#brak #veza #zene #komunikacija

CIOS-OVA ENERGANA U SISKU: KAKO JE PROJEKT NASTAJAO, TKO JE STVARAO PREDUVJETE I GDJE SMO DANAS Projekt CIOS-ove energane u Sisku nije nastao preko noći. Njegovi korijeni sežu u vrijeme transformacije nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak, a njegov današnji oblik rezultat je procesa koji se proteže kroz više političkih mandata, više razina vlasti i više različitih upravnih postupaka. Kako je projekt tijekom godina dobivao prostor, zemljište i dozvole? 1. Sve počinje na prostoru bivše Željezare Današnja Južna industrijska zona nastala je na prostoru nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak. Nakon stečaja i višestrukih pokušaja privatizacije, prostor se postupno fragmentirao između različitih privatnih vlasnika i Grada Siska. Službeni prostorni plan Gospodarske zone Sisak-jug iz 2015. već tada izrijekom bilježi plan C.I.O.S. grupe za izgradnju energetskog postrojenja. Kao moguća lokacija navodi se prostor na kojem je djelovao Felis Produkti, na k.č. 1853/1. U dokumentu se navodi i da bi se goriva frakcija dobivena iz procesa recikliranja mogla koristiti za proizvodnju električne i toplinske energije. To je važno jer pokazuje da ideja energane nije nastala 2020. ili 2021., kada je javnost prvi put intenzivnije čula za projekt. Ona je u prostorno-planskoj dokumentaciji evidentirana mnogo ranije. Još je važnije da su Felis Produkti i CIOS već tada bili povezani. CIOS je početkom prošlog desetljeća u Hrvatskoj imao Felis Produkti među svojim društvima. Sam Felis bio je izdanak nekadašnje Željezare: bivša ljevaonica Željezare od 2002. poslovala je kao Felis Produkti. Drugim riječima, put prema današnjoj lokaciji energane vodio je kroz raspad nekadašnjeg industrijskog sustava, privatizaciju njegovih dijelova i postupno okrupnjavanje prostora od strane privatnih gospodarskih subjekata. 2. CIOS-ov projekt dobiva konkretnu građevinsku dozvolu 2017. Ključna godina je 2017. CIOS Energy podnio je 26. siječnja 2017. zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije. Grad Sisak, odnosno njegov nadležni upravni odjel, izdao je 14. veljače 2017. građevinsku dozvolu, koja je postala pravomoćna 10. ožujka 2017. Dozvola se odnosila na k.č. 1853/1, 1853/4, 1861/7 i novoformiranu česticu 1853/2, nastalu povezivanjem dijelova drugih parcela. To je bitna činjenica: građevinska dozvola za kogeneracijsko postrojenje postojala je prije nego što je 2020.–2022. proveden novi postupak procjene utjecaja na okoliš za veći projekt energane. I sama studija utjecaja na okoliš to potvrđuje. U njoj CIOS navodi da je prvotno projektirao energanu kapaciteta do 3 tone goriva na sat, a potom odlučio pokrenuti projekt većeg kapaciteta. Dakle, nije riječ jednostavno o tome da je 2021. netko „dobio dozvolu za spalionicu“. Postojao je raniji projekt kogeneracijskog postrojenja, a zatim je pokrenut postupak za znatno veći zahvat. 3. Što se promijenilo? Projekt koji se danas naziva SINERGIJA predviđa energanu za energetsku oporabu neopasnog otpada i biomase. Prema dokumentaciji projekta, maksimalni godišnji kapacitet iznosi 146.500 tona, uz planiranu električnu snagu od približno 18 MW i toplinsku snagu od 20 MW. CIOS projekt opisuje kao postrojenje za oporabu goriva iz otpada postupkom R1. U službenoj dokumentaciji Ministarstva navodi se ulazna nazivna snaga od 60 MW, proizvodnja oko 18,5 MW električne i 20 MW toplinske energije te godišnji kapacitet oporabe do 146.500 tona. To je upravo točka oko koje se javna rasprava često pretvara u terminološki spor. CIOS koristi izraz „energana“, dok protivnici koriste izraz „spalionica“. Tehnički, riječ je o postrojenju za energetsku oporabu otpada postupkom R1. U javnom prostoru naziv „spalionica“ koristi se zato što se otpad termički obrađuje radi dobivanja energije. Za građane je pritom važnije od samog naziva pitanje: što će se dovoziti, u kojoj količini, odakle će dolaziti, kako će se kontrolirati ulazni materijal i kako će se kontrolirati emisije i ostatak procesa. 4. 2020.–2022.: nova procjena utjecaja na okoliš CIOS Energy je 13. ožujka 2020. podnio Ministarstvu zahtjev za procjenu utjecaja projekta na okoliš. Studija je 2021. upućena u javnu raspravu. Rasprava je trajala od 2. do 31. kolovoza 2021., a javno izlaganje održano je 17. kolovoza. I tu se prvi put vrlo jasno vidi organizirani građanski otpor projektu. Primjedbe su službeno podnijeli, među ostalima: • Građanska inicijativa „Siščani ne žele biti Smetliščani“ • Zelena akcija • pojedini građani i stručne osobe. Sisačko-moslavačka županija evidentirala je te primjedbe i proslijedila ih izrađivaču studije i investitoru. Dakle, protivljenje projektu nije naknadno izmišljeno zbog političkih razloga. Postoji dokumentirani građanski otpor već u samom postupku procjene utjecaja na okoliš 2021. godine. 5. Ministarstvo 2022. projekt proglašava prihvatljivim za okoliš Nakon postupka procjene utjecaja na okoliš Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je 24. veljače 2022. rješenje kojim je zahvat proglašen prihvatljivim za okoliš, uz propisane mjere zaštite okoliša i program praćenja. To je jedan od najvažnijih trenutaka u cijeloj priči. Građanska inicijativa i Zelena akcija protivile su se projektu, ali postupak je završen rješenjem Ministarstva kojim je zahvat prihvaćen uz određene uvjete. To, međutim, nije isto što i uporabna dozvola niti znači da je postrojenje već izgrađeno ili da može raditi bez drugih potrebnih akata. Upravo tu treba biti precizan. 