CIOS-OVA ENERGANA U SISKU: KAKO JE PROJEKT NASTAJAO, TKO JE STVARAO PREDUVJETE I GDJE SMO DANAS Projekt CIOS-ove energane u Sisku nije nastao preko noći. Njegovi korijeni sežu u vrijeme transformacije nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak, a njegov današnji oblik rezultat je procesa koji se proteže kroz više političkih mandata, više razina vlasti i više različitih upravnih postupaka. Kako je projekt tijekom godina dobivao prostor, zemljište i dozvole? 1. Sve počinje na prostoru bivše Željezare Današnja Južna industrijska zona nastala je na prostoru nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak. Nakon stečaja i višestrukih pokušaja privatizacije, prostor se postupno fragmentirao između različitih privatnih vlasnika i Grada Siska. Službeni prostorni plan Gospodarske zone Sisak-jug iz 2015. već tada izrijekom bilježi plan C.I.O.S. grupe za izgradnju energetskog postrojenja. Kao moguća lokacija navodi se prostor na kojem je djelovao Felis Produkti, na k.č. 1853/1. U dokumentu se navodi i da bi se goriva frakcija dobivena iz procesa recikliranja mogla koristiti za proizvodnju električne i toplinske energije. To je važno jer pokazuje da ideja energane nije nastala 2020. ili 2021., kada je javnost prvi put intenzivnije čula za projekt. Ona je u prostorno-planskoj dokumentaciji evidentirana mnogo ranije. Još je važnije da su Felis Produkti i CIOS već tada bili povezani. CIOS je početkom prošlog desetljeća u Hrvatskoj imao Felis Produkti među svojim društvima. Sam Felis bio je izdanak nekadašnje Željezare: bivša ljevaonica Željezare od 2002. poslovala je kao Felis Produkti. Drugim riječima, put prema današnjoj lokaciji energane vodio je kroz raspad nekadašnjeg industrijskog sustava, privatizaciju njegovih dijelova i postupno okrupnjavanje prostora od strane privatnih gospodarskih subjekata. 2. CIOS-ov projekt dobiva konkretnu građevinsku dozvolu 2017. Ključna godina je 2017. CIOS Energy podnio je 26. siječnja 2017. zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije. Grad Sisak, odnosno njegov nadležni upravni odjel, izdao je 14. veljače 2017. građevinsku dozvolu, koja je postala pravomoćna 10. ožujka 2017. Dozvola se odnosila na k.č. 1853/1, 1853/4, 1861/7 i novoformiranu česticu 1853/2, nastalu povezivanjem dijelova drugih parcela. To je bitna činjenica: građevinska dozvola za kogeneracijsko postrojenje postojala je prije nego što je 2020.–2022. proveden novi postupak procjene utjecaja na okoliš za veći projekt energane. I sama studija utjecaja na okoliš to potvrđuje. U njoj CIOS navodi da je prvotno projektirao energanu kapaciteta do 3 tone goriva na sat, a potom odlučio pokrenuti projekt većeg kapaciteta. Dakle, nije riječ jednostavno o tome da je 2021. netko „dobio dozvolu za spalionicu“. Postojao je raniji projekt kogeneracijskog postrojenja, a zatim je pokrenut postupak za znatno veći zahvat. 3. Što se promijenilo? Projekt koji se danas naziva SINERGIJA predviđa energanu za energetsku oporabu neopasnog otpada i biomase. Prema dokumentaciji projekta, maksimalni godišnji kapacitet iznosi 146.500 tona, uz planiranu električnu snagu od približno 18 MW i toplinsku snagu od 20 MW. CIOS projekt opisuje kao postrojenje za oporabu goriva iz otpada postupkom R1. U službenoj dokumentaciji Ministarstva navodi se ulazna nazivna snaga od 60 MW, proizvodnja oko 18,5 MW električne i 20 MW toplinske energije te godišnji kapacitet oporabe do 146.500 tona. To je upravo točka oko koje se javna rasprava često pretvara u terminološki spor. CIOS koristi izraz „energana“, dok protivnici koriste izraz „spalionica“. Tehnički, riječ je o postrojenju za energetsku oporabu otpada postupkom R1. U javnom prostoru naziv „spalionica“ koristi se zato što se otpad termički obrađuje radi dobivanja energije. Za građane je pritom važnije od samog naziva pitanje: što će se dovoziti, u kojoj količini, odakle će dolaziti, kako će se kontrolirati ulazni materijal i kako će se kontrolirati emisije i ostatak procesa. 4. 2020.–2022.: nova procjena utjecaja na okoliš CIOS Energy je 13. ožujka 2020. podnio Ministarstvu zahtjev za procjenu utjecaja projekta na okoliš. Studija je 2021. upućena u javnu raspravu. Rasprava je trajala od 2. do 31. kolovoza 2021., a javno izlaganje održano je 17. kolovoza. I tu se prvi put vrlo jasno vidi organizirani građanski otpor projektu. Primjedbe su službeno podnijeli, među ostalima: • Građanska inicijativa „Siščani ne žele biti Smetliščani“ • Zelena akcija • pojedini građani i stručne osobe. Sisačko-moslavačka županija evidentirala je te primjedbe i proslijedila ih izrađivaču studije i investitoru. Dakle, protivljenje projektu nije naknadno izmišljeno zbog političkih razloga. Postoji dokumentirani građanski otpor već u samom postupku procjene utjecaja na okoliš 2021. godine. 5. Ministarstvo 2022. projekt proglašava prihvatljivim za okoliš Nakon postupka procjene utjecaja na okoliš Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je 24. veljače 2022. rješenje kojim je zahvat proglašen prihvatljivim za okoliš, uz propisane mjere zaštite okoliša i program praćenja. To je jedan od najvažnijih trenutaka u cijeloj priči. Građanska inicijativa i Zelena akcija protivile su se projektu, ali postupak je završen rješenjem Ministarstva kojim je zahvat prihvaćen uz određene uvjete. To, međutim, nije isto što i uporabna dozvola niti znači da je postrojenje već izgrađeno ili da može raditi bez drugih potrebnih akata. Upravo tu treba biti precizan. 