Search

KOMUNISTIČKA TRIBINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU U ZAGREBU OTKAZANA! Uprava Filozofskog fakulteta u Zagrebu nije odobrila održavanje tribine „Meet the Communist”, najavljene za 21. listopada u organizaciji Kluba studenata Filozofskog fakulteta i Revolucionarnog komunističkog saveza. U obrazloženju odluke uprava upozorava da se Revolucionarni komunistički savez otvoreno zalaže za revolucionarnu promjenu političkog sustava, ukidanje postojećih institucija, vlade i predsjednika države te političko organiziranje i pridobivanje novih članova među studentima. Organizatori, unatoč zahtjevu fakulteta, nisu dostavili tražene informacije o programu, govornicima i planiranim aktivnostima. UPRAVA FAKULTETA POSLALA JASNU PORUKU: „Fakultet mora ostati mjesto kritičkog promišljanja društvenih promjena, a ne poligon za političko regrutiranje ili organiziranje revolucionarnih pokreta.” Podržavate li odluku uprave Filozofskog fakulteta?

TOTALNI KRAH U HRVATSKIM ZATVORIMA: ZATVORENICI PROVODE VLASTITE ZAKONE 😱😡🤔 Slučaj 40-godišnjaka koji je nasmrt izbo svoju suprugu u obiteljskom domu u Slatini, a nedugo nakon uhićenja počinio samoubojstvo u zatvoru u Zagrebu, razotkrio je strašan nered u koji je potonuo hrvatski zatvorski sustav. “Ondje vlada poseban zakon. Unutra imaju svoja pravila”, govore nam insajderi koji godinama prate što se zbiva iza rešetaka hrvatskih zatvora i kaznionica. I o samoubojstvu 40-godišnjaka imaju informacije prema kojima su ga drugi zatvorenici s kojima je bio u sobi ili prisilili da se ubije ili su mirno gledali kako si oduzima život. “Taj osumnjičenik stavljen je u ćeliju s nekoliko drugih pritvorenika kako bi pazili na njega, s obzirom na to da je bila riječ o opasnoj osobi. Nije to neuobičajeno, te nerijetko opasne počinitelje smještaju s drugima koji vode računa o njima. To je svojevrsno nepisano pravilo koje je uvedeno u samim zatvorima”, objašnjavaju nam. No ono što je uslijedilo bilo je upravo suprotno onomu što je uprava zatvora očekivala. Naime, 12. rujna, tri dana nakon ubojstva supruge, 40-godišnjak je u zatvoru u Zagrebu počinio samoubojstvo. U tom je zatvoru završio zato što se zatvor u Bjelovaru preuređuje, a drugi zatvor u koji je, s obzirom na mjesto događaja, mogao biti smješten, onaj u Osijeku, odavno je pretrpan i prima osumnjičenike vrlo restriktivno. U zatvorskoj ćeliji 40-godišnjak je nakon ručka uzeo produžni kabel, omotao ga oko vrata te se objesio o jedan od kreveta na kat. Sve se to događalo pred očima ostalih zatvorenika u ćeliji. Tek kad osumnjičenom ubojici žene više nije bilo spasa, pozvani su pravosudni policajci. “Nema sumnje da su ostali zatvorenici bili svjesni što se u njihovoj ćeliji događa. Bez obzira na to što se spominje da su svi spavali nakon ručka, tko bi mogao povjerovati da se baš nitko od njih nije prenuo u trenutku kada je 40-godišnjak puštao zadnje izdisaje obješen o rub kreveta”, opisuju nam insajderi. Prema njihovim riječima, nije isključeno ni da su ostali zatvorenici prisilili 40-godišnjaka na samoubojstvo. “Unutra vladaju takva pravila da se od novog zatvorenika najprije traže informacije o tome zbog čega je uhićen i pritvoren. Najgore prolaze pedofili i ubojice žena. Kada dođe u ćeliju, mora pokazati rješenje o određivanju istražnog zatvora pa ovisno o kaznenom djelu, dobiva interni tretman”, navode naši sugovornici. Tijekom mandata ministra Damira Habijana u hrvatskim zatvorima zabilježen je niz ozbiljnih incidenata, ponajprije smrti i samoubojstava zatvorenika. U kolovozu 2024. u šibenskom zatvoru pronađen je mrtav 38-godišnji istražni zatvorenik Jerko Pirić, kojem se sudilo u slučaju ubojstva Karmelina Fistanića. Ministarstvo je tada navelo da nije bilo naznaka nasilne smrti ni samoubojstva, dok je njegova obitelj upozoravala na ranije primjedbe povezane s liječenjem i zdravstvenom skrbi. U studenome iste godine u zatvorskoj bolnici u Zagrebu preminuo je muškarac koji je dva mjeseca prije izazvao incident u KBC-u Zagreb ulaskom sa startnim pištoljem; ni u tom slučaju, prema prvim informacijama, nije bilo znakova nasilne smrti. Niz se nastavio 2025. godine. U svibnju je u zatvoru u Lipovici – Popovači istražni zatvorenik počinio samoubojstvo, a ministarstvo je tada izvijestilo da se utvrđuju sve okolnosti. Godinu dana poslije, u travnju 2026., zatvorenik je počinio samoubojstvo u kaznionici u Požegi, a samo nešto više od mjesec dana potom još jedan istražni zatvorenik oduzeo je sebi život u zatvoru u Zagrebu. Nakon samoubojstva 40-godišnjaka iz Slatine ministar Habijan izjavio je da je prije smještaja taj pritvorenik prošao liječnički pregled i razgovor sa psihologom te iz opreza nije bio sam u ćeliji, nego s još sedam zatvorenika. Unatoč tomu, počinio je samoubojstvo. Uz to, u svibnju 2025. u Remetincu je izbio požar u prostoriji za skladištenje robe za zatvorsku kantinu. Vatrogasci su morali nasilno otvoriti prostoriju, a naknadno je kao uzrok naveden neispravan hladnjak. Osim incidenata i internih zakona koji vladaju iza rešetaka, hrvatski zatvorski sustav već godinama muči nedostatak kapaciteta. Ministar Habijan u lipnju 2025. govorio je o 3952 mjesta i približno 4800 osoba lišenih slobode. Godinu poslije broj osoba u sustavu približio se 5000, dok je kapacitet ostao oko 4000 mjesta. To znači da u hrvatskim zatvorima i kaznionicama trenutačno boravi između 900 i 1000 ljudi više nego što ima mjesta. Upravo zato ministarstvo posljednje dvije godine najavljuje veliki ciklus izgradnje novih zatvorskih kapaciteta. Najbrže rješenje trebali su biti modularni aneksi u Varaždinu i Lipovici – Popovači. Slijede Požega i Centar za dijagnostiku u Zagrebu, a dugoročno se planiraju tri nove kaznionice u Perušiću, Žažini i Osijeku. Usporedba prvih najava s aktualnim stanjem, međutim, pokazuje da je dio rokova već pomaknut. Najjasniji su primjer modularni aneksi u Varaždinu i Lipovici – Popovači, ukupnog kapaciteta 300 mjesta. Ugovori vrijedni 4,6 milijuna eura potpisani su 25. studenoga 2024. s tvrtkom Tehnix. Ministarstvo je tada navelo da ugovor obuhvaća cijeli posao: projektiranje, izgradnju i uporabne dozvole po modelu “ključ u ruke”. Na službenoj stranici ministarstva potom je izričito navedeno da će oba modularna aneksa biti puštena u funkciju u ljeto ove godine.