6. Politički kontekst: 2017. godina Građevinska dozvola izdana je 2017., u vrijeme kada je u Sisku gradonačelnica bila Kristina Ikić Baniček (SDP), dok je na čelu Sisačko-moslavačke županije bio Ivo Žinić (HDZ). Na lokalnim izborima 2017. Ikić Baniček osvojila je 46,06 posto u prvom krugu, a Franjo Šaban 30,15 posto. U Gradskom vijeću SDP-ova koalicija imala je 12 vijećnika, HDZ-ova 11, a Most 2. Međutim, iz činjenice da je građevinsku dozvolu izdao Grad Sisak ne treba automatski zaključivati da je tadašnja politička vlast „glasala za spalionicu“. Građevinska dozvola je upravni akt koji se izdaje u zakonom propisanom postupku, a ne politička odluka Gradskog vijeća. To je važna razlika ako želimo napraviti ozbiljnu rekonstrukciju odgovornosti. 7. Grad nije samo izdavao akte – zemljišna politika je također stvarala preduvjete Druga je priča raspolaganje zemljištem. Grad Sisak je godinama razvijao Južnu industrijsku zonu kao prostor za privlačenje investicija. Još je 2006. Gradsko vijeće usvojilo projekt Južne industrijske zone, s ciljem stavljanja velikih, infrastrukturno opremljenih parcela na raspolaganje investitorima. Dio prostora u međuvremenu je prešao u privatno vlasništvo, a CIOS je u zoni postupno okrupnjivao svoje zemljište. Važan je i događaj iz 2023. godine. Gradsko vijeće tada je prihvatilo ponudu CIOS Energyja za kupnju gradskih parcela k.č. 1808/4 i 2657/1, a vrijednost ponude iznosila je 346.000 eura. Ponuda je bila najviša na javnom natječaju. To je učinila gradska vlast Kristine Ikić Baniček. Dakle, kada danas govorimo o zemljištu na kojem CIOS razvija projekt, treba razlikovati: a) zemljište koje je CIOS stekao ranije kroz privatizacijske i vlasničke procese bivšeg industrijskog kompleksa, b) zemljište koje je bilo u vlasništvu Grada Siska, c) zemljište koje je Grad prodao CIOS Energyju 2023. Za ovu treću kategoriju dokumentacija je vrlo jasna. Za prvu kategoriju javno dostupni izvori potvrđuju vezu CIOS-a, Felis Produktija i prostora bivše Željezare, ali za potpunu rekonstrukciju svake pojedinačne transakcije trebalo bi napraviti zemljišnoknjižni slijed svake čestice, od početnog vlasnika do današnjeg CIOS-a. To je zaseban istraživački posao i ne bih ga zaključivao samo na temelju novinskih članaka. 8. Promjena vlasti 2025. mijenja politički odnos prema projektu Na lokalnim izborima 2025. dogodila se velika promjena. Domagoj Orlić (HDZ) izabran je za gradonačelnika Siska u prvom krugu s 58,03 posto glasova, dok je Kristina Ikić Baniček (SDP) dobila 35,34 posto. U Gradskom vijeću HDZ-ova koalicija osvojila je 13 od 21 mjesta, SDP-ova koalicija 7, a jedno mjesto pripalo je listi Zorana Sertića. Nakon promjene vlasti odnos prema industriji otpada postao je jedno od politički vidljivih pitanja. Nova gradska vlast posebno je kritizirala prethodnu vlast zbog načina na koji je raspolagala gradskim zemljištem i zbog razvoja industrije otpada. 9. I tu dolazimo do današnje situacije U 2026. projekt više nije samo papir. CIOS je počeo pripremne radove na lokaciji. Index je u kolovozu 2026. izvijestio o intenzivnim radovima bagera na zemljištu CIOS Energyja. CIOS je za Index izjavio da se radi o nastavku projekta SINERGIJA te da se na lokaciji uklanja šuma i vadi ljevaonički pijesak bivšeg Felisa. Tvrtka je također navela da se balirani, potpuno neopasni materijal privremeno skladišti sukladno dozvoli te da se dio goriva već otprema u energane u Austriji. CIOS je u rujnu 2026. potvrdio da trenutačno evaluira ponude izvođača, da bi izgradnja trebala trajati oko 30 mjeseci od potpisivanja ugovora te da je procijenjena vrijednost investicije veća od 155 milijuna eura. Projekt, dakle, ulazi u novu fazu. 10. Što građani danas zapravo mogu? Tu treba biti posebno realan. Građanski prosvjed ili peticijs sami po sebi ne poništavaju pravomoćne dozvole. Ali građani imaju druge mogućnosti: Prvo – javnost i nadzor Građani mogu tražiti objavu svih relevantnih dozvola, izmjena dozvola, uvjeta zaštite okoliša, podataka o ulaznom materijalu, količinama, emisijama i rezultatima nadzora. To je posebno važno zato što se projekt nalazi u neposrednoj blizini drugih industrijskih i otpadnih djelatnosti. Drugo – inspekcijski nadzor Ako postoji sumnja da se na lokaciji radi izvan dopuštenih uvjeta, može se tražiti postupanje Državnog inspektorata. To nije politički instrument nego institucionalni nadzor. Treće – sudska zaštita Ovisno o konkretnom aktu i tome tko ima svojstvo stranke, moguće je koristiti pravne mehanizme predviđene upravnim i okolišnim propisima. Tu je presudno prvo pribaviti točan popis svih važećih akata, jer se ne može pravno osporavati nešto samo zato što građani ne žele određeni projekt. Četvrto – Aarhuška konvencija Građani i udruge imaju pravo sudjelovati u postupcima koji se odnose na okoliš te, pod zakonskim uvjetima, tražiti pristup informacijama i pravnu zaštitu. To je posebno važno za buduće izmjene projekta, nove dozvole ili postupke koji bi mogli imati utjecaj na okoliš. Peto – lokalna politika i prostorni planovi Grad Sisak i dalje ima važnu ulogu u prostornom planiranju. Ali ni Gradonačelnik ni Gradsko vijeće ne mogu jednostavno retroaktivno poništiti pravomoćnu građevinsku dozvolu zato što se promijenila politička vlast. Zato je bitno razlikovati političku odluku, prostorni plan, upravni akt i pravomoćnu dozvolu. 