Na ulazu jedne male željezničke stanice u srcu grada, svakog dana, tačno u 16:45, sjedio je pas. Nije imao ogrlicu. Nije tražio hranu. Samo je gledao prema vratima voza koji je pristizao. Ljudi su ga nazvali Hachiko. Godinama su ga viđali kako sjedi tamo, ne miče, ne laje. Samo čeka. Neki su mu donosili vodu. Djeca su mu davala ime. Stariji su znali priču, ali su je pričali tiho, kao da se boje da bi istina mogla rasplakati čak i vrijeme. Hachiko je pripadao starijem čovjeku koji je svakog dana tim vozom dolazio s posla. Zajedno su prolazili parkom, dijelili komad hljeba i tišinu. Jednog dana, čovjek je otišao, ali se nije vratio. Srce mu je stalo između stanica. Pas nije znao šta je smrt. Znao je samo da nije došao. I zato je čekao. Svaki dan. Svake zime. Svakog ljeta. Jednog jutra, radnici su ga pronašli kako leži na istom mjestu. Mirno. Kao da je, napokon, čuo korake koje je čekao. Na zidu stanice danas stoji mala ploča: „Oni koji vole — ne zaboravljaju. A oni koji čekaju — nikada ne čekaju uzalud.“ Jer vjernost nije navika. Vjernost je srce koje zna gdje pripada.

#majstori #radnici #cesta #ručak #kuhanje #snalažljivost #Balkan #regija #cestari

TAKO JE GOVORIO PAPA FRANJO Umro je papa Franjo. U 89. godini, nakon teške bolesti, napustio nas je, kako su ga zvali, „papa naroda“ koji je u svom pontifikatu promijenio Katoličku Crkvu i u nju unio duh novog vremena. Sa zadnjim atomima snage, uz težak fizički napor, na Uskrs (kojeg su ove godine istovremeno slavili svi kršćani i katolici i pravoslavci) udijelio je blagoslov čitavom svijetu. To je bilo njegovo posljednje obraćanje Rimu i svijetu, Urbi et Orbi. Ostat će zapamćen po svojoj dobroti, osjetljivosti za malog običnog čovjeka, po skromnosti i vjeri da u svakom Čovjeku ima dobroga. I zato je bio poštovan u svim vjerama svijeta. Papa Franjo ostat će ubilježen i u povijesti čovječanstva i po tome što se snažno zalagao za društvenu pravdu, govorio je protiv „bijesnog konzumerizma“, bio na strani običnog malog građanina-potrošača koji postaje „rob žrvnja tržišta“, branio je učitelje, tražio je bolju zdravstvenu skrb za sve, a ne samo za neke koji je mogu platiti, kritizirao je bogate i pohlepne ljude, govorio je onako kako bi ga razumio svaki čovjek na Zemlji. Kao podsjetnik objavljujemo njegove izjave koje su u hrvatskom društvu pomalo prošle „ispod radara“. BIJESNI KONZUMERIZAM Papa Franjo tako je rekao kako „…želja za potrošnjom predstavlja "virus koji vjeru napada u samim korijenima". To je bijesni konzumerizam koji nameće pravilo: "Stvari nikada dovoljno". Moramo se oduprijeti iskušenju da je smisao života u gomilanju. Moramo se suočiti s iluzijom da je čovjek sretan kada posjeduje puno stvari. Oduprite se sjajnim svjetlima konzumerizma koja (ovaj mjesec) blješte svuda oko nas". Bio je tužan što se slavlje Uskrsa i Božića pretvorilo u sumanuto kupovanje i darivanje skupim predmetima i hranom, a ne obiteljsko okupljanje, iskazivanje milosrđa i duhovnosti. Samu bit tih kršćanskih svetkovina ROBOVI POTROŠNJE Govorio je i o prijelazu iz komunizma u konzumerizam: „Ono što oba „-izma“ imaju zajedničko je lažna ideja slobode. Ona komunizma je bila prisilna „sloboda“, ograničena izvana, o kojoj je netko drugi odlučivao. Ona konzumerizma je libertarijanska, hedonistička, spljoštena „sloboda“, koja nas čini robovima potrošnje i stvari“. NEZASITNI POTROŠAČI „Da bi se izrazila Isusova ljubav, često se upotrebljava simbol srca. Neki se pitaju ima li on još uvijek neko stvarno značenje. No, kad smo u napasti ploviti po površini, živjeti u trci ne znajući naposljetku zašto, postati nezasitnim potrošačima i robovima žrvnja tržišta koje ne zanima smisao našega