage doma i drugih prostorija te vozila koje koriste osumnjičene osobe. Policijski službenici od 42-godišnjaka su oduzeli poluautomatsku pušku s 44 pripadajuća streljiva, dok je od 46-godišnjaka oduzet jedan pištolj i više mobilnih uređaja. Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja osumnjičene osobe su u zakonskom roku predane pritvorskom nadzorniku Policijske uprave zadarske. Kaznena prijava zbog izazivanja više požara na području Zadarske županije, uz zasad prikupljenu dokaznu materiju kojom su utvrđene osnove sumnje u počinjenje kaznenih djela, dostavljena je Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru. Policijski službenici u suradnji s nadležnim državnim odvjetništvom nastavljaju kriminalističko istraživanje i provođenje dokaznih radnji. Konačna pravna kvalifikacija ovisit će o utvrđenim činjenicama. https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/izazvali-pozare-na-cak-deset-lokacija-zavrsena-istraga-nad-tri-hrvatska-drzavljana-i-poljakinjom---996407.html

Jedan pogled dovoljan je da poželite ljeto provesti upravo ovdje. ☀️ Okruženi zelenilom Topuskog, vanjski bazeni Top Termi mjesto su za plivanje, obiteljske trenutke, aktivan odmor i bezbrižno uživanje pod otvorenim nebom. Kompleks obuhvaća pet bazena s termalnom vodom, različitih dubina i temperatura, uz dodatne sportske i rekreacijske sadržaje. Spremite ovu ideju za svoj sljedeći ljetni izlet u Topusko

🔥 POZNAT IDENTITET JEDNOG OD VIŠE UHVAĆENIH PIROMANA, SVI SRBSKE NACIONALNOSTI 🏴‍☠️ Nakon što mu je obiteljska kuća u selu iz kojeg je 18.11.1991. krenuo krvavi napad na Škabrnju i u kojem je gotovo sigurno sudjelovao njegov ćaća hrvatska agencija za poljoprivredu isplatila mu je 2024. i 2025. cca 43.000 eura. Piše: Roko Šikić, Hrvatski ratnik Ono što mi Hrvati zaista pouzdano znamo jest da bageri danonoćno zakapaju opasni otpad, inspektori traže i primaju mito, a SOA još uvijek spava. Požari izbijaju u seriji i na istom području, ne prvi put, nedobronamjerni srpski mediji likuju, vatrogasci se nadljudski bore, ljudi strahuju i ginu, a službe se aktiviraju tek sporadično i sporo. Političari se šepure po press konferencijama i prosipaju isprazne floskule, a narod im vjeruje i zaboravlja… Ali ima i dobrih vijesti, policija je sinoć u pokušaju podmetanja požara u Škabrnji UHITILA PIROMANA iz Biljana, sela iz kojeg je ’91. krenuo krvavi napad na Škabrnju, Daniela Stegnjaića rodenog 1984. Daniel je dijete iz traktorske kolone i povratnik kojemu je Hrvatska obnovila kuću i kojem je Hrvatska agencija za poljoprivredu 2024. i 2025. isplatila 43.000 eura poticaja. Kakav komentar ovome treba, osim bravo Plenkoviću za 40 kulturnih centara u kojima izgleda uče samo kako iskoristiti i mrziti Hrvatsku. U nastavku donosimo izvrsnu analiza aktualnih zbivanja Roka Šikića i urednički komentar na kraju… ‘SVE JE PLANULO U SEKUNDI’ Od 8 požara u Dalmaciji u razdoblju od 09.08. do 13.08., čak 6 ih je izbilo između 20:15 i 03:00 sata: – Lokva Rogoznica 20:15 – Vinišće 21:30 – Pučišća, Brač 02:30 – Škrljevo ∼01:00 – Dubrovnik 00:09 – Vrgada 00:55 TO JE KLASIČNI OBRAZAC PODMETANJA. Evo obrazloženje tvrdnje: 1. KANADERI NE LETE NOĆU. Po pravilima letenja, CL-415 i Air Tractor lete isključivo danju. Ako netko zapali požar u 21:00, ima 8 do 9 sati bez djelovanja zračnih snaga. U Lokvi Rogoznici je zato prvu noć požar gasilo samo 110 ljudi s 33 vozila, a tek ujutro su podignuta 4 kanadera, tada je požar i zaustavljen. 2. BURA JE NAJJAČA PRED ZORU. U Lokvi Rogoznici požar je izbio “u uvjetima jakog vjetra u blizini objekata” i odmah se proširio na 1.000 ha. Bura noću stvara efekt dimnjaka u omiškom zaleđu, vatra ide 5-6 km/h uzbrdo. 3. NEOBIČNO MJESTO. Lokva Rogoznica – Ruskamen je naselje uz samu magistralu D8, a ne duboka šuma. Vlasnik kafića je za medije izjavio: “Sve je planulo u sekundi”. To nije spori razvoj požara od opuška. 4. SERIJA POŽARA. Nije jedan požar, nego lanac. To je isti modus operandi kao 2017. i 2022. godine. Je li podmetnuto? Službeno, HVZ nikad ne kaže ‘podmetnuto’ dok se ne oglase ‘službe koje rade svoj posao’, a službama za očitovanje trebaju mjeseci. Stavljaju li požare u korelaciju, kakvu i s kojim inputima, znaju samo službe. Mi možemo samo iznositi svoje mišljenje i pretpostavke te opravdano sumnjati da nije riječ o pukoj slučajnosti. Ono što mi Hrvati zaista pouzdano znamo jest da SOA, glavna sigurnosna služba, spava. Pored nje prolaze tisuće kamiona opasnog otpada, negdje u dubini priče postoji i dokumentacija o preuzimanju otpada na zbrinjavanje, izvršena plaćanja, potvrde o ‘uspješnom zbrinjavanju’ izvozom iz EU zemalja i uvozom u Hrvatsku, bageri danonoćno zakopavaju, inspektori traže i primaju mito, a SOA JOŠ UVIJEK SPAVA. Požari izbijaju u seriji i na istom području, ne prvi put, nedobronamjerni srpski mediji likuju, vatrogasci se nadljudski bore, ljudi strahuju i ginu, a službe se aktiviraju tek retroaktivno, sporadično i sporo. POLITIČARI SE ŠEPURE po press konferencijama i prosipaju isprazne floskule u stilu “ne treba paničariti, sve će biti brzo sanirano, doći će pomoć države”, a narod im vjeruje i zaboravlja. Narod je već zaboravio ranije požarne godine i ne zamara se činjenicom da ‘službe’ nisu ništa ozbiljno učinile u smislu zaštite države od mogućeg terorizma. Sve se svaljuje na iskrenje žica, neodgovorno paljenje korova i ponekog bolesnika piromana. Čudno je to. Odgovara li itko za stanje tih žica, vjeruje li itko u priču o spaljivanju korova u noćnim satima i od kud ta koordinacija dalmatinskih piromana u vrijeme turističke sezone u razdoblju između Dana domovinske zahvalnosti i Velike Gospe? Kako to da žice ne iskre u Slavoniji, Lici, Primorju i Istri, da i ondje poljoprivrednici ne pale korov, i jesu li njihovi piromani u liječilištima? Neobično, zar ne? Ne zaboravimo još nešto. Jedna od naslovnica koje sam objavio kao ilustraciju je iz vremena spomenutih ranijih požara. Ne samo da to ‘službe i institucije’ nisu sankcionirale, već još izdašnije financiraju hrvatskim novcem to glasilo i nove vulgarne, uvredljive i opasne objave. Čudna zbivanja i jednako neobično vođenje države, kao da je to neka slučajna država, a ne Lijepa naša, natopljena krvlju hrvatske mladosti. NA ZNANJE: Ministarstvo obrane RH RMinistarstvo vanjskih i europskih poslovaovVlada Republike HrvatskeskMinistarstvo demografije i useljeništvatvHDZ - Hrvatska demokratska zajednicaica

