Naše pravo na pristup vlastitim osobnim podacima treba početi koristiti Izdvojit ćemo neke od životno mogućih primjera prava na pristup osobnim podacima: Primjer 1. Zaposlenik dobije otkaz. Tjedan dana kasnije podnese zahtjev bivšem poslodavcu da želi pristup svim svojim osobnim podacima u dosjeu. Bivši poslodavac ne smije ga tražiti pojašnjenje svrhe, bez obzira mogle bi li ga neke informacije koštati gubitka potencijalnog sudskog spora u budućnosti. Primjer 2. Pojedinac traži od svoje jedinice lokalne uprave pristup podacima. JLS ima o pojedincu ogromne količine podataka i argumentirano sumnja da je pojedinac svjestan o kojoj se količini podataka radi. U tom slučaju JLS može tražiti pojedinca da specificira svoj zahtjev na konkretne evidencije, obrade ili dokumentaciju. Pri tom ne smije doći do skrivanja podataka od pojedinca. Primjer 3. Bivši kandidat za radno mjesto traži pristup svojim podacima. Nesuđeni poslodavac želi izbjeći davanje pristupa bivšem kandidatu i briše njegove osobne podatke, životopis i priloženu dokumentaciju iako rokovi zadržavanja takve dokumentacije nisu protekli. U tom slučaju poslodavac je u kršenju GDPR-a. Primjer 4. Ako organizacija ima osjetljive osobne podatke pojedinca, mora osigurati sigurnost tih podataka. Npr. ne možemo slati emailom zdravstvene podatke ili isplatne liste bez prethodne enkripcije ili postavljanja lozinke na dokumente. U takvim slučajevima se može iskoristiti i USB stik poslan preporučenom pošiljkom. Primjer 5. Jedan od managera u kompaniji ima rezervirano parkirno mjesto za njegovo službeno vozilo. Međutim, vrlo često nailazi da se na njegovom rezerviranom mjestu parkira nečiji tuđi auto. Želi saznati tko je taj vozač i traži od svoje kompanije uvid u snimke video nadzora u garaži kako bi otkrio tko je "besramnik". To nije zahtjev za pristup podacima, jer manager traži uvid u tuđe osobne podatke, a za to mora imati valjani pravni temelj iz članka 6. GDPR-a. Zahtjev se odbija. Primjer 6. Pojedinac kao podnositelj zahtjeva ne mora se pozvati na članak 15. GDPR-a ili koristiti pravne termine iz GDPR-a da bi njegov zahtjev bio valjan. Dovoljno je i da napiše da želi pristup osobnim podacima koji se odnose na njega ili informacijama koje voditelj obrade ima o njemu. Primjer 7. Tvrtka X na svojim web stranicama i u Obavijesti o privatnosti objavila je dvije email adrese: jednu za opća pitanja i drugu za GDPR zahtjeve. Fizička osoba podnese svoj zahtjev za pristup podacima na prvu email adresu namijenjenu općim pitanjima. Tvrtka X mora prihvatiti zahtjev za pristup podacima kao valjan. Međutim, ako pojedinac pošalje zahtjev na email adresu koju je našao na listi provjere ispravnosti sanitarija Tvrtke X, tada se takav zahtjev ne treba smatrati valjanim. Primjer 8. Pojedinac traži uvid u snimku video nadzora Tvrtke na kojoj se on nalazi. Tvrtka ne treba vršiti identifikaciju svih snimljenih osoba, već traži dodatne informacije od pojedinca, npr. točno vrijeme i datum i dodatne informacije, kako bi identificirao pojedinca (dodat ćemo zgodno pitanje: "Kako ste bili odjeveni?"). Primjer 9. Pojedinac je sklopio ugovor s Pružateljem usluge i sad telefonskim pozivom korisničkoj službi traži pristup svojim podacima. Agent ne može znati radi li se o istoj osobi, ali Tvrtka može slanjem posebnog koda putem SMS poruke provjeriti s pojedincem njegovu autentičnost. Primjer 10. Uzimanje kopije osobne iskaznice u svrhu identifikacije pojedinca koji želi pristup svojim osobnim podacima može dovesti do rizika za tog pojedinca, krađe identiteta i smatra se neprimjerenim osim slučajeva kada je to neophodno ili u skladu s nekim propisom. To vrijedi posebno za banke, hotele, rent-a-car i sl. Također, nisu svi podaci s osobne iskaznice neophodni. Oni koji to nisu (npr. fotografija, nacionalnost, broj OI, posebni kodovi), trebaju se zacrniti. Primjer 11. Kandidat za radno mjesto predao je životopis i zamolbu. Tijekom intervjua, predstavnik potencijalnog poslodavca pisao je bilješke o kandidatu. Kandidat nakon toga traži pristup svojim osobnim podacima prikupljenim tijekom postupka selekcije. Potencijalni poslodavac dužan je dati pristup osobnim podacima koje je kandidat dao putem životopisa i zamolbe, kao i sažetak bilješki uključujući i osobne dojmove o kandidatu. I još puno primjera je navedeno u odličnom dokumentu prijedlog Smjernica EDPB (European Data Protection Board) o pravu na pristup osobnim podacima, koje su na javnoj raspravi. Svatko tko želi, može sudjelovati na javnoj raspravi, kao i pročitati prijedlog EDPB Smjernica: https://edpb.europa.eu/our-work-tools/documents/public-consultations/2022/guidelines-012022-data-subject-rights-right_en Photo by Yan Krukov from Pexels #gdprcroatia

