NEVJEROJATNO: "SPAR" i "BONDUELLE" NAM "SERVIRAJU" KUKCE U AKCIJI !?! Svako malo imamo slučaj s proizvodima Bonduelle. Ili je u njemu "babin zub", odnosno kozoglav (u prvom komentaru imate link na tu objavu) ili imaju kamenčiće, ili konzerve graha koje nisu u cijelosti zatvorene pa se povlače diljem Europe. U Mađarskoj se povukla cikla zbog krhotina stakla u pakiranju. Baš kao i u Njemačkoj, godinu prije. Prije dva mjeseca Luksemburška uprava za veterinarstvo i hranu (ALVA) proglasila je narančasti stupanj uzbune zbog salate od kupusa marke Bonduelle zbog možebitne bakterije Listeria monocytogenes. Sada imamo novi slučaj, ovaj put iz splitskog Spara gdje pod akciju prodaju Bonduelle kukuruz šećerac s rokom trajanja do 31.8.2027. od 170 grama s hrpom - kukaca!?! "To je sigurno neki od razvojnih oblika kukaca...teško je ovako na prvi pogled reći ali sigurno da se radi o kukuruzu koji nije tijekom uzgoja zaštićen, možda čak i bio proizvodu. Rizici za veću manifestaciju nametnika kod bio proizvoda su veći. Jasno, tu je očito i nedostatak kontrole ulaznih sirovina, a tako i konačnog proizvoda. Također, vidi se nedostatak senzibiliteta proizvođača odnosno trgovca koji bi, kad već mijenja cijenu, skrenuo pogled na očiti problem s proizvodima. Kako bilo to je neispravan proizvod i nije smio biti u prodaji," komentirao je mr.sc. Marijan Katalenić, stručnjak za sigurnost i kvalitetu hrane. A potrošači s pravom pitaju: nije li ta "akcijska" prodaja upravo zbog toga i smišljena, zbog prodaje proizvoda koji ne bi smio biti na polici? Ako jeste, onda je to vrlo GNJUSNA podvala i proizvođača i trgovca. U takvim i sličnim slučajevima u svim civiliziranim zemljama gdje poštuju potrošače iste minute nakon ovakve objave bi se povukla cijela serija, ako ništa drugo iz preventivnih razloga. Ali ovo je Spar i ovo je Hrvatska. Zato će, očito, inspekcije imati što raditi... https://www.facebook.com/100066974921362/posts/1088488913393596/?mibextid=rS40aB7S9Ucbxw6v #Plodine #Split #Bonduelle #kukci

S 80 godina pretekao je Zuckerberga i postao drugi najbogatiji čovjek na svijetu Larry Ellison (80), osnivač Oraclea, jednog od najvećih svjetskih proizvođača poslovnog softvera i lidera u razvoju baza podataka, pretekao je Marka Zuckerberga i postao drugi najbogatiji čovjek na svijetu, odmah nakon Elona Muska, s procijenjenim bogatstvom od 251,2 milijarde dolara, prema Bloomberg Billionaires Indexu. Samo u 2025. godini njegovo se bogatstvo povećalo za gotovo 60 milijardi dolara zahvaljujući snažnom rastu vrijednosti Oraclea i sve većim ulaganjima u umjetnu inteligenciju (AI) Ellison, koji posjeduje 40 posto dionica tvrtke što ju je osnovao 1977., profitirao je od 41-postotnog rasta cijene Oracleovih dionica od početka godine, a osobito od velikog uzleta u posljednja dva tjedna. Oracle je uz to najavio ulaganje od tri milijarde dolara u Njemačku i Nizozemsku da bi proširio svoje cloud usluge i AI infrastrukturu u Europi. Osim Ellisona, Jensen Huang, osnivač Nvidije, bilježi golem skok bogatstva – njegova imovina sada iznosi 149 milijardi dolara, čime je pretekao Warrena Buffetta (141 milijarda dolara). Uspon Ellisona obilježava i strateška uloga u Stargateu, ambicioznom programu u koji će američka vlada uložiti 500 milijardi dolara da bi osigurala vodeću poziciju SAD-a u području umjetne inteligencije. Oracle, SoftBank, OpenAI i MGX su među osnivačima te inicijative, a tehnološki partneri su Arm, Microsoft i Nvidia. Unatoč velikom interesu investitora, analitičari ostaju oprezni. U lipanjskom izvješću Goldman Sachs je zadržao neutralnu preporuku za Oracle, uz upozorenje da bi pojačana ulaganja u skupe AI procese treniranja mogla opteretiti slobodan novčani tok kompanije. Oracle je uložio milijarde dolara u razvoj cloud infrastrukture, što ga je pozicioniralo kao jednog od ključnih dobavljača računalne snage za umjetnu inteligenciju. Od lansiranja ChatGPT-ja u studenom 2022., dionice Oraclea gotovo su se utrostručile. Samo u srpnju ove godine vrijednost im je skočila je 5,7 posto nakon što je američka vlada olabavila ograničenja izvoza čipova u Kinu, što bi moglo ublažiti globalne napetosti u opskrbnom lancu. Uz to, OpenAI je dogovorio najam golemih količina računalne snage od Oraclea za razvoj novih AI alata. -Izvor www.tportal.hr

