#srbija #SrpskaTelevizija #pravogovora #SNS

#terapija #psiholog #psihijatar

Hrvatski odvjetnik na prosvjedu za Dodika: "Vama nisu problem Bošnjaci i Hrvati... sve se znalo unaprijed" Milorad Dodik odlukom Suda BiH osuđen je na godinu dana zatvora, uz šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta. U Banjoj Luci priređen je prosvjed potpore Dodiku, a na pozornici se, među ostalima, zatekao i član njegova odvjetničkog tima, poznati hrvatski odvjetnik Anto Nobilo. "Nije problem kad je netko osuđen u poštenom suđenju, ovdje je problem što ono od početka nije bilo takvo. Na samom početku više veleposlanika, navodni visoki predstavnik za BiH, ministri iz Sarajeva, svi su javno istupali i govorili 'Dodik je kriv i mora biti osuđen'. Oni su svoj društveni utjecaj upotrijebili da utječu na sud. Mi smo na to ukazivali. U demokratskim zemljama se političari suzdržavaju komentirati suđenja koja su u tijeku jer na taj način nezakonito utječu. U Sarajevu je bila druga atmosfera, tamo su svi relevantni osudili Dodika, a da suđenje nije ni počelo", kazao je Nobilo okupljenima i dodao: "Zato smo tražili izmještanje suđenja u bilo koji drugi grad u BiH, no odbili su nas. Okrivljenik mora imati povjerenja u sud i sud mora slati informacije i dojam o nepristranosti. Međutim, predsjednik tog suda na reakcije uglednih diplomata i političara nije reagirao. Samo je reagirao na jedan komentar predsjednika Dodika. Kazao je i kako ništa nisu mogli napraviti "iako su od početka znali da suđenje nije pošteno". "Četiri do pet mjeseci ranije, Bakir Izetbegović, koji nije bilo tko u BiH, rekao je da su strane ambasade odlučile da stanu iza ovog postupka, da je odluka pala i da će Dodik biti osuđen. To je bilo u listopadu. U studenom i prosincu, kada su očekivali da će presuda pasti do katoličkog Božića, drugi čovjek veleposlanstva SAD-a bio je na sudu svaki drugi dan. To su nam javili dobri ljudi sa suda. A ja pitam što on ima tamo raditi svaki drugi dan." "Prije dva i pol mjeseca, nekim svojim kontaktima iz političkog kruga u Sarajevu, dobio sam preciznu informaciju da će predsjednik biti suđen na godinu dana i da će mu biti izrečena sigurnosna mjera. Ja sam to javio predsjedniku, javio sam to kolegama odvjetnicima. Vjerovao sam i nisam vjerovao. Nisam mogao do kraja shvatiti da se na takav način radi. Mogu vam potvrditi kolege odvjetnici, ovu kaznu koja je izrečena, ja sam je tada rekao. Iznio sam činjenice, a vi iz toga izvucite zaključke. U ovom postupku sam shvatio da vama nisu problem Bošnjaci i Hrvati nego nerazumni stranci koji upravljaju ovom državom gotovo trideset godina. BiH zaslužuje biti suverena država, vlast pripada narodima kao zajednici slobodnih i ravnopravnih ljudi. Zašto BiH ne može biti u rangu svih drugih suverenih država? Sačuvajte mir i dejtonski ustavni poredak”, naglasio je Nobilo. https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/anto-nobilo-na-prosvjednom-skupu-komentirao-presudu-miloradu-dodiku---899005.html