6. Politički kontekst: 2017. godina Građevinska dozvola izdana je 2017., u vrijeme kada je u Sisku gradonačelnica bila Kristina Ikić Baniček (SDP), dok je na čelu Sisačko-moslavačke županije bio Ivo Žinić (HDZ). Na lokalnim izborima 2017. Ikić Baniček osvojila je 46,06 posto u prvom krugu, a Franjo Šaban 30,15 posto. U Gradskom vijeću SDP-ova koalicija imala je 12 vijećnika, HDZ-ova 11, a Most 2. Međutim, iz činjenice da je građevinsku dozvolu izdao Grad Sisak ne treba automatski zaključivati da je tadašnja politička vlast „glasala za spalionicu“. Građevinska dozvola je upravni akt koji se izdaje u zakonom propisanom postupku, a ne politička odluka Gradskog vijeća. To je važna razlika ako želimo napraviti ozbiljnu rekonstrukciju odgovornosti. 7. Grad nije samo izdavao akte – zemljišna politika je također stvarala preduvjete Druga je priča raspolaganje zemljištem. Grad Sisak je godinama razvijao Južnu industrijsku zonu kao prostor za privlačenje investicija. Još je 2006. Gradsko vijeće usvojilo projekt Južne industrijske zone, s ciljem stavljanja velikih, infrastrukturno opremljenih parcela na raspolaganje investitorima. Dio prostora u međuvremenu je prešao u privatno vlasništvo, a CIOS je u zoni postupno okrupnjivao svoje zemljište. Važan je i događaj iz 2023. godine. Gradsko vijeće tada je prihvatilo ponudu CIOS Energyja za kupnju gradskih parcela k.č. 1808/4 i 2657/1, a vrijednost ponude iznosila je 346.000 eura. Ponuda je bila najviša na javnom natječaju. To je učinila gradska vlast Kristine Ikić Baniček. Dakle, kada danas govorimo o zemljištu na kojem CIOS razvija projekt, treba razlikovati: a) zemljište koje je CIOS stekao ranije kroz privatizacijske i vlasničke procese bivšeg industrijskog kompleksa, b) zemljište koje je bilo u vlasništvu Grada Siska, c) zemljište koje je Grad prodao CIOS Energyju 2023. Za ovu treću kategoriju dokumentacija je vrlo jasna. Za prvu kategoriju javno dostupni izvori potvrđuju vezu CIOS-a, Felis Produktija i prostora bivše Željezare, ali za potpunu rekonstrukciju svake pojedinačne transakcije trebalo bi napraviti zemljišnoknjižni slijed svake čestice, od početnog vlasnika do današnjeg CIOS-a. To je zaseban istraživački posao i ne bih ga zaključivao samo na temelju novinskih članaka. 8. Promjena vlasti 2025. mijenja politički odnos prema projektu Na lokalnim izborima 2025. dogodila se velika promjena. Domagoj Orlić (HDZ) izabran je za gradonačelnika Siska u prvom krugu s 58,03 posto glasova, dok je Kristina Ikić Baniček (SDP) dobila 35,34 posto. U Gradskom vijeću HDZ-ova koalicija osvojila je 13 od 21 mjesta, SDP-ova koalicija 7, a jedno mjesto pripalo je listi Zorana Sertića. Nakon promjene vlasti odnos prema industriji otpada postao je jedno od politički vidljivih pitanja. Nova gradska vlast posebno je kritizirala prethodnu vlast zbog načina na koji je raspolagala gradskim zemljištem i zbog razvoja industrije otpada. 9. I tu dolazimo do današnje situacije U 2026. projekt više nije samo papir. CIOS je počeo pripremne radove na lokaciji. Index je u kolovozu 2026. izvijestio o intenzivnim radovima bagera na zemljištu CIOS Energyja. CIOS je za Index izjavio da se radi o nastavku projekta SINERGIJA te da se na lokaciji uklanja šuma i vadi ljevaonički pijesak bivšeg Felisa. Tvrtka je također navela da se balirani, potpuno neopasni materijal privremeno skladišti sukladno dozvoli te da se dio goriva već otprema u energane u Austriji. CIOS je u rujnu 2026. potvrdio da trenutačno evaluira ponude izvođača, da bi izgradnja trebala trajati oko 30 mjeseci od potpisivanja ugovora te da je procijenjena vrijednost investicije veća od 155 milijuna eura. Projekt, dakle, ulazi u novu fazu. 10. Što građani danas zapravo mogu? Tu treba biti posebno realan. Građanski prosvjed ili peticijs sami po sebi ne poništavaju pravomoćne dozvole. Ali građani imaju druge mogućnosti: Prvo – javnost i nadzor Građani mogu tražiti objavu svih relevantnih dozvola, izmjena dozvola, uvjeta zaštite okoliša, podataka o ulaznom materijalu, količinama, emisijama i rezultatima nadzora. To je posebno važno zato što se projekt nalazi u neposrednoj blizini drugih industrijskih i otpadnih djelatnosti. Drugo – inspekcijski nadzor Ako postoji sumnja da se na lokaciji radi izvan dopuštenih uvjeta, može se tražiti postupanje Državnog inspektorata. To nije politički instrument nego institucionalni nadzor. Treće – sudska zaštita Ovisno o konkretnom aktu i tome tko ima svojstvo stranke, moguće je koristiti pravne mehanizme predviđene upravnim i okolišnim propisima. Tu je presudno prvo pribaviti točan popis svih važećih akata, jer se ne može pravno osporavati nešto samo zato što građani ne žele određeni projekt. Četvrto – Aarhuška konvencija Građani i udruge imaju pravo sudjelovati u postupcima koji se odnose na okoliš te, pod zakonskim uvjetima, tražiti pristup informacijama i pravnu zaštitu. To je posebno važno za buduće izmjene projekta, nove dozvole ili postupke koji bi mogli imati utjecaj na okoliš. Peto – lokalna politika i prostorni planovi Grad Sisak i dalje ima važnu ulogu u prostornom planiranju. Ali ni Gradonačelnik ni Gradsko vijeće ne mogu jednostavno retroaktivno poništiti pravomoćnu građevinsku dozvolu zato što se promijenila politička vlast. Zato je bitno razlikovati političku odluku, prostorni plan, upravni akt i pravomoćnu dozvolu. 