Kriza u Rusiji je dosegnula vrhunac Stanovnici mnogih ruskih regija od kraja ljeta prijavljuju nestašicu benzina i nagli rast cijena goriva, što su uglavnom uzrokovali ukrajinski napadi dronovima na rafinerije nafte. Stvaraju se dugi redovi na pumpama, dok su se neke manje i neovisne benzinske postaje morale zatvoriti jer im je kupnja goriva na burzi postala preskupa, prenosi Meduza. Do sredine kolovoza bile su oštećene rafinerije Uhta, Rjazan, Saratov i Volgograd, kao i još tri u Samarskoj regiji. Već tada je Rusija izgubila najmanje 17 posto svojih rafinerijskih kapaciteta. Mjesec kasnije, dronovi su pogodili postrojenja u Republici Baškortostan i Lenjingradskoj oblasti. Nestašica goriva proteže se i do ostalih regija, jer u nekim područjima Krima uopće nema benzina. - U dijelovima Krima situacija je kritična, mnoge su se postaje potpuno zatvorile. Na onima koje su još uvijek otvorene nema benzina, samo dizela i plina. Lokalne vlasti uvele su sustav racioniranja, samo vladina vozila smiju točiti gorivo - rekao je lokalni aktivist. Jedan od stanovnika požalio se lokalnim medijima da mu je žena trudna, ali u njihovom gradu nema rodilišta, dok je najbliža klinika udaljena 80 kilometara i nemaju dovoljno goriva da stignu do nje. Benzin je također u gotovo svim regijama znatno poskupio. Sergej Vakulenko, viši suradnik u Carnegie Russia Eurasia Centru, kaže da rastuće cijene uglavnom pomažu vraćanju ravnoteže na tržište, ali vladina politika ograničavanja cijena benzina ima kontraefekt - proizvođači nemaju poticaja za povećanje ponude ili stvaranje sezonskih rezervi. - Krajem ljeta potražnja za gorivom u Rusiji uvijek raste. Farme su u punom jeku, a stanovnici gradova češće voze na duže relacije. Istodobno, ponuda pada zbog sezonskog održavanja rafinerija - rekao je Vakulenko. #Rusija #kriza #gorivo #nestašice #rat #Ukraina #dronovi

[Gradonačelnik Bišćan protiv poskupljenja vode za područje H. Kostajnice, Majura, D. Kukuruzara i dijela Sunje] Gradonačelnik Hrvatske Kostajnice Dalibor Bišćan na internetskim stranicama Grada pozvao je sve sugrađane da sudjeluju u javnoj raspravi, koja je u tijeku, a tiče se obveznog savjetovanja novog cjenika vode, koju je pokrenula tvrtka Vode Banovine d.o.o. za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju iz Petrinje. Naime, vodoopsrkbni sustav Hrvatske Kostajnice, Majura i Donjih Kukuruzara, kao i dijela Sunje (naselja Donji Hrastovac i Staza) pripojeni su nedavno Privredi Petrinja, a nakon toga su promijenili naziv tvrtke u Vode Banovine d.o.o. Sada je tvrtka najavila znatno povećanje cijena vode, s kojim prijedlogom se gradonačelnik Bišćan ne slaže, te poziva i građana da sa svojim primjedbama sudjeluju u savjetovanju. “Prijedlog nove Odluke predviđa znatno povećanje cijena vodnih usluga. Prije donošenja nove Odluke, tvrtka Vode Banovine d.o.o. provodi postupak javnog savjetovanja sa javnošću. Građani mogu – putem obrasca koji se nalazi u privitku Javnog poziva za sudjelovanja u postupku savjetovanja – iskazati svoja mišljenja, dati primjedbe i prijedloge na prijedlog Odluke. Popunjeni obrazac dostavlja se isporučitelju vodnih usluga /Vode Banovine d.o.o./ do 17. kolovoza 2025. godine.” – poručuje Dalibor Bišćan. “Naglašavam da se radi o znatnom povećanju cijene vodnih usluga s kojim se ne slažem jer se nove cijene primjenjuju selektivno unutar istog uslužnog područja. Osim toga, ne postoji opravdan razlog zbog kojeg bi građani Hrvatske Kostajnice trebali plaćati jednu od najvećih cijena vodnih usluga u Hrvatskoj. Prijedlog nove Odluke predviđa veliki cjenovni udar na građane. Molimo građane za sudjelovanje u javnom savjetovanju.” – napomenuo je gradonačelnik Hrvatske Kostajnice. https://www.sisak.info/2025/07/27/gradonacelnik-biscan-protiv-poskupljenja-vode-za-podrucje-h-kostajnice-majura-d-kukuruzara-i-dijela-sunje/?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR7i3pyd9XJ9QeQq8Qv-4PyVNlwCuuCYu0AArzBStCZdaFlLkDw78QPN0rQf2Q_aem_dqZEAfXZKiASQVTd_gRvfQ