#smiješno #pas #dog #funn

ZAŠTO ZAGREBAČKA BANKA ODBIJA ZAHTJEVE POTROŠAČA? Potrošačka platforma „Halo, inspektore“ zatražila je da se zbog povećanih životnih troškova i inflacije uvede podizanje gotovine na svim bankomatima poslovnih banaka u Hrvatskoj bez naknada za bilo koju banku. Takva praksa bila je uvedena i tijekom pandemijskog razdoblja što je među potrošačima bilo ocijenjeno odličnom ocjenom. Takvu praksu, uostalom, imaju i Nizozemci koji imaju jedinstvenu mrežu bankomata i nalaze se na 24. mjestu po broju bankomata u EU sa samo 34 bankomata na sto tisuća stanovnika. Najviše bankomata po „glavi stanovnika“ imaju Austrija – 169, zatim Portugal - 161, dok je „malena“ Hrvatska na visokom trećem mjestu sa čak 126 bankomata na 100 tisuća stanovnika!?! Takav potez dosta bi značio osiromašenim građanima i poduzetnicima. To bi u konačnici doprinijelo i smanjivanju troška održavanja bankomatske infrastrukture, a na što su se brojne hrvatske banke do sada i te kako izvlačile kod poskupljenja svojih usluga. Te zahtjeve podržao je i guverner HNB-a sa svojim suradnicima što je i javno izrekao pred novinarima nakon našeg dvosatnog sastanka s njima u petak popodne: „To je dobra ideja. Svakako bi dovela do smanjenja troškova i bankomatske mreže dio čega bi se onda mogao preliti i na potrošače kroz manje cijene. Nema potrebe da idemo u shopping centre i da tamo ima osam bankomata, ako tamo može biti jedan za sve,“ izjavio je Boris Vujčić pred novinarima. Na sastanku s guvernerom HNB-a i njegovim najbližim suradnicima ponovili smo i zahtjeve potrošača još iz 2023. godine za odustajanje od poskupljenja naknada banaka. Što je, uostalom, nedavno nakon početka naših bojkota zatražio i od HNB od Hrvatske udruge banaka. Erste, OTP banka i Addiko su to prošli tjedan i najavili. Međutim, najveće banke poput Zagrebačke i Privredne banke, te RBA i HPB-a to nisu još učinili. A ZABA je čak to i odbila s obrazloženjem da su oni svoju naknadu podigli s početkom ove godine! Pitali smo Zagrebačku banku zašto su poskupjeli i kolike su im naknade koje su podigli pod raznim izgovorima, te niz drugih pitanja vezana uz njihovo poslovanje. Evo što su nam odgovorili: „Zagrebačka banka ne naplaćuje naknadu za podizanje gotovine na svojim bankomatima imateljima kartica ostalih banaka iz Hrvatske, već tu naknadu naplaćuje banka izdavatelj svojim klijentima. Zagrebačka banka nema informaciju koliko ta naknada iznosi. Naknada za podizanje gotovog novca karticama inozemnih izdavatelja na bankomatima Zabe iznosi 5,31 EUR po transakciji, što nije izolirana praksa u usporedbi s drugim zemljama. Razlog tome su visoki troškovi infrastrukture bankomata. Početkom 2025. godine promijenili smo naknade za svoje usluge u poslovanju s građanima na način da smo neke naknade smanjili, neke povećali, a neke ukinuli. Prije promjene naknada početkom 2025.godine, zadnja promjena naknada paketa usluga za građane provedena je 2007. te za dio usluga 2019. godine. Od tada su se značajno promijenile tržišne okolnosti koje su dovele do potrebe za usklađivanjem naknada, kao što su: kumulativna inflacija, značajan rast operativnih troškova poslovanja (u četverogodišnjem razdoblju porast troškova poput poštarine – 77 %, režija – 92 %, prijevoza i zaštite novca – 161 % i IT troškova – 41,5 %). Također, u razdoblju od 2007. godine do danas imali smo i značajna kapitalna ulaganja u sigurnost, unaprjeđenje proizvoda i usluga koja premašuju 90 milijuna EUR. U portfelju individualnih klijenata Zagrebačke banke prosječna cijena paketa koju klijenti plaćaju iznosi 5,9 EUR (poveznica na pakete za građane). Prosječna