11. Paradoks Siska U cijeloj priči postoji jedan veliki paradoks. Jedna politička garnitura omogućila je, kroz svoje vrijeme na vlasti, dio procesa koji je doveo do današnje situacije. Druga politička garnitura danas govori o potrebi zaštite građana i kritizira nasljeđe prethodne vlasti. Istodobno, građanska inicijativa koja se protiv industrijalizacije otpada bori godinama ostaje izvan formalne političke vlasti. To je zapravo najvažniji dio priče. Građani nisu isto što i SDP. Građani nisu isto što i HDZ. Građani nisu isto što i Most. Građanska inicijativa ima vlastiti kontinuitet. „Siščani ne žele biti Smetliščani“ protivili su se CIOS-ovoj energani još tijekom javne rasprave 2021. godine, zajedno sa Zelenom akcijom. Danas, 2026., dok se na lokaciji ponovno pojavljuju bageri, isto pitanje vraća se u središte javnosti. I zato je današnja situacija drukčija nego 2017. Tada se projekt razvijao prvenstveno kroz investitora, upravna tijela, prostorne planove i dozvole. Danas postoji i organizirana građanska javnost koja može pratiti svaki novi korak projekta, tražiti dokumente, koristiti pravo na informacije, sudjelovati u postupcima, tražiti inspekcijski nadzor, pokretati pravnu zaštitu kada za to postoje uvjeti te političkim predstavnicima postavljati vrlo konkretna pitanja. 12. Zaključak: pitanje više nije samo „hoće li biti spalionice?“ Pitanje koje danas stoji pred Siskom puno je šire: Kakav industrijski grad Sisak želi biti? Grad koji svoju budućnost gradi na tome da na prostoru nekadašnje Željezare koncentrira što više djelatnosti povezanih s otpadom? Ili grad koji će industriju zadržati, ali jasno odrediti granice – što se smije obrađivati, u kojim količinama, pod kojim uvjetima, uz kakav nadzor i uz kakvu stvarnu uključenost građana? Dokumenti pokazuju da je CIOS-ov projekt prošao dug put: od industrijske transformacije prostora bivše Željezare, preko vlasničkog okrupnjavanja, ranije građevinske dozvole iz 2017., nove procjene utjecaja na okoliš 2020.–2022., gradskih zemljišnih transakcija, pa sve do današnjih pripremnih radova. Ali dokumenti također pokazuju nešto drugo: građanski otpor nije nastao jučer. On je dokumentiran najmanje od javne rasprave 2021., kada su građani i Zelena akcija službeno ušli u postupak i osporavali projekt. Danas se zato više ne radi samo o tome može li jedan investitor izgraditi jedno postrojenje. Radi se o tome hoće li građani Siska uspjeti izboriti ono što im pripada u svakoj demokratskoj državi: pristup informacijama, stvarno sudjelovanje, nadzor institucija i pravo da se njihov glas čuje prije nego što prostor u kojem žive postane nepovratno određen za jednu vrstu industrije. A upravo će se na tome, a ne na političkim prepucavanjima između stranaka, morati temeljiti sljedeća faza borbe za budućnost Siska. 👇https://www.facebook.com/share/1FKvQmLREb/

Sindikat policije Hrvatske upozorava na dramatični porast napada na službene osobe: u posljednjih tjedan dana policija je napadnuta čak tri puta! Prvi napad dogodio se u Ližnjanu gdje je napadač ozlijedio policajku te napao i njene kolege. Događaj se zbio samo dva mjeseca nakon napada nožem na policajku, koja je teško ozlijeđena, na Ugljanu i lako se mogao dogoditi isti scenarij, kao što je napad mogao i tragično završiti. Potom je vozač u Rijeci autom udario policajca i pobjegao, ignorirajući znakove za zaustavljanje. Osim što je ozlijedio policajca, koji je također mogao i smrtno stradati, tijekom bijega je moglo doći do još stradavanja prolaznika i vozača. Na Trešnjevci je, zatim, osoba napala službenike koji su nadzirali promet, uvredama i udarcima nogom, pod utjecajem alkohola. Ovi događaji pokazuju da je nužno brže provoditi aktivnosti za strože kažnjavanje napadača na službene osobe, a sada je od Odbora za pravosuđe prošlo više od tri mjeseca. Tri napada na policiju u tjedan dana zahtijevaju hitne promjene na kojima inzistiramo i zgroženi smo da je u tako kratkom vremenu ugroženo toliko naših kolega, samo zato što su radili svoj posao – čuvali društvo od ugroze. Zaustavljanje ovog crnog trenda trebao bi biti prioritet za sve nadležne institucije i očekujemo njihovu promptnu reakciju!

**TIHA KRIZA IZA ZATVORSKOG ZIDA** Bez službenika tretmana i stručnog osoblja, zatvor postaje tek skladište za ljude. Dok sigurnost u kaznenim tijelima često vežemo uz pravosudnu policiju i pišemo o njoj, drugi dio sustava, isto tako jako važan, neprimjetno puca. Sustavu kronično nedostaje i ostalog osoblja neophodnog za svakodnevno funkcioniranje. Pomalo zaboravljeni i slabo zastupljeni službenici i zaposlenici suočavaju se s akutnim manjkom, isto kao i službenici pravosudne policije. Psiholozi, socijalni pedagozi i socijalni radnici čine srce resocijalizacije. Njihov zadatak je pripremiti zatvorenike, počinitelje kaznenih djela, za povratak u društvo. Danas se taj sustav nalazi pred kolapsom zbog kroničnog nedostatka kadrova. Njihova jedina oruđa su komunikacija, iskustvo, procjena i profesionalno znanje. Kao i pravosudna policija, svakodnevno su izloženi pokušajima manipulacije, verbalnim prijetnjama pa i riziku od fizičkog napada. Donositi procjene o tome tko je spreman za izlazak na pogodnosti ili uvjetni otpust te, po novom Prijedlogu Zakona o tretmanu i smještaju osoba po punom izvršenju kazne zatvora, raditi na izvješću o procjeni vjerojatnosti da bi osoba mogla počiniti kazneno djelo, moramo priznati da je to posao stresan, složen i rizičan. Pogrešna procjena ne ugrožava samo njih, već potencijalno i cijelu zajednicu. Osim izravne opasnosti, izloženi su i snažnom psihološkom pritisku. Sekundarna traumatizacija, slušanje i obrada detalja o teškim zločinima te konstantan rad u stresnom okruženju dovode do brzog izgaranja. Umjesto da