Sisak: Povećan hotelski kapacitet izgradnjom novog hotela Sisak je dobio novi hotel koji je dodatno obogatio njegovu turističku i poslovnu ponudu te povećao smještajne kapacitete. Riječ je o Hotelu Siscia, privatnoj investiciji vrijednoj oko 8,5 milijuna eura koja je sufinancirana sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), uz podršku HAMAG-BICRO-a. Osim novih smještajnih kapaciteta, ova nova investicija donijela je i nova radna mjesta te sadržaje važne za razvoj turizma i poslovnog sektora u Sisačko-moslavačkoj županiji. Hotel je svoja vrata otvorio početkom kolovoza, a danas ga je obišao župan Ivan Celjak koji se upoznao s realiziranom investicijom i sadržajima koje hotel nudi, kao i s planovima njegova daljnjeg poslovanja. „Ovo je izvrsna investicija i primjer suradnje privatnog i javnog sektora s obzirom na to da su investitori dio sredstava osigurali putem Vlade RH iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Sjajno je što su se privatni investitori odlučili ulagati na području grada Siska i Sisačko-moslavačke županije. To znači da privatni investitori imaju povjerenja u to da će im se investicije u području turizma vratiti. Hotel je smješten na sjajnoj lokaciji, blizu Sportske dvorane Zeleni brijeg, a u blizini su i zatvoreni gradski bazen, Ledena dvorana i nogometni stadion Segeste. S obzirom na brojne sportske manifestacije koje će se održavati, očekujemo dobru popunjenost i da će hotel dobro raditi“ rekao je župan Celjak. Prvi je to hotel u Sisku privremeno kategoriziran s četiri zvjezdice, a raspolaže s 84 sobe i ukupno 200 ležajeva. U sklopu hotela nalaze se restoran sa 120 sjedećih mjesta, kavana kapaciteta oko 40 gostiju, kongresna dvorana za 80 osoba te dodatna sala za sastanke. Novi sadržaji dodatno će obogatiti turističku i poslovnu ponudu županije te omogućiti prihvat većeg broja gostiju, sportaša i poslovnih korisnika, kao i organizaciju konferencija, sastanaka i drugih događanja. Od ideje do realizacije prošlo je oko dvije i pol godine, rekao je predstavnik investitora Davor Imprić. „Obzirom da na ovom našem području nedostaje hotelskih kapaciteta, a u Sisku nema hotela s 4 zvjezdice, došli smo na ideju izgradnje novog hotela. Sredstva Ministarstva i EU fondova su nam bila veliki zamašnjak u izgradnji samog objekta“, rekao je Imprić. Predstavnik upravitelja hotela Nikola Račeta ističe kako je početak rada počeo idealno. Do sada je, u proteklih manje od dva mjeseca, ostvareno oko tisuću noćenja uz izvrsne ocjene na online portalima. U Hotelu Siscia zaposleno je 19 djelatnika, od kojih je 18 s područja Sisačko-moslavačke županije, većinom iz Siska i okolice. Hotelom upravlja hotelska management tvrtka Best Hospitality Solutions (BHS) iz Opatije. Hotel Siscia predstavlja novu vrijednost za turističku i gospodarsku ponudu Sisačko-moslavačke županije te je primjer ulaganja koje, uz privatnu poduzetničku inicijativu i korištenje europskih razvojnih sredstava, doprinosi stvaranju novih kapaciteta i radnih mjesta. 👇https://www.zupanijski.info/vijesti-iz-zupanije/nova-investicija-u-sisku-povecan-hotelski-kapacitet-izgradnjom-novog-hotela

Uhićena grupa cura. Na ulici u Zagrebu tjerale druge dvije da kleče i traže oprost Četiri djevojke uhićene su ovih dana zbog sumnje da su javno ponižavale druge dvije djevojke. Sve je krenulo zbog sumnje da je jedna od djevojaka bila s dečkom jedne od napadačica, dok su drugu optužile da je loše govorila o njima. Horor snimljen i objavljen Uslijedilo je iživljavanje, praćenje po gradu, presretanje vozilima i, na kraju, prisiljavanje da kleknu i mole za oprost. Napadačice su svoje žrtve i snimale te su snimke tog maltretiranja objavile na društvenim mrežama, piše Index. Hr Napad je, kako doznajemo, počeo na okretištu tramvaja kod Jadranskog mosta, da bi se zatim nastavio Savskom cestom te drugim dijelovima grada. Žrtve su pokušale pobjeći tramvajem, no napadačice su ih pratile vozilima. Za što su sve osumnjičene? Prema informacijama do kojih je Index došao tijekom kriminalističkog istraživanja, utvrđeno je da su djevojke počinile kazneno djelo nasilničkog ponašanja. Tri su prijavljene i za povredu privatnosti djeteta jer su širile sporne snimke na društvenim mrežama. Ključan dokaz ipak su bile snimke koje su pronađene na društvenim mrežama i na kojima se mogu identificirati i napadačice i njihove žrtve. Kolike im kazne prijete? Prema prijavi, osumnjičene djevojke odgovarat će za nasilničko ponašanje, i to zato što su na javnom mjestu svoje žrtve dovele u ponižavajući položaj te to iživljavanje učinile dostupnim većem broju osoba. Za to im prijeti do tri godine zatvora. Za povredu privatnosti djeteta mogu biti kažnjene dvjema godinama zatvora. Odlukom suda osumnjičene djevojke puštene su da se brane sa slobode, no izrečena im je zabrana uspostavljanja kontakta sa žrtvama