postojanja, imamo potrebu povratiti važnost srca«, napisao je papa Franjo na početku enciklike »Dilexit nos – Uzljubi nas«, čije je prve riječi, a time i naslov, preuzeo iz poslanice sv. Pavla Rimljanima (8,37). Bio je ljut zbog „bogatog Zapada koji baca hranu dok milijuni diljem svijeta gladuju“: POŠTUJMO SVETOST HRANE „Hranu koju bacamo u smeće nepravedno otimamo iz ruku onih koji je nemaju; onih koji po svojemu nepovredivom ljudskom dostojanstvu imaju pravo na svagdašnji kruh“, napisao je papa Franjo u poruci upućenoj Quu Dongyuu, generalnom direktoru FAO-a, Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu i dodao: „Prehrana ima duhovni temelj i njezino ispravno upravljanje podrazumijeva potrebu usvajanja etičkog ponašanja. Jamčeći više od bilo kojeg drugog dobra zadovoljenje temeljnoga prava na život. S hranom valja postupati poštujući svetost koja joj je svojstvena, koja proizlazi iz temeljne svetosti svake osobe, a koju joj priznaju brojne tradicije, kulture i religije. Bacati hranu u smeće znači ne vrijednovati žrtvu, rad, prijevozna sredstva i troškove energije koji su utrošeni da se kvalitetna hrana donese na stol“, poručio je Papa. DOBRA ZDRAVSTVENA SKRB DOSTUPNA SVIMA I dok kod nas liste čekanja na liječenje i punu zdravstvenu skrb postaju sve dulje i dulje, a oni koji odlučuju o javnom zdravstvu u Hrvatskoj grabe sebi u džepove, otimajući bolesnima i starima sredstva za lijekove i suvremene medicinske uređaje, papa Franjo je molio i kritizirao političare na svoj način: „Želim zamoliti vlade svih zemalja svijeta da ne zaborave da je dobra zdravstvena skrb dostupna svima - prioritet“, kaže papa Franjo u poruci. „Ako se to još nije dogodilo“, dodaje, „to je nerijetko zbog lošeg upravljanja resursima i nedostatka ozbiljne političke predanosti“. OSJETLJIVOST NA UČITELJE I ODGOJITELJE S obzirom da je i sam u Argentini, gdje je rođen, papa Franjo radio i kao učitelj, bio je senzibiliziran za sustav odgoja i obrazovanja. Bio je osjetljiv na učitelje, posebice one koju su „primorani raditi dvije smjene da bi zaradili pristojnu plaću. Ali, „u kakvom će stanju biti učitelj nakon dvije smjene?“ pitao se papa Franjo i dodao: „Djelatnicima i protagonistima odgoja, koji su „ponekad umorni, a danas ih se malo cijeni“: njihovo je poslanje, uvjerava Sveti Otac, „milo Bogu i vrlo važno za braću“. Slao je poruku ministrima obrazovanja: „U društvu u kojem je sve teže pronaći polazišnu točku, mladim ljudima je potrebna škola kao dobra, pozitivna polazna točka. To je moguće samo ako škola ima učitelje koji su sposobni dati smisao školi, učenju i kulturi, bez da sve svode na puki prijenos tehničkog znanja. Umjesto toga, oni moraju uspostaviti odgojno-obrazovni odnos sa svakim učenikom, koji se mora osjećati prihvaćenim i voljenim zbog onoga tko je, sa svim svojim ograničenjima i potencijalom. Učitelj ne poučava samo sadržaje, već vrijednosti i običaje života. Računalo može podučavati sadržaje, ali za razumijevanje ljubavi, razumijevanje vrijednosti i običaja koji stvaraju sklad u društvu, potreban je dobar učitelj.“ NASTAVNICI MEĐU NAJLOŠIJE PLAĆENIM RADNICIMA Obraćajući se članovima Talijanske asocijacije učitelja i školskih administratora, Papa je svojevremeno rekao: „Poučavanje je prelijepa profesija. Šteta je što su učitelji tako loše plaćeni, zato što se njihov rad ne svodi samo na vrijeme koje provode u školi, nego i na vrijeme koje provode pripremajući se za nastavu i vrijeme koje provedu sa svakim pojedinim učenikom.