Njemačka vojska predstavila je novi padobranski sustav EPC-B kao tehnološki napredak koji bi trebao povećati sigurnost padobranaca. No, internim dokumentima njemačkog saveznog ureda za vojnu opremu, koje je objavio njemački medijski portal Tagesschau, otkrivaju se ozbiljni problemi i rizici povezani s tim padobranom. Dok službene objave naglašavaju uspješno testiranje i sigurna slijetanja, interni izvještaji govore o trajnim sigurnosnim rizicima. Posebno je problematično istovremeno iskakanje iz oba bočna vrata transportnog aviona A400M, što često prouzročuje sudare padobranskih kupola i opasne zapetljaje užadi. Takve situacije nije moguće u potpunosti kontrolirati i predstavljaju ozbiljnu prijetnju životu padobranaca. Interni dokument Saveznog ureda za opremu, informacijsku tehnologiju i podršku u službi Bundeswehra (BAAINBw), koji je dostavljen na uvid NDR-u, WDR-u i Süddeutsche Zeitungu (SZ), prikazuje potpuno drukčiju sliku novog padobrana. Jedan pukovnik vrlo jasno opisuje dosadašnja iskustva s novim padobranskim sustavom naziva EPC-B: ''Padobran trajno predstavlja potencijalnu prijetnju fizičkom integritetu padobranaca tijekom redovitih skokova.'' Prema tom internom izvještaju, navedeni sudar kupola padobrana dvaju skakača dogodio se u ožujku 2025., tijekom vježbe padobranske pukovnije. Fotografija incidenta uključena je u dokument, ali sam incident nije detaljno opisan. Padobran EPC-B, koji se koristi od travnja 2024. godine, trenutačno ima ograničenu primjenu – smije se koristiti samo do visine od 1000 metara, a predviđeni vijek mu je znatno skraćen u odnosu na prvobitne planove. Time nastaju dodatni troškovi, a i održavanje je skuplje nego kod prethodnog modela. Proizvođač, njemačka podružnica francuske tvrtke Safran, suočava se s kritikama zbog nedovoljnog tehničkog razumijevanja proizvoda, što usporava rješavanje problema. S druge strane, Safran tvrdi da je padobran prošao rigorozna testiranja i certificiran je za siguran rad. Ovaj padobranski sustav dio je zajedničkog NATO projekta s Belgijom i Nizozemskom, koji bi trebao osigurati interoperabilnost među saveznicima. Međutim, tehničke razlike u sustavima navode na zaključak da interoperabilnost nije zajamčena kao ključna prednost. Problemi s padobranskom opremom nisu nova tema u njemačkoj vojsci; a zbog kašnjenja u nabavi Bundeswehr je prije nekoliko godina morao posuđivati padobrane od američke vojske. Unatoč pritiscima, ministarstvo obrane nije detaljnije komentiralo sporne nalaze. Interni izvještaj naknadno je povučen zbog administrativne pogreške i bit će ponovno razmotren. https://www.vecernji.hr/vijesti/sok-u-bundeswehru-padobrani-koje-su-njemacka-vojska-i-nato-hvalili-opasni-su-po-zivot-vojnika-1861613

NEVJEROJATNO: CRVI U BRAŠNU, A NITKO NE PREUZIMA KRIVICU ZA TO!?! Prvo je krajem prošle godine bilo nekoliko slučajeva s crvima u crnom brašnu Eko klas kupljenog u Sparu. I nije bilo odgovora. Niti reakcije. Sada opet imamo dva nova slučaja koji se (opet) povezuju s proizvodima u kojima su nađeni – crvi, odnosno ono što svakako ne pripada brašnu... Riječ je o Eko klas brašnu koji je kupljen u Intersparu Arena i brašnu kojeg za trgovačku marku K Classic – oštro, tip 400, proizvodi i plasira putem Kauflanda, poznata hrvatska tvrtka Granolio. Na slikama se lijepo vide velike ličinke koje su se razmnožile iako su rokovi trajanja na oba proizvoda - uredni. S obzirom na neugodnosti koje su doživjeli potrošači kupujući te proizvode, i na temelju njihovih prijava, pitali smo za očitovanje i tvrtku Granolio, ali i našeg stručnjaka za sigurnost i kvalitetu hrane. I to prije nego obavijestimo Državni inspektorat, odnosno poljoprivrednu inspekciju. Pitanja koja smo postavili su bila, između ostalog, kako je došlo do ovog onečišćenja i kakva je unutarnja kontrola u mlinu? Zanimalo nas je i porijeklo pšenice koja se koristi posebno kod Eko klasa. Pitali smo i što će poduzeti glede ovoga (analiza preostalih proizvoda, opoziv…), ali i kako potrošači i gdje mogu ostvariti pravo na reklamaciju te tko će ih obeštetiti? Dobili smo oba odgovora. S time da na ono najvažnije, vezano uz Eko klas, nismo dobili jer na otisku kupljenog brašna Eko klas se ne vidi dobro i čitljivo LOT broj, kao ni rok valjanosti (osim što je vidljivo da je to barem do 2026. – što znači da je proizvod još uvijek „u roku“). Priča je zanimljiva s više aspekata, pa idemo redom. Prvo „Granolio“, proizvođač i vlasnik mlina Farina iz Gornjeg Draganeca. „Zahvaljujemo na upitu vezano za pronađene ličinke u brašnu i pokušati ćemo ukratko objasniti procese. Kako bismo zaštitili svoje proizvode upravo od ovakvih zaraza, brašno se prije pakiranja propušta kroz entoletere i kontrolna sita koja u potpunosti uklanjaju svaku nečistoću iz brašna. Bitna stavka nam je sigurnost i zaštita naših proizvoda zbog čega u mlinu Farina imamo implementiran sustav upravljanja kvalitetom. Certificirani smo po standardima kvalitete ISO 