Učenici koriste olovku s umjetnom inteligencijom? Tvrtka iz Wuppertala nedavno je predstavila revolucionarni “spick-stift” koji izgleda poput običnog tekst markera, no zapravo skriva tehnologiju koja omogućava skeniranje teksta i dobivanje odgovora putem ugrađene umjetničke inteligencije. Ovaj pametni stift koristi kameru na vrhu da skenira tekstne zadatke, a unutar njega se nalazi AI poput ChatGPT-a, koji izračunava odgovore i prikazuje ih na mini-displeju. TikTok popularizira novu tehnologiju Ovaj inovativni alat postao je hit među učenicima, a popularnost je dodatno povećana kroz TikTok. U videima, učenici izvlače svoj stift iz torbe, skeniraju zadatke ispita i na ekranu odmah vide odgovore. Videozapisi su često potpisani natpisima poput: “Hvala ChatGPT-stiftu za moj 1,3 na maturi” ili “15 bodova zahvaljujući Scannixu”. Na službenoj web stranici tvrtke, čak se mogu vidjeti i “ohrabrujući” komentari roditelja koji tvrde da su njihova djeca postala puno bolja u školi zahvaljujući ovom pametnom uređaju. Cijena stifta iznosi oko 65 eura. Pokretač tehnologije: Mladi poduzetnik Za ovim proizvodom i inovativnim marketingom stoji Nick Ratuschny, mladi poduzetnik koji je stvorio ovaj stift neposredno nakon što je završio školu. Na svojoj web stranici tvrdi kako njegov cilj nije poticanje prepisivanja, već “olakšavanje i zabavljanje učenjem”. Međutim, s obzirom na funkcionalnost uređaja, teško je povjerovati da će učenici koristiti ovu tehnologiju isključivo u obrazovne svrhe. Opasnosti za obrazovni sustav S pojavom ChatGPT-a i drugih AI alata, učitelji su počeli izvještavati o problemima u provjeri valjanosti zadataka. Učitelji više ne mogu biti sigurni je li učenik napisao svoj zadatak ili je tekst zapravo generiran umjetnom inteligencijom. Simone Fleischmann, predstavnica Bayerischen Lehrer- und Lehrerinnenverband komentirala je kako je školski sustav sada u “kategoriji mačke i miša”. Učitelji se pokušavaju nositi s tehnologijom koja je gotovo nemoguće kontrolirati, što dovodi u pitanje tradicionalne oblike provjera znanja. Unatoč naprednoj tehnologiji, prepisivanje je i dalje zabranjeno u školama. Učenici koji se odluče na prepisivanje tijekom ispita riskiraju ne samo loše ocjene, već i mogućnost gubitka školskog završetka. Spick-stift možda olakšava prepisivanje, ali ne mijenja činjenicu da je takvo ponašanje protivno pravilima škole. Učitelji i škole suočavaju se s novim izazovima u doba tehnologije, a pitanje “je li tehnologija uvijek u službi obrazovanja ili u službi prepisivanja” ostaje otvoreno. Fenix-magazin/MD

"Prisilili su nas da uništimo sav materijal": Ekskluzivni intervju s Emom Branicom o "Provjerenom" Ema Branica radi na hrvatskoj televiziji već sedamnaest godina. Za to vrijeme provela je stotine istraga za emisiju Provjereno na Novoj TV, otkrivajući istinu o korupciji u korporacijama, poreznim shemama i manipulacijama velikih poduzeća. No, postoji jedna priča koju dosad nije mogla ispričati. "Trebala je to biti najprovokativnija epizoda u povijesti emisije", kaže Branica. "Prikupili smo materijal koji je mogao pomoći tisućama običnih Hrvata da poboljšaju svoju financijsku situaciju. Ali ne samo da nam je zabranjeno emitiranje - prisilili su nas da uništimo sve dokumente i snimke intervjua". Branica se obratila našoj redakciji, odlučivši ispričati istinu. Ovo je priča o novinarskoj dužnosti, o progonu i korumpiranom sustavu centralnih kanala koji skrivaju informacije od svojih gledatelja. Epizoda koja je trebala razotkriti financijsku shemu, zapravo je razotkrila televizijski studio Nova TV. POVIJEST ISTRAGE Istraga je započela krajem 2024. godine. Tim Provjerenog istraživao je kako velike korporacije i investicijski fondovi profitiraju od energetske krize i posljedica pandemije COVID-19. "Pratili smo novčane tokove i otkrili nevjerojatne stvari", priča Branica. "Dok su obični Hrvati patili od rasta cijena energenata, neke tvrtke su ostvarivale basnoslovne profite. Ali najzanimljivije - otkrili smo da su obični građani uvijek imali priliku ući u tu igru". Tijekom istrage, tim Provjerenog otkrio je mrežu "podružnih" platformi kroz koje su prolazile impresivne svote. Pokazalo se da neke od tih platformi na dobrotvornoj osnovi mjesečno otvaraju 200-300 mjesta za registraciju privatnih osoba s minimalnim ulaganjima od 250-300 eura. "Ovo je klasičan primjer korporativne društvene odgovornosti", objašnjava Branica. "Još u 19. stoljeću, kada su se razvijale prve burze, bogati industrijalci su osnivali fondove za 'male ljude'. Danas veliki financijski konglomerati rade isto - izdvajaju malu kvotu mjesta za obične građane". Jedna od takvih platformi pokazala se kao Finance Legend App - investicijski sustav koji radi na bazi umjetne