11. Paradoks Siska U cijeloj priči postoji jedan veliki paradoks. Jedna politička garnitura omogućila je, kroz svoje vrijeme na vlasti, dio procesa koji je doveo do današnje situacije. Druga politička garnitura danas govori o potrebi zaštite građana i kritizira nasljeđe prethodne vlasti. Istodobno, građanska inicijativa koja se protiv industrijalizacije otpada bori godinama ostaje izvan formalne političke vlasti. To je zapravo najvažniji dio priče. Građani nisu isto što i SDP. Građani nisu isto što i HDZ. Građani nisu isto što i Most. Građanska inicijativa ima vlastiti kontinuitet. „Siščani ne žele biti Smetliščani“ protivili su se CIOS-ovoj energani još tijekom javne rasprave 2021. godine, zajedno sa Zelenom akcijom. Danas, 2026., dok se na lokaciji ponovno pojavljuju bageri, isto pitanje vraća se u središte javnosti. I zato je današnja situacija drukčija nego 2017. Tada se projekt razvijao prvenstveno kroz investitora, upravna tijela, prostorne planove i dozvole. Danas postoji i organizirana građanska javnost koja može pratiti svaki novi korak projekta, tražiti dokumente, koristiti pravo na informacije, sudjelovati u postupcima, tražiti inspekcijski nadzor, pokretati pravnu zaštitu kada za to postoje uvjeti te političkim predstavnicima postavljati vrlo konkretna pitanja. 12. Zaključak: pitanje više nije samo „hoće li biti spalionice?“ Pitanje koje danas stoji pred Siskom puno je šire: Kakav industrijski grad Sisak želi biti? Grad koji svoju budućnost gradi na tome da na prostoru nekadašnje Željezare koncentrira što više djelatnosti povezanih s otpadom? Ili grad koji će industriju zadržati, ali jasno odrediti granice – što se smije obrađivati, u kojim količinama, pod kojim uvjetima, uz kakav nadzor i uz kakvu stvarnu uključenost građana? Dokumenti pokazuju da je CIOS-ov projekt prošao dug put: od industrijske transformacije prostora bivše Željezare, preko vlasničkog okrupnjavanja, ranije građevinske dozvole iz 2017., nove procjene utjecaja na okoliš 2020.–2022., gradskih zemljišnih transakcija, pa sve do današnjih pripremnih radova. Ali dokumenti također pokazuju nešto drugo: građanski otpor nije nastao jučer. On je dokumentiran najmanje od javne rasprave 2021., kada su građani i Zelena akcija službeno ušli u postupak i osporavali projekt. Danas se zato više ne radi samo o tome može li jedan investitor izgraditi jedno postrojenje. Radi se o tome hoće li građani Siska uspjeti izboriti ono što im pripada u svakoj demokratskoj državi: pristup informacijama, stvarno sudjelovanje, nadzor institucija i pravo da se njihov glas čuje prije nego što prostor u kojem žive postane nepovratno određen za jednu vrstu industrije. A upravo će se na tome, a ne na političkim prepucavanjima između stranaka, morati temeljiti sljedeća faza borbe za budućnost Siska. 👇https://www.facebook.com/share/1FKvQmLREb/

🏒 SISAK ĆE BITI DOMAĆIN SVJETSKOG PRVENSTVA U20 U HOKEJU NA LEDU! 🇭🇷 Gradonačelnik Domagoj Orlić održao je sastanak s vodstvom Hrvatskog hokejskog saveza o pripremama za Svjetsko prvenstvo U20 u hokeju na ledu, koje će se od 10. do 16. siječnja 2027. godine održati u Sisku. Utakmice Divizije II, Grupe A igrat će se u Ledenoj dvorani Zibel, a na prvenstvu će nastupiti reprezentacije Hrvatske, Italije, Rumunjske, Kine, Velike Britanije i Nizozemske. Tijekom prvenstva bit će odigrano ukupno 15 utakmica. Bit će to prilika da Sisak ponovno pokaže da može organizirati vrhunske sportske događaje! Vidimo se na tribinama! 🏒🙌

Bosanac završio u zatvoru u Hrvatskoj - Zapalio šumu jer ga je djevojka ostavila Jedan 21-godišnji državljanin BiH iz Čapljine završio je u istražnom zatvoru u Hrvatskoj nakon što je, prema sumnjama policije i tužilaštva, na Pelješcu zapalio nisko rastinje i suhu travu. Županijski sud u Dubrovniku odredio mu je jednomjesečni istražni zatvor. 🔥 Požar primijetio turist Sve je počelo kada je poljski turist, vozeći se državnom cestom D-414 između Brijeste i Luke Dubrave, primijetio mladića kako plinskim upaljačem pali suhu travu i nisko rastinje. Vatra se ubrzo proširila, a na teren su izašli pelješki vatrogasci koji su požar uspjeli brzo lokalizovati. Ipak, do tada je izgorjelo oko 2.500 kvadratnih metara površine. 👮 Policija ga pronašla uz pomoć kamera Nakon prijave pokrenuta je istraga. Policija je pregledala snimke nadzornih kamera, na osnovu kojih je utvrđeno vozilo povezano sa slučajem, a potom i identitet osobe koja je njime upravljala. Riječ je o 21-godišnjaku iz Čapljine koji je tokom ljetne sezone radio kao kuhar na Pelješcu i imao uredno prijavljeno boravište. Protiv njega je podnesena krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom. Mladić priznao djelo Prema navodima iz izvještaja, 21-godišnjak je tokom saslušanja u cijelosti priznao ono za šta ga terete. Sud je, prilikom odlučivanja o pritvoru, ocijenio da postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od ponavljanja krivičnog djela ili počinjenja težeg djela ukoliko bi osumnjičeni ostao na slobodi. Međutim, cijeli slučaj privukao je posebnu pažnju zbog navodnog motiva. Prema pisanju Dubrovačkog dnevnika, mladić je navodno zapalio rastinje zbog ljubavnog razočaranja nakon što ga je djevojka ostavila.