9001:2015, HACCP, IFS FOOD, Brašno hrvatskih polja, Kosher, Halal. Prvi u RH u mlinarskoj industriji smo implementirali HACCP sustav 2004. godine, i IFS FOOD 2011. godine Sustavom upravljanja kvalitetom kako bi dodatno zaštitili naše proizvoda od zaraza ovakve vrste propisano je i provodimo jednom godišnje fumigaciju svih mlinskih i proizvodnih prostora. Također provodimo i preventivna zadimljavanja mlinskih i proizvodnih prostora. Ambalažu skladištimo u originalnim pakiranjima i čuvamo zatvorenom sve do upotrebe. Proizvodni proces u potpunosti je automatiziran i nadziran u svim fazama, uz standarde proizvodnje koji uključuju dnevno praćenje ulaznih sirovina i gotovih proizvoda u laboratoriju opremljenom najsuvremenijom tehnologijom. U proizvodnji koristimo najkvalitetniju sirovinu koja je kontrolirana prilikom ulaza (svako vozilo), tako da se nikako ne možemo složiti sa obrazloženjem vašeg stručnog suradnika za sigurnost i kvalitetu hrane da je problem u „internom nadzoru u vašem mlinu, ali i u porijeklu, odnosno (ne)kvaliteti pšenice.“ Uvidom u karticu artikla reklamiranog proizvoda K Classic utvrdili smo da je reklamirano brašno pakirano 26.07.2024., a prema kupcu Kaufland Hrvatska k.d. je otpremano 29.07.2024. po otpremnici OTK24-F-02955 u količini od 22.400 kg, iz čega je vidljivo da se u našem skladištu zadržalo svega 3 dana. Nakon zaprimljene reklamacije pregledali smo kontrolne uzorke sa datumom proizvodnje od 24.07.2024., najbliže prije reklamiranog brašna koji je pohranjen u našem skladištu. Organoleptičkom kontrolom i utvrdili smo da je proizvod ispravan te u njemu nismo pronašli infestaciju. U privitku dostavljamo kratki video (kojeg ćemo prikazati drugom prilikom – op.a.) Uvidom u evidenciju reklamacija ustanovljeno je da nije bilo niti jedne druge reklamacije takve vrste na taj lot broj. Uvjeti skladištenja svakako utječu na pojavu i razvoj insekata. Kako bi proizvod ostao zaštićen od pojave insekata, potrebno ga je skladištiti na za to propisan način, na suhom i prozračnom mjestu. Što se tiče prava potrošača, svakako nas mogu kontaktirati putem naše službene e-mail adrese: granolio@granolio.hr Što se tiče Eko klas brašna nije vidljiv lot broj na dostavljenoj fotografiji, pa nismo u mogućnosti provjeriti sve činjenice, ako postoji mogućnost dostave lot broja provjerit ćemo se ostale okolnosti kao i u slučaju K Classica,“ odgovorili su iz Granolia. A sada stav našeg poznatog stručnjaka za sigurnost i kvalitetu hrane, mr. sc. Marijana Katalenića: „Očito je kriv čovjek jer nema detaljnije kontrole nad ulaznom sirovinom, žitom, i uz loše skladištenje unose se jajašca moljaca koja nastavljaju svoj razvojni put. Firma je iz Zagreba, mlin u Donjem Draganecu, a sirovina, pšenica ne zna se… Sve u svemu, svaki mlin bi trebao imati stalnu kontrolu u mlinu (mali laboratorij, nije skup) za kontrolu sirovine, a tvrtka Granolio d.d. protokol pod HACCP sustavom za kontrolu izlaznih proizvoda kao što je ovaj. Jasno i tehnologa koji je zadužen za isto kao i za brigu eksterne kontrole. Hrvatska ima puno laboratorija za hranu i svi „tavore“ zbog manjka posla ili zbog očitog neizvršavanja zakonskih obaveza proizvođača. A umjesto troška za analize valjda se ide na APP. Kako god bilo, jednostavno kontrola im ne valja. Nemaju dobar algoritam uzimanja uzoraka svoje proizvodnje. Ne možeš prebacivati na prodajni lanac jer je manifestacija insekata velika i dubinska ...sve u svemu treba pohvaliti za odgovor, ali izgovor je očekivan. Mislim da im ovo treba poslužiti radi pojačanja njihove kontrole, ne za prepucavanja. Kako bi Ezop kazao...ako koza laže, rog ne laže. Tako je i ovdje. Napomena: dogodi se, i uz sve certifikate, propust ali kada se problem uoči i vidi posljedica, to je primjer da koji puta papir nije mjerilo sigurnosti nego kao uvijek – čovjek,“ komentirao je neovisni stručnjak za sigurnost i kvalitetu hrane Marijan Katalenić. Kako god bilo, to je nedopustivo. U ovom slučaju potrošač može očito „okačiti“ prigovor „mačku o rep“ jer odgovornost nitko ne želi preuzeti. Proizvođač prebacuje krivicu na trgovce, trgovci na proizvođača, a potrošač tu… (dodajte sami riječ ili nastavite rečenicu). Tim prije što se na ambalaži (vidi sliku!) zaista ne vidi detaljno niti cijeli LOT broj niti rok trajanja. A to zasigurno nije tiskao trgovac. (Nastavlja se) #crviubrašnu #Granolio #EkoKlas #Interspar #Kaufland