inteligencije. Tim Provjerenog proveo je mjesece proučavajući njezin rad. "Tehnologija je impresivna", priznaje Branica. "AI automatski analizira tržišta i obavlja tisuće mikrotransakcija za korisnika. Nikakvo posebno znanje nije potrebno - algoritam radi sav posao. Minimalni depozit je samo 250 eura, a proces registracije je prilično jednostavan: unesete svoje kontakt podatke i čekate poziv menadžera sustava. Bez tog poziva nije moguće potvrditi registraciju računa". Problemi su počeli kada je materijal bio spreman za montažu. Nova TV primio je pozive od nekoliko velikih oglašivača i "partnera" koji su izrazili sumnju u aktivnosti tima Provjereno i u profesionalnost same Eme. Vodstvo tvrtke počelo je vršiti pritisak na novinare i na sve ih načine ometati u radu. A onda je čak i zahtijevalo izmjene u priči epizode. "Prvo su nam rekli da emisiju treba 'malo doraditi'", prisjeća se Branica. "Zatim - da je bolje prebaciti je na prikladnije vrijeme. Na kraju je vodstvo kanala izjavilo: materijal je previše 'delikatan' za emitiranje i, uz to, počeli su nam zadržavati plaću, nekako nagovještavajući posljedice". Kada je emisija bila gotovo gotova, redakcija je bila prisiljena uništiti sve materijale istrage - intervjue, dokumente, snimke eksperimenata. "Natjerali su me da osobno prisustvujem brisanju datoteka, nešto poput kazne za neposlušnost", priča novinarka. "U sedamnaest godina karijere prvi put sam se osjećala bespomoćno. Pa nismo mi otkrivali neke državne tajne - samo smo ljudima govorili o mogućnosti poboljšanja svoje financijske situacije uz pomoć Finance Legend App. Radi provjere učinkovitosti sustava čak smo proveli eksperiment". Voditeljica emisije Provjereno progovorila je o istrazi koja je mogla promijeniti živote tisuća Hrvata, ali nikada nije ugledala svjetlo dana. Ema Branica radi na hrvatskoj televiziji već sedamnaest godina. Za to vrijeme provela je stotine istraga za emisiju Provjereno na Novoj TV, otkrivajući istinu o korupciji u korporacijama, poreznim shemama i manipulacijama velikih poduzeća. No, postoji jedna priča koju dosad nije mogla ispričati. "Trebala je to biti najprovokativnija epizoda u povijesti emisije", kaže Branica. "Prikupili smo materijal koji je mogao pomoći tisućama običnih Hrvata da poboljšaju svoju financijsku situaciju. Ali ne samo da nam je zabranjeno emitiranje - prisilili su nas da uništimo sve dokumente i snimke intervjua". Branica se obratila našoj redakciji, odlučivši ispričati istinu. Ovo je priča o novinarskoj dužnosti, o progonu i korumpiranom sustavu centralnih kanala koji skrivaju informacije od svojih gledatelja. Epizoda koja je trebala razotkriti financijsku shemu, zapravo je razotkrila televizijski studio Nova TV. POVIJEST ISTRAGE Istraga je započela krajem 2024. godine. Tim Provjerenog istraživao je kako velike korporacije i investicijski fondovi profitiraju od energetske krize i posljedica pandemije COVID-19. "Pratili smo novčane tokove i otkrili nevjerojatne stvari", priča Branica. "Dok su obični Hrvati patili od rasta cijena energenata, neke tvrtke su ostvarivale basnoslovne profite. Ali najzanimljivije - otkrili smo da su obični građani uvijek imali priliku ući u tu igru". Tijekom istrage, tim Provjerenog otkrio je mrežu "podružnih" platformi kroz koje su prolazile impresivne svote. Pokazalo se da neke od tih platformi na dobrotvornoj osnovi mjesečno otvaraju 200-300 mjesta za registraciju privatnih osoba s minimalnim ulaganjima od 250-300 eura. Prihod hrvatskih tvrtki: dobit od sudjelovanja u investicijskim platformama prošle godine "Ovo je klasičan primjer korporativne društvene odgovornosti", objašnjava Branica. "Još u 19. stoljeću, kada su se razvijale prve burze, bogati industrijalci su osnivali fondove za 'male ljude'. Danas veliki financijski konglomerati rade isto - izdvajaju malu kvotu mjesta za obične građane". Jedna od takvih platformi pokazala se kao Finance Legend App - investicijski sustav koji radi na bazi umjetne inteligencije. Tim Provjerenog proveo je mjesece proučavajući njezin rad. "Tehnologija je impresivna", priznaje Branica. "AI automatski analizira tržišta i obavlja tisuće mikrotransakcija za korisnika. Nikakvo posebno znanje nije potrebno - algoritam radi sav posao. Minimalni depozit je samo 250 eura, a proces registracije je prilično jednostavan: unesete svoje kontakt podatke i čekate poziv menadžera