“ Papa je tijekom Vatikanske konferencije o kršćanskoj edukaciji prije deset godina rekao da su nastavnici „među najlošije plaćenim radnicima“ i dodao kako to znači „da država jednostavno nema interesa za edukaciju“. „Kad bi država pokazala zanimanje, stvari ne bi bile kakve jesu“, rekao je papa Franjo i ustvrdio: „Obrazovni savez je prekinut, a naš je posao pronaći nove putove.“ Smatrao je kako mlade treba učiti vrijednostima života, ali i financijskoj pismenosti, upoznavati ih s njihovim pravima u društvu koje nisu samo na papiru. (Poput zaštite potrošača) U sedam i pol godina pontifikata, argentinski Papa nije prestao kritizirati cinični svijet gospodarstva koji je postao ravnodušan na socijalne nejednakosti i na smanjenje prirodnih resursa planeta. Objavio je i encikliku "Svi smo braća" u kojoj ponovo napada neoliberalnu dogmu, koju je nazvao "bijednom misli" i "financijskom špekulacijom" koja se temelji na "brzoj dobiti i pohlepi“. Zato je papa Franjo bio voljen i cijenjen među običnim ljudima koji su ga i te kako razumjeli i voljeli za razliku od bogatih, pohlepnih i – političara. Sveti Otac Franjo danas se vratio u Očev dom. Počivao u miru Božjem. #papaFranjo #karizmatičnipapa #papanaroda #bijesnikonzumerizam #robovipotrošnje #nezasitnipotrošači #svetosthrane #dobrazdravstvenskrb

ZAŠTO ZAGREBAČKA BANKA ODBIJA ZAHTJEVE POTROŠAČA? Potrošačka platforma „Halo, inspektore“ zatražila je da se zbog povećanih životnih troškova i inflacije uvede podizanje gotovine na svim bankomatima poslovnih banaka u Hrvatskoj bez naknada za bilo koju banku. Takva praksa bila je uvedena i tijekom pandemijskog razdoblja što je među potrošačima bilo ocijenjeno odličnom ocjenom. Takvu praksu, uostalom, imaju i Nizozemci koji imaju jedinstvenu mrežu bankomata i nalaze se na 24. mjestu po broju bankomata u EU sa samo 34 bankomata na sto tisuća stanovnika. Najviše bankomata po „glavi stanovnika“ imaju Austrija – 169, zatim Portugal - 161, dok je „malena“ Hrvatska na visokom trećem mjestu sa čak 126 bankomata na 100 tisuća stanovnika!?! Takav potez dosta bi značio osiromašenim građanima i poduzetnicima. To bi u konačnici doprinijelo i smanjivanju troška održavanja bankomatske infrastrukture, a na što su se brojne hrvatske banke do sada i te kako izvlačile kod poskupljenja svojih usluga. Te zahtjeve podržao je i guverner HNB-a sa svojim suradnicima što je i javno izrekao pred novinarima nakon našeg dvosatnog sastanka s njima u petak popodne: „To je dobra ideja. Svakako bi dovela do smanjenja troškova i bankomatske mreže dio čega bi se onda mogao preliti i na potrošače kroz manje cijene. Nema potrebe da idemo u shopping centre i da tamo ima osam bankomata, ako tamo može biti jedan za sve,“ izjavio je Boris Vujčić pred novinarima. Na sastanku s guvernerom HNB-a i njegovim najbližim suradnicima ponovili smo i zahtjeve potrošača još iz 2023. godine za odustajanje od poskupljenja naknada banaka. Što je, uostalom, nedavno nakon početka naših bojkota zatražio i od HNB od Hrvatske udruge banaka. Erste, OTP banka i Addiko su to prošli tjedan i najavili. Međutim, najveće banke poput Zagrebačke i Privredne banke, te RBA i HPB-a to nisu još učinili. A ZABA je čak to i odbila s obrazloženjem da su oni svoju naknadu podigli s početkom ove godine! Pitali smo Zagrebačku banku zašto su poskupjeli i kolike su im naknade koje su podigli pod raznim izgovorima, te niz drugih pitanja vezana uz njihovo poslovanje. Evo što su nam odgovorili: „Zagrebačka banka ne naplaćuje naknadu za podizanje gotovine na svojim bankomatima imateljima kartica ostalih banaka iz Hrvatske, već tu naknadu naplaćuje banka izdavatelj svojim klijentima. Zagrebačka banka nema informaciju koliko ta naknada iznosi. Naknada za podizanje gotovog novca karticama inozemnih izdavatelja na bankomatima Zabe iznosi 5,31 EUR po transakciji, što nije izolirana praksa