"PLODINE" TISUĆAMA POTROŠAČA NAPLAĆIVALI NAKNADU ZA AMBALAŽU BEZ OZNAKA! Obećali smo za ovaj vikend poučne, zanimljive i dobre priče koje dokazuju kako su potrošači najbolji "tržišni inspektori". Posebice u Hrvatskoj gdje se na potrošače gleda kao na "nižu rasu" ili "ovce za šišanje". E, pa da to tako ne može više biti dokazat ćemo kroz ovaj vikend. Ide priča prva. Ona iz Plodina. Koje su na svoje police stavili novi sok od naranče s pulpom koju proizvodi njemački Molkerei Gropper iz Bissingena. Prijave su stigle sa svih strana Hrvatske: od Slavonije, Dalmacije, Istre i Kvarnera do Zagreba. S time da su i cijene bile različite: od 1,67 € u Pleternici do 3,33 € u Novalji, Zagrebu... Na prvi pogled, dobra roba, ako je 1,67 € i prihvatljiva cijena, ukusan proizvod. Na drugi, detaljniji pogled - problem. Osim što je deklaracija na boci teško čitljiva (bolje rečeno nečitljiva zbog sitnih slova i svijetlo narančaste boje), nema prijevoda na hrvatskib jezik. Tu su njemački, mađarski, rumunjski, slovenski, slovački, češki, poljski, ali ne i hrvatski To je prvi prekršaj. A, drugi, još ozbiljniji prekršaj je onaj koji su otkrile tisuće kupaca diljem Hrvatske. I ti naknadno kada su htjeli vratiti te plastične boce i uzeti naplaćenu im naknadu od 0,10 €✓ Na bocama nije bilo oznake, a trgovci su u Plodinama uredno naplaćivale naknadu čime su si napravili ne pripadajuću dobit, prevarili potrošače i počinili težak prekršaj prema Zakonu o gospodarenju otpadom. Gnjev potrošača je bio razumljiv. Zato smo o svemu izvijestili DIRH (nadležan za deklaraciju) i Carinsku upravu. Vrlo brzo stigao nam je odgovor koji je potvrdio ono što smo znali. Naime, "Zakonom o gospodarenju otpadom u dijelu koji pojašnjava temeljne pojmove definira se „sustav proširene odgovornosti proizvođača” kao skup mjera koje se poduzimaju u Republici Hrvatskoj kako bi se osiguralo da proizvođači proizvoda snose financijsku ili financijsku i organizacijsku odgovornost za fazu »otpad« u životnom ciklusu proizvoda. Isto tako, točkom 48., definira se “otpad” kao „svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili "mora odbaciti“. S tim u vezi, a sukladno odredbama predmetnog Zakona, nadležnost Carinske uprave u smislu proširene odgovornosti, odnosi se na sustav obveza u sustavu proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, uključujući plaćanje povratne naknade i naknade gospodarenja otpadom. U skladu sa Zakonom o gospodarenju otpadom Carinska uprava provodi nadzor kod obveznika koji stavljaju proizvod na tržište i u odnosu na plaćanje povratne naknade uključivo i označavanje proizvoda odgovarajućom oznakom o povratnoj naknadi. Člankom 4. točkom 69. Zakona o gospodarenju otpadom definirano je da je proizvođač proizvoda pravna ili fizička osoba – obrtnik ili fizička osoba koja razvija, proizvodi, prerađuje, obrađuje, prodaje, unosi ili uvozi odnosno stavlja na tržište proizvode i/ili uređaje i/ili opremu. Nadalje, člankom 4. točkom 80. predmetnog Zakona definirano je da je „stavljanje proizvoda na raspolaganje na tržištu“ - svaka isporuka proizvoda za distribuciju, potrošnju ili upotrebu na tržištu Republike Hrvatske u okviru trgovačke aktivnosti, s plaćanjem ili bez plaćanja, a u točci 81. definirano je da je „stavljanje na tržište“ - prvo stavljanje proizvoda na raspolaganje na tržištu Republike Hrvatske. Sukladno odredbama članka 104. Zakona o gospodarenju otpadom sustav povratne naknade vodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te je proizvođač proizvoda koji stavlja na tržište proizvod za koji je propisano plaćanje povratne naknade, dužan izvijestiti Fond o količini proizvoda stavljenog na tržište te plaćati iznos povratne naknade Fondu. Sukladno članku 4. Uredbe o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi povratna naknada iznosi 0,10 eura i plaća se za svu ambalažu od pića koja je označena oznakom sustava povratne naknade. Pravilnikom o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku propisano je da proizvođači/uvoznici/ unosnici prilikom stavljanja proizvoda pakiranih u ambalažu na tržište Republike Hrvatske, uplaćuju Fondu naknade između ostalog i za povratnu naknadu te da se od 23.11.2023. godine prijava i obračun povratne naknade odnosi na ambalažu od stakla, PET, FE i AL volumena većeg ili jednakog 0,2 l i volumena jednakog ili manjeg od 3 l. Člankom 17. navedenog Pravilnika propisno je da je proizvođač proizvoda OBVEZAN označiti ambalažu od pića GTIN oznakom te je propisan i izgled navedene oznake. Iz navedenih odredbi proizlazi da je osoba koja stavlja proizvode na tržište u obvezi iste prijaviti Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te iste propisno označiti. U odnosu na zaprimljene informacije o mogućim nepravilnostima, Carinska uprava je sukladno djelokrugu rada poduzela propisane aktivnosti u skladu s odgovarajućim zakonskim