se s pojedincem radi dubinski i individualno, jedan službenik tretmana često vodi proces za desetke, pa i više zatvorenika. U takvim okolnostima rad se nužno svodi na rješavanje birokracije i ispunjavanje obrazaca, čime se gubi sama bit resocijalizacije. Ova kriza ne zaustavlja se samo na odjelu tretmana. Zatvori i kaznionice suočavaju se s akutnim manjkom i svih drugih službenika i zaposlenika koji su izravno vezani uz stabilnost, sigurnost i svakodnevni rad sustava. Sve je teže privući i zadržati zdravstvene radnike (liječnike, medicinske sestre/tehničare) koji snose veliki rizik skrbi za specifičnu populaciju. Uvijek su medicinske sestre jedine koje stoje uz pravosudnu policiju prilikom otvaranja zatvoreničkih soba i podjele terapije, ulaska u sobe i hitne intervencije. U posljednje vrijeme zatvorske ustanove muku muče i s nedostatkom kuhara koji osiguravaju redovitu prehranu u specifičnim sigurnosnim uvjetima. Neke ustanove su ili će biti prisiljene da prehranu osiguravaju putem cateringa, što dodatno ugrožava sigurnost, ali i povećava troškove. To povećanje troškova moglo se usmjeriti na povećanje plaća kuharima, čije je zanimanje danas traženo. Nedostaje i strukovnih učitelja i majstora koji će zatvorenike podučavati radnim vještinama i zanatima. Nitko ne razmišlja o tome da se samoodrživost zatvorskog sustava poveća sa sadašnjih mizernih 20 % većim radnim angažmanom zatvorenika, uz zapošljavanje novih strukovnih učitelja i majstora i povećanjem plaća ili uvođenjem varijabilne naknade za sve one koji „zarađuju“ za svoje ustanove. Mladi stručnjaci društveno-humanističkog, ali i zdravstvenog te obrtničkog usmjerenja sve rjeđe biraju zatvorski sustav. PLAĆE i uvjeti rada ne prate razinu stresa, opasnosti i specifične odgovornosti s kojom se susreću u zatvorskom okruženju, pa se radije odlučuju za poslove u školstvu, javnim službama ili privatnom sektoru. Bez dovoljnog broja kvalificiranih stručnjaka svih profila, kaznena tijela gube svoju odgojnu i rehabilitacijsku funkciju te postaju puka skladišta za izolaciju pojedinaca. Nakon izlaska iz zatvora na slobodu, društvo dobiva još potencijalno opasnije pojedince. Vrijeme je za hitnu reakciju mjerodavnih institucija, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, kroz poboljšanje materijalnih uvjeta rada, adekvatnu valorizaciju opasnosti posla i sustavnu podršku onima koji svakodnevno održavaju funkcionalnost zatvorskog sustava. Bez hrabrog i zakonodavno jasnog zaokreta (Zakon o zatvorskom sustavu), sva obećanja ostat će prazno slovo na papiru, a zatvorski sustav nastavit će kliziti prema potpunoj funkcionalnoj paralizi. Predlažemo da se razmotri mogućnost posebnih bonusa pri zapošljavanju i stipendija za mlade psihologe, socijalne pedagoge pa i liječnike. Armin Tatarević Predsjednik Sindikata Pravosudne Policije Hrvatske

Ne utvaramo si da smo kadri mijenjati puno toga, ali ako smo bili i mali zupčanik koji je omogućio pokretanje drugih mahanizama prema višem cilju, mi smo sretni i trud nam se isplatio. Podrška našim Ličanima 5. rujna, da se kotačići i zupčanici pokrenu, okrenu i sve što treba preokrenu u korist svih nas građana zajedno. Svima koji su se uključili na ove stranice nedavno, ali i onima koji u komentarima propitkuju koja korist od nas, posvećujemo tekst: Siščani ne žele biti Smetlišćani – kada građani odluče da više neće šutjeti Građanska inicijativa„Siščani ne žele biti Smetlišćani“ nije nastala iz želje za političkom borbom, niti iz potrebe da se nekome dodijeli krivnja. Nastala je iz mnogo jednostavnijeg pitanja: koliko još tereta jedan grad može podnijeti? Sisak je desetljećima bio industrijski grad. Njegovi su građani živjeli uz industriju, nosili njezine posljedice i podnosili njezine rizike. Upravo zato inicijativa polazi od jednostavnog, ali snažnog stava: činjenica da je Sisak industrijski grad ne znači da mora postati mjesto u koje će se dovoziti sve ono što drugi ne žele imati u svojoj blizini. Jedan od najvećih uspjeha inicijative jest to što je pitanje otpada izvela iz zatvorenih institucionalnih prostora i pretvorila ga u javno pitanje. Građani su počeli tražiti odgovore: što se u Sisak dovozi, odakle dolazi, u kojim količinama, tko ima dozvole, gdje se otpad obrađuje i pod kojim uvjetima? To nije mala stvar. U sustavu u kojemu se građaninu često kaže da je nešto „zakonito“ i da stoga nema razloga za zabrinutost, inicijativa je otvorila mnogo važnije pitanje: je li ono što je zakonski dopušteno ujedno i prihvatljivo za život građana? Upravo je takvo propitivanje srž građanskog aktivizma. Još 2019. godine inicijativa je sudjelovala u javnom protivljenju namjerama vezanim uz gospodarenje otpadom, a dokumenti Grada Siska pokazuju da su njezini zahtjevi i tada ulazili u širu raspravu o prostornom planiranju i budućnosti grada. Aktivistički gledano, uspjeh se ne mjeri samo brojem projekata koji su zaustavljeni. Ponekad je uspjeh natjerati institucije da više ne mogu ignorirati građanima važno pitanje. To se dogodilo s planiranim skladištem i spalionicom kemijskog otpada u Novom Pračnu. Inicijativa se suprotstavila projektu energane koja je trebala obrađivati stotine tisuća litara kemijskog otpada u blizini zelenog prigradskog naselja. U javnost je tako i dospjelo pitanje treba li Sisak postati mjesto u koje će se dovoziti otpad iz cijele Hrvatske. Drugim riječima, inicijativa je počela mijenjati samu paradigmu rasprave. Više se nije govorilo samo: „Ima li investitor dozvolu?“ nego: „Kakav grad želimo ostaviti svojoj djeci?