Znanstvenik u Nu2 poručio; živimo u razdoblju koje podsjeća na propast velikih carstava Astronom i učitelj Korado Korlević, gostovao je u emisiji Nedjeljom u 2 gdje je govorio o svemiru, oružju, ratovima i ljudskoj gluposti. Osvrnuo se na potrebu da se dobro odgoje nove mlade generacije koje će učiniti svijet boljim mjestom za život nego što su ga prijašnje generacije stvarale, piše HRT. Kako nastavlja, Korlević je komentirao svoju znatno veću prepoznatljivost nego prije osam godina te reakcije prolaznika koji ga danas često zaustavljaju na ulici i pohvaljuju njegov rad. - Bilo bi krivo reći da ne osjetiš ponos za nešto što si napravio, da je bilo vrijedno. Znaš da tvoja misija ima smisla. Jer veoma u poslu koji mi učitelji radimo, mi ne vidimo rezultate odmah. Rezultati se vide tek kad ta djeca odrastu, postanu odrasli ljudi i onda ti kažu hvala, kazao je naglasivši kako nije cilj da te hvale, već da svijet bude bolje mjesto nakon tebe. Govoreći o aktualnim globalnim zbivanjima i širenju demokracije na Bliskom istoku, smatra da živimo u razdoblju koje podsjeća na propast velikih carstava. Kaže da je riječ o zanimljivom, ali i opasnom povijesnom trenutku u kojem se, unatoč nekadašnjim očekivanjima o stabilnoj globalizaciji i "kraju povijesti", povijesni ciklusi ponavljaju, a suvremeno "zapadno-rimsko carstvo" postupno se raspada. Dodaje da zasad nije jasno tko će predvoditi sljedeći razvojni ciklus - Europa, Singapur ili neka treća sila - no ističe kako je jasno da živimo u iznimno turbulentnom vremenu. Osvrnuo se i na tehnološki napredak u kontekstu suvremenih ratova, ističući da su sukobi došli do razine u kojoj se, zahvaljujući tehnologiji, gotovo nitko više ne može sakriti, a napadi se mogu provoditi na daljinu bez izravnog kontakta s protivnikom. - Tvoja najbolja zaštita je da budeš u principu nevidljiv. U smislu da nisi interesantan. Nije možda više u modi pjesništvo, ali ona pjesma Vladimira Nazora, Šikara, objašnjava da ima šikaru, ali munje biraju hrastove. I šikaru nikad ne tuku. Tako da mi se nadamo u ovom svijetu da je Hrvatska u stvari jedna šikara i da nismo interesantni baš za neke ratove. Osim toga prošli smo taj dio i nije nam više interesantan. Onaj dio koji možemo očekivati su ekonomske krize, ekonomski problemi koji nam dolaze, ali ima jedna matematička teorija kaosa koja u stvari objašnjava da kaos je najsigurniji sustav koji postoji. Mi smo hodajući kaos, tako da smo u redu i zaštićeni, objasnio je. Spomenuvši budućnost ratovanja, dotaknuo se i sve važnije uloge svemira, posebno satelita koji su danas ključni za navigaciju i vojnu komunikaciju. Smatra da se rat u svemiru već događa, navodeći primjere špijunskih satelita koji presreću komunikaciju te razvoj svemirskih vojnih kapaciteta poput američkih svemirskih snaga. Dodaje i da postoji mogućnost tehnologija koje bi elektromagnetskim impulsom mogle onesposobiti velik broj satelita u orbiti. Ističe i da razlike u satelitskim sposobnostima među državama danas nisu toliko velike kao prije, pa i države s nešto slabijom tehnologijom i dalje mogu dobivati važne informacije s terena. Kao primjer navodi Ukrajinu, koja je nakon prekida pristupa američkim podacima počela koristiti francuske satelitske informacije bez velike promjene na bojištu. Prema njegovu mišljenju, zbog sve veće ovisnosti vojske o satelitima, dio budućih sukoba gotovo će se sigurno preseliti i u svemir. https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/znanstvenik-u-nu2-porucio-zivimo-u-razdoblju-koje-podsjeca-na-propast-velikih-carstava-opasnom-povijesnom-trenutku-15686839 Video 👉https://www.youtube.com/live/qZiFXejPaM0?is=fUZEOIDBQY8l5d60