sustava. Bez tog poziva nije moguće potvrditi registraciju računa". PRITISAK I ZABRANA Problemi su počeli kada je materijal bio spreman za montažu. Nova TV primio je pozive od nekoliko velikih oglašivača i "partnera" koji su izrazili sumnju u aktivnosti tima Provjereno i u profesionalnost same Eme. Vodstvo tvrtke počelo je vršiti pritisak na novinare i na sve ih načine ometati u radu. A onda je čak i zahtijevalo izmjene u priči epizode. "Prvo su nam rekli da emisiju treba 'malo doraditi'", prisjeća se Branica. "Zatim - da je bolje prebaciti je na prikladnije vrijeme. Na kraju je vodstvo kanala . Nekoliko Eminihih urednika registriralo se na platformu Finance Legend App, uplativši minimalne depozite od 250, 300 i 500 eura. "Uložili smo novac i postavili si cilj – pratiti promjene tijekom tjedan i pol i jednog mjeseca. Isplata je bila brza, bez skrivenih naknada. Kada smo dobili iznose, rezultati su nas zapanjili", prisjeća se Branica. "Za tjedan dana 250 eura pretvorilo se u 1.500. 300 eura postalo je 1.800 u istom razdoblju. Za mjesec dana jedan od naših kolega povećao je 500 eura na 8.000. Sada govorim približne brojke, dokumentirali smo svaku transakciju, svaki poziv menadžera. Bilo je dovoljno materijala za dugometražni film". Opširnije 👇 https://quirkyregularbathtub.com/

[Stiže novi trgovački lanac koji je poharao Europu] Action je nizozemski trgovački lanac koji su osnovala tri privatna vlasnika, a danas je u 80-postotnom vlasništvu britanskog investicijskog fonda. Imaju više od 3.000 prodajnih mjesta širom zapadne Europe, a sada ulaze u srednju i istočnu Europu, rekao je Munjiza. Dodao je da su već prisutni u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj i Rumunjskoj, a iduće godine stižu u Sloveniju i Hrvatsku. – U Hrvatsku dolaze s velikim kapitalom i mislim da imaju ozbiljne namjere. To je jedan od velikih lanaca koji predstavlja snažnu konkurenciju postojećim trgovcima, poručio je Munjiza. Nekada smo i Kaufland i Lidl zvali diskonterima, ali danas su pravi diskonteri ostali samo Aldi i Hofer. Action je poznat kao "rezač cijena" – oni režu jednu ili više vrsta usluge, nemaju puno osoblja, nemaju klasične marketinške kampanje, i zato uspijevaju biti efikasniji i imati manje troškove, objasnio je. Posebnost ponude Actiona leži u njihovom asortimanu, gdje oko 80 posto čine proizvodi za kućanstvo i neprehrambeni artikli, dok je ostatak dugotrajna prehrana. – Njihova najveća mana je što nisu "one-stop shop" – tamo se ne možete opskrbiti za svakodnevne potrebe poput svježe hrane, pa morate ići i u drugu trgovinu. No za proizvode koje kupujemo rjeđe ili koji mogu stajati tjednima, Action je vrlo atraktivna opcija, kazao je Munjiza. Prema poslovnom izvješću Actiona za prvi kvartal ove godine, mreža od 3.000 trgovina u 13 zemalja bit će proširena do kraja godine na Rumunjsku, dok su Hrvatska i Slovenija sljedeće na redu. https://www.vecernji.hr/barkod/u-hrvatsku-stize-novi-trgovacki-lanac-koji-je-pokharao-europu-zovu-ga-rezac-cijena-1873761/galerija-665615?page=1

BRUTALNO: 6000 € ZA 5 KM TAXI VOŽNJE!?! Da, dobro ste pročitali: 6.000 eura za pet kilometara vožnje taksijem po Zagrebu. I, vjerovali ili ne, u skladu je s propisima. Kojim? Gdje? Kako? Zašto? Puno je otvorenih pitanja, pa krenimo redom. Novi Pravilnik o posebnim uvjetima za vozila kojima se obavlja javni cestovni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe koji je jučer (nedjelja, 15.6.2025.), nakon vremena "prilagodbe", i službeno stupio na snagu. Između ostalog predvidio je obvezu stavljanja na bočna vrata od taksija svojevrsnog cjenika koji mora sadržavati podatke o startnoj cijeni, cijeni po kilometru, te informaciju o usporednoj cijeni po minuti u vožnji. Na bočna vrata se ističe i maksimalna cijena koja može biti naplaćena u tom vozilu. S time da taksisti mogu samostalno i bez ograničenja formirati cijenu svoje usluge. To je ukratko. A sada ono što šokira Zagrepčane i turiste koji posjećuju glavni grad Lijepe naše. Slika govori sama za sebe. Taksista je isticanjem SVOG cjenika doveo u nevjericu sve: od građana koji čitaju ono što piše, gotovo nevidljivim, žutim slovima pa do potencijalnih korisnika usluge taksi prijevoza i ostaju bez daha kada pročitaju te informacije. „Najviša tarifa koja može biti naplaćena u ovom vozilu je 1000 € ZA START, jedan kilometar vožnje je 900 €, a po minuti