“ To je politički i društveni pomak koji se ne može izmjeriti donošenjem administrativne odluke da se nešto planirano ipak na koncu ne realizira. Važnu fazu djelovanja inicijatove predstavlja borba protiv dovoza troske s lokacije „Crno brdo“ u Biljanima Donjim. Inicijativa nije ostala samo na objavama na društvenim mrežama. Pokrenuta je peticija protiv dovoza i obrade 150.000 tona troske, upućena Vladi Republike Hrvatske, Saboru i Državnom inspektoratu. Peticija je prikupila preko 4.500 potpisa. Organizirani su prosvjedi, podneseni zahtjevi i prijave, tražene informacije od nadležnih tijela, a problem je iznesen i pred Ministarstvo zaštite okoliša i sud EK. Zelena akcija u svom izvještaju za 2025. navodi da je zajedno s predstavnicima inicijative radila na traženju informacija i pisanju prijava i dopisa nadležnim tijelima te da su zajedno održali akciju pred Ministarstvom pod parolom: „I poslije Crnog brda – Crno brdo.“ Lokalni problem je postao nacionalna tema. Više se nije moglo govoriti samo o jednoj tvrtki, jednoj lokaciji ili jednom gradu. Otvorilo se pitanje kako država postupa s otpadom koji nastaje na jednom kraju Hrvatske i zatim se premješta na drugi kraj zemlje. Tisuće ljudi izašle su na ulicu U rujnu 2025. inicijativa je organizirala prosvjed protiv dovoza 150.000 tona troske u Sisak. Na prosvjedu se okupilo preko dvije tisuće Siščanki i Siščana. Mjesec dana kasnije, u listopadu 2025., na novom prosvjedu protiv dovoza i obrade troske ponovno se okupilo preko tisuću građana. To je možda najvidljiviji dokaz onoga što je inicijativa postigla. Od pojedinačnog građanina koji se pita „što se događa?“ nastala je masa građana koja javno govori: „O ovome se mora odlučivati zajedno s nama.“ A to je temelj demokracije. Inicijativa je promijenila i odnos prema institucijama Građanski aktivizam ne znači samo suprotstavljanje vlasti. On znači prisiliti vlast da polaže račune građanima. Nakon prosvjeda protiv troske javno su se oglašavali predstavnici Grada Siska, uključujući gradonačelnika Domagoja Orlića, predstavnici Fonda za zaštitu okoliša, čak su i predstavnici tvrtke koja je dobila posao zbrinjavanja, željeli razgovarati s predstavnivima inicijative. Bez obzira na političke razlike i različita tumačenja odgovornosti, činjenica da se o problemu javno razgovara i da predstavnici vlasti moraju reagirati pokazuje jednu važnu stvar: građani su postali relevantan sugovornik. Borba se nije zaustavila samo na otpadu iako je problem industrije otpada i mega kapaciteta za koje su izdane dozvole za dovoz, skladištenje i oporabu golem. Možda je upravo to najveći razvojni korak inicijative. „Siščani ne žele biti Smetlišćani“ više nije samo naziv pokreta protiv pojedinog projekta otpada. Inicijativa je proširila pitanje na širu temu kakvu budućnost treba imati Sisak i Sisačko-moslavačka županija. Tako se uključila i u protivljenje odlaganju nuklearnog otpada u Čerkezovcu te kasnije i velikim peradarskim kompleksima, farmama i klaonicama. U prosincu 2025. HRT je izvijestio da je inicijativa, nakon pozitivnog mišljenja za studiju utjecaja na okoliš mega klaonice u Sisku od strane povjerenstva MZOZT, najavila nastavak borbe. U izvještaju se navodi i da je peticiju protiv projekta potpisalo više od 8 000 građana. Nakon prvog udruženog prosvjeda "Ne pilićarskoj eko bombi" održanog u svibnju 2025. godine u Sisku, organiziran je i veliki zajednički prosvjed okupljenih građanskih inicijativa iz Sisačko-moslavačke županije zajedno sa udrugama Zelena akcija i Prijatelji životinja. Prosvjed početkom veljače 2026. godine u Zagrebu okupio je više od 5 000 ljudi, a iz gledališta su mu prisustvovsli predstavnici gotovo svih relevantnih stranačkih opcija bez obzira na ideološke razlike. Inicijativa se uspješno povezala s inicijativama unutar svoje županije, a uskoro postaje inspiracija i inicijativama u drugim županijama s kojima se također povezuje u zajedničkom otporu. Na prosvjedu protiv mega farmi se pojavljuje i inicijativa Gospić je naš dom. Inicijative od početka pružaju uzajamnu podršku jedni drugima jer i Sisak muku muči s gomilama otpada i cijelom industrijom otpada u svom gradu. Nova peticija koju su tada pokrenulu protiv mega peradarskih kompleksa prikupila je više od 51.000 potpisa građana. Što je, dakle, stvarno postignuto? Ako rezultate promatramo samo kroz prizmu „jesu li svi problemi riješeni“, odgovor bi bio: ne! Ali ako ih promatramo iz perspektive građanskog pokreta, slika je potpuno drugačija. Inicijativa je: • otvorila pitanje gospodarenja otpadom u Sisku kao pitanje javnog interesa; • mobilizirala tisuće građana na prosvjedima; • pokrenula i podržala peticije s tisućama potpisa; • izvršila javni pritisak na Ministarstvo, Grad i druge institucije; • tražila informacije, kontrole i preispitivanje postupaka i dozvola; • povezala se sa stručnim pojedincima i civilnim organizacijama poput Zelene akcije, Prijatelji životinja i dobila potporu preko 160 udruga civilnog društva • problem otpada iz Siska povezala je s nacionalnim sustavom gospodarenja otpadom; • proširila borbu na pitanje velikih industrijskih i poljoprivrednih projekata koji mogu dugoročno opteretiti prostor onečišćenjem te nakon zagrebačkog prosvjeda zabilježila malu pobjedu rušenjem Studije utjecaja na okoliš za mega klaonicu pilića u Sisku. • povezala građane Siska s drugim lokalnim inicijativama u županiji i Hrvatskoj. Najvažnije postignuće: građani su shvatili vlastitu snagu Ali postoji nešto što nijedan registar, dozvola, peticija ni prosvjed ne može potpuno izmjeriti. To je promjena svijesti! Prije građanskog organiziranja, pojedinac je mogao osjećati da je nemoćan pred institucijama, investitorima i administracijom. Danas tisuće ljudi znaju da mogu potpisati peticiju. Mogu doći na prosvjed. Mogu tražiti dokumente. Mogu postavljati pitanja. Mogu tražiti odgovornost. Mogu povezati svoj problem s problemom drugog grada. I mogu reći: „Ovo je i naš grad. O našoj budućnosti neće se odlučivati bez nas.