**TIHA KRIZA IZA ZATVORSKOG ZIDA** Bez službenika tretmana i stručnog osoblja, zatvor postaje tek skladište za ljude. Dok sigurnost u kaznenim tijelima često vežemo uz pravosudnu policiju i pišemo o njoj, drugi dio sustava, isto tako jako važan, neprimjetno puca. Sustavu kronično nedostaje i ostalog osoblja neophodnog za svakodnevno funkcioniranje. Pomalo zaboravljeni i slabo zastupljeni službenici i zaposlenici suočavaju se s akutnim manjkom, isto kao i službenici pravosudne policije. Psiholozi, socijalni pedagozi i socijalni radnici čine srce resocijalizacije. Njihov zadatak je pripremiti zatvorenike, počinitelje kaznenih djela, za povratak u društvo. Danas se taj sustav nalazi pred kolapsom zbog kroničnog nedostatka kadrova. Njihova jedina oruđa su komunikacija, iskustvo, procjena i profesionalno znanje. Kao i pravosudna policija, svakodnevno su izloženi pokušajima manipulacije, verbalnim prijetnjama pa i riziku od fizičkog napada. Donositi procjene o tome tko je spreman za izlazak na pogodnosti ili uvjetni otpust te, po novom Prijedlogu Zakona o tretmanu i smještaju osoba po punom izvršenju kazne zatvora, raditi na izvješću o procjeni vjerojatnosti da bi osoba mogla počiniti kazneno djelo, moramo priznati da je to posao stresan, složen i rizičan. Pogrešna procjena ne ugrožava samo njih, već potencijalno i cijelu zajednicu. Osim izravne opasnosti, izloženi su i snažnom psihološkom pritisku. Sekundarna traumatizacija, slušanje i obrada detalja o teškim zločinima te konstantan rad u stresnom okruženju dovode do brzog izgaranja. Umjesto da se s pojedincem radi dubinski i individualno, jedan službenik tretmana često vodi proces za desetke, pa i više zatvorenika. U takvim okolnostima rad se nužno svodi na rješavanje birokracije i ispunjavanje obrazaca, čime se gubi sama bit resocijalizacije. Ova kriza ne zaustavlja se samo na odjelu tretmana. Zatvori i kaznionice suočavaju se s akutnim manjkom i svih drugih službenika i zaposlenika koji su izravno vezani uz stabilnost, sigurnost i svakodnevni rad sustava. Sve je teže privući i zadržati zdravstvene radnike (liječnike, medicinske sestre/tehničare) koji snose veliki rizik skrbi za specifičnu populaciju. Uvijek su medicinske sestre jedine koje stoje uz pravosudnu policiju prilikom otvaranja zatvoreničkih soba i podjele terapije, ulaska u sobe i hitne intervencije. U posljednje vrijeme zatvorske ustanove muku muče i s nedostatkom kuhara koji osiguravaju redovitu prehranu u specifičnim sigurnosnim uvjetima. Neke ustanove su ili će biti prisiljene da prehranu osiguravaju putem cateringa, što dodatno ugrožava sigurnost, ali i povećava troškove. To povećanje troškova moglo se usmjeriti na povećanje plaća kuharima, čije je zanimanje danas traženo. Nedostaje i strukovnih učitelja i majstora koji će zatvorenike podučavati radnim vještinama i zanatima. Nitko ne razmišlja o tome da se samoodrživost zatvorskog sustava poveća sa sadašnjih mizernih 20 % većim radnim angažmanom zatvorenika, uz zapošljavanje novih strukovnih učitelja i majstora i povećanjem plaća ili uvođenjem varijabilne naknade za sve one koji „zarađuju“ za svoje ustanove. Mladi stručnjaci društveno-humanističkog, ali i zdravstvenog te obrtničkog usmjerenja sve rjeđe biraju zatvorski sustav. PLAĆE i uvjeti rada ne prate razinu stresa, opasnosti i specifične odgovornosti s kojom se susreću u zatvorskom okruženju, pa se radije odlučuju za poslove u školstvu, javnim službama ili privatnom sektoru. Bez dovoljnog broja kvalificiranih stručnjaka svih profila, kaznena tijela gube svoju odgojnu i rehabilitacijsku funkciju te postaju puka skladišta za izolaciju pojedinaca. Nakon izlaska iz zatvora na slobodu, društvo dobiva još potencijalno opasnije pojedince. Vrijeme je za hitnu reakciju mjerodavnih institucija, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, kroz poboljšanje materijalnih uvjeta rada, adekvatnu valorizaciju opasnosti posla i sustavnu podršku onima koji svakodnevno održavaju funkcionalnost zatvorskog sustava. Bez hrabrog i zakonodavno jasnog zaokreta (Zakon o zatvorskom sustavu), sva obećanja ostat će prazno slovo na papiru, a zatvorski sustav nastavit će kliziti prema potpunoj funkcionalnoj paralizi. Predlažemo da se razmotri mogućnost posebnih bonusa pri zapošljavanju i stipendija za mlade psihologe, socijalne pedagoge pa i liječnike. Armin Tatarević Predsjednik Sindikata Pravosudne Policije Hrvatske

𝐆𝐑𝐀𝐃 𝐒𝐈𝐒𝐀𝐊 𝐎𝐒𝐈𝐆𝐔𝐑𝐀𝐎 𝐁𝐄𝐒𝐏𝐎𝐕𝐑𝐀𝐓𝐍𝐈𝐇 𝟒𝟓𝟎.