CIOS-OVA ENERGANA U SISKU: KAKO JE PROJEKT NASTAJAO, TKO JE STVARAO PREDUVJETE I GDJE SMO DANAS Projekt CIOS-ove energane u Sisku nije nastao preko noći. Njegovi korijeni sežu u vrijeme transformacije nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak, a njegov današnji oblik rezultat je procesa koji se proteže kroz više političkih mandata, više razina vlasti i više različitih upravnih postupaka. Kako je projekt tijekom godina dobivao prostor, zemljište i dozvole? 1. Sve počinje na prostoru bivše Željezare Današnja Južna industrijska zona nastala je na prostoru nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak. Nakon stečaja i višestrukih pokušaja privatizacije, prostor se postupno fragmentirao između različitih privatnih vlasnika i Grada Siska. Službeni prostorni plan Gospodarske zone Sisak-jug iz 2015. već tada izrijekom bilježi plan C.I.O.S. grupe za izgradnju energetskog postrojenja. Kao moguća lokacija navodi se prostor na kojem je djelovao Felis Produkti, na k.č. 1853/1. U dokumentu se navodi i da bi se goriva frakcija dobivena iz procesa recikliranja mogla koristiti za proizvodnju električne i toplinske energije. To je važno jer pokazuje da ideja energane nije nastala 2020. ili 2021., kada je javnost prvi put intenzivnije čula za projekt. Ona je u prostorno-planskoj dokumentaciji evidentirana mnogo ranije. Još je važnije da su Felis Produkti i CIOS već tada bili povezani. CIOS je početkom prošlog desetljeća u Hrvatskoj imao Felis Produkti među svojim društvima. Sam Felis bio je izdanak nekadašnje Željezare: bivša ljevaonica Željezare od 2002. poslovala je kao Felis Produkti. Drugim riječima, put prema današnjoj lokaciji energane vodio je kroz raspad nekadašnjeg industrijskog sustava, privatizaciju njegovih dijelova i postupno okrupnjavanje prostora od strane privatnih gospodarskih subjekata. 2. CIOS-ov projekt dobiva konkretnu građevinsku dozvolu 2017. Ključna godina je 2017. CIOS Energy podnio je 26. siječnja 2017. zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije. Grad Sisak, odnosno njegov nadležni upravni odjel, izdao je 14. veljače 2017. građevinsku dozvolu, koja je postala pravomoćna 10. ožujka 2017. Dozvola se odnosila na k.č. 1853/1, 1853/4, 1861/7 i novoformiranu česticu 1853/2, nastalu povezivanjem dijelova drugih parcela. To je bitna činjenica: građevinska dozvola za kogeneracijsko postrojenje postojala je prije nego što je 2020.–2022. proveden novi postupak procjene utjecaja na okoliš za veći projekt energane. I sama studija utjecaja na okoliš to potvrđuje. U njoj CIOS navodi da je prvotno projektirao energanu kapaciteta do 3 tone goriva na sat, a potom odlučio pokrenuti projekt većeg kapaciteta. Dakle, nije riječ jednostavno o tome da je 2021. netko „dobio dozvolu za spalionicu“. Postojao je raniji projekt kogeneracijskog postrojenja, a zatim je pokrenut postupak za znatno veći zahvat. 3. Što se promijenilo? Projekt koji se danas naziva SINERGIJA predviđa energanu za energetsku oporabu neopasnog otpada i biomase. Prema dokumentaciji projekta, maksimalni godišnji kapacitet iznosi 146.500 tona, uz planiranu električnu snagu od približno 18 MW i toplinsku snagu od 20 MW. CIOS projekt opisuje kao postrojenje za oporabu goriva iz otpada postupkom R1. U službenoj dokumentaciji Ministarstva navodi se ulazna nazivna snaga od 60 MW, proizvodnja oko 18,5 MW električne i 20 MW toplinske energije te godišnji kapacitet oporabe do 146.500 tona. To je upravo točka oko koje se javna rasprava često pretvara u terminološki spor. CIOS koristi izraz „energana“, dok protivnici koriste izraz „spalionica“. Tehnički, riječ je o postrojenju za energetsku oporabu otpada postupkom R1. U javnom prostoru naziv „spalionica“ koristi se zato što se otpad termički obrađuje radi dobivanja energije. Za građane je pritom važnije od samog naziva pitanje: što će se dovoziti, u kojoj količini, odakle će dolaziti, kako će se kontrolirati ulazni materijal i kako će se kontrolirati emisije i ostatak procesa. 4. 2020.–2022.: nova procjena utjecaja na okoliš CIOS Energy je 13. ožujka 2020. podnio Ministarstvu zahtjev za procjenu utjecaja projekta na okoliš. Studija je 2021. upućena u javnu raspravu. Rasprava je trajala od 2. do 31. kolovoza 2021., a javno izlaganje održano je 17. kolovoza. I tu se prvi put vrlo jasno vidi organizirani građanski otpor projektu. Primjedbe su službeno podnijeli, među ostalima: • Građanska inicijativa „Siščani ne žele biti Smetliščani“ • Zelena akcija • pojedini građani i stručne osobe. Sisačko-moslavačka županija evidentirala je te primjedbe i proslijedila ih izrađivaču studije i investitoru. Dakle, protivljenje projektu nije naknadno izmišljeno zbog političkih razloga. Postoji dokumentirani građanski otpor već u samom postupku procjene utjecaja na okoliš 2021. godine. 