u usporedbi s drugim zemljama. Razlog tome su visoki troškovi infrastrukture bankomata. Početkom 2025. godine promijenili smo naknade za svoje usluge u poslovanju s građanima na način da smo neke naknade smanjili, neke povećali, a neke ukinuli. Prije promjene naknada početkom 2025.godine, zadnja promjena naknada paketa usluga za građane provedena je 2007. te za dio usluga 2019. godine. Od tada su se značajno promijenile tržišne okolnosti koje su dovele do potrebe za usklađivanjem naknada, kao što su: kumulativna inflacija, značajan rast operativnih troškova poslovanja (u četverogodišnjem razdoblju porast troškova poput poštarine – 77 %, režija – 92 %, prijevoza i zaštite novca – 161 % i IT troškova – 41,5 %). Također, u razdoblju od 2007. godine do danas imali smo i značajna kapitalna ulaganja u sigurnost, unaprjeđenje proizvoda i usluga koja premašuju 90 milijuna EUR. U portfelju individualnih klijenata Zagrebačke banke prosječna cijena paketa koju klijenti plaćaju iznosi 5,9 EUR (poveznica na pakete za građane). Prosječna mjesečna naknada za paket usluga i proizvoda koju plaćaju pravne osobe iznosi 12 EUR (poveznica na pakete za pravne osobe). Naknade su zadnji put povećane početkom 2025.godine i od tada klijenti prosječno na mjesečnoj razini za paket usluga plaćaju 1,6 EUR više. Naknade za pakete usluga za građane nisu mijenjane od 2007. odnosno od 2019. godine za dio usluga. Udio cijena paketa bankarskih usluga u prosječnoj plaći u RH danas je manji nego u 2007. godini; 2007. iznosio je od 0,62 % do 1,86 %, a danas taj udio iznosi od 0,44 % do 1,28 %. Prosječna mjesečna naknada u 2022. godini iznosila je 8 EUR po klijentu, dok je 2023. godine prosječan mjesečni iznos naknade po klijentu bio 7,2 EUR. Iako zakonsko rješenje još nije doneseno, Zagrebačka banka ukinula je naknadu za ugovaranje i vođenje za sve Osnovne račune građana, što znači da od siječnja 2025. klijentima pružamo mogućnost primanja redovitog dohotka, mirovine i ostalih primanja bez naknade. U sklopu Osnovnog računa klijenti besplatno mogu koristiti: tekući račun s debitnom karticom, on-line bankarstvo (m-zaba ili e-zaba), isplatu gotovine u poslovnici (jedna transakcija mjesečno) te podizanje gotovine na bankomatu uz neograničen broj transakcija, koje je bilo besplatno i prije ove promjene. Naknada za Osnovni račun do ove promjene iznosila je 1,99 EUR mjesečno,“ odgovorili su iz Zagrebačke banke. I dalje ostaje nejasno zašto ne odustaju od povećanja naknada kada znamo da će dioničari Zagrebačke banke 26. ožujka 2025. odlučivati o isplatama dividende iz prošlogodišnje dobiti u visini od 1,4 eura po dionici. S time da je Nadzorni odbor banke predložio da se lanjska neto dobit u iznosu od 448,3 milijuna eura isplati kao dividenda, a samo 1,3 milijuna eura ostavi u zadržanu dobit. Uz to predloženo je da se svakom članu Nadzornog odbora isplati po 79,66 tisuća eura kao naknada za rad, pri čemu se povećava postotak onima članovima Nadzornog odbora „koji obavljaju specifične dužnosti“, uključivo „pravo na putne i s time povezane troškove“. Inače, bruto bonusi za rad članova Uprave ZABA-e kreću su od 89 do 180.000 eura dok je prošle godine predsjednik Uprave Ivan Vlaho dobio bonus od 800.000 eura (uz 182.000 eura koje je imao za auto, zatim za dopunsko, mirovinsko i životno osiguranje i drugo), dok mu e plaća bila 367.177 eura. To znači da mu je plaća bila nevjerojatnih 113.000 eura bruto! Raspon godišnjih bruto plaća drugih sedam članova Uprave Zagrebačke banke kretao se od 128.464 i 231.805 eura. Potrošači, odnosno korisnici usluga Zagrebačke banke traže da u takvim uvjetima odličnog poslovanja, banka odustane od povećanja svojih