vožnje može biti i 33,33 €. Najviša cijena usporedive vožnje od 5 km i 15 minuta je 6.000 €,“ piše na vratima tog taksi vozila. Da, dobro ste pročitali! Start je 1000 eura, kilometar je 900 €, a najviša cijena koju biste mogli i trebali platiti ako se vozite u tom taksiju je brutalnih 6000 eura!?! Time je taksista DRIVERS2 GO iz Zagreba zadovoljio formu iz pravilnika, sebe stavio na pijedestal najskupljeg taksiste u Europi, a nadležno ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je – dovelo do nevjerice. Jer, ne mogu ni sami vjerovati do kakvih sve apsurda njihova "liberizacija cijena" i taksi tržišta može dovesti. A u nevjerici je (vjerojatno) i sam ministar gospodarstva koji je prošlog tjedna uputio vapaj u kojem moli davatelje usluga da ne dižu cijene usluga u turističkoj sezoni. Ali, tko njega sluša... Kako bilo pravo je pitanje hoće li taj taksista i kada moći bilo kome po tim cijenama ponuditi svoju uslugu. Ili, možda, u svom taksimetru ima neki drugi cjenik? Što će sve, u konačnici, pisati na ispostavljenom računu? Možda se, ipak, netko nađe i u svom poznatom hrvatskom snobizmu provoza u tom taksiju. A možda naiđe i neki šeik kojem je 6000 eura onak' „za kavu“… Kako bilo, ovo je samo još jedan dokaz kako je u Hrvatskoj sve moguće. Uključivo imati i definitivno najskuplju vožnju taksijem o kojem će pričati cijeli svijet. Tko zna, možda će ući i u Guinnessovu knjigu svjetskih rekord? Makar i s brutalnom cijenom taksiranja. Uostalom, slava i pohlepa ne poznaju granice... #najskupljitaksi #Drivers2Go #brutalnecijene #Hrvatska #Zagreb

#Cijena

Izvršni direktor OpenAI-a Sam Altman udružuje snage s jednim od najpoznatijih dizajnera iz Applea Jonyjem Iveom kako bi razvili nosive uređaje koji će biti u stanju “vidjeti” cijeli naš život. Ambicija nije mala – Wall Street Journal piše da je Altman naložio zaposlenicima da isporuče čak 100 milijuna takvih uređaja. Altman i Ive su dodatno pojasnili da je riječ o uređaju koji će biti neupadljiv, dovoljno malen da stane u džep ili da se drži na stolu. Bit će “potpuno svjestan” okoline i svakodnevnog života korisnika. Za razliku od pametnih satova poput Apple Watcha, novi uređaj neće imati telefonske funkcije, a njegova će glavna svrha biti smanjiti ovisnost korisnika o ekranima. Još uvijek nije jasno hoće li “svijest” uređaja uključivati i mogućnost snimanja, kao ni gdje bi se takvi osjetljivi podaci pohranjivali. Altman je zaposlenicima nedavno otkrio da OpenAI uskoro kreće s proizvodnjom tajnog novog uređaja pod radnim nazivom "AI pratnja.” Vijest o uređaju dolazi neposredno nakon što je OpenAI objavio kako je preuzeo Iveovu tvrtku io za umjetnu inteligenciju te otkrio da već nekoliko godina “tiho” surađuje s njegovim kreativnim kolektivom LoveFrom. Iako cijena akvizicije nije navedena, Altman i Ive su ranije izjavili kako bi vrijednost transakcije mogla dosegnuti gotovo 5,7 milijardi eura. Riječ je o OpenAI-jevoj najvećoj akviziciji do sada. “Ovo je izvanredan trenutak. Računala sada vide, misle i razumiju. Unatoč ovoj neviđenoj mogućnosti, naše iskustvo i dalje oblikuju tradicionalni proizvodi i sučelja.Tim za ‘io‘, usmjeren na razvoj proizvoda koji inspiriraju, osnažuju i omogućuju, sada će se spojiti s OpenAI-jem kako bi intimnije surađivao s istraživačkim, inženjerskim i proizvodnim timovima u San Franciscu. Kako se ‘io‘ spaja s OpenAI-jem, Jony i LoveFrom preuzet će duboke dizajnerske i kreativne odgovornosti u OpenAI-ju i io-u”, istaknuli su početkom tjedna u objavi na stranici OpenAI-a. (Jutarmji.List)

Neobičan slučaj zabilježen je u Egiptu 1960. godine. U psihijatrijskoj bolnici na području Abazi, kao rezultat nemara bolničkih čuvara, na ulice je uspjelo da pobegne 243 pacijenata. Radi hitne prevencije posljedica, ovaj problem iziskivao je hitno rešenje. Direktor bolnice pozvao je doktora Džamala, koji je poznavao odbegle pacijente da smisli način kako da ih vrate nazad u bolnicu. Doktor je zamolio dio bolničkog osoblja da stanu u kolonu iza njega kao vlakić i tako izađu na ulicu, ispuštajući zvuk lokomotive. I dogodilo se upravo ono što je doktor očekivao. Uspeo je da okupi pacijente u vlakić i vratiti ih u bolnicu. Međutim, pojavio se novi problem. Broj odbjeglih pacijenata iznosio je 243, a nakon povratka, u bolnicu je pristiglo 612 ljudi. Psiholog koji je zapisao ovo, zapitao se: koliki bi vlakić danas bio?