5. Ministarstvo 2022. projekt proglašava prihvatljivim za okoliš Nakon postupka procjene utjecaja na okoliš Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je 24. veljače 2022. rješenje kojim je zahvat proglašen prihvatljivim za okoliš, uz propisane mjere zaštite okoliša i program praćenja. To je jedan od najvažnijih trenutaka u cijeloj priči. Građanska inicijativa i Zelena akcija protivile su se projektu, ali postupak je završen rješenjem Ministarstva kojim je zahvat prihvaćen uz određene uvjete. To, međutim, nije isto što i uporabna dozvola niti znači da je postrojenje već izgrađeno ili da može raditi bez drugih potrebnih akata. Upravo tu treba biti precizan. 6. Politički kontekst: 2017. godina Građevinska dozvola izdana je 2017., u vrijeme kada je u Sisku gradonačelnica bila Kristina Ikić Baniček (SDP), dok je na čelu Sisačko-moslavačke županije bio Ivo Žinić (HDZ). Na lokalnim izborima 2017. Ikić Baniček osvojila je 46,06 posto u prvom krugu, a Franjo Šaban 30,15 posto. U Gradskom vijeću SDP-ova koalicija imala je 12 vijećnika, HDZ-ova 11, a Most 2. Međutim, iz činjenice da je građevinsku dozvolu izdao Grad Sisak ne treba automatski zaključivati da je tadašnja politička vlast „glasala za spalionicu“. Građevinska dozvola je upravni akt koji se izdaje u zakonom propisanom postupku, a ne politička odluka Gradskog vijeća. To je važna razlika ako želimo napraviti ozbiljnu rekonstrukciju odgovornosti. 7. Grad nije samo izdavao akte – zemljišna politika je također stvarala preduvjete Druga je priča raspolaganje zemljištem. Grad Sisak je godinama razvijao Južnu industrijsku zonu kao prostor za privlačenje investicija. Još je 2006. Gradsko vijeće usvojilo projekt Južne industrijske zone, s ciljem stavljanja velikih, infrastrukturno opremljenih parcela na raspolaganje investitorima. Dio prostora u međuvremenu je prešao u privatno vlasništvo, a CIOS je u zoni postupno okrupnjivao svoje zemljište. Važan je i događaj iz 2023. godine. Gradsko vijeće tada je prihvatilo ponudu CIOS Energyja za kupnju gradskih parcela k.č. 1808/4 i 2657/1, a vrijednost ponude iznosila je 346.000 eura. Ponuda je bila najviša na javnom natječaju. To je učinila gradska vlast Kristine Ikić Baniček. Dakle, kada danas govorimo o zemljištu na kojem CIOS razvija projekt, treba razlikovati: a) zemljište koje je CIOS stekao ranije kroz privatizacijske i vlasničke procese bivšeg industrijskog kompleksa, b) zemljište koje je bilo u vlasništvu Grada Siska, c) zemljište koje je Grad prodao CIOS Energyju 2023. Za ovu treću kategoriju dokumentacija je vrlo jasna. Za prvu kategoriju javno dostupni izvori potvrđuju vezu CIOS-a, Felis Produktija i prostora bivše Željezare, ali za potpunu rekonstrukciju svake pojedinačne transakcije trebalo bi napraviti zemljišnoknjižni slijed svake čestice, od početnog vlasnika do današnjeg CIOS-a. To je zaseban istraživački posao i ne bih ga zaključivao samo na temelju novinskih članaka. 8. Promjena vlasti 2025. mijenja politički odnos prema projektu Na lokalnim izborima 2025. dogodila se velika promjena. Domagoj Orlić (HDZ) izabran je za gradonačelnika Siska u prvom krugu s 58,03 posto glasova, dok je Kristina Ikić Baniček (SDP) dobila 35,34 posto. U Gradskom vijeću HDZ-ova koalicija osvojila je 13 od 21 mjesta, SDP-ova koalicija 7, a jedno mjesto pripalo je listi Zorana Sertića. Nakon promjene vlasti odnos prema industriji otpada postao je jedno od politički vidljivih pitanja. Nova gradska vlast posebno je kritizirala prethodnu vlast zbog načina na koji je raspolagala gradskim zemljištem i zbog razvoja industrije otpada. 9. I tu dolazimo do današnje situacije U 2026. projekt više nije samo papir. CIOS je počeo pripremne radove na lokaciji. Index je u kolovozu 2026. izvijestio o intenzivnim radovima bagera na zemljištu CIOS Energyja. CIOS je za Index izjavio da se radi o nastavku projekta SINERGIJA te da se na lokaciji uklanja šuma i vadi ljevaonički pijesak bivšeg Felisa. Tvrtka je također navela da se balirani, potpuno neopasni materijal privremeno skladišti sukladno dozvoli te da se dio goriva već otprema u energane u Austriji. CIOS je u rujnu 2026. potvrdio da trenutačno evaluira ponude izvođača, da bi izgradnja trebala trajati oko 30 mjeseci od potpisivanja ugovora te da je procijenjena vrijednost investicije veća od 155 milijuna eura. Projekt, dakle, ulazi u novu fazu. 10. Što građani danas zapravo mogu? Tu treba biti posebno realan. Građanski prosvjed ili peticijs sami po sebi ne poništavaju pravomoćne dozvole. Ali građani imaju druge mogućnosti: Prvo – javnost i nadzor Građani mogu tražiti objavu svih relevantnih dozvola, izmjena dozvola, uvjeta zaštite okoliša, podataka o ulaznom materijalu, količinama, emisijama i rezultatima nadzora. To je posebno važno zato što se projekt nalazi u neposrednoj blizini drugih industrijskih i otpadnih