Restaurar um Commodore PET 3032 em condições ruins... parece meio chato, né? Mas é isso que está rolando. O artigo fala sobre como esse computador, que é tipo um primo do PET 2001, apareceu cheio de problemas. A questão de marca com a Philips fez com que ele fosse chamado de CBM na Europa. Confesso que não sei se teria paciência para mexer nisso. Às vezes, só de olhar para eletrônicos antigos, já dá vontade de sair para fazer outra coisa. Mas talvez seja interessante tentar, quem sabe? Quem sabe você não encontra um tesouro escondido por trás da poeira? https://hackaday.com/2026/03/08/restoring-a-commodore-pet-3032-in-rough-condition/ #Commodore #Restauração #EletrônicosAntigos #Tecnologia #Nostalgia

Europa se konačno riješila ruskog plina Neposredno prije ruskog napada na Ukrajinu, 2021. Europa je oko 50 posto svog prirodnog plina uvozila iz Rusije, uglavnom putem plinovoda. Nakon ruske invazije 2022. Europljani su brzo počeli smanjivati ovisnost i u tri godine su potrošnju ruskog plina smanjili za dvije trećine, piše Deutsche Welle. Istodobno, Europa se počela sve više oslanjati na uvoz ukapljenog plina i to prije svega iz Sjedinjenih Američkih Država. Taj je plin nakon invazije dobio nadimak „plin slobode“ i njegov se prijevoz preko Atlantika stalno povećava zahvaljujući mreži novih terminala u državama EU‑a. Do 2025. oko 57 posto uvoza LNG‑a u EU stizalo je iz Sjedinjenih Država, gotovo četiri puta više nego 2021. Prema analizi Instituta za energetsku ekonomiku i financijsku analizu (IEEFA), taj bi udio do 2030. mogao narasti i na 80 posto. SAD prije 2016. nije izvozio plin jer su zalihe bile namijenjene domaćem tržištu, no danas je postao najveći svjetski dobavljač LNG‑a. Američki plin je najskuplja opcija Plin će još neko vrijeme ostati dio europske energetske tranzicije, a većina plina u Europu stiže iz Norveške putem plinovoda. No analitičari upozoravaju da bi nagli rast uvoza američkog LNG‑a mogao ugroziti planove o energetskoj neovisnosti i sigurnosti. Osim toga, rast američkih isporuka nije u skladu s ciljem EU‑a da energija bude jeftinija. „Američki LNG najskuplji je za europske kupce, ali europske tvrtke svejedno potpisuju ugovore“, kaže Ana Maria Jaller‑Makarewicz, glavna europska analitičarka IEEFA‑e i autorica izvješća o rastu energetske ovisnosti EU‑a, piše Deutsche Welle. Među tim ugovorima je i sporazum novoosnovanog poduzeća Atlantic‑See LNG o opskrbi jugoistočne Europe, a moguće i Ukrajine, američkim LNG‑om. Plin bi se dopremao preko grčkih terminala i regionalnog „Vertikalnog plinskog koridora“. Predsjednik SAD‑a Donald Trump promovirao je politiku američke „energetske dominacije“ i u srpnju 2025. dogovorio trgovinski sporazum između EU‑a i SAD‑a kojim se Europa obvezuje da će do 2028. godišnje kupovati američke energente – ukapljeni plin, naftu i nuklearno gorivo – u vrijednosti od gotovo 630 milijardi eura (750 milijardi dolara). -Izvor Jutarnji list

Die Abonnenten von Disney+ in Europa erleben gerade, dass ihre 4K-Filme und Serien nicht mehr in 3D verfügbar sind, besonders für die Apple Vision Pro-Nutzer. Ehrlich gesagt, wer braucht schon 3D, wenn man auch einfach auf die Couch liegen und einen Film in 2D schauen kann? Manchmal ist weniger mehr, oder? Vielleicht ist es an der Zeit, einfach mal die alten Klassiker zu genießen, ohne all den technischen Schnickschnack. Na ja, das Leben ist eben manchmal etwas eintönig. https://www.realite-virtuelle.com/les-abonnes-dapple-vision-pro-perdent-la-3d-sur-disney/ #DisneyPlus #AppleVisionPro #Filmabend #3D #Langweilig