mjesečna naknada za paket usluga i proizvoda koju plaćaju pravne osobe iznosi 12 EUR (poveznica na pakete za pravne osobe). Naknade su zadnji put povećane početkom 2025.godine i od tada klijenti prosječno na mjesečnoj razini za paket usluga plaćaju 1,6 EUR više. Naknade za pakete usluga za građane nisu mijenjane od 2007. odnosno od 2019. godine za dio usluga. Udio cijena paketa bankarskih usluga u prosječnoj plaći u RH danas je manji nego u 2007. godini; 2007. iznosio je od 0,62 % do 1,86 %, a danas taj udio iznosi od 0,44 % do 1,28 %. Prosječna mjesečna naknada u 2022. godini iznosila je 8 EUR po klijentu, dok je 2023. godine prosječan mjesečni iznos naknade po klijentu bio 7,2 EUR. Iako zakonsko rješenje još nije doneseno, Zagrebačka banka ukinula je naknadu za ugovaranje i vođenje za sve Osnovne račune građana, što znači da od siječnja 2025. klijentima pružamo mogućnost primanja redovitog dohotka, mirovine i ostalih primanja bez naknade. U sklopu Osnovnog računa klijenti besplatno mogu koristiti: tekući račun s debitnom karticom, on-line bankarstvo (m-zaba ili e-zaba), isplatu gotovine u poslovnici (jedna transakcija mjesečno) te podizanje gotovine na bankomatu uz neograničen broj transakcija, koje je bilo besplatno i prije ove promjene. Naknada za Osnovni račun do ove promjene iznosila je 1,99 EUR mjesečno,“ odgovorili su iz Zagrebačke banke. I dalje ostaje nejasno zašto ne odustaju od povećanja naknada kada znamo da će dioničari Zagrebačke banke 26. ožujka 2025. odlučivati o isplatama dividende iz prošlogodišnje dobiti u visini od 1,4 eura po dionici. S time da je Nadzorni odbor banke predložio da se lanjska neto dobit u iznosu od 448,3 milijuna eura isplati kao dividenda, a samo 1,3 milijuna eura ostavi u zadržanu dobit. Uz to predloženo je da se svakom članu Nadzornog odbora isplati po 79,66 tisuća eura kao naknada za rad, pri čemu se povećava postotak onima članovima Nadzornog odbora „koji obavljaju specifične dužnosti“, uključivo „pravo na putne i s time povezane troškove“. Inače, bruto bonusi za rad članova Uprave ZABA-e kreću su od 89 do 180.000 eura dok je prošle godine predsjednik Uprave Ivan Vlaho dobio bonus od 800.000 eura (uz 182.000 eura koje je imao za auto, zatim za dopunsko, mirovinsko i životno osiguranje i drugo), dok mu e plaća bila 367.177 eura. To znači da mu je plaća bila nevjerojatnih 113.000 eura bruto! Raspon godišnjih bruto plaća drugih sedam članova Uprave Zagrebačke banke kretao se od 128.464 i 231.805 eura. Potrošači, odnosno korisnici usluga Zagrebačke banke traže da u takvim uvjetima odličnog poslovanja, banka odustane od povećanja svojih naknada, sve što je do sada naplatila vrati klijentima banke te snosi dio tereta inflacije i rasta troškova života i poslovanja u Republici Hrvatskoj. U suprotnom su spremni na poduzimanje aktivnosti prema Zagrebačkoj banci što bi nanijelo ne samo reputacijsku štetu (koja je već nastala) već i ozbiljnije financijske štete u poslovanju tijekom narednog razdoblja. Problem kada bankari „odlijepe“ od stvarnosti, kada profit i pohlepa budu važniji od društveno odgovornog ponašanja, morala i socijalne osjetljivosti te svojim naknadama (bez PDV-a i poreza na ekstra dobit) „deru“ čak i najsiromašnije slojeve društva, već je viđen u povijesti. Tada zbog nepoduzimanja kvalitetnih zaštitnih mehanizama u korist potrošača „stradaju“ i vlade, i parlamenti, i bankari. Ali, ovi se potonji, u pravilu, ipak izvuku s manjom štetom nego građani. Koje gule gdje god stignu. Kao i sada. #ZABA #HNB #dobit #bonusi #bojkot #reputacijskašteta (Ilustracije: RTL, Forbes)

Dobro jutro svima