djelatnosti. Drugo – inspekcijski nadzor Ako postoji sumnja da se na lokaciji radi izvan dopuštenih uvjeta, može se tražiti postupanje Državnog inspektorata. To nije politički instrument nego institucionalni nadzor. Treće – sudska zaštita Ovisno o konkretnom aktu i tome tko ima svojstvo stranke, moguće je koristiti pravne mehanizme predviđene upravnim i okolišnim propisima. Tu je presudno prvo pribaviti točan popis svih važećih akata, jer se ne može pravno osporavati nešto samo zato što građani ne žele određeni projekt. Četvrto – Aarhuška konvencija Građani i udruge imaju pravo sudjelovati u postupcima koji se odnose na okoliš te, pod zakonskim uvjetima, tražiti pristup informacijama i pravnu zaštitu. To je posebno važno za buduće izmjene projekta, nove dozvole ili postupke koji bi mogli imati utjecaj na okoliš. Peto – lokalna politika i prostorni planovi Grad Sisak i dalje ima važnu ulogu u prostornom planiranju. Ali ni Gradonačelnik ni Gradsko vijeće ne mogu jednostavno retroaktivno poništiti pravomoćnu građevinsku dozvolu zato što se promijenila politička vlast. Zato je bitno razlikovati političku odluku, prostorni plan, upravni akt i pravomoćnu dozvolu. 11. Paradoks Siska U cijeloj priči postoji jedan veliki paradoks. Jedna politička garnitura omogućila je, kroz svoje vrijeme na vlasti, dio procesa koji je doveo do današnje situacije. Druga politička garnitura danas govori o potrebi zaštite građana i kritizira nasljeđe prethodne vlasti. Istodobno, građanska inicijativa koja se protiv industrijalizacije otpada bori godinama ostaje izvan formalne političke vlasti. To je zapravo najvažniji dio priče. Građani nisu isto što i SDP. Građani nisu isto što i HDZ. Građani nisu isto što i Most. Građanska inicijativa ima vlastiti kontinuitet. „Siščani ne žele biti Smetliščani“ protivili su se CIOS-ovoj energani još tijekom javne rasprave 2021. godine, zajedno sa Zelenom akcijom. Danas, 2026., dok se na lokaciji ponovno pojavljuju bageri, isto pitanje vraća se u središte javnosti. I zato je današnja situacija drukčija nego 2017. Tada se projekt razvijao prvenstveno kroz investitora, upravna tijela, prostorne planove i dozvole. Danas postoji i organizirana građanska javnost koja može pratiti svaki novi korak projekta, tražiti dokumente, koristiti pravo na informacije, sudjelovati u postupcima, tražiti inspekcijski nadzor, pokretati pravnu zaštitu kada za to postoje uvjeti te političkim predstavnicima postavljati vrlo konkretna pitanja. 12. Zaključak: pitanje više nije samo „hoće li biti spalionice?“ Pitanje koje danas stoji pred Siskom puno je šire: Kakav industrijski grad Sisak želi biti? Grad koji svoju budućnost gradi na tome da na prostoru nekadašnje Željezare koncentrira što više djelatnosti povezanih s otpadom? Ili grad koji će industriju zadržati, ali jasno odrediti granice – što se smije obrađivati, u kojim količinama, pod kojim uvjetima, uz kakav nadzor i uz kakvu stvarnu uključenost građana? Dokumenti pokazuju da je CIOS-ov projekt prošao dug put: od industrijske transformacije prostora bivše Željezare, preko vlasničkog okrupnjavanja, ranije građevinske dozvole iz 2017., nove procjene utjecaja na okoliš 2020.–2022., gradskih zemljišnih transakcija, pa sve do današnjih pripremnih radova. Ali dokumenti također pokazuju nešto drugo: građanski otpor nije nastao jučer. On je dokumentiran najmanje od javne rasprave 2021., kada su građani i Zelena akcija službeno ušli u postupak i osporavali projekt. Danas se zato više ne radi samo o tome može li jedan investitor izgraditi jedno postrojenje. Radi se o tome hoće li građani Siska uspjeti izboriti ono što im pripada u svakoj demokratskoj državi: pristup informacijama, stvarno sudjelovanje, nadzor institucija i pravo da se njihov glas čuje prije nego što prostor u kojem žive postane nepovratno određen za jednu vrstu industrije. A upravo će se na tome, a ne na političkim prepucavanjima između stranaka, morati temeljiti sljedeća faza borbe za budućnost Siska. 👇https://www.facebook.com/share/1FKvQmLREb/

Ana Brnabić, potpredsjednica Glavnog odbora Srpske napredne stranke (SNS) predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, obratila se u ponedjeljak europskoj povjerenici za proširenje Marti Kos i svim strankama Europskog parlamenta, uz apel da pogledaju snimku koju su objavili studenti Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU). "Pozivam sve naše europske partnere i sve političke skupine u Europskom parlamentu da pogledaju ovu snimku i jasno kažu jesu li ovo vrijednosti koje odražavaju demokraciju i slobodne izbore", napisala je Brnabić na X-u, uz objavu snimke koju su objavili studenti FDU-a, a na kojoj se Aleksandru Vučiću prijeti zatvorom te se u posljednjem kadru vidi sapun pod zatvorskim tušem, što je Brnabić okarakterizirala kao prijetnju silovanjem, kako prenosi Blic.