CIJENE SLADOLEDA U NJEMAČKOJ, AUSTRIJI I ŠVICARSKOJ Kako se bliži ljeto tako i cijene sladoleda u Hrvatskoj opet postaju tema dana jer se već sada u nekim hrvatskim priobalnim gradovima cijene kreću i do 4 eura!?! A kako je to u drugim europskim državama? Njemački portal specijaliziran za razne vrste kupona, coupons.de, sastavio je indeks cijena sladoleda za 2025. godinu. Njihov tim je u razdoblju od 31. ožujka do 8. travnja 2025. ispitivao slastičarne diljem Njemačke, Austrije i Švicarske. Ključni rezultati su mnoge Nijemce iznenadili. Evo i zašto. U prosjeku kuglica sladoleda u Njemačkoj 2025. košta 1,81 euro. Postoje veliki regionalni rasponi u cijenama: razlika između najjeftinije i najskuplje kuglice iznosi 1,07 eura. U turističkim mjestima, velikim gradovima i na jugu Njemačke cijene su više, izvješćuje Fenix-magazin. Najskuplja kuglica je na otoku Sylt - 2,50 eura. Berlin je ove godine pretekao München za 7 centi i sada je najskuplji grad u Njemačkoj s 2,17 eura po kuglici. Najjeftinije prolaze ljubitelji sladoleda u Halleu (Saale), gdje kuglica košta samo 1,43 eura. Najniža cijena zabilježena u Njemačkoj je 1 euro, najviša 3 eura po kuglici. U Austriji i Švicarskoj sladoled je uglavnom skuplji nego u Njemačkoj. U prosjeku kuglica sladoleda u Njemačkoj 2025. košta 1,81 euro. Postoje veliki regionalni rasponi u cijenama: razlika između najjeftinije i najskuplje kuglice iznosi 1,07 eura. U turističkim mjestima, velikim gradovima i na jugu Njemačke cijene su više. Berlin je ove godine pretekao München za 7 centi i sada je najskuplji grad u Njemačkoj s 2,17 eura po kuglici. Najjeftinije prolaze ljubitelji sladoleda u Halleu (Saale), gdje kuglica košta samo 1,43 eura. Najniža cijena zabilježena u Njemačkoj je 1 euro, najviša 3 eura po kuglici. U Austriji i Švicarskoj sladoled je uglavnom skuplji nego u Njemačkoj. U analizi cijena sladoleda za 2025. godinu uočeno je da su cijene najviše u velikim gradovima. Oni koji žive u najvećim njemačkim gradovima često plaćaju više. Berlin vodi s 2,17 eura po kuglici – 24 centa više nego prošle godine. München slijedi s 2,10 eura, a zatim Stuttgart s 2,03 eura. U top 10 skupih gradova su i Hannover, Aachen, Münster, Göttingen i Nürnberg. U Duisburgu, Kaiserslauternu i Hofu, cijene su 11 do 14 centi ispod prosjeka od 1,81 eura. Turističke regije skuplje su od njemačkog prosjeka. Tako su regije uz Sjeverno i Baltičko more, (popularna odredišta za odmor) skuplje od nacionalnog prosjeka. Prosječna cijena kuglice sladoleda u tim područjima iznosi 2,12 eura. Na otoku Sylt cijena doseže čak 2,50 eura. U St. Peter-Ording kuglica stoji 2,30 eura, a u Binzu na Rügenu 2,00 eura. Na otoku Norderney i u Kühlungsbornu cijene su 1,95 odnosno 1,83 eura – nešto povoljnije. U Austriji, kako prenosi Fenix-magazin, u gradovima kao što su Graz, Linz, Beč, Salzburg i Innsbruck, cijene dosežu i do 2,22 eura. Najpovoljniji grad je Salzburg, s točno 2,00 eura po kuglici. U susjednoj Švicarskoj situacija je drastično skuplja tim prije što su i cijene hrane u Švicarskoj znatno više nego u Njemačkoj – pa to vrijedi i za sladoled. Prosječno, porcija sladoleda košta 4,19 CHF, što je gotovo 4,50 eura. Najskuplji gradovi su Ženeva s 5,07 CHF i Luzern s 5,03 CHF, a slijede Basel s 4,85 CHF, Lausanne 4,83 CHF, Bern: 4,53 CHF... U gradovima Winterthur, Zürich, St. Gallen i Lugano cijene se kreću između 3,83 i 4 CHF. Schaffhausen nudi najpovoljnije – 3 CHF, i time je najjeftiniji u zemlji. Porcije sladoleda u Švicarskoj razlikuju se od njemačkih – često se radi o količinama koje odgovaraju između jedne i tri kuglice, pa je izravan izračun težak. I u Njemačkoj neke slastičarne ostavljaju istu cijenu, ali smanjuju veličinu kuglice, što dodatno zamagljuje usporedbu. Na slici cijene sladoleda u Frankfurtu (izvor: Fenix-magazin.de) #sladoled #cijene #Njemačka #Austrija #Švicarska

"PLODINE" TISUĆAMA POTROŠAČA NAPLAĆIVALI NAKNADU ZA AMBALAŽU BEZ OZNAKA! Obećali smo za ovaj vikend poučne, zanimljive i dobre priče koje dokazuju kako su potrošači najbolji "tržišni inspektori". Posebice u Hrvatskoj gdje se na potrošače gleda kao na "nižu rasu" ili "ovce za šišanje". E, pa da to tako ne može više biti dokazat ćemo kroz ovaj vikend. Ide priča prva. Ona iz Plodina. Koje su na svoje police stavili novi sok od naranče s pulpom koju proizvodi njemački Molkerei Gropper iz Bissingena. Prijave su stigle sa svih strana Hrvatske: od Slavonije, Dalmacije, Istre i Kvarnera do Zagreba. S time da su i cijene bile različite: od 1,67 € u Pleternici do 3,33 € u Novalji, Zagrebu... Na prvi pogled, dobra roba, ako je 1,67 € i prihvatljiva cijena, ukusan proizvod. Na drugi, detaljniji pogled - problem. Osim što je deklaracija na boci teško čitljiva (bolje rečeno