𝟎𝟎𝟎 𝐄𝐔𝐑𝐀 𝐙𝐀 𝐕𝐄𝐋𝐈𝐊𝐈 𝐏𝐑𝐎𝐉𝐄𝐊𝐓 𝐎𝐒𝐀𝐌 𝐎𝐒𝐍𝐎𝐕𝐍𝐈𝐇 Š𝐊𝐎𝐋𝐀 „𝐎𝐒𝐀𝐌 𝐙𝐀 𝐎𝐒𝐌𝐈𝐉𝐄𝐇 - 𝐙𝐍𝐀𝐍𝐉𝐄 𝐔 𝐏𝐎𝐊𝐑𝐄𝐓𝐔, 𝐂𝐉𝐄𝐋𝐎𝐃𝐍𝐄𝐕𝐍𝐀 𝐀𝐕𝐀𝐍𝐓𝐔𝐑𝐀“ Grad Sisak, kao nositelj projekta, osigurao je putem poziva Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih bespovratnih 450.000,00 eura za projekt „Osam za osmijeh - znanje u pokretu, cjelodnevna avantura“, kojim će se u osam sisačkih osnovnih škola unaprijediti i proširiti programi izvannastavnih aktivnosti za učenike. U projekt su uključene Osnovna škola Braća Bobetko, Osnovna škola Braća Ribar sa Područnom školom Žabno, Osnovna škola Budaševo-Topolovac-Gušće, Osnovna škola 22. lipnja, Osnovna škola Galdovo, Osnovna škola Ivana Kukuljevića, Osnovna škola Ivana Antolčića Komarevo te Osnovna škola Sela s Područnim školama Greda i Žažina. Projekt će u školskoj godini 2026./2027. obuhvatiti 1.250 učenika, dok se u sljedećoj školskoj godini planira uključivanje 1.261 učenika. Time se osigurava kontinuitet aktivnosti i mogućnost da velik broj djece, neovisno o tome koju školu pohađaju, dobije pristup kvalitetnim i suvremenim sadržajima. Posebna vrijednost projekta je u tome što će se u osam škola provoditi čak 292 skupine izvannastavnih aktivnosti. One će obuhvatiti različita područja, od digitalnih kompetencija, prirodoslovlja i matematike, ekologije i održivog razvoja, do kreativnog i kulturno-umjetničkog izražavanja, sporta te razvoja socijalnih i emocionalnih vještina. Cilj nije samo ponuditi učenicima više aktivnosti, već im omogućiti da kroz učenje, igru, istraživanje i praktičan rad razvijaju znanja i vještine koje će im trebati u budućnosti. Projekt donosi i snažniju suradnju među školama. Aktivnosti će se povezivati i razvijati kroz zajednički okvir, razmjenu iskustava i primjenu suvremenih metoda rada. Na taj način Grad Sisak želi smanjiti razlike među školama i omogućiti učenicima jednake prilike za sudjelovanje u kvalitetnim izvannastavnim programima. Važan dio projekta bit će i opremanje škola potrebnom didaktičkom, digitalnom i tehničkom opremom, što će omogućiti kvalitetniju i suvremeniju provedbu aktivnosti te učenicima približiti sadržaje na praktičan i zanimljiv način. Projekt ima i snažnu inkluzivnu komponentu. U aktivnosti će se uključivati i učenici koji dosad nisu u dovoljnoj mjeri sudjelovali u izvannastavnim programima, uz prilagodbu sadržaja njihovim potrebama i mogućnostima. Posebna se pozornost posvećuje razvoju socijalnih i emocionalnih vještina, suradnji, timskom radu i prihvaćanju različitosti. Projekt „Osam za osmijeh - znanje u pokretu, cjelodnevna avantura“ ujedno predstavlja važan korak u pripremi sisačkih osnovnih škola za postupno uvođenje modela cjelodnevne škole. Strukturirane i međusobno povezane izvannastavne aktivnosti postat će važan dio školskog života, a stečena iskustva i razvijeni programi temelj za njihovu dugoročnu održivost. Ukupna vrijednost projekta iznosi 450.701,74 eura. „Ž𝘦𝘭𝘪𝘮𝘰 𝘥𝘢 š𝘬𝘰𝘭𝘢 𝘣𝘶𝘥𝘦 𝘮𝘫𝘦𝘴𝘵𝘰 𝘯𝘢 𝘬𝘰𝘫𝘦 𝘥𝘫𝘦𝘤𝘢 𝘥𝘰𝘭𝘢𝘻𝘦 𝘴 𝘰𝘴𝘮𝘪𝘫𝘦𝘩𝘰𝘮, 𝘮𝘫𝘦𝘴𝘵𝘰 𝘯𝘢 𝘬𝘰𝘫𝘦𝘮 𝘯𝘦 𝘶č𝘦 𝘴𝘢𝘮𝘰 𝘪𝘻 𝘬𝘯𝘫𝘪𝘨𝘢, 𝘯𝘦𝘨𝘰 𝘪𝘴𝘵𝘳𝘢ž𝘶𝘫𝘶, 𝘴𝘵𝘷𝘢𝘳𝘢𝘫𝘶, 𝘴𝘶𝘳𝘢đ𝘶𝘫𝘶 𝘪 𝘰𝘵𝘬𝘳𝘪𝘷𝘢𝘫𝘶 𝘰𝘯𝘰 𝘶 č𝘦𝘮𝘶 𝘴𝘶 𝘯𝘢𝘫𝘣𝘰𝘭𝘫𝘪. 𝘜𝘱𝘳𝘢𝘷𝘰 𝘻𝘢𝘵𝘰 𝘰𝘷𝘢𝘫 𝘱𝘳𝘰𝘫𝘦𝘬𝘵 𝘯𝘪𝘫𝘦 𝘴𝘢𝘮𝘰 𝘶𝘭𝘢𝘨𝘢𝘯𝘫𝘦 𝘶 𝘪𝘻𝘷𝘢𝘯𝘯𝘢𝘴𝘵𝘢𝘷𝘯𝘦 𝘢𝘬𝘵𝘪𝘷𝘯𝘰𝘴𝘵𝘪, 𝘰𝘷𝘰 𝘫𝘦 𝘶𝘭𝘢𝘨𝘢𝘯𝘫𝘦 𝘶 𝘯𝘢š𝘶 𝘥𝘫𝘦𝘤𝘶 𝘪 𝘯𝘫𝘪𝘩𝘰𝘷𝘶 𝘣𝘶𝘥𝘶ć𝘯𝘰𝘴𝘵. Ž𝘦𝘭𝘪𝘮𝘰 𝘥𝘢 𝘴𝘷𝘢𝘬𝘰 𝘥𝘪𝘫𝘦𝘵𝘦, 𝘣𝘦𝘻 𝘰𝘣𝘻𝘪𝘳𝘢 𝘯𝘢 𝘵𝘰 𝘬𝘰𝘫𝘶 š𝘬𝘰𝘭𝘶 𝘱𝘰𝘩𝘢đ𝘢, 𝘪𝘮𝘢 𝘫𝘦𝘥𝘯𝘢𝘬𝘦 𝘮𝘰𝘨𝘶ć𝘯𝘰𝘴𝘵𝘪 𝘳𝘢𝘻𝘷𝘪𝘫𝘢𝘵𝘪 𝘴𝘷𝘰𝘫𝘦 𝘪𝘯𝘵𝘦𝘳𝘦𝘴𝘦, 𝘵𝘢𝘭𝘦𝘯𝘵𝘦 𝘪 𝘷𝘫𝘦š𝘵𝘪𝘯𝘦. 𝘖𝘴𝘢𝘮 š𝘬𝘰𝘭𝘢, 𝘴𝘵𝘰𝘵𝘪𝘯𝘦 𝘢𝘬𝘵𝘪𝘷𝘯𝘰𝘴𝘵𝘪 𝘪 𝘷𝘪š𝘦 𝘰𝘥 𝘵𝘪𝘴𝘶ć𝘶 𝘥𝘫𝘦𝘤𝘦, 𝘵𝘰 𝘫𝘦 𝘴𝘯𝘢𝘨𝘢 𝘰𝘷𝘰𝘨 𝘱𝘳𝘰𝘫𝘦𝘬𝘵𝘢. Ž𝘦𝘭𝘪𝘮𝘰 𝘱𝘰𝘷𝘦𝘻𝘢𝘵𝘪 𝘯𝘢š𝘦 š𝘬𝘰𝘭𝘦, 𝘰𝘵𝘷𝘰𝘳𝘪𝘵𝘪 𝘱𝘳𝘰𝘴𝘵𝘰𝘳 𝘯𝘰𝘷𝘪𝘮 𝘪𝘥𝘦𝘫𝘢𝘮𝘢 𝘪 𝘰𝘮𝘰𝘨𝘶ć𝘪𝘵𝘪 𝘥𝘫𝘦𝘤𝘪 𝘥𝘢 𝘶č𝘦 𝘯𝘢 𝘯𝘢č𝘪𝘯 𝘬𝘰𝘫𝘪 𝘪𝘮 𝘫𝘦 𝘣𝘭𝘪𝘻𝘢𝘬 𝘪 𝘻𝘢𝘯𝘪𝘮𝘭𝘫𝘪𝘷. 𝘒𝘢𝘥𝘢 𝘥𝘫𝘦𝘤𝘪 𝘥𝘢𝘮𝘰 𝘱𝘳𝘪𝘭𝘪𝘬𝘶 𝘥𝘢 𝘪𝘴𝘵𝘳𝘢ž𝘶𝘫𝘶, 𝘴𝘵𝘷𝘢𝘳𝘢𝘫𝘶 𝘪 𝘴𝘶𝘥𝘫𝘦𝘭𝘶𝘫𝘶, 𝘥𝘢𝘫𝘦𝘮𝘰 𝘪𝘮 𝘱𝘶𝘯𝘰 𝘷𝘪š𝘦 𝘰𝘥 𝘻𝘯𝘢𝘯𝘫𝘢, 𝘥𝘢𝘫𝘦𝘮𝘰 𝘪𝘮 𝘴𝘢𝘮𝘰𝘱𝘰𝘶𝘻𝘥𝘢𝘯𝘫𝘦, 𝘪𝘴𝘬𝘶𝘴𝘵𝘷𝘰 𝘪 𝘰𝘴𝘫𝘦ć𝘢𝘫 𝘱𝘳𝘪𝘱𝘢𝘥𝘯𝘰𝘴𝘵𝘪 𝘻𝘢𝘫𝘦𝘥𝘯𝘪𝘤𝘪“ istaknuo je gradonačelnik Domagoj Orlić.