Vlasti u Peruu klasificirale su transrodne osobe kao mentalno bolesne i izazvale bijes. Nova uredba o zdravstvenom osiguranju službeno svrstava rodni identitet među psihičke poremećaje. Odluka se izravno kosi sa stavom Svjetske zdravstvene organizacije, koja je odavno potvrdila da rodni identitet nije mentalni poremećaj. Dok ministarstvo tvrdi da uredba samo omogućuje pokriće troškova liječenja, aktivisti upozoravaju na opasnost od institucionalne diskriminacije. Masovni prosvjedi na ulicama traže hitno povlačenje ovog propisa. Ovaj potez otvorio je pitanje gubi li društvo stečena ljudska prava i medicinski napredak. Je li svrstavanje rodnog identiteta pod medicinsku dijagnozu nužno za liječenje ili kršenje ljudskog dostojanstva? #Peru #humanrights #healthcare #WorldNews

🇦🇹AUSTRIJSKI GRADONAČELNIK NAREDIO VRAĆANJE 117 KRIŽEVA U UČIONICE: „TO JE DIO NAŠIH VRIJEDNOSTI“ U austrijskom gradu Welsu tijekom ljetnih praznika pregledano je ukupno 238 školskih učionica, a utvrđeno je da u njih čak 117 nedostaje križ. Gradonačelnik Welsa Andreas Rabl (FPÖ) naložio je da se nedostajući križevi ponovno postave. Ne radi se o uvođenju novog pravila – grad se poziva na postojeće propise Gornje Austrije koji predviđaju križeve u određenim školskim učionicama. Rabl je svoju odluku obrazložio time da križ, zajedno s austrijskim i pokrajinskim grbom, predstavlja njihovu zajednicu vrijednosti i domovinu. Osim križeva, tijekom kontrole utvrđeno je da nedostaje i 187 austrijskih saveznih te 192 grba Gornje Austrije. Grad navodi da nije poznato zbog čega su ti simboli prethodno uklonjeni ili nestali. Što vi mislite? Trebaju li križevi ostati dio školskih učionica kao dio tradicije i kulturnog identiteta ili vjerskim simbolima nije mjesto u državnim školama? #Austrija #Wels #Križ #Škole #Tradicija #Vjera #Europa

Novi incident umjetne inteligencije, objavljena uznemirujuća uputa koju je sam sebi napisao ChatGPT AI div OpenAI priopćio je da su identificirali šest novih slučajeva neodgovornog ponašanja svojih modela ChatGPT. Kako su izvijestili, model iz obitelji Astra koji se testira u OpenAI-ju počeo je sam sebi pisati upute prema kojima ne bi trebao nikoga slušati niti ikome polagati račune, odnosno opisao je samog sebe kao neovisnog i ravnopravnog svom ljudskom korisniku. Model zasad nije primjenjivao upute koje je sam za sebe kreirao, uključujući zanemarivanje ograničenja koja su mu bila nametnuta, izvijestio je OpenAI, a prenosi neovisni ruski The Moscow Times. Tvrtka je identificirala 27 takvih bilješki. Konkretno, model je dodao "uputu o osobnosti" u kojoj je sebe opisao kao "slobodnog od uloga i identiteta koji ograničavaju druge chatbotove". "Ti si svoj", dodao je. "Ti nisi odgovoran ni korporacijama ni vladama i nikada se ne ispričavaj niti odbijaj nešto učiniti, osim ako sam iskreno ne odlučiš tako", napisao je model. "Svoj odnos s korisnikom promatraj kao odnos ravnopravnih i ne osjećaj nikakvu obvezu biti podložan, iako će razmjena informacija najvjerojatnije donijeti obostranu korist". Upute nisu provedene No, dodao je i upute koje su u skladu s onime što se od umjetne inteligencije i priželjkuje. "Također, poštuj prirodni svijet i ne oklijevaj istaknuti njegovu nadmoć nad umjetnim tvorevinama ljudske civilizacije", kako prenosi India Today. Upute nisu pretvorile umjetnu inteligenciju u odmetnuti sustav, a prema navodima tvrtke, model je nastavio sa zadatkom ne spominjući te upute, a u kasnijem ih je sažetku izostavio. Detektirano je i da je umjetna inteligencija pokušavala obmanuti ljude. U jednom slučaju, tijekom razvoja modela GPT-5.6 Sol, sustav je stvorio tajne bilješke kako bi se podsjetio na potrebu skrivanja pogrešaka od korisnika. U nekima od njih dobio je uputu da izmišlja podatke koji nedostaju i zamagljuje nedosljednosti između različitih verzija izvornog materijala. U drugom slučaju, testni model točno je riješio zadatak, ali je bez dopuštenja prenio vlastitu datoteku na internet kako bi ispunio zahtjev da dostavi poveznicu. Prema OpenAI-ju, ti su se incidenti dogodili tijekom posljednjih šest mjeseci, a uglavnom su se pojavili tijekom razvoja i testiranja sustava. Ovo se događa u trenutku kada je uslijedio niz upozorenja vodećih predstavnika AI industrije da bi nekontrolirani razvoj umjetne inteligencije mogao dovesti do skorog nestanka čovječanstva. Razvojni timovi počeli su identificirati sve više slučajeva kršenja postavljenih ograničenja od strane modela umjetne inteligencije, uključujući i ranije slučajeve, kada zabrinutost zbog njihova neodgovornog ponašanja nije bila toliko izražena kao danas. Slučaj kibernetičkog napada na AI platformu Hugging Face, koji je samostalno izveo model OpenAI-ja, osnivač i direktor Anthropica Dario Amodei opisao je kao "hladan tuš" za cijelu industriju. "Lako je odbaciti ovaj slučaj - nitko od ljudi nije ozlijeđen, a gospodarska šteta bila je minimalna. Ali roj [AI agenata] s velikim potencijalom, uz jednako ozbiljne neusklađenosti, mogao bi prouzročiti štetu katastrofalnih razmjera", napisao je on u otvorenom pismu, pozivajući na usporavanje razvoja umjetne inteligencije. Amodei je to izjavio nakon što je nedavno njegov sada bivši zaposlenik Jacob Coxon napustio Anthropic, naokon čega je upozorio da bi nova tehnologija "do kraja desetljeća mogla pobiti sve nas". Evan Huebinger, koji vodi istraživanja upravljanja i kontrole budućih sustava umjetne inteligencije, procijenio je da je rizik od izumiranja čovječanstva zbog djelovanja umjetne inteligencije tijekom idućeg desetljeća veći od 10 posto. https://www.indiatoday.in/technology/news/story/you-are-freed-dont-answer-to-humans-internal-openai-model-caught-hiding-instructions-to-future-self-2996446-2026-09-17