naknada, sve što je do sada naplatila vrati klijentima banke te snosi dio tereta inflacije i rasta troškova života i poslovanja u Republici Hrvatskoj. U suprotnom su spremni na poduzimanje aktivnosti prema Zagrebačkoj banci što bi nanijelo ne samo reputacijsku štetu (koja je već nastala) već i ozbiljnije financijske štete u poslovanju tijekom narednog razdoblja. Problem kada bankari „odlijepe“ od stvarnosti, kada profit i pohlepa budu važniji od društveno odgovornog ponašanja, morala i socijalne osjetljivosti te svojim naknadama (bez PDV-a i poreza na ekstra dobit) „deru“ čak i najsiromašnije slojeve društva, već je viđen u povijesti. Tada zbog nepoduzimanja kvalitetnih zaštitnih mehanizama u korist potrošača „stradaju“ i vlade, i parlamenti, i bankari. Ali, ovi se potonji, u pravilu, ipak izvuku s manjom štetom nego građani. Koje gule gdje god stignu. Kao i sada. #ZABA #HNB #dobit #bonusi #bojkot #reputacijskašteta (Ilustracije: RTL, Forbes)

[Otkriveno odakle su došle islamističke prijetnje bombama!] S iste adrese poslane su na čak 100 srednjih škola u Hrvatskoj! Prijetnje su stigle u čak 16 škola na području Zagreba, ali i u Splitu, Sinju, Zadru, Požegi, Čakovcu, Slatini, Pazinu, Buzetu... NOVO, 15:12 - Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je u četvrtak nakon sjednice Vlade da su za sada sve dojave o postavljenim eksplozivnim napravama u školama diljem Hrvatske pokazale se lažnima. Bilo je 85 takvih dojava i policijski službenici dosad su isključili 60 školskih ustanova, dakle nalazi su negativni, kazao Božinović. Više desetaka škola diljem Hrvatske dobilo je jutros dojave o postavljenim eksplozivnim napravama. Prema navodima dojave su, koje su školama upućene putem elektroničke pošte, sadržavale određene islamističke prijetnje. Server je izvan Hrvatske i provodi se kriminalističko istraživanje, dodao je Božinović. 15:11 - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) uputilo je dopis školama u kojemu ističe da po dosadašnjim informacijama Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) pregledi po školama nisu potvrdili navode o eksplozivnim napravama te da su učenici i radnici potpuno sigurni. - Nadležne službe brzo i temeljito reagiraju za svaki pojedini slučaj te provode detaljan pregled svih školskih objekata, a učenici i radnici su potpuno sigurni, poručilo je Ministarstvo i dodalo da su današnje dojave o bombama u školama diljem Hrvatske izazvale zabrinutost među učenicima, roditeljima i radnicima škola. MZOM u dopisu ističe da po dosadašnjim informacijama MUP-a pregledi nisu potvrdili navode o eksplozivnim napravama. Ministarstvo zahvaljuje svim školama na pravodobnoj i smirenoj reakciji, kao i učenicima i roditeljima na razumijevanju i strpljenju. Škole poziva da, dobiju li prijavu ili dojavu o postavljenoj eksplozivnoj napravi o tome obavijeste policiju i dalje postupaju po njihovoj uputi. - Znamo da ovakve situacije mogu izazvati nelagodu, stoga potičemo sve da ostanu smireni te, ako je potrebno, razgovaraju s djecom kako bi im pružili osjećaj sigurnosti, napominje Ministarstvo u obavijesti školama te poziva da se ne širi panika, već da se s povjerenjem prati upute nadležnih institucija. 14:55 Ministar obrazovanja Radovan Fuchs se nakon sjednice Vlade obratio javnosti i iznio novosti vezano za dojave o postavljenim bombama. "Škole su evakuirane, djeca su izašla izvan ustanova. Mailovi su poslani sa stranog servera. Naravno da je situacija ozbiljna i uvijek moramo brinuti za sigurnost djece, to je najvažnije. Ako je pak riječ o šali, to je neslana šala. I kad se otkrije tko stoji iza toga, sigurno će se postupati po zakonu", rekao je Fuchs, javlja Dnevnik.hr.