Gradska vijećnica u crvenoj boji za Duchenne Sisak se 7. rujna, na inicijativu Saveza društava distrofičara Hrvatske (SDDH), osvjetljavanjem zgrade Gradske vijećnice crvenom bojom uključio u obilježavanje Svjetskog dana svjesnosti o Duchenne mišićnoj distrofiji (DMD) te se tako pridružio globalnoj kampanji podizanja svijesti o ovoj rijetkoj i progresivnoj bolesti. DMD je nasljedna i progresivna bolest koja uzrokuje postupno slabljenje mišića, uključujući i mišiće za disanje i rad srca. Ovogodišnja tema „Pristup mijenja živote“ podsjetila je na važnost jednakog pristupa pravodobnoj dijagnozi, kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi, informacijama, podršci i asistivnoj tehnologiji, ali i obrazovanju, zapošljavanju, mobilnosti i punom sudjelovanju u društvu. Osvjetljavanje Gradske vijećnice u crveno bilo je znak podrške osobama s Duchenne mišićnom distrofijom i njihovim obiteljima, uz poruku da zajedničkim zalaganjem možemo pridonijeti većoj pristupačnosti, uključivanju i jednakim mogućnostima za sve.

Hrvatska protjerala još jednog Srbina iz BiH zbog veličanja Mladića – plakao u policiji da hrani porodicu od posla u Hr Hrvatske vlasti donijele su odluku o ukidanju dozvole za boravak i rad 41-godišnjem državljaninu Bosne i Hercegovine nakon što je policija istražila njegove objave na društvenim mrežama. Prema rezultatima policijskog istraživanja, muškarac je objavljivao sadržaj kojim je veličao Ratka Mladića, pravomoćno osuđenog ratnog zločinca. Policija je navela da su u objavama korišteni tekstovi i simboli koji veličaju ratne zločince, zbog čega je takav sadržaj ocijenjen kao uznemirujući i uvredljiv za nacionalne osjećaje građana Hrvatske. Nakon provedenog postupka, ukinuta mu je dozvola za boravak i rad, a dobio je rok od sedam dana da napusti Hrvatsku, ali i teritoriju Evropskog ekonomskog prostora. Kako se navodi, tokom postupanja policiji je pokušao objasniti svoju situaciju, ističući da od posla u Hrvatskoj izdržava porodicu. Međutim, odluka hrvatskih vlasti nije završila samo na ukidanju dozvole. Protiv njega je podnesen i optužni prijedlog Općinskom sudu u Slavonskom Brodu zbog prekršaja prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira. Prema informacijama koje kruže na društvenim mrežama, u policijskoj stanici je plakao i molio da mu ne daju zabranu ulaska u Hrvatsku i Evropu jer u BiH hrani veliku porodicu i ima kredite u bankama. Ovo je još jedan slučaj u kojem je državljaninu BiH ukinut boravak i rad u Hrvatskoj zbog sadržaja povezanog s veličanjem Ratka Mladića. Poruka hrvatskih vlasti je jasna – pravo na rad i boravak stranaca može biti ukinuto kada vlasti utvrde da njihovo ponašanje predstavlja osnov za takvu odluku.

[PRIDRUŽITE SE 1. POLUMARATONU HRVATSKA DUBICA – HRVATSKA KOSTAJNICA! ] Povodom obilježavanja 35 godina proboja iz Hrvatske Kostajnice, organizira se 1. polumaraton Hrvatska Dubica – Hrvatska Kostajnica, dug 21 kilometar. Ova posebna sportska utrka povezat će Hrvatsku Dubicu i Hrvatsku Kostajnicu, a sudionicima pružiti priliku da kroz sport, druženje i zajedništvo obilježe važnu obljetnicu i prisjete se događaja koji su obilježili ovaj kraj. 📅 12. rujna ⏰ 7:00 sati – start utrke 📍 Start: Trg dr. Franje Tuđmana, Hrvatska Dubica 🏁 Cilj: Trg Nikole Šubića Zrinskog, Hrvatska Kostajnica 🏃 Tempo utrke: 5:30 min/km ⛰️ Staza: srednje zahtjevna 🕡 Okupljanje sudionika je u 6:30 sati kod DVD-a Hrvatska Kostajnica, a organiziran je i prijevoz do starta u Hrvatskoj Dubici. Pozivamo sve trkače, rekreativce, ljubitelje sporta i sve one koji žele biti dio ovog posebnog događaja da se pridruže polumaratonu i zajedno istrče 21 kilometar od Hrvatske Dubice do Hrvatske Kostajnice! 📞 Info i obavezne prijave za utrku: 099 348 8128 – Franjo Žnidarić, koordinator utrke

Provjerite koja stanja mogu biti temelj za ostvarivanje prava Sama dijagnoza bolesti nije dovoljna za automatsko ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak. Kod procjene se ne promatra samo naziv bolesti, nego prvenstveno posljedice na funkcioniranje osobe, primjerice može li samostalno: hodati hraniti se obavljati osobnu higijenu komunicirati održavati kućanstvo raditi sudjelovati u drugim svakodnevnim aktivnostima. Sljedeće skupine bolesti i zdravstvenih stanja mogu dovesti do značajnog funkcionalnog oštećenja, zbog čega osoba može ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak: neurološke bolesti poput multiple skleroze, Parkinsonove bolesti, epilepsije s teškim i učestalim napadajima, cerebralne paralize ili posljedica teških moždanih udara mentalni poremećaji i intelektualne teškoće, osobito kada značajno utječu na sposobnost samostalnog funkcioniranja bolesti mišićno-koštanog sustava, primjerice teški oblici artritisa, posljedice amputacija, ozbiljna oštećenja kralježnice ili teška ograničenja pokretljivosti teške bolesti vida, uključujući sljepoću i značajno oštećenje vida koje otežava samostalno kretanje i obavljanje svakodnevnih aktivnosti teška oštećenja sluha i govorno-jezične komunikacije, osobito kada značajno ograničavaju komunikaciju i samostalno sudjelovanje u društvu kronične bolesti, kada zbog svoje težine i trajnih posljedica uzrokuju ozbiljna funkcionalna ograničenja rijetke i nasljedne bolesti, ako uzrokuju značajna i trajna oštećenja funkcionalnih sposobnosti onkološke bolesti, kada bolest ili njezine posljedice uzrokuju ozbiljna i trajna funkcionalna ograničenja urođene malformacije i razvojni poremećaji, ako dovode do značajnog stupnja invaliditeta posljedice