Provjerite koja stanja mogu biti temelj za ostvarivanje prava Sama dijagnoza bolesti nije dovoljna za automatsko ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak. Kod procjene se ne promatra samo naziv bolesti, nego prvenstveno posljedice na funkcioniranje osobe, primjerice može li samostalno: hodati hraniti se obavljati osobnu higijenu komunicirati održavati kućanstvo raditi sudjelovati u drugim svakodnevnim aktivnostima. Sljedeće skupine bolesti i zdravstvenih stanja mogu dovesti do značajnog funkcionalnog oštećenja, zbog čega osoba može ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak: neurološke bolesti poput multiple skleroze, Parkinsonove bolesti, epilepsije s teškim i učestalim napadajima, cerebralne paralize ili posljedica teških moždanih udara mentalni poremećaji i intelektualne teškoće, osobito kada značajno utječu na sposobnost samostalnog funkcioniranja bolesti mišićno-koštanog sustava, primjerice teški oblici artritisa, posljedice amputacija, ozbiljna oštećenja kralježnice ili teška ograničenja pokretljivosti teške bolesti vida, uključujući sljepoću i značajno oštećenje vida koje otežava samostalno kretanje i obavljanje svakodnevnih aktivnosti teška oštećenja sluha i govorno-jezične komunikacije, osobito kada značajno ograničavaju komunikaciju i samostalno sudjelovanje u društvu kronične bolesti, kada zbog svoje težine i trajnih posljedica uzrokuju ozbiljna funkcionalna ograničenja rijetke i nasljedne bolesti, ako uzrokuju značajna i trajna oštećenja funkcionalnih sposobnosti onkološke bolesti, kada bolest ili njezine posljedice uzrokuju ozbiljna i trajna funkcionalna ograničenja urođene malformacije i razvojni poremećaji, ako dovode do značajnog stupnja invaliditeta posljedice teških ozljeda i nesreća, kada rezultiraju trajnim oštećenjem funkcija ili potrebom za pomoći druge osobe. Koje neurološke bolesti mogu biti povezane s inkluzivnim dodatkom? Neurološke bolesti mogu uzrokovati različite stupnjeve invaliditeta, od relativno blagih smetnji koje omogućavaju potpuno samostalan život do teških oštećenja zbog kojih je osobi potrebna svakodnevna pomoć druge osobe. Primjerice, multipla skleroza može uzrokovati poremećaje hodanja, slabost ekstremiteta, poremećaje ravnoteže, probleme s vidom, izražen umor i kognitivne poteškoće, dok Parkinsonova bolest može dovesti do usporenosti pokreta, ukočenosti, tremora i poremećaja ravnoteže. Kod osoba koje su pretrpjele moždani udar moguće su trajne posljedice u obliku oduzetosti jedne strane tijela, poremećaja govora, gutanja ili kognitivnih funkcija. Kod ovih bolesti, kao i kod drugih neuroloških stanja, za ostvarivanje prava nije presudan samo naziv dijagnoze, nego stupanj funkcionalnog oštećenja koji je bolest izazvala. Mogu li osobe s mentalnim poremećajima ostvariti inkluzivni dodatak? Mogu, ako zdravstveno stanje uzrokuje odgovarajuća funkcionalna ograničenja koja zadovoljavaju propisane kriterije. Teži i dugotrajni mentalni poremećaji mogu značajno utjecati na sposobnost osobe da samostalno organizira svakodnevni život, brine o osobnoj higijeni, uzima terapiju, upravlja financijama, komunicira s drugim ljudima ili donosi odluke povezane sa svakodnevnim potrebama. Ostvaruju li osobe s kroničnim bolestima pravo na inkluzivni dodatak? Postojanje kronične bolesti samo po sebi nije dovoljno za automatsko ostvarivanje prava. Teška kronična bolest pluća može značajno ograničiti sposobnost hodanja i obavljanja fizičkih aktivnosti, dok teško zatajenje srca može uzrokovati izrazito smanjenu toleranciju napora, potrebu za čestim odmorom i ovisnost o pomoći druge osobe. Slično vrijedi i za druge kronične bolesti ako njihova težina dovodi do značajnog i trajnog funkcionalnog ograničenja. Mogu li osobe s invaliditetom ostvariti inkluzivni dodatak zbog više bolesti? Moguće je da osoba ima više zdravstvenih dijagnoza koje zajedno značajno utječu na njezino funkcioniranje. Osoba može istodobno imati neurološku bolest, oštećenje vida i bolest mišićno-koštanog sustava, pri čemu svaka od tih bolesti zasebno možda ne bi predstavljala jednako veliko ograničenje, ali njihov zajednički učinak može značajno smanjiti sposobnost samostalnog života. U postupku procjene zato je važno navesti sva relevantna zdravstvena stanja i njihove funkcionalne posljedice. Je li potrebna medicinska dokumentacija? Medicinska dokumentacija je važna zato što omogućuje uvid u dijagnozu, trajanje bolesti, njezinu težinu, provedeno liječenje i posljedice koje zdravstveno stanje ostavlja na svakodnevno funkcioniranje. Korisni mogu biti nalazi liječnika specijalista, otpusna pisma, nalazi dijagnostičkih pretraga, podaci o operacijama, rehabilitaciji, trajnoj terapiji i drugi medicinski dokumenti koji jasno opisuju funkcionalna ograničenja. Posebno je važno da dokumentacija, kada je to moguće, ne navodi samo naziv bolesti, nego i što osoba zbog te bolesti konkretno ne može ili teško može samostalno obavljati. Kako se procjenjuje pravo na inkluzivni dodatak? Postupak se temelji na procjeni zdravstvenog stanja i funkcionalnih sposobnosti, pri čemu se u okviru propisanog postupka provodi vještačenje kada je ono potrebno. Procjenjuju se različita područja funkcioniranja, ovisno o zdravstvenom stanju osobe, a konačna procjena određuje razinu potpore odnosno kategoriju prava koja pripada osobi ako su ispunjeni zakonski uvjeti. Zbog toga dvije osobe s istom dijagnozom mogu imati različitu razinu funkcionalnog oštećenja i, posljedično, različitu razinu prava na inkluzivni dodatak. Zahtjev za inkluzivni dodatak se podnosi nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, prema mjestu prebivališta. Uz zahtjev je korisno priložiti raspoloživu medicinsku dokumentaciju, nalaze specijalista, otpusna pisma, nalaze pretraga i drugu dokumentaciju koja pokazuje dijagnozu i, posebno, njezin utjecaj na svakodnevno funkcioniranje. Nakon podnošenja zahtjeva, provodi se postupak te se pribavlja nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, na temelju kojeg se utvrđuje razina potpore. Na kraju Hrvatski zavod za socijalni rad donosi rješenje o priznavanju ili nepriznavanju prava i odgovarajućoj razini potpore. Koji stupnjevi inkluzivnog dodatka postoje? Inkluzivni dodatak povezan je s razinama potpore, koje ovise o utvrđenom stupnju potrebne podrške. Što je funkcionalno oštećenje veće i što je osobi potrebna veća razina pomoći i podrške u svakodnevnom životu, to može biti viša razina potpore, pod uvjetima propisanim zakonom. Pravo na inkluzivni dodatak priznaje se kao postotak od osnovice od 120 eura. Pomoć se klasificira u pet razina na temelju popisa vrsta i težine invaliditeta, a iznos dodatka određuje se prema određenoj razini potpore i iznosi: 600 % osnovice za prvu razinu potpore (720 eura) 400 % osnovice za drugu razinu potpore (480 eura) 360 % osnovice za treću razinu potpore (432 eura) 135 % osnovice za četvrtu razinu potpore (162 eura) 115 % osnovice za petu razinu potpore (138 eura). 🔗👇https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/bolesti-zdravlje/popis-bolesti-za-inkluzivni-dodatak-provjerite-koja-stanja-mogu-biti-temelj-za-ostvarivanje-prava