Ovogodišnji Međunarodni dan mladih obilježavamo pod temom „Različiti konteksti, zajedničke težnje“, koja nas podsjeća da mladi, bez obzira na različite okolnosti, dijele zajedničke ciljeve i suočavaju se sa sličnim izazovima. ✅ Posljednjih je godina brojnim mjerama Vlada Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Andrej Plenković unaprijedila položaj mladih u 🇭🇷. Ulaganja u obrazovanje i studentski standard, porezno rasterećenje mladih, povijesno niska nezaposlenost te mjere priuštivog stanovanja konkretni su koraci kojima se mladima olakšava put prema ekonomskom i stambenom osamostaljivanju. Nastavljamo raditi na politikama koje mladima pružaju više prilika za obrazovanje, rad, osnivanje obitelji i ostanak u 🇭🇷. Svim mladima želimo sretan Međunarodni dan mladih! 😊 ➡️ https://mhdz.hr/novosti/medunarodni-dan-mladih-mladi-vec-danas-mogu-mijenjati-svoje-zajednice-i-drustvo-nabolje/

[RADNO VRIJEME TRGOVINA U NEDJELJU 16. KOLOVOZA. U SUBOTU 15. KOLOVOZA, NA BLAGDAN VELIKE GOSPE, TRGOVINE NE RADE] Obzirom na blagdan Velike Gospe u subotu, te nedjelju, kada mnoge trgovine ne rade planirajte na vrijeme kupnju. 🛒 🔗 Koje trgovine će u nedjelju biti otvorene saznajte na poveznici: https://www.zupanijski.info/servisne-informacije/radno-vrijeme-trgovina-u-nedjelju-16-kolovoza-na-veliku-gospu-trgovine-ne-rade

PLASTIČNI GIPS – SUVREMENIJA I LAKŠA IMOBILIZACIJA U Općoj bolnici Dr. Ivo Pedišić Sisak kod odgovarajućih ozljeda, prema procjeni liječnika, primjenjuje se i sintetički, tzv. plastični gips. U odnosu na klasični sadreni gips, sintetički materijal je lakši, čvrst i brzo se stvrdnjava, što pacijentima može olakšati svakodnevno funkcioniranje tijekom oporavka. Njegova manja težina posebno je praktična kod djece, ali se, ovisno o vrsti ozljede i procjeni liječnika, može primjenjivati i kod odraslih pacijenata. Na fotografijama donosimo dio postupka postavljanja sintetičkog gipsa u našoj bolnici. 💙 Iza svakog postupka stoje stručnost, pravilna procjena i pažljivo prilagođavanje imobilizacije svakom pacijentu. ℹ️ Vrstu imobilizacije uvijek određuje liječnik ovisno o vrsti ozljede, dobi pacijenta i potrebama liječenja. Upute o čuvanju i eventualnom kvašenju gipsa potrebno je slijediti prema preporuci zdravstvenog osoblja. Opća bolnica Dr. Ivo Pedišić Sisak Stručnost. Sigurnost. Briga o pacijentu. #OBSisak #OpćaBolnicaDrIvoPedišićSisak #SintetičkiGips #Imobilizacija #Zdravstvo