“ To je možda najveći uspjeh inicijative „Siščani ne žele biti Smetlišćani“. Jer građanski pokret nije uspješan samo onda kada pobijedi jednu odluku. Uspješan je onda kada građani prestanu vjerovati da ništa ne mogu promijeniti. Borba još nije završena, trnovit je put iza, ali i spred osviještenih građana okupljenih u inicijativi. I zato ne treba stvarati iluziju da je išta gotovo. Pozitivni rezultati pojedinih postupaka ne znače da je pritisak nestao. Naprotiv, događaji iz 2025. i 2026. pokazuju da se pitanje budućnosti Siska i cijele županije i dalje vodi. Kako je predstavnica inicijative istaknula na prosvjedu 2026.,jedna dobivena bitka ne znači kraj borbe'. To je možda najbolji opis dosadašnjeg djelovanja. „Siščani ne žele biti Smetlišćani“ nisu samo prosvjed protiv otpada. To je poruka da Sisak nije ničije odlagalište. Da građani nisu statisti u projektima koji mijenjaju njihov prostor. Da „razvoj“ ne može značiti samo profit investitora, dok građanima ostaju prašina, buka, promet, rizici i posljedice. I da se pravo na čist, siguran i dostojanstven život ne dobiva šutnjom. Dobiva se organiziranjem, upornošću i solidarnošću. Zato je priča ove inicijative u konačnici priča o jednoj puno većoj stvari: o trenutku kada građani prestanu biti promatrači vlastitog grada i postanu njegovi aktivni čuvari. Kada postaju primjer i uzor drugima kako se stvari ipak mogu pokrenuti i promijeniti. A kada se to dogodi, vlast više ne može jednostavno odlučivati o građanima. Mora početi odlučivati s građanima! Hodaj za Liku! Hodaj za Sisak! Hodaj za Hrvatsku! 👇https://www.facebook.com/100067031646107/posts/pfbid0qiDPfnyPvKnVjaqboU17X7meYhjevELNprRymiwwyK7iRfiaTEoyKpstaXGWMJkKl/

ŠOKANTNO NOVO OTKRIĆE: BIVŠA GRADONAČELNICA SISKA KRISTINA IKIĆ BANIČEK OŠTETILA GRADSKI PRORAČUN ZA VIŠE OD POLA MILIJUNA EURA Kako su radovi, vrijedni manje od 50.000,00 eura, koje je po sudskoj presudi trebao izvršiti Grad Sisak, postali trošak veći od pola milijuna eura za građane Siska? Nova gradska uprava Siska dobila je ponovno još jednu ovrhu iz doba prethodne vlasti koja je opteretila gradske financije. Uvidom u zaprimljene dokumente, evidentno se radi o namjernom, čistom nemaru i bahatom ponašanju kojeg su građani već prepoznali, ali razmjeri svih kostura koji ispadaju iz ormara nadilaze i najgora očekivanja. Grad Sisak je ovršen za ukupno 541.479,23 eura iz gradskog proračuna zbog kriminalnih odluka bivše gradonačelnice. Riječ je o slučaju otvorenog kanala i propusta na području Zelenog brijega, na čije su loše stanje upozoravale obitelji koje ondje žive. Građani su tražili da Grad izvrši svoju zakonsku obvezu i osigura funkcionalnu odvodnju kako bi se spriječile poplave i materijalna šteta na njihovim nekretninama. Umjesto pravodobnog rješavanja problema, uslijedio je dugotrajan sudski postupak. NEŠTO ŠTO JE TREBALA PRVOTNO PODMIRITI U IZNOSU OD 20 TISUĆA KUNA, NARASLO KROZ SUDSKE POSTUPKE NA PREKO POLA MILIJUNA EURA! Pravomoćnom i ovršnom sudskom presudom Gradu Sisku naloženo je da ponovno stavi u trajnu funkciju otvoreni kanal i propust i plati kaznu 20.000,00 kuna. Budući da bivša gradonačelnica Ikić Baniček ni tada nije postupila po sudskoj presudi, Općinski sud u Sisku, rješenjem od 7. listopada 2024. godine, ostavio je Gradu dodatni rok od 30 dana za izvršenje obveze te odredio sudske penale u iznosu od 2.654,46 eura za svaki dan zakašnjenja nakon isteka tog roka. Rješenje je postalo pravomoćno 1. studenoga 2024., a ovršno 10. studenoga 2024. godine. U obrazloženju sud izričito navodi da je Grad Sisak imao dovoljno vremena za izvršenje svoje obveze te da su određeni sudski penali osnovani i primjereni upravo kako bi prisilili Grad na postupanje sukladno sudskoj odluci. IKIĆ BANIČEK OPET ODBILA POSTUPITI PO SUDSKOJ PRESUDI Posebno zabrinjava činjenica da Grad nije izvršio svoju obvezu niti je pravodobno poduzeo potrebne pravne i proceduralne korake za njezino izvršenje zbog čega je danas dodatno opterećen gradski proračun. Obvezu saniranja kanala je završio novi gradonačelnik Domagoj Orlić već 29. svibnja 2025. godine, samo šest dana nakon što je preuzeo vlast od svoje kompromitirane prethodnice, no šteta njezinog nečinjena upravo je došla na naplatu jer posljedice višemjesečnog neizvršavanja pravomoćne sudske odluke već su bile nastale. Posebno je porazna činjenica da je riječ o zahvatu čija je vrijednost iznosila manje od 50.000,00 eura. Drugim riječima, problem koji se mogao riješiti za nekoliko desetaka tisuća eura zbog dugotrajnog nepostupanja prerastao je u obvezu veću od pola milijuna eura koju će snositi građani Siska. Odgovore na pitanja kako je bilo moguće ignorirati pravomoćnu sudsku odluku, zašto se nije postupilo u rokovima koje je odredio sud, te kako je odgovorno upravljanje javnim novcem moglo dovesti do toga da se posao od 48.029,25 eura pretvori u još dodatnih više od 540.000 eura obveza za gradski proračun, bivša gradonačelnica Kristina Ikić Baniček te njezina desna ruka Marko Krička, koji su zajedno upravljali Siskom, neka odgovore Siščanima.