odredbama," izvijestili su nas iz Carinske uprave. Slično je postupio i Državni inspektorat koji je nadležan za kontrolu deklaracija. Cijeli kontingent tog proizvoda je zato hitno povučen s tržišta. Ostaje pitanje kako i pod kojim uvjetima potrošači sada mogu ostvariti pravo na povrat naknade koja im je uredno naplaćena, a radi se o desecima tisuća takvih boca. U svakom slučaju, nemojte baciti te boce u otpad jer čekamo odgovor Plodina koje potrošačima moraju vratiti neosnovano naplaćenu naknadu bez mogućnosti legalnog povrata sredstava. Čekat ćemo i rješenja o kaznama koja će dobiti Plodine. U međuvremenu, pažljivo i odgovorno kupujte sve proizvode. Posebice u hrvatskim trgovinama. #Plodine #Carina #DIRH #povratambalaže #naknadazaplastičneboce #prekršaji #kazne

Povlači se šampon iz prodaje: Može sadržavati bakteriju koja uzrokuje ozbiljne infekcije Više od 1.000 boca šampona povlači se iz prodaje u SAD-u nakon što je proizvođač otkrio da mogu biti kontaminirane bakterijom koja može uzrokovati ozbiljne infekcije. Boce Tec Italy Shampoo Totale distribuirane su u SAD-u, konkretno u državama New York i Kalifornija, ali su možda proslijeđene i u druge savezne države, priopćila je matična kompanija Henkel, sa sjedištem u Njemačkoj, koja proizvodi i druge poznate proizvode poput sapuna Dial i omekšivača Snuggle. Povlačenje je pokrenuto iz meksičkog ogranka tvrtke i odnosi se na 1.068 boca, javlja Euronews. Što se događa ako ste izloženi bakteriji? Henkel je naveo da šampon može sadržavati bakteriju Klebsiella oxytoca, koja je inače prisutna u crijevima, no izloženost izvan probavnog sustava može uzrokovati infekcije očiju, nosa i kože. Bakterija se češće širi u zdravstvenim ustanovama. Osobe s oslabljenim imunitetom izložene su većem riziku od štetnih reakcija, upozorili su iz tvrtke. Koji se proizvodi povlače? Povlačenje se odnosi na boce šampona pakirane u zelene plastične boce od 1 litre. Univerzalni proizvodni kod (UPC) – koji se nalazi na stražnjoj strani boce i služi za identifikaciju proizvoda – je 7501438375850. Potrošači u Europi mogu kupiti proizvode Tec Italy putem interneta. #šampon #prodaja #povlačenje #europa #amerika #proizvođać (Izvor:N1)

Rekordan odljev kupaca: U ožujku Teslina vozila mijenjana konkurentskim više nego ikad 👎👇 Elon Musk završava drugi mjesec u Bijeloj kući kao čelnik takozvanog Ministarstva za učinkovitost vlade (DOGE), istovremeno vlasnici Tesle zamjenjuju svoja električna vozila drugim markama više nego ikad. Prema analizi platforme Edmunds, ožujak je imao “najveći udio ikad” Teslinih zamjena za vozila drugih proizvođača, prenoci CNBC. Naime, od preuzimanja pozicije u Trumpovoj administraciji u siječnju, Musk se bavi smanjenjem broj zaposlenih u državnim institucijama i reže državnu potrošnju. Prije angažmana u vladi, potrošio je oko 290 milijuna dolara za podršku Trumpovoj kampanji. I dok su te veze, dioničari u prvi mah nagrađivali, trend se preokrenuo. Tako je dionica Tesle zabilježila rekordni sedmi uzastopni tjedni pad, što je rezultiralo padom od 42 posto ove godine. Investitori se ponovno fokusiraju na Teslinu prodaju koja je u značajnom padu na ključnim tržištima, dodaje CNBC. Problemi s prodajom vidljivi su globalno. U Njemačkoj je, prema Bloombergu, Teslina prodaja pala za 71 posto u prva dva mjeseca godine nakon što je Musk izrazio podršku krajnje desnoj stranci Alternativa za Njemačku. U Francuskoj su isporuke u istom razdoblju smanjene za 44 posto. U Kini su isporuke u veljači pale za 49 posto, što je glavni tajnik Kineske udruge proizvođača putničkih automobila Cui Dongshu pripisao nadogradnji Modela Y, što je i Muskovo obrazloženje pada. Cui je također upozorio da Muskov politički angažman predstavlja rizik za Teslu: “Uspješan poslovni čovjek trebao bi obuhvatiti cijelo tržište, ponašati se prijateljski prema svima. Ali ako stvari sagledate kroz prizmu birača, tada će vam polovica birača biti naklonjena, a polovica neće.” Teslin brend snažnije je povezan sa svojim izvršnim direktorom nego ijedan drugi u automobilskoj industriji. Istraživanja Edmundsa iz kolovoza 2024. pokazala su da samo 2 posto kupaca automobila u SAD-u nije bilo upoznato s djelovanjem Muska. Istovremeno, kompanija se suočava s rastućom konkurencijom. Analiza S&P Global Mobilityja iz siječnja pokazala je da su Teslini prihodi od prodaje u SAD-u pali za oko 11 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok su Ford, Chevrolet i Volkswagen povećali prodaju i preuzeli dio tržišta, piše CNBC. “Promjene u percepciji potrošača prema Tesli mogle bi otvoriti priliku za tradicionalne proizvođače automobila