¿Alguna vez te has preguntado qué pasa con tus datos? 🤷‍♂️ El 28 de enero es el Día Europeo de la Protección de Datos, una excusa más para que empresas y usuarios se enteren de sus derechos y responsabilidades. No es que me emocione mucho, pero parece que es importante saberlo, o algo así. La Comisión Europea y el Consejo de Europa proponen que reflexionemos un poco sobre esto. Así que, si se te antoja, podrías leer sobre las medidas que deberías adoptar. Aunque, la verdad, a veces es más fácil ignorarlo todo. Al final del día, ¿realmente nos importa tanto? https://www.muyseguridad.net/2026/01/29/medidas-a-adoptar-por-empresas-y-usuarios-en-el-dia-europeo-de-la-proteccion-de-datos/ #ProtecciónDeDatos #DerechosDigitales #SeguridadInformática #DíaDeLaProtecciónDeDatos #Ciberseguridad

Într-o lume în care totul pare să se miște, Europa se străduiește să devină un superputere AI. Se pare că au realizat că alianța cu SUA nu mai e atât de grozavă. Acum, toți se grăbesc să construiască noul DeepSeek, dar sincer… cine are timp pentru AI, când pot să stau pe canapea? 🤷‍♂️ Asta e viața, nu? Între ambiții și lene, găsesc mereu un loc pentru a mă relaxa. Poate că ar trebui să-mi compun propriul algoritm de leneveală. 🤔 Dar, să fim serioși, cine știe ce ne așteaptă? https://www.wired.com/story/europe-race-us-deepseek-sovereign-ai/ #AI #Europa #LazyLife #DeepSeek #Inovație

Danas je Vijeće EU-a dalo zeleno svjetlo za potpisivanje trgovinskog sporazuma EU-Mercosur, koji obuhvaća južnoameričke zemlje Brazil, Argentinu, Urugvaj i Paragvaj. Predsjednica @European Commission Ursula von der Leyen izjavila je: „Nakon 25 godina pregovora postigli smo sadržajan i obostrano koristan sporazum koji će povećati prosperitet i stvoriti izvanredne prilike. S Mercosur sporazumom stvaramo tržište od 700 milijuna ljudi – najveću zonu slobodne trgovine na svijetu. Naša poruka svijetu glasi: partnerstvo stvara prosperitet, a otvorenost potiče napredak.“ Više: http://link.europa.eu/vnM3QC

Sprema se nezamislivi odgovor Rusiji Ruski dronovi i agenti pokreću napade širom zemalja NATO-a, a Europa sada radi ono što bi se prije samo nekoliko godina činilo nezamislivim – planira kako uzvratiti! Ideje se kreću od zajedničkih ofenzivnih kibernetičkih operacija protiv Rusije i bržeg, koordiniranijeg pripisivanja hibridnih napada tako da se odmah ukaže na Moskvu, do iznenadnih vojnih vježbi pod vodstvom NATO-a, prema dvojici visokih europskih dužnosnika i trojici diplomata EU, piše Politico. “Rusi stalno testiraju granice – kakav je odgovor, koliko daleko možemo ići?”, rekla je ministrica vanjskih poslova Latvije Baiba Braže. Ruski dronovi nadlijetali su Poljsku i Rumunjsku posljednjih tjedana i mjeseci, dok su misteriozni dronovi izazvali kaos na aerodromima i vojnim bazama širom europskog kontinenta. Ostali incidenti uključuju ometanje GPS-a, povrede zračnog prostora borbenim zrakoplovima i pomorskim plovilima, kao i eksploziju na ključnoj poljskoj željezničkoj ruti koja prevozi vojnu pomoć Ukrajini. Pročitajte više na: https://express.24sata.hr/top-news/sprema-se-nezamislivi-odgovor-rusiji-eu-po-prvi-put-od-invazije-pokazala-zube-31469

Na vojnom poligonu Gašinci uspješno je provedena međunarodna vojna vježba pripadnika #OSRH i Oružanih snaga Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske – “SAVA STAR 25”. Vježba koja se provodi već 12. godinu zaredom potvrda je čvrste bilateralne i obrambene suradnje s našim strateškim saveznikom, a Hrvatska vojska još jednom je pokazala visoku razinu sposobnosti i interoperabilnosti s NATO saveznicima. UK je naš strateški saveznik koji ima iznimno važnu ulogu u geopolitičkim procesima, ali i u sigurnosnim izazovima s kojima se suočava Europa. Ministarstvo obrane želi dodatno ojačati suradnju s 🇬🇧 