🔥 POZNAT IDENTITET JEDNOG OD VIŠE UHVAĆENIH PIROMANA, SVI SRBSKE NACIONALNOSTI 🏴‍☠️ Nakon što mu je obiteljska kuća u selu iz kojeg je 18.11.1991. krenuo krvavi napad na Škabrnju i u kojem je gotovo sigurno sudjelovao njegov ćaća hrvatska agencija za poljoprivredu isplatila mu je 2024. i 2025. cca 43.000 eura. Piše: Roko Šikić, Hrvatski ratnik Ono što mi Hrvati zaista pouzdano znamo jest da bageri danonoćno zakapaju opasni otpad, inspektori traže i primaju mito, a SOA još uvijek spava. Požari izbijaju u seriji i na istom području, ne prvi put, nedobronamjerni srpski mediji likuju, vatrogasci se nadljudski bore, ljudi strahuju i ginu, a službe se aktiviraju tek sporadično i sporo. Političari se šepure po press konferencijama i prosipaju isprazne floskule, a narod im vjeruje i zaboravlja… Ali ima i dobrih vijesti, policija je sinoć u pokušaju podmetanja požara u Škabrnji UHITILA PIROMANA iz Biljana, sela iz kojeg je ’91. krenuo krvavi napad na Škabrnju, Daniela Stegnjaića rodenog 1984. Daniel je dijete iz traktorske kolone i povratnik kojemu je Hrvatska obnovila kuću i kojem je Hrvatska agencija za poljoprivredu 2024. i 2025. isplatila 43.000 eura poticaja. Kakav komentar ovome treba, osim bravo Plenkoviću za 40 kulturnih centara u kojima izgleda uče samo kako iskoristiti i mrziti Hrvatsku. U nastavku donosimo izvrsnu analiza aktualnih zbivanja Roka Šikića i urednički komentar na kraju… ‘SVE JE PLANULO U SEKUNDI’ Od 8 požara u Dalmaciji u razdoblju od 09.08. do 13.08., čak 6 ih je izbilo između 20:15 i 03:00 sata: – Lokva Rogoznica 20:15 – Vinišće 21:30 – Pučišća, Brač 02:30 – Škrljevo ∼01:00 – Dubrovnik 00:09 – Vrgada 00:55 TO JE KLASIČNI OBRAZAC PODMETANJA. Evo obrazloženje tvrdnje: 1. KANADERI NE LETE NOĆU. Po pravilima letenja, CL-415 i Air Tractor lete isključivo danju. Ako netko zapali požar u 21:00, ima 8 do 9 sati bez djelovanja zračnih snaga. U Lokvi Rogoznici je zato prvu noć požar gasilo samo 110 ljudi s 33 vozila, a tek ujutro su podignuta 4 kanadera, tada je požar i zaustavljen. 2. BURA JE NAJJAČA PRED ZORU. U Lokvi Rogoznici požar je izbio “u uvjetima jakog vjetra u blizini objekata” i odmah se proširio na 1.000 ha. Bura noću stvara efekt dimnjaka u omiškom zaleđu, vatra ide 5-6 km/h uzbrdo. 3. NEOBIČNO MJESTO. Lokva Rogoznica – Ruskamen je naselje uz samu magistralu D8, a ne duboka šuma. Vlasnik kafića je za medije izjavio: “Sve je planulo u sekundi”. To nije spori razvoj požara od opuška. 4. SERIJA POŽARA. Nije jedan požar, nego lanac. To je isti modus operandi kao 2017. i 2022. godine. Je li podmetnuto? Službeno, HVZ nikad ne kaže ‘podmetnuto’ dok se ne oglase ‘službe koje rade svoj posao’, a službama za očitovanje trebaju mjeseci. Stavljaju li požare u korelaciju, kakvu i s kojim inputima, znaju samo službe. Mi možemo samo iznositi svoje mišljenje i pretpostavke te opravdano sumnjati da nije riječ o pukoj slučajnosti. Ono što mi Hrvati zaista pouzdano znamo jest da SOA, glavna sigurnosna služba, spava. Pored nje prolaze tisuće kamiona opasnog otpada, negdje u dubini priče postoji i dokumentacija o preuzimanju otpada na zbrinjavanje, izvršena plaćanja, potvrde o ‘uspješnom zbrinjavanju’ izvozom iz EU zemalja i uvozom u Hrvatsku, bageri danonoćno zakopavaju, inspektori traže i primaju mito, a SOA JOŠ UVIJEK SPAVA. Požari izbijaju u seriji i na istom području, ne prvi put, nedobronamjerni srpski mediji likuju, vatrogasci se nadljudski bore, ljudi strahuju i ginu, a službe se aktiviraju tek retroaktivno, sporadično i sporo. POLITIČARI SE ŠEPURE po press konferencijama i prosipaju isprazne floskule u stilu “ne treba paničariti, sve će biti brzo sanirano, doći će pomoć države”, a narod im vjeruje i zaboravlja. Narod je već zaboravio ranije požarne godine i ne zamara se činjenicom da ‘službe’ nisu ništa ozbiljno učinile u smislu zaštite države od mogućeg terorizma. Sve se svaljuje na iskrenje žica, neodgovorno paljenje korova i ponekog bolesnika piromana. Čudno je to. Odgovara li itko za stanje tih žica, vjeruje li itko u priču o spaljivanju korova u noćnim satima i od kud ta koordinacija dalmatinskih piromana u vrijeme turističke sezone u razdoblju između Dana domovinske zahvalnosti i Velike Gospe? Kako to da žice ne iskre u Slavoniji, Lici, Primorju i Istri, da i ondje poljoprivrednici ne pale korov, i jesu li njihovi piromani u liječilištima? Neobično, zar ne? Ne zaboravimo još nešto. Jedna od naslovnica koje sam objavio kao ilustraciju je iz vremena spomenutih ranijih požara. Ne samo da to ‘službe i institucije’ nisu sankcionirale, već još izdašnije financiraju hrvatskim novcem to glasilo i nove vulgarne, uvredljive i opasne objave. Čudna zbivanja i jednako neobično vođenje države, kao da je to neka slučajna država, a ne Lijepa naša, natopljena krvlju hrvatske mladosti. NA ZNANJE: Ministarstvo obrane RH RMinistarstvo vanjskih i europskih poslovaovVlada Republike HrvatskeskMinistarstvo demografije i useljeništvatvHDZ - Hrvatska demokratska zajednicaica