i nove igrače na tržištu električnih vozila”, napisala je Jessica Caldwell, voditeljica analitike u Edmundsu. Pretraživanje novih Teslinih modela na Edmundsovoj platformi prošlog mjeseca palo je na najnižu razinu od listopada 2022. Prosvjedi protiv Tesle koji su se proširili su se po SAD-u i drugim zemljama, dok su slučajevi vandalizma pogodili Tesline trgovine, vozila i punionice. Ipak, iako Muskov politički angažman zasigurno dodatno utječe na gubitak povjerenja kod kupaca, valja znati da je vrijednost brenda Tesla, prema podacima Brand Finance, pala za 26 posto ili oko 15 milijardi dolara već tijekom 2024., što je ujedno i druga godina zaredom da gubi na vrijednosti. -(poslovni.hr) #musk #tesla #dionice #pad #news #vijesti

BYD: Punjenje električnog vozila trajat će koliko i punjenje benzinskog gorivom Kineski konglomerat BYD u ponedjeljak je predstavio novu platformu za punjenje električnih vozila za koje tvrdi da bi moglo trajati koliko i točenje goriva te je po prvi put najavio izgradnju mreže punionica diljem Kine. Takozvana "super e-platforma" će moći puniti baterija rekordnom brzinom s 1000 kilowatta (kW), što će vozilima omogućiti da nakon petominutnog punjenja prevale 400 kilometara, kazao je osnivač kompanije Wang Chuanfu na događaju koji se uživo prenosio iz sjedišta tvrtke u Shenzhenu. Brzina od 1000 kW bi bila dvostruko veća od Teslinog punjača "Supercharger", koja nudi brzinu punjenja s do 500 kW. Tehnologija brzog punjenja se smatra ključnom za usvajanje električnih vozila jer bi pomoglo smanjiti zabrinutost njihovih vozača. Kako bismo posve riješili zabrinutost naših korisnika glede punjenja, nastojali smo postići cilj da vrijeme punjenja električnih vozila bude kratko kao i punjenje goriva benzinskih vozila, kazao je Wang. Ovo je prvi put u industriji da je jedinica megawatt postignuta u snazi punjenja, rekao je. Nova tehnologija punjenja će prvotno biti dostupna u dvama novim električnim vozilima, limuzini Han L i terencu Tang L koji koštaju oko 34.000 eura, a BYD je kazao da će diljem Kine izgraditi 4000 ultrabrzih punionica. Tvrtka nije specificirala vremenski okvir ni koliko će novaca uložiti u izgradnju takvih lokacija. Vlasnici BYD-a su se dosad uglavnom oslanjali na punionice drugih proizvođača automobila ili javne punionice kako bi napunili baterije svojih vozila. Predstavljanje BYD-evog plana ultrabrzih punionica (Foto: BYD)

EVO DOKAZA Stalno govorimo. Gotovo vičemo: „Dokle god budete kupovali, trgovcima (i svima s njima u lancu od proizvođača, distributera do logistike...) dajete za pravo da podižu cijene. Dajete im legitimno pravo napuhivanja cijena“. JER MEĐU I DALJE KUPUJU! I bojkotiraju bojkot kupovine. I kupovinom npr. u Konzumu daju za pravo njima da podižu cijene. Ili ne spuštaju. Kako god to rekli, smisao je isti. Ne vjerujete? Imamo dokaz. Rast cijena u Konzumu u vrijeme općeg bojkota i tjednog bojkota kupovine u Konzumu ne pokazuje značajnija sniženja. Čak i uz njihova „zaključavanja“ i tjedne akcije (one su, ako niste znali, samo privremenog i marketinškog karaktera!) i navodnih brojnih „sniženja“. To je potvrdila i Hrvatska narodna banka koja je u analizi mikrocijena Konzuma utvrdila kako „frekvencija promjena cijena ne pokazuje značajno snižavanje“, a što se lijepo vidi i na grafikonu u prilogu. K tome, „kada se proizvodi svrstaju u kategorije potrošnje u veljači, siječanjska inflacija hrane prije i poslije bojkota je – gotovo ista“. Prevedeno za one koji ne razumiju: Konzum nije snizio cijene, niti će to činiti. A zašto bi? Jer, vi i dalje kupujete. Deklarativno se mnogi izjašnjavaju za dnevne, tjedne, mjesečne, pa čak i polugodišnje bojkote, a onda mrtvo-hladni odu i pokupuju sve što mogu. I gdje stignu. Čime pogaze sve to što su mislili, rekli, tvrdili i željeli, ali samo – deklarativno. Poznato je kako je "licemjerje u Hrvata" svakodnevna stvar. Od političara do građana koji su spremni potrošiti i zadnji cent ne bi li otišli na doček sportaša, koncert neke pjevaljke ili se počastiti za pričest, odnosno krizmu kao da dan poslije ne postoji. Pa makar poslije ne imali što za jesti. Ali, zato smo glasni po birtijama, kafićima, na obiteljskim okupljanjima i poslovnim okruženjima… Zato, neka se samo kupuje. I dalje. Neka se bojkotira bojkot kupovine i potrošnje. Vjerujte onima koji imaju i koji sabotiraju bojkot. I sve nas. I dalje će cijene divljati, a mnogi će kmečati i plakati kako nas nitko ne voli, nitko ne cijeni, nitko ne razumije. I, kako je kriva Vlada RH koja ništa nije poduzela. 😉 A, Bože mili, zašto bi kada joj punimo državnu riznicu kupujući i trošeći?