nečitljiva zbog sitnih slova i svijetlo narančaste boje), nema prijevoda na hrvatskib jezik. Tu su njemački, mađarski, rumunjski, slovenski, slovački, češki, poljski, ali ne i hrvatski To je prvi prekršaj. A, drugi, još ozbiljniji prekršaj je onaj koji su otkrile tisuće kupaca diljem Hrvatske. I ti naknadno kada su htjeli vratiti te plastične boce i uzeti naplaćenu im naknadu od 0,10 €✓ Na bocama nije bilo oznake, a trgovci su u Plodinama uredno naplaćivale naknadu čime su si napravili ne pripadajuću dobit, prevarili potrošače i počinili težak prekršaj prema Zakonu o gospodarenju otpadom. Gnjev potrošača je bio razumljiv. Zato smo o svemu izvijestili DIRH (nadležan za deklaraciju) i Carinsku upravu. Vrlo brzo stigao nam je odgovor koji je potvrdio ono što smo znali. Naime, "Zakonom o gospodarenju otpadom u dijelu koji pojašnjava temeljne pojmove definira se „sustav proširene odgovornosti proizvođača” kao skup mjera koje se poduzimaju u Republici Hrvatskoj kako bi se osiguralo da proizvođači proizvoda snose financijsku ili financijsku i organizacijsku odgovornost za fazu »otpad« u životnom ciklusu proizvoda. Isto tako, točkom 48., definira se “otpad” kao „svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili "mora odbaciti“. S tim u vezi, a sukladno odredbama predmetnog Zakona, nadležnost Carinske uprave u smislu proširene odgovornosti, odnosi se na sustav obveza u sustavu proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, uključujući plaćanje povratne naknade i naknade gospodarenja otpadom. U skladu sa Zakonom o gospodarenju otpadom Carinska uprava provodi nadzor kod obveznika koji stavljaju proizvod na tržište i u odnosu na plaćanje povratne naknade uključivo i označavanje proizvoda odgovarajućom oznakom o povratnoj naknadi. Člankom 4. točkom 69. Zakona o gospodarenju otpadom definirano je da je proizvođač proizvoda pravna ili fizička osoba – obrtnik ili fizička osoba koja razvija, proizvodi, prerađuje, obrađuje, prodaje, unosi ili uvozi odnosno stavlja na tržište proizvode i/ili uređaje i/ili opremu. Nadalje, člankom 4. točkom 80. predmetnog Zakona definirano je da je „stavljanje proizvoda na raspolaganje na tržištu“ - svaka isporuka proizvoda za distribuciju, potrošnju ili upotrebu na tržištu Republike Hrvatske u okviru trgovačke aktivnosti, s plaćanjem ili bez plaćanja, a u točci 81. definirano je da je „stavljanje na tržište“ - prvo stavljanje proizvoda na raspolaganje na tržištu Republike Hrvatske. Sukladno odredbama članka 104. Zakona o gospodarenju otpadom sustav povratne naknade vodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te je proizvođač proizvoda koji stavlja na tržište proizvod za koji je propisano plaćanje povratne naknade, dužan izvijestiti Fond o količini proizvoda stavljenog na tržište te plaćati iznos povratne naknade Fondu. Sukladno članku 4. Uredbe o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi povratna naknada iznosi 0,10 eura i plaća se za svu ambalažu od pića koja je označena oznakom sustava povratne naknade. Pravilnikom o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku propisano je da proizvođači/uvoznici/ unosnici prilikom stavljanja proizvoda pakiranih u ambalažu na tržište Republike Hrvatske, uplaćuju Fondu naknade između ostalog i za povratnu naknadu te da se od 23.11.2023. godine prijava i obračun povratne naknade odnosi na ambalažu od stakla, PET, FE i AL volumena većeg ili jednakog 0,2 l i volumena jednakog ili manjeg od 3 l. Člankom 17. navedenog Pravilnika propisno je da je proizvođač proizvoda OBVEZAN označiti ambalažu od pića GTIN oznakom te je propisan i izgled navedene oznake. Iz navedenih odredbi proizlazi da je osoba koja stavlja proizvode na tržište u obvezi iste prijaviti Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te iste propisno označiti. U odnosu na zaprimljene informacije o mogućim nepravilnostima, Carinska uprava je sukladno djelokrugu rada poduzela propisane aktivnosti u skladu s odgovarajućim zakonskim odredbama," izvijestili su nas iz Carinske uprave. Slično je postupio i Državni inspektorat koji je nadležan za kontrolu deklaracija. Cijeli kontingent tog proizvoda je zato hitno povučen s tržišta. Ostaje pitanje kako i pod kojim uvjetima potrošači sada mogu ostvariti pravo na povrat naknade koja im je uredno naplaćena, a radi se o desecima tisuća takvih boca. U svakom slučaju, nemojte baciti te boce u otpad jer čekamo odgovor Plodina koje potrošačima moraju vratiti neosnovano naplaćenu naknadu bez mogućnosti legalnog povrata sredstava. Čekat ćemo i rješenja o kaznama koja će dobiti Plodine. U međuvremenu, pažljivo i odgovorno kupujte sve proizvode. Posebice u hrvatskim trgovinama. #Plodine #Carina #DIRH #povratambalaže #naknadazaplastičneboce #prekršaji #kazne