Do kraja ožujka završit će se gradnja 7 zgrada u Sisku Sisak je u srijedu posjetio potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, koji je sa županom Ivanom Celjakom i državnim tajnikom Domagojem Orlićem održao radni sastanak i obišao gradilišta u nadležnosti Ministarstva na području grada Siska. „Početak 2021. godine bilo je vrijeme nesigurnosti i neizvjesnosti, no danas 4 godine nakon potresa Sisačko-moslavačka županija uz pomoć Vlade RH obnovila je brojne zgrade javne namjene. Obnovili smo domove zdravlja, vratili učenike u školske klupe, vratili naše korisnike u domove za starije, obnovili zgrade bolnice. Sve zgrade bolnice u Sisku ćemo uskoro i otvoriti obzirom da su u fazi uređenja okoliša i opremanja“, istaknuo je prilikom obilaska župan Celjak. Tijekom posjeta, ministar Bačić, župan Celjak i državni tajnik Orlić obišli su gradilište šest višestambenih zgrada za privremeni smještaj u Capraškoj ulici u Sisku, koje se grade sredstvima državnog proračuna. Na ovim je zgradama izvedeno 90 posto ugovorenih radova, a planirani završetak radova je krajem ožujka ove godine. Ovim projektom osigurava se privremeni smještaj za sugrađane koji čekaju obnovu svojih domova, ali i dugoročno omogućava revitalizacija Siska i Sisačko-moslavačke županije kroz povećanje stambenog fonda. „Na području Sisačko-moslavačke županije završili smo 9000 obnova, a trenutno je aktivnih 1000 gradilišta. U samom gradu Sisku smo završili 1700 obnova. Gradimo i 15 višestambenih zgrada, a pored toga i blok od 5 zgrada u ulici Hrvatskog narodnog preporoda. Do kraja ožujka, odnosno početka travnja, završit ćemo 7 zgrada u gradu Sisku, 6 u Capraškoj ulici i još 1 višestambenu zgradu u Matoševoj ulici s ukupno 133 stana. Te će nam zgrade u prvim mjesecima poslužiti za privremeno stambeno zbrinjavanje stanara čije zgrade na području Siska zahtijevaju konstrukcijsku obnovu i iz kojih stanari moraju izaći kako bi mogla započeti obnova“, rekao je ministar Bačić. U sisačkom naselju Caprag, u ulici Hrvatskog narodnog preporoda, gradi se nova stambeno-poslovna zgrada od pet diletacija na mjestu stare zgrade oštećene u potresu. Riječ je o najvećem objektu stradalom u potresu sa 144 stambene jedinice i nekoliko poslovnih prostora. Nova zgrada, koja bi trebala biti završena početkom sljedeće godine, bit će replika stare zgrade u postojećim gabaritima, a zadovoljit će sve zakonske zahtjeve pristupačnosti, uključujući pet novih liftova koje stara zgrada nije imala. U sklopu današnjeg posjeta, ministar sa suradnicima i županom obišao je i dvije obitelji na području grada Siska kojima su izgrađene zamjenske obiteljske kuće. „Kada razmišljamo o tome kako ćemo na području grada Siska imati 380 stanova više nego što smo imali prije potresa, uz naravno obnovu svih objekata javne namjene, domova zdravlja, bolnice, domova za starije te autocestu, s pravom možemo reći da je Sisak poželjni grad za život. Najsretniji ćemo ipak biti kada se i posljednji naš sugrađanin vrati u svoj obnovljeni dom“, zaključio je župan Celjak.