🤗 Kada će umirovljenicima pred Uskrs i lokalne izbore dati „dodatnih“ 15-16 eura više na mirovinu od 300-400 eura, kada će vam dijeliti recepte za kiflice i kako kuhati kruh. A mnogi će i dalje samo cmoljiti, kukati… Pa onda neka kukaju i dalje. Očito da je nekima ipak dobro. Nekima svakako jeste, a neki samo glume. I pljuckaju po na nama. I onima koji bojkotiraju kupovinu na tjednoj ili dnevnoj razini. „Sretno vam bilo bojkotiranje,“ kažu oni javno i smiju nam se u lice. ***** Vi i samo vi odlučujete: kupiti ili ne kupiti. Mi ne kupujemo kada je #bojkot. Ne činimo to. Niti gazimo svoju riječ (ma što pisali, radili i govorili protiv nas). I ne, nismo ničija politička ispostava niti smo bliski s bilo kojom političkom opcijom. Mi smo samo – potrošači. Koji svaki dan osjećaju što znači živjeti u vremenu divljanja cijena, inflacije, političkog licemjerja, nepotizma i elitizma, korupcije koja nagriza sve pore društvenog i gospodarskog života. I bez imalo odgovornosti. Jer, većina šuti. I ne bojkotira više. Bogati se još više bogate, a siromašni postaju još siromašniji. Valjda nam tako i treba. Mi ćemo bez obzira na to u petak, 28.2.2025. bojkotirati. SVE! I bit ćemo dio, ovaj put, i pokreta pod nazivom „Economic Blackout Day". Ne dajte svoje novce bez obzira na sve pritiske, izazove, popuste i akcije. I točka. Ali, bit će kako vi želite... #bojkot #nedamosvojenovce Izvor: HNB

MINISTRE, ŠTO SE ČEKA? O ovome se u Hrvatskoj šuti. Nešto se pričalo, pisalo, objavljivalo, a onda se – zašutjelo. Neshvatljivo. Nedopustivo. Evo i zašto. Od 1. travnja 2025. u Italiji će jedna naljepnica postati obavezna za označavanje proizvoda pogođenih „shrinkflacijom“, praksom proizvođača koji smanjuje količinu/veličinu proizvoda bez istovremenog snižavanja njegove cijene. „Krenuli smo u to kako bismo zaustavili „shrinkflaciju“. Italija je, zajedno s Francuskom, među prvima u Europi uvela propise za suzbijanje te pojave. Još jednom smo prednjačili u inovativnosti zaštite potrošača i na to smo posebno ponosni,” izjavio je u prosincu prošle godine talijanski ministar poduzetništva i proizvodnje Adolfo Urso. Mjera koju je uvela talijanska vlada radi zaštite potrošača mogla bi dobiti neočekivan udarac, odnosno Europska unija mogla bi pokrenuti postupak protiv Republike Italije jer nije poštivala pravila EU-a kojih se treba pridržavati pri mijenjanju propisa koji mogu ograničiti jedinstveno europsko tržište. Vidjet ćemo kako će to završiti. Francuska je, međutim, odigrala proceduru po pravilima i ima nacionalnu mjeru s kojom štiti francuskog potrošača od ove štetne pojave. „Shrinkflacija“ je već neko vrijeme praksa i na našem tržištu - od pakiranja prehrambenih proizvoda do deterdženata, sredstava za čišćenje itd. Takvi su proizvodi izgledom isti kao i prethodno kupljeni, ali su manje težine ili niže kvalitete. Sjetite se, uostalom, i kruha našeg svakdašnjeg: prvo je bio 1 kg, zatim 750 g, pa 600 g, ubrzo iza toga 500 g, da bi se sada štruca prodavala po cijeni 1 kg za samo 400 grama!!! Jedna od najvećih prijevara potrošača u Hrvatskoj. Smanjen PDV, smanjena težina (i kvaliteta!), a cijena porasla… Najslikovitiji primjer „shrinkflationa“ na hrvatski način. Sam izraz „shrinkflation“ nastao je spajanjem engleskog glagola „shrink“ (ograničiti) i imenice „inflation“ (napuhavanje), a ukazuje na praksu smanjenja količine ili kvalitete proizvoda uz nepromijenjenu cijenu. Na taj način se podiže cijena proizvoda bez izravnog povećanja troškova proizvodnje. Melonijeva vlada, kako bi se suprotstavila rastu cijena (a on je prema zadnjem izvještaju Eurostata među najnižim u EU – 1,7%!) uvela je mjeru u svoj zakon o tržištu i tržišnom natjecanju, koji je parlamentu usvojio 12. prosinca 2024. Tako će od 1. travnja 2025. proizvođači koji stavljaju u prodaju robu široke potrošnje čija je količina smanjena, a prethodno pakiranje je ostalo nepromijenjeno, dok je cijena po jedinici mjere povećana, obvezuju se na davanje tih informacija potrošačima posebnom naljepnicom na prodajnom pakiranju. Tako će na prednjoj strani pakiranja, odnosno na odgovarajućoj naljepnici na proizvodu, u razdoblju od šest mjeseci od datuma stavljanja na tržište „shrinkanog“ proizvoda morati stajati tekst: "Ovo pakiranje sadrži proizvod manje …. (nečega) nego X (mjerne jedinice) u usporedbi s prethodnom količinom». U Hrvatskoj se o tome samo priča, ali nitko ništa ne poduzima. Eto, sad imamo konkretne primjere država članica EU koje konkretno reagiraju na pojave na tržištu koje utječu na prava njihovih potrošača. Predlažemo resornom ministru Šušnjaru u čijem je portfelju zaštita potrošača da njegove službe HITNO prouče primjer Italije i Francuske … Pa ne moramo uvijek izmišljati neka nova rješenja. Što prije to bolje jer se s ovakvim zapuštenim stanjem sa zaštitom potrošača u Hrvatskoj ne „šrinkaju“ samo proizvodi, već i prava potrošača. (Na slikama: primjer očite „šrinkflacije“ na koju nitko, osim potrošača, ne reagira) #shrinkflation #bojkot #ministar #Italija #Francuska #Meloni #Urso