"Moja prijateljica je išla jučer u banku, rata kredita joj manja za 115 eura" SABORSKI zastupnici triju oporbenih stranaka različitog političkog spektra podržali su danas obiteljske liječnike koji su na prosvjedu prije tri dana poručili kako HZZO uništava obiteljsku medicinu te upozorili da je stanje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti zabrinjavajuće. "Ovoga trenutka ima više od 200 tzv. timova bez nositelja u obiteljskoj medicini, imamo više od 50 kolega koji još uvijek rade, a stariji su od 70 godina", kazao je Damir Biloglav (DOMiNO), i sam liječnik, te upozorio na smjer kojim ide obiteljska medicina i primarna zdravstvena zaštita. "Ide, očito, u potpuno urušavanje obiteljske medicine i čitave primarne zdravstvene zaštite jer i u ostalim službama, pedijatriji, ginekologiji, situacija je loša", izjavio je. Pravi razlog svega toga vidi u politici koja se potiho provodi duže vrijeme, a to je politika mijenjanja sadašnjeg zdravstvenog sustava. "To je politika napuštanja javnog sustava temeljenog na solidarnosti, Hrvatska ide nekim drugim putem, a to je izgradnja sustava koji u temeljima nema solidarnost", kazao je Biloglav. Mrak Taritaš: Ministrica Hrstić nastavlja praksu prethodnika Anka Mrak Taritaš (Glas) kaže da i HZZO i Ministarstvo zdravstva potpuno ignoriraju sve apele obiteljskih liječnika, a novu ministricu Irenu Hrstić proziva da nastavlja praksu prošlog ministra koji nije imao vremena rješavati probleme obiteljske medicine. "Pa tako i ona ignorira probleme na koje upozoravaju liječnici obiteljske medicine i drži prst u ušima", kazala je te upozorila kako je samo od početka ove godine oko 15 tisuća pacijenata ostalo bez obiteljskog liječnika zato što ih je 10 otišlo u mirovinu. "Za pet godina isto će se dogoditi u još 40 posto ordinacija u kojima rade liječnici stariji od 60 godina", upozorila je. Naglasila je i da zahtjevi liječnika obiteljske medicine nisu ni nerazumni niti teško ispunjivi, traže da ih se rastereti administrativnog posla i da se brojevi pacijenata svedu na razumnu mjeru. Mrak Taritaš navodi i da u primarnoj medicini nedostaje i gotovo 200 pedijatara i ginekologa i upozorava da će brojke rasti. "Dakle, svima nam je jasno da već sad imamo ozbiljan manjak liječnika, a uskoro nas očekuje katastrofa u tom smislu", prognozirala je. "HZZO guši liječnike administracijom" Ivica Baksa (NPS) dodaje da je prosvjed simptom duboko disfunkcionalnog zdravstvenog sustava koji godinama ignorira one koji su mu temelj, liječnike i pacijente. HZZO, kaže, liječnike guši administrativnim opterećenjem i politikom kažnjavanja, a umjesto da ih tretira kao partnere, tretira ih kao birokratske izvršitelje - liječnici su opterećeni nepotrebnom papirologijom, a za pacijente nemaju vremena. "Imamo kronični nedostatak liječnika obiteljske medicine, trenutačno nam nedostaje 257 obiteljskih liječnika, a sljedećih pet godina još će ih 780 otići u mirovinu, to znači da bi čak pola milijuna građana moglo ostati bez osnovne zdravstvene skrbi", upozorio je. Kukavica: U 2023. umrlo je više od 6300 branitelja "Dok sam ovdje, neću vas zaboraviti", poručio je Ivica Kukavica (DP), pripadnik 3. gardijske brigade, hrvatskim veteranima, propitujući zašto se umirovljeni branitelji osjećaju zaboravljenima 30 godina nakon rata. Sve je, kaže, počelo 2000. godine umirovljenjem generala koji su tražili da se zaštiti dignitet Domovinskog rata, pa haškim suđenjima generalima pobjedničke vojske, a time i svim veteranima. "Tu je i bacanje veterana u mirovine u dobi kad su još mogli raditi, odnos prema HOS-u, medijski tretman – kad počine kazneno djelo, potencira se da su bili u ratu, navodi im se ime i prezime, što kod drugih počinitelja nije slučaj", rekao je. Kukavica je iznio i zabrinjavajuće podatke po kojima je samo u 2023. umrlo 6330 branitelja, a od početka rata ubilo ih se četiri tisuće. Baričević: Povećan rejting, smanjene kamate Danica Baričević (HDZ) istaknula je da je vijest da je agencija Fitch potvrdila rejting Hrvatske A-, uz stabilne izglede, odlična za Hrvatsku, njeno gospodarstvo i građane. Podsjetila je da su i druge rejting agencije i važne ekonomske institucije prepoznale politike vlade koje podižu standard građana i konkurentnost gospodarstva te kako je samo prije 10 godina, 2014. i 2015., kreditni rejting Hrvatske bio na razini smeća. "Hrvatska se dignula za čak pet stupnjeva i to je sjajna vijest", rekla je zastupnica i na primjeru svoje prijateljice pokazala što znači povećanje rejtinga za građane, pojedince. "Moja prijateljica jučer je išla u banku refinancirati stambeni kredit jer su se kamate smanjile i povoljniji su zajmovi za kredit, njoj je mjesečna rata sada smanjena za 115 eura", navela je zastupnica. (Index.hr)