Benzinske postaje u Hrvatskoj uvode ograničenja! Dnevno točenje goriva ima limit, a pravila se razlikuju po regijama ⛽️ 🚗💨

Predstavnik HPK Mato Brlošić ističe kako se plavi dizel još uvijek može pronaći na pojedinim benzinskim postajama, ali uz značajna ograničenja. Na nekim lokacijama uveden je limit od 250 litara dnevno po gospodarstvu, što većini korisnika odgovara, ali velikim proizvođačima s farmama predstavlja ozbiljan problem.

Dodatni izazov je neujednačena dostupnost goriva. Dok se u pojedinim dijelovima zemlje, posebno na području sjeverozapadne Hrvatske, bilježe veće nestašice, u Slavoniji je situacija nešto stabilnija zahvaljujući gušćoj mreži opskrbnih mjesta – iako i tamo postoje ograničenja.

Sve informacije nalaze se 👇

https://www.rijekadanas.com/benzinske-postaje-u-hrvatskoj-uvode-limite-dnevno-tocenje-goriva-pod-ogranicenjem/

Palestinski nobelovac izumio stroj koji dnevno izvlači 1000 litara vode iz zraka

Ovaj uređaj, koji je razvila njegova tehnološka tvrtka Atoco, učinkovito radi čak i u područjima s vlagom zraka manjom od 20 posto, nudeći potencijalni spas regijama koje se suočavaju s ozbiljnim nedostatkom vode.

Proboj se temelji na retikularnoj kemiji, području koje je osmislio Yaghi. Ključ izuma su metalno-organski okviri (MOF) – sintetički, porozni materijali koji djeluju poput naprednih spužvi.

Ti su materijali konstruirani na molekularnoj razini tako da imaju golemu površinu; samo nekoliko grama tvari može prekriti unutrašnjost nogometne arene.

Dok zrak prolazi kroz uređaj, MOF-ovi zarobljavaju molekule vode u svojim sitnim porama. Kad se zagriju ambijentalnom sunčevom svjetlošću ili niskoenergetskom toplinskom energijom, materijal oslobađa zarobljenu vlagu kao paru, koja se zatim kondenzira u tekuću vodu.

Za razliku od tradicionalnih atmosferskih generatora vode kojima je potrebna znatna količina električne energije za hlađenje zraka, Yaghijev sustav radi izvan mreže, koristeći samo sunčevu toplinu.

Ovaj izum dolazi u ključnom trenutku, jer Ujedinjeni narodi upozoravaju na "globalni vodni bankrot", pri čemu više od dvije milijarde ljudi nema pristup sigurnoj vodi za piće. Iako je desalinizacija uobičajeno rješenje za obalna područja, ona je energetski intenzivna i proizvodi slani otpad koji šteti morskim ekosustavima.

Yaghijev sakupljač vode nudi mobilniju i ekološki prihvatljiviju alternativu. Veličine približno šest metara dugog transportnog kontejnera, ove jedinice mogu se rasporediti na otocima pogođenima uraganima ili u udaljenim pustinjskim selima.

Na Karibima, gdje su oluje poput uragana Beryl oštetile ključnu infrastrukturu, takvi uređaji mogli bi pružiti trenutačnu pomoć bez oslanjanja na električnu mrežu.

Yaghijeva motivacija za ovaj projekt duboko je osobna. Odrastajući u palestinskoj izbjegličkoj zajednici u Jordanu, živio je u kući bez tekuće vode. Često se prisjeća susjedskog "šaputanja" da je stigao kamion s vodom, što je izazivalo užurbanu žurbu da se spremnici napune prije nego što zalihe nestanu.

"Znanost je tu, ono što nam sada treba jest hrabrost da proširimo ova rješenja", rekao je tijekom nedavnog terenskog testiranja.

Iako se tehnologija trenutačno razvija od laboratorijskih prototipova prema industrijskim jedinicama, on zamišlja budućnost "personalizirane vode". Slično kao što solarni paneli omogućuju kućanstvima da sama proizvode energiju, ovi uređaji temeljeni na MOF-u mogli bi na kraju omogućiti pojedinačnim kućanstvima da proizvode vlastitu vodu za piće, čime bi se okončala ovisnost o centraliziranim, često ranjivim komunalnim sustavima.

Profesor je među trojicom dobitnika Nobelove nagrade za kemiju za 2025. godinu za revolucionarni rad na metalno-organskim okvirima, koji je otvorio nove putove za čistu energiju i primjene u zaštiti okoliša.