BOJKOT JE USPIO Bojkot je sredstvo iskazivanja otpora, neslaganja. Ima veliku snagu, pokreće na akciju i traži hitan zaokret u ponašanju onih protiv kojih je usmjeren. Prvi bojkot potrošača u Hrvatskoj ujedinio nas je, osvijestio, potrošačima je dao glas, smanjio je ukupnu potrošnju i pokrenuo je reakciju. Bojkot je uspio, što god vam s druge strane rekli. Bojkot je uspješno poslužio kao megafon - svi su istovremeno obaviješteni i uključeni. Potrošači su pozvani na akciju. Trgovci (i svi u lancu do proizvođača) kao i pružatelji usluga su pozvani na reakciju. Država (nadležna ministarstva, agencije, inspekcije i HNB) je prozvana zbog neprovođenja pravovremenih mjera za suzbijanje inflacije i dopuštanja sveopćeg nereda na tržištu. Bojkot, naravno, ima i svoju slabost - on je alat trenutnog, privremenog pritiska. Treći petak općeg bojkota nije mogao postići masovnost prvog, ali je svejedno dao dobre rezultate. Učinak prvog i drugog petka u bojkotu prelio se i na smanjenu potrošnju sljedećih dana. Kroz tri tjedna, od prvog petka u bojkotu do ponoći trećeg petka u bojkotu potrošili smo ukupno 108 milijuna eura manje, od toga samo u tri petka 75 milijuna eura manje. Od 19 promatranih dana u 16 dana je zabilježen pad potrošnje. To je efekt bojkota petkom. Zato nismo obeshrabreni. I ne odustajemo. Najveći apsolutni pad (vrijednost računa) je zabilježen u Zagrebu, zatim u Splitu, Osijeku, Rijeci, Zadru, Varaždinu, Puli, Karlovcu, Slavonskom brodu, Čakovcu. Pozdravljamo i Valpovo, Komižu, Požegu, Čazmu, Slatinu, Donju Stubicu, Labin, Zaprešić, Ivanec, Zabok i druge koji su zabilježili najveći pad potrošnje. Moramo promijeniti svoje ponašanje, smanjiti potrošnju. Dok god kupujemo više od potrebnog, dok god kupujemo samo zato što imamo priliku, cijene neće pasti pa si mnogi uskoro neće moći priuštiti niti ono što im je neophodno. Intervencije koje su uslijedile nakon bojkota - zamrzavanje cijena nekih proizvoda na određeni rok, kao i bezbrojne akcijske ponude i sniženja - samo su gesta, nikako rješenje za situaciju koja je na svim razina zapravo dramatična. Zamrzavanje cijena na kraći rok i privremeni popusti neće dovesti do zaustavljanja rasta cijena, njihove stabilizacije i to jako dobro znaju svi koji se trebaju uhvatiti u koštac s ovim problemom. Neviđenim marketinškim aktivnostima trgovački lanci u samo nekoliko dana stvaraju nevjerojatan pritisak na potrošača, ostavljajući dojam da je sada odjednom sve na policama povoljnije, na akciji, s popustom, zamrznuto. To je, naravno, lažni dojam, smanjivanje štete i popravljanje imidža trgovaca. Ta „velikodušnost“ u popustima, akcijskim cijenama i drugim „šarenim bombonima“ otvara pitanje kako se sada može sniziti cijena tolikog broja proizvoda za 20, 30, 50 posto, a nije se moglo i prije bojkota?! Bojkot hrvatskih potrošača postigao je dva cilja: (1) dokazali smo da potrošači imaju kolektivnu snagu, mogu se solidarizirati, mobilizirati, zauzeti za sebe; (2) problem enormnog rasta cijena i općeg grabeža nabili smo na nos svima koji su stvorili taj problem i koji su ga trebali spriječiti i izazvali smo reakciju. Treći cilj još nije ostvaren – zaustavljanje rasta cijena i stabilizacija. To će morati ostvariti oni koji su na izborima dobili (naše?) povjerenje. Podsjetimo, potrošači još čekaju odgovor trgovaca (a čeka ga i ministar financija - op.a.) zašto su zapravo cijene proizvoda kojima je PDV skinut na 5 % od tog trenutka do danas rasle, za neke proizvode i više od 40 %. U tom odgovoru krije se i odgovor na pitanje zašto su uopće cijene svega u Hrvatskoj toliko rasle. Odgovor je grabež (gramzivost, jagma, pohlepa, oportunizam), samo ga još nitko nije glasno rekao ministru. Potrošači ne traže kratkotrajne akcije kojima je jedina svrha smiriti strasti. Potrošači traže promjenu ponašanja trgovačkih lanaca (i onih koji ih nadziru) na hrvatskom tržištu koje će rezultirati zdravom konkurencijom i prestankom ovog grabeža. Zato platforma "Halo, Inspektore" nastavlja svoju misiju za pravednije cijene, poštenije trgovačke prakse i jači nadzor tržišta. https://www.facebook.com/halo.inspektore #bojkot #grabež #pohlepa #oportunizam #megafon #potrošači #PDV #HNB #ministarstva (Hvala za ilustraciju: PlayStationGamePlay)