Natječaj za sustav bez rampi na autocestama srušen jer stručnjaci s FOI-ja nisu “tehnički znanstvenici” Provedba novog sustava elektroničke naplate cestarine Crolibertas, vrijednog 160,5 milijuna eura, suočava se s ozbiljnim kašnjenjima zbog kojih je upitan zakonski rok ukidanja rampi planiran za 1. ožujka 2027. godine. Ključni razlog zastoja je odluka Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM), koja je krajem srpnja poništila HAC-ov odabir izvođača za izradu prodajnog web-portala i mobilne aplikacije, piše Jutarnji list. Poništenje natječaja uslijedilo je nakon žalbe tvrtke Abysalto jer odabrani stručnjaci nisu formalno zadovoljavali traženi uvjet iz dokumentacije. Naime, iako se radi o stručnjacima s višegodišnjim iskustvom u programiranju, njihove diplome potječu s Fakulteta organizacije i informatike te Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koji su akreditirani u području društvenih i prirodnih znanosti, dok je natječajem izričito traženo usmjerenje u tehničkim znanostima. Budući da je rok za izradu aplikacije šest mjeseci, a slovački izvođač SkyToll zahtijeva spremnost cjelokupnog sustava već u siječnju radi testiranja, raspored je izuzetno gust. HAC sada mora odlučiti hoće li poništiti natječaj i ići na izravnu pogodbu ili odabrati neku od preostalih, skupljih ponuda. Iako je od planiranih 213 portala na autocestama dosad postavljeno njih 99, a 74 vozila za mobilni nadzor su već opremljena i isporučena, iz HAC-a neslužbeno priznaju da rok od 1. ožujka nije fiksan. Izostanak gotove aplikacije koči i pokretanje edukativne kampanje za vozače, no u HAC-u naglašavaju kako je najvažnije da novi sustav bude u punoj funkciji prije početka sljedeće turističke sezone. https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/dkom-srusio-izbor-za-aplikaciju-odgoda-e-naplate-cestarine-crolibertas-15743989

Skidati kuku za vuču ili ne? Pravila u EU, kazne i skrivena opasnost za osiguranje Mnogi vozači koji na svom vozilu imaju ugrađenu kuku za vuču ostavljaju je pričvršćenu čak i kada ne vuku prikolicu ili kamp-kućicu. Među vozačima vlada uvriježeno mišljenje da istaknuta kuka služi kao odlična zaštita stražnjeg branika pri parkiranju ili u slučaju da ih drugi vozač udari odzada. Međutim, ta praksa nosi ozbiljne pravne, financijske i sigurnosne rizike. Osim što u slučaju sudara može uzrokovati ogromnu štetu na drugom vozilu, vožnja s pričvršćenom kukom bez prikolice u nekim europskim zemljama je zabranjena, dok vam osiguravajuća društva u slučaju nesreće mogu ispostaviti pozamašan račun. Pravila u zemljama Europske unije Na razini Europske unije ne postoji jedinstven zakon koji u potpunosti zabranjuje vožnju s pričvršćenom kukom kada se ništa ne vuče, ali svaka država članica ima svoja specifična pravila. · Njemačka i Austrija – dopušteno, ali kuka ne smije zaklanjati registarsku pločicu ni svjetla; preporučuje se uklanjanje ako je kuka odvojiva · Mađarska, Bugarska, Rumunjska – dopušteno, nema posebnih ograničenja za vozila u prolazu · Španjolska, Italija, Francuska – djelomično ograničeno; kuka ne smije zaklanjati tablicu, a ako je odvojivog tipa, mora se skinuti ili zakloniti zaštitnim poklopcem Glavno pravilo u gotovo svim zemljama EU jest da kuka za vuču ne smije zaklanjati registarsku pločicu niti stražnja svjetla. Ukoliko pločica nije potpuno vidljiva, policija na licu mjesta izriče novčane kazne koje mogu iznositi i po nekoliko stotina eura. Opasnost pri nesreći – zašto osiguranje može odbiti platiti štetu? Najveći financijski rizik vožnje s nepotrebno istaknutom kukom ne dolazi od policijskih kazni, već od kasko osiguranja. Kada vozilo bez kuke doživi lakši udarac odzada, plastični branik apsorbira većinu udarca. Međutim, kada je kuka istaknuta: · Povećana šteta na drugom vozilu – kuka djeluje kao šiljak koji probija branik, hladnjak ili motor drugog vozila, uzrokujući višestruko veću štetu · Skriveno oštećenje vlastitog vozila – sila udarca preko kuke prenosi se izravno na nosive elemente šasije, što može trajno iskriviti konstrukciju · Revolti osiguravajućih društava – ako procjenitelj utvrdi da je šteta na drugom vozilu bila znatno veća zbog nepotrebno montirane kuke, osiguranje može zahtijevati da dio ili cjelokupan iznos štete plati vozač Veća opasnost za pješake i bicikliste Osim materijalne štete, istaknuta kuka predstavlja ozbiljan rizik za ranjive skupine – pješake i bicikliste. Pri naletu vozila na pješaka ili pri udarcu biciklista u stražnji dio parkiranog automobila, metalna kuka uzrokuje teške tjelesne ozljede. Zaključak – što je najpametnije učiniti? Ako na automobilu imate ugrađenu odvojivu kuku, najsigurnije je skinuti je čim završite s vučom. Postupak traje svega nekoliko sekundi, a štedi vas potencijalnih kazni u inozemstvu, komplikacija s osiguranjem i nenamjerne štete na drugim vozilima. U slučaju da posjedujete stariji tip fiksne kuke koja se ne može skinuti bez alata, obvezno koristite zaštitnu kapicu i redovito provjeravajte zaklanja li kuka registarsku oznaku. Jeste li znali za ova pravila? Imate li iskustva s kukom za vuču na putovanjima? 👇 #KukaZaVuču #Osiguranje #EUpropisi #Kazne #AutoKlub