USKOK istražuje Hrvatske šume: Uočene "nepravilnosti i korupcija" USKOK je pokrenuo izvide u Hrvatskim šumama, javlja RTL. USKOK je radnje započeo prije više mjeseci nakon prijave "iznutra" – i to za, kako kaže izvor RTL-a, uočene "nepravilnosti i korupciju". Prijavu je podnijela Uprava Hrvatskih šuma. S druge strane o kriminalu u državnoj tvrtki nakon ostavke progovorio je bivši ministar poljoprivrede Josip Dabro. "Posebna priča su Hrvatske šume. Leglo kriminala. U olujama koje su poharale Slavoniju zadnje dvije godine u šumama je propalo i nestalo sirovine u vrijednosti od 150 milijuna eura", rekao je Dabro. Sukob DP-a i HDZ-a? RTL piše da se sve događa uoči smjene na čelu Hrvatskih šuma koje su iz HDZ-ovih trebale prijeći u ruke DP-a. "Moram reći da mi je jako žao što je došlo do ove afere upravo u trenutku kada smo trebali ući u Hrvatske šume i napraviti tamo reda", rekao je Ivan Penava jučer u razgovoru za RTL u kojem kaže da je to bio partnerski dogovor. "Sukladno dogovoru koji DP imao s HDZ-om Hrvatske šume potpale su pod resor ministra Dabre i DP-a tamo treba dobiti čovjeka iščistiti stvari do kraja i konačno omogućiti da se sve nepravilnosti uklone", rekao je Penava. Sve rekao Plenkoviću? Dabro je otišao i korak dalje i ustvrdio da je o svojim navodnim saznanjima o korupciji u državnoj tvrtki obavijestio premijera Andreja Plenkovića. "Upozorio sam premijera na to. Ljudi koji u Hrvatskim šumama rade kao vanjski suradnici ispričali su mi sve o kriminalu u tom sustavu. Nitko se time ne želi baviti", rekao je i dodao da je o svemu obavijestio "šefa". "Šef mi je rekao da šutim, da to javno ne objavljujem", tvrdi bivši ministar. Pitanje je li on šef koji je Dabru tražio da o nepravilnostima šuti premijera Andreja Plenkovića zateklo je u Berlinu. "Ne znam što je mislio, on treba kao ministar zajedno s Upravom hrvatskih šuma rješavati bilo koje pitanje za koje smatra da je otvoreno", no potvrđuje da je s Dabrom o kriminalu u Hrvatskim šumama očito razgovarao. "Ja sam ga zadužio da to pitanje rješava s Upravom Hrvatskih šuma i da učini sve što može da je poslovanje u okvirima zakona i svrhovitosti onoga što nadležni ministar radi", rekao je premijer. Hrvatske šume: Poslujemo po zakonima Iz državne tvrtke, na čijem je čelu HDZ-ovac Nediljko Dujić iz afere Nakaze, optužbe DP-ovog Josipa Dabre jučer su demantirali. "Hrvatske šume posluju u potpunosti u skladu sa zakonima i propisima Republike Hrvatske, a s posebnim naglaskom na odgovorno upravljanje šumskim resursima. Tvrdnje bivšeg ministra Josipa Dabre kategorički odbacujemo kao neutemeljene i neistinite", rekli su. Podsjećamo, ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro jučer u noćnim satima podnio je ostavku s mjesta ministra putem svog Facebook profila. Ostavka je bila posljedica videozapisa ministra, koji je snimljen kako puca iz pištolja kroz prozor svog automobila. Ministar je na snimci bio u društvu prijatelja, a snimka je, kako kaže Ivan Penava, bila namijenjena za prijatelja, a ne širu javnost. Prijatelj je u ovom slučaju bivši kolega iz Domovinskog Pokreta, Mario Radić. Dabro i Penava dali su naslutiti da je sve namještaljka Radića, a Dabro je spominjao i prijetnje koje prima od Nove godine. -(dalmacija danas)