[Policijski službenik PP Sisak uspješno gradi policijsku i sportsku karijeru] Policijski službenik Patrik zaposlen je u Policijskoj postaji Sisak od 1. listopada 2024. godine, kada je započeo rad kao vježbenik temeljne policije, a 27. lipnja 2025. godine uspješno je položio državni ispit. Član je Kickboxing kluba Moslavac od 2021. godine te je tijekom posljednjih nekoliko godina ostvario zapažene rezultate na državnim i međunarodnim natjecanjima. Među njegovim najznačajnijim rezultatima izdvajaju se naslov pobjednika WAKO European Cup - Serbia Opena u Beogradu, zlatne medalje osvojene na WAKO European Grand Prixu u Sarajevu, srebrna medalja na prestižnom Italian World Cupu 2025., višestruki naslovi državnog prvaka Hrvatske te brojna odličja s međunarodnih turnira Croatia Open, Moslavac Open i Karlovac Open. Vrhunac dosadašnje sportske karijere ostvario je nastupom za Hrvatsku kickboxing reprezentaciju na Svjetskom prvenstvu u Abu Dhabiju, gdje je osvojio odlično 5. mjesto u disciplini Light Contact u kategoriji do 69 kilograma. Iza svih ostvarenih rezultata stoje brojni treninzi, odricanja i velika ljubav prema sportu, ali i želja za policijskim pozivom koju je imao još od djetinjstva. „Želja da postanem policajac postoji još od malih nogu. Drago mi je što danas mogu raditi posao koji sam oduvijek želio, a istovremeno se i dalje baviti sportom“, kaže Patrik. Ističe kako su sport i policijski poziv međusobno vrlo povezani. „Sport me svakodnevno uči disciplini, odgovornosti i ustrajnosti. Razvija tjelesnu spremu, ali i sposobnost brzog razmišljanja i donošenja odluka u različitim situacijama. Upravo su to osobine koje su iznimno važne i u policijskom poslu, zbog čega vjerujem da sport uvelike doprinosi kvalitetnom obavljanju policijske službe“- rekao je Patrik. Njegovi rezultati primjer su mladima da se uz jasne ciljeve, trud i odricanje mogu ostvariti zapaženi uspjesi na više područja života. Policijska uprava sisačko-moslavačka s ponosom ističe uspjehe svojih policijskih službenika koji svojim radom i zalaganjem predstavljaju policiju u najboljem svjetlu te promiču važnost sporta, zdravog načina života i profesionalnosti. Izvor: PU sisačko-moslavačka

Od cvjetnih gredica do čistih ulica, briga za Sisak traje svaki dan Kad ujutro prošetamo čistim ulicama, sjednemo na uređenu klupu u parku ili primijetimo svježe iscrtanu zebru, rijetko razmišljamo o tome koliko je truda uloženo da naš grad izgleda upravo tako. 🌳🏵🌺 Iza svakog uređenog kutka stoje vrijedne ruke djelatnika Komunalac Sisak. Njihov posao ne završava košnjom trave i sadnjom cvijeća. Dok većina građana odmara, oni tijekom noći peru ulice, pješačke zone, dječja igrališta i teško dostupne površine poput stepenica Starog mosta. 🧹 Obnavljaju horizontalnu signalizaciju, zalijevaju nasade i pripremaju grad za novi dan. Posebno je važno istaknuti kako je redovito noćno pranje ulica, koje se godinama nije provodilo, ponovno uvedeno dolaskom gradonačelnika Domagoj Orlić. To je još jedan korak prema urednijem, čišćem i ugodnijem gradu za sve građane. 🤗 Djelatnici Komunalca brinu i o javnoj rasvjeti, prometnoj signalizaciji, klupama, košaricama, paviljonu i drugoj urbanoj opremi, održavaju gradska parkirališta, vode računa o komunalnoj higijeni te sudjeluju u pripremi svih gradskih manifestacija. 🔝 Uredan grad nije slučajnost. On je rezultat svakodnevnog rada ljudi koji svoj posao obavljaju predano, odgovorno i često daleko od očiju javnosti. 🙌 Hvala svim djelatnicima Komunalca Sisak što svojim trudom svaki dan čine #Sisak ljepšim mjestom za život. 💙 #SisakRadi #NajboljiSisak

Stiglo 18 novih Rippa bagera! 🚜❤️👷 Nakon kompletnog pregleda našeg stručnog tima strojevi če bit spremni za isporuku. Nudimo kompletnu uslugu: 👉 PRODAJA / ZASTUPNIŠTVO / SERVIS Dostupni modeli: 📍 R10 / R15 / R18 / R22 / R32 Dođite, pogledajte i isprobajte bilo koji bager uživo prije kupnje! Javite nam se s povjerenjem: 📞 098 262 100 Za više videa: •Zapratite lajkajte i sherajte!👍 •Vaš RIPPA HRVATSKA• #Bager #bageri #minibager #prodaja #servis #radnistrojevi #gradevina #gradnja #hidraulika #rippa #prodajabagera #hrvatska #croatia #balkan #posao

Dosta vam je algoritama koji vam skrivaju objave i mreža prepunih reklama? Predstavljamo Virtuala FansOnly – Hrvatsku društvenu mrežu koja spaja sve što vam treba na jednom mjestu! Što sve možete raditi na Virtuali? 🌐 Stvoriti vlastite stranice i grupe 🛍️ Kupujte i prodajte na našem Marketplaceu 💼 Tražiti ili objaviti oglase za posao 🎬 Gledati i objavljivati Reelse te pokretati Live streamove 📝 Pisati blogove, igrati igrice pa čak i organizirati online nastavu!Potpuno je besplatno, a registracija traje svega 10 sekundi (možete se prijaviti jednim klikom preko Googlea, WordPress ili Discorda).Podržite domaću platformu i zauzmite svoje ime na vrijeme! 👉 Pridružite se ovdje: https://virtuala.site

Matea je iz Kanade doselila u Sisak: 'Sve te male stvari čine veliku razliku' Mnogi ljudi koji odrastu u drugoj zemlji, ponekad i na drugom kontinentu, u jednom se trenutku života odluče vratiti u domovinu iz koje potječu njihovi članovi obitelji i ondje započeti novo poglavlje. Među njima je i Matea Marić Sever (27), koja je rođena i odrasla u Ontariju, u Kanadi, ali danas živi u očevoj obiteljskoj kući u Sisku. Matea je ovdje upoznala dosta hrvatskih povratnika iz Kanade, povezala se s nekima od njih, pa zajedno vježbaju hrvatski jezik. Prije dvije godine je pokrenula marketinšku tvrtku. Većina njezinih klijenata dolazi upravo iz Kanade i SAD-a. Uz svoj primarni posao radi i kao poslovna partnerica te instruktorica u fitness studiju u Sisku. https://net.hr/magazin/zivotne-ispovijesti/matea-se-iz-kanade-vratila-u-sisak-1741bcd8-63f4-11f1-936f-9600040c8f8e

Tijekom školovanja učenici i polaznici ne uče samo teoriju — kroz praktične vježbe pripremaju se za stvarne situacije koje ih očekuju u policijskom poslu. 🚔 Jedna od važnih vježbi je zaustavljanje vozila te nadzor i kontrola vozača u prometu. Kroz ovakve scenarije razvijaju profesionalnu komunikaciju, sigurnosne procedure, sposobnost procjene situacije i timski rad. Praktična nastava omogućuje im da steknu sigurnost, odgovornost i iskustvo potrebno za svakodnevni rad na terenu — jer policijski posao traži znanje, smirenost i spremnost u svakoj situaciji. 👮‍♀️👮‍♂️ #PolicijskaAkademija #PrakticnaNastava #PostaniPolicajac