-Izvor:N1info.hr

Kriza u Rusiji je dosegnula vrhunac

Stanovnici mnogih ruskih regija od kraja ljeta prijavljuju nestašicu benzina i nagli rast cijena goriva, što su uglavnom uzrokovali ukrajinski napadi dronovima na rafinerije nafte. Stvaraju se dugi redovi na pumpama, dok su se neke manje i neovisne benzinske postaje morale zatvoriti jer im je kupnja goriva na burzi postala preskupa, prenosi Meduza.

Do sredine kolovoza bile su oštećene rafinerije Uhta, Rjazan, Saratov i Volgograd, kao i još tri u Samarskoj regiji. Već tada je Rusija izgubila najmanje 17 posto svojih rafinerijskih kapaciteta. Mjesec kasnije, dronovi su pogodili postrojenja u Republici Baškortostan i Lenjingradskoj oblasti. Nestašica goriva proteže se i do ostalih regija, jer u nekim područjima Krima uopće nema benzina.

- U dijelovima Krima situacija je kritična, mnoge su se postaje potpuno zatvorile. Na onima koje su još uvijek otvorene nema benzina, samo dizela i plina. Lokalne vlasti uvele su sustav racioniranja, samo vladina vozila smiju točiti gorivo - rekao je lokalni aktivist.

Jedan od stanovnika požalio se lokalnim medijima da mu je žena trudna, ali u njihovom gradu nema rodilišta, dok je najbliža klinika udaljena 80 kilometara i nemaju dovoljno goriva da stignu do nje. Benzin je također u gotovo svim regijama znatno poskupio.
Sergej Vakulenko, viši suradnik u Carnegie Russia Eurasia Centru, kaže da rastuće cijene uglavnom pomažu vraćanju ravnoteže na tržište, ali vladina politika ograničavanja cijena benzina ima kontraefekt - proizvođači nemaju poticaja za povećanje ponude ili stvaranje sezonskih rezervi.

- Krajem ljeta potražnja za gorivom u Rusiji uvijek raste. Farme su u punom jeku, a stanovnici gradova češće voze na duže relacije. Istodobno, ponuda pada zbog sezonskog održavanja rafinerija - rekao je Vakulenko.

#Rusija #kriza #gorivo #nestašice #rat #Ukraina #dronovi

Srbija uhvaćena u izvozu streljiva za Izrael; Vučić: ‘Ne pada mi na pamet da kažem šta je uzletjelo‘

Srbija je u prvoj polovici 2025. u Izrael izvezla streljivo ukupne vrijednosti oko 55,5 milijuna eura, što je više nego tijekom cijele 2024. kada je izvoz dosegnuo do tada rekordnih 47,9 milijuna, objavila je u utorak Balkanska istraživačka mreža (BIRN) na temelju zajedničkog istraživanja s izraelskim listom Haaretz.

Među kupcima streljiva je moćna izraelska tvrtka koju je izvjestiteljica UN-a o stanju ljudskih prava na okupiranom palestinskom teritoriju Francesca Albanese u svom izvješću označila kao "profitera genocida koji traje" u Gazi, otkrivaju BIRN i Haaretz.

U tekstu objavljenom na portalu BIRN-a navodi se da se srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić 6. lipnja, u intervjuu za Jerusalem Post, "iznenađujuće pohvalio da je Srbija jedina zemlja u Europi koja prodaje streljivo Izraelu".

Međutim, par tjedana poslije, navodi BIRN, 23. lipnja, na pitanje novinara je li Srbija izabrala stranu u izraelsko-iranskom sukobu time što izvozi streljivo u Izrael, Vučić je rekao da je država obustavila izvor oružja i streljiva.

"Sada ne izvozimo ništa. Sada smo zaustavili sve i moraju biti posebne odluke, ukoliko će nešto ići", rekao je tada Vučić.

VUČIĆ DRUMOM, IZRAELSKI AVION ZRAKOM
Istog dana, samo nekoliko sati nakon što je Vučić proglasio moratorij na izvoz, na aerodrom "Nikola Tesla" sletio je izraelski teretni zrakoplov Boeing 747, a idućeg dana poletio je ka izraelskoj zrakoplovnoj bazi Nevatim, navodi se u istraživanju, prema podacima sa stranice Flightradar24.