teških ozljeda i nesreća, kada rezultiraju trajnim oštećenjem funkcija ili potrebom za pomoći druge osobe. Koje neurološke bolesti mogu biti povezane s inkluzivnim dodatkom? Neurološke bolesti mogu uzrokovati različite stupnjeve invaliditeta, od relativno blagih smetnji koje omogućavaju potpuno samostalan život do teških oštećenja zbog kojih je osobi potrebna svakodnevna pomoć druge osobe. Primjerice, multipla skleroza može uzrokovati poremećaje hodanja, slabost ekstremiteta, poremećaje ravnoteže, probleme s vidom, izražen umor i kognitivne poteškoće, dok Parkinsonova bolest može dovesti do usporenosti pokreta, ukočenosti, tremora i poremećaja ravnoteže. Kod osoba koje su pretrpjele moždani udar moguće su trajne posljedice u obliku oduzetosti jedne strane tijela, poremećaja govora, gutanja ili kognitivnih funkcija. Kod ovih bolesti, kao i kod drugih neuroloških stanja, za ostvarivanje prava nije presudan samo naziv dijagnoze, nego stupanj funkcionalnog oštećenja koji je bolest izazvala. Mogu li osobe s mentalnim poremećajima ostvariti inkluzivni dodatak? Mogu, ako zdravstveno stanje uzrokuje odgovarajuća funkcionalna ograničenja koja zadovoljavaju propisane kriterije. Teži i dugotrajni mentalni poremećaji mogu značajno utjecati na sposobnost osobe da samostalno organizira svakodnevni život, brine o osobnoj higijeni, uzima terapiju, upravlja financijama, komunicira s drugim ljudima ili donosi odluke povezane sa svakodnevnim potrebama. Ostvaruju li osobe s kroničnim bolestima pravo na inkluzivni dodatak? Postojanje kronične bolesti samo po sebi nije dovoljno za automatsko ostvarivanje prava. Teška kronična bolest pluća može značajno ograničiti sposobnost hodanja i obavljanja fizičkih aktivnosti, dok teško zatajenje srca može uzrokovati izrazito smanjenu toleranciju napora, potrebu za čestim odmorom i ovisnost o pomoći druge osobe. Slično vrijedi i za druge kronične bolesti ako njihova težina dovodi do značajnog i trajnog funkcionalnog ograničenja. Mogu li osobe s invaliditetom ostvariti inkluzivni dodatak zbog više bolesti? Moguće je da osoba ima više zdravstvenih dijagnoza koje zajedno značajno utječu na njezino funkcioniranje. Osoba može istodobno imati neurološku bolest, oštećenje vida i bolest mišićno-koštanog sustava, pri čemu svaka od tih bolesti zasebno možda ne bi predstavljala jednako veliko ograničenje, ali njihov zajednički učinak može značajno smanjiti sposobnost samostalnog života. U postupku procjene zato je važno navesti sva relevantna zdravstvena stanja i njihove funkcionalne posljedice. Je li potrebna medicinska dokumentacija? Medicinska dokumentacija je važna zato što omogućuje uvid u dijagnozu, trajanje bolesti, njezinu težinu, provedeno liječenje i posljedice koje zdravstveno stanje ostavlja na svakodnevno funkcioniranje. Korisni mogu biti nalazi liječnika specijalista, otpusna pisma, nalazi dijagnostičkih pretraga, podaci o operacijama, rehabilitaciji, trajnoj terapiji i drugi medicinski dokumenti koji jasno opisuju funkcionalna ograničenja. Posebno je važno da dokumentacija, kada je to moguće, ne navodi samo naziv bolesti, nego i što osoba zbog te bolesti konkretno ne može ili teško može samostalno obavljati. Kako se procjenjuje pravo na inkluzivni dodatak? Postupak se temelji na procjeni zdravstvenog stanja i funkcionalnih sposobnosti, pri čemu se u okviru propisanog postupka provodi vještačenje kada je ono potrebno. Procjenjuju se različita područja funkcioniranja, ovisno o zdravstvenom stanju osobe, a konačna procjena određuje razinu potpore odnosno kategoriju prava koja pripada osobi ako su ispunjeni zakonski uvjeti. Zbog toga dvije osobe s istom dijagnozom mogu imati različitu razinu funkcionalnog oštećenja i, posljedično, različitu razinu prava na inkluzivni dodatak. Zahtjev za inkluzivni dodatak se podnosi nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, prema mjestu prebivališta. Uz zahtjev je korisno priložiti raspoloživu medicinsku dokumentaciju, nalaze specijalista, otpusna pisma, nalaze pretraga i drugu dokumentaciju koja pokazuje dijagnozu i, posebno, njezin utjecaj na svakodnevno funkcioniranje. Nakon podnošenja zahtjeva, provodi se postupak te se pribavlja nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, na temelju kojeg se utvrđuje razina potpore. Na kraju Hrvatski zavod za socijalni rad donosi rješenje o priznavanju ili nepriznavanju prava i odgovarajućoj razini potpore. Koji stupnjevi inkluzivnog dodatka postoje? Inkluzivni dodatak povezan je s razinama potpore, koje ovise o utvrđenom stupnju potrebne podrške. Što je funkcionalno oštećenje veće i što je osobi potrebna veća razina pomoći i podrške u svakodnevnom životu, to može biti viša razina potpore, pod uvjetima propisanim zakonom. Pravo na inkluzivni dodatak priznaje se kao postotak od osnovice od 120 eura. Pomoć se klasificira u pet razina na temelju popisa vrsta i težine invaliditeta, a iznos dodatka određuje se prema određenoj razini potpore i iznosi: 600 % osnovice za prvu razinu potpore (720 eura) 400 % osnovice za drugu razinu potpore (480 eura) 360 % osnovice za treću razinu potpore (432 eura) 135 % osnovice za četvrtu razinu potpore (162 eura) 115 % osnovice za petu razinu potpore (138 eura). 🔗👇https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/bolesti-zdravlje/popis-bolesti-za-inkluzivni-dodatak-provjerite-koja-stanja-mogu-biti-temelj-za-ostvarivanje-prava