Na pitanje o letu tog zrakoplova kasnije tog dana, Vučić je uzvratio: "Ne pada mi na pamet da kažem šta je uzletjelo, a šta je sletilo".

Portal BIRN navodi da je do tih podataka došao iz uvida u carinske dokumente, dodajući da se datumi izvoza iz prve polovice 2025. poklapaju sa 16 izraelskih letova iz Beograda prema zračnoj bazi Nevatim, koje su novinari identificirali na nekoliko mrežnih stranica koji uživo prate avionske letove.

Osim državne tvrtke koja se bavi prodajom naoružanja i vojne opreme "Jugoimport SDPR", još pet srpskih privatnih kompanija izvozilo je streljivo ili oružje u Izrael tijekom posljednje dvije godine, objavio je prethodno beogradski tjednik Radar, dok BIRN i Haaretz otkrivaju da su dvije od tih pet tvrtki – "Edepro" i "Romax Trade", ove godine izvozile streljivo dvama poznatim izraelskim sigurnosnim kompanijama koje među svojim klijentima imaju Izraelske obrambene snage (IDF).

https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/srbija-uhvacena-u-izvozu-streljiva-za-izrael-vucic-ne-pada-mi-na-pamet-da-kazem-sta-je-uzletjelo-1494406

#majstori #radnici #cesta #ručak #kuhanje
#snalažljivost #Balkan #regija #cestari

U Hrvatsku stiže strašna vremenska nepogoda preko Sibira, to nismo vidjeli 20 godina

Kako piše talijanski Meteogiornale, u posljednje vrijeme najintenzivniji atmosferski ​poremećaji javljaju se s većom ⁣učestalošću‍ i snagom ⁤u određenim geografskim regijama, ocrtavajući jasan obrazac povezan s​ lokacijom.
Ovaj fenomen, koji je prisutan na globalnoj razini, rezultat je složene interakcije različitih čimbenika. Morfologija terena, zračne struje te učinak globalnog zagrijavanja igraju odlučujuću ulogu u promjeni tradicionalnih vremenskih obrazaca, čineći neka područja osjetljivijima na ekstremne vremenske uvjete.

U meteorološkoj statistici, često se koristi pojam prosječnog vremenskog razdoblja između dva uzastopna događaja jednakog ili većeg intenziteta od zadanih vrijednosti. Drugim riječima, ako se u određenoj regiji, primjerice, velika poplava dogodi svakih 50 godina, a posljednja je bila 2022. godine, možemo očekivati da se nova neće dogoditi sve do 2070. No, kad bi se poplava ponovila već iduće godine, kao što se to dogodilo u talijanskoj regiji Emilia Romagna, postaje jasno da se u našem klimatskom sustavu nešto jako promijenilo.

Uz ubrzanje globalnog zagrijavanja, modeli koji predviđaju povratne periode i dugoročne vremenske uzorke postaju sve manje pouzdani. Atmosferski poremećaji sve se rjeđe ponašaju prema starim obrascima, a predviđanja temeljena na prošlim podacima više nisu dovoljno točna za procjenu budućih vremenskih uvjeta.

Ova rastuća nesigurnost u predviđanju učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih događaja predstavlja ključan izazov. U mnogim slučajevima, povijesni podaci više ne pružaju pouzdane smjernice, čime se otežava dugoročno planiranje strategija prilagodbe.

Upravljanje rizikom od vremenskih nepogoda, kako za infrastrukturu tako i za lokalne zajednice, postaje sve složenije, jer su ekstremne pojave postale nepredvidljivije i intenzivnije nego u prošlosti.

Najhladnija u 20 godina
Ova pojava naglašava potrebu za novim pristupima u razumijevanju klimatskih promjena i njihovih učinaka, kako bi se ublažila njihova sve jača prisutnost i omogućilo bolje upravljanje posljedicama.

Očekuje se da će zima 2024./2025. imati posebno teške vremenske uvjete u Europi, a posebno u Italiji i okolnom području, zbog izuzetno slabog i nestabilnog Polarnog vrtloga. Ovaj klimatski fenomen mogao bi pogodovati dolasku ledenih struja s Arktika, prelazeći preko Sibira i donoseći intenzivne hladne valove većem dijelu kontinenta.

Vremenske prognoze pokazuju da bi zima mogla biti jedna od najhladnijih u posljednjih dvadesetak godina, s temperaturama znatno ispod sezonskih prosjeka i velikim rizikom od hladnih valova i obilnih snježnih oborina.

-Dnevnohr