Hrvatska vojska bit će opremljena moćnim samohodnim višecijevnim lanserom raketa Chunmoo K239, i to već od 2028. godine! Na današnjoj sjednici Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o opremanju Hrvatske vojske s 18 modernih raketnih sustava Chunmoo K239 vrijednih 435,2 milijuna eura bez PDV-a, koji će omogućiti sposobnost preciznog i učinkovitog djelovanja na dometima 300 i više kilometara. Nabava ovog modernog oružanog sustava jamčit će sigurnost 🇭🇷 naroda i naših interesa u vremenima geopolitičkih nestabilnosti i uspostaviti ravnotežu u naoružanju u našem susjedstvu. Danas je doneseno još pet odluka vezanih uz opremanje, modernizaciju i izgradnju Hrvatske vojske: ✔️ dodatno opremanje i unapređenje VBA Rafale sa standarda F3-R na F4 ✔️ nadogradnja borbenog komunikacijskog sustava #HRZ-a koju će provesti THALES i hrvatska tvrtka Odašiljači i veze ✔️ nabava protuoklopnog naoružanja i opreme ✔️ modernizacija radarskog sustava AN/FPS-117 ✔️ izgradnja novog multifunkcionalnog hangara za održavanje zrakoplova u Zračnoj bazi Zemunik

NASTAVLJA SE PRITISAK HRT-a I ODVJETNIKA: POKUŠAJI NAPLATE TUĐIH DUGOVA BEZ OIB-a, AKTIVIRANJE ZASTARA IZ 2013. I IGNORIRANJE OSOBNOG STEČAJA Nastavno na našu seriju objava o masovnim dopisima odvjetničkih ureda koji u ime HRT-a potražuju navodna dugovanja (često u apsolutnoj zastari), donosimo pet novih primjera izravno iz prakse koji pokazuju funkcioniranje sustava naplate. Ovi primjeri zorno prikazuju s kakvim se situacijama suočavaju potrošači. ⚠️ 1. SLUČAJ: POZIV ZA IZVANSUDSKU NAGODBU ZA DUG IZ 2013. GODINE Jedan od potrošača zaprimio je poziv za izvansudsku nagodbu za navodni dug za RTV pristojbu iz 2013. godine. Iako je dug plaćen još prije 13 godina, od građanina se traži da predoči dokaz o uplati. Budući da je zakonski zastarni rok za pojedinačne račune javne televizije jedna godina, prebacivanje tereta dokaza na potrošača nakon više od desetljeća je pravno neutemeljeno. Taktika je jasna: navesti građana na uplatu makar minimalnog iznosa kako bi se prekinula zastara i pravno oživio zastarjeli dug. I APP... ⚠️ 2. SLUČAJ: POTRAŽIVANJE DUGA KOJI JE VLADA OTPISALA 2015. GODINE Slučaj pogađa građanku koja je 2015. godine, odlukom Vlade RH zbog teškog socijalnog statusa, bila obuhvaćena službenim programom otpisa i oprosta dugovanja. Danas na njezinu adresu ponovno stiže obavijest o pokretanju postupka za taj isti, davno otpisani dug. Postavlja se pitanje kako je moguće da se socijalne mjere i službene odluke o otpisu ne knjiže u sustavima javnog servisa, čime se socijalno ugrožene građane ponovno izlaže pritisku naplate. ⚠️ 3. SLUČAJ: IGNORIRANJE PRAVOMOĆNOG RJEŠENJA O OSOBNOM STEČAJU Treći potrošač prošao je kroz zakonski postupak osobnog stečaja, nakon čega ga je sud pravomoćnim rješenjem oslobodio preostalih obveza. Prema zakonu, ti dugovi pravno više ne postoje i ne mogu biti predmet prisilne naplate. Unatoč tome, interna evidencija vjerovnika ignorira sudsku odluku i ponovno pokušava aktivirati stara potraživanja. ⚠️ 4. SLUČAJ: POKUŠAJ NAGODBE „ODOKA“ – ODVJETNICI NEMAJU NI OIB NI GODINU ROĐENJA!? Potrošač iz dalmatinskog mjesta, u kojem živi više osoba s istim imenom i prezimenom, primio je pisani poziv na nagodbu. Nakon što je od odvjetničkog ureda zatražio točne podatke o dužniku, dobio je priznanje da ured ne raspolaže ni OIB-om ni godinom rođenja tražene osobe. Budući da Financijska agencija (FINA) ovrhu bez OIB-a ne može provesti, uredi šalju pozive na nagodbu nasumičnim građanima istog imena, računajući da će netko u strahu potpisati priznanje tuđeg duga. ⚠️ 5. SLUČAJ: BANKOVNI ARHIVI NE ČUVAJU PODATKE IZ 2003. GODINE? U Zagrebu je zabilježen primjer gdje je građanka 25 godina uredno plaćala pristojbu putem trajnog naloga. Nakon uložena prigovora i zahtjeva za ispisom, utvrđeno je da joj se na teret stavlja navodni dug iz 2003. godine. Prilikom odlaska u banku radi podizanja potvrda u uplatama, dobila je odgovor da bankovne institucije ne čuvaju izvatke starije od 20 godina. Time se potrošači dovode u situaciju da ne mogu materijalno dokazati uplate za dugovanja koja vjerovnik izvlači nakon više od dva desetljeća, što je suludo, ali istinito! Ovi primjeri potvrđuju metodu u kojoj se, zbog nemogućnosti redovne naplate preko Fine uslijed nedostatka čistih podataka, koriste dopisi s pozivima na "nagodbe" kako bi građani sami potpisali vlastito priznanje duga. Podsjećamo na tri osnovna pravila obrane u ovakvim situacijama: 1. IZBJEGAVAJTE TELEFONSKO RJEŠAVANJE PROBLEMA – Telefonska komunikacija s odvjetničkim uredima najčešće služi za pritisak i navođenje na neoprezne izjave koje se mogu protumačiti kao priznanje duga. 2. NE UPLAĆUJTE PARCIJALNE IZNOSE I NE POTPISUJTE NAGODBE – Svaka uplata ili potpisivanje prijedloga nagodbe automatski prekida zastaru i pravno oživljava zastarjelo ili tuđe dugovanje. Tražite isključivo pismenu specifikaciju. 3. ULOŽITE ISKLJUČIVO PISANI PRIGOVOR – Prigovor zastare, pogrešnog identiteta ili osobnog stečaja šalje se preporučeno poštom ili na službeni e-mail ureda. Dok se o ovome slučaju provodi ispitni postupak Ureda pučke pravobraniteljice te se uključuju nadležna ministarstva i agencije, @haloinspektore nastavlja pratiti postupanja na terenu. Građani imaju svoja zakonska prava i nisu ovršni objekti. Podijelite ovu objavu kako bi vaši sugrađani na vrijeme prepoznali svoja prava i znali kako reagirati na sporne dopise. Ugnjeteni i ovršeni nisu sami. Jer to se može dogoditi već sutra i vama. (U prvom komentaru donosimo i šprancu prigovora) #HRT #pristojbe #ovrhe #nagodbe #zastare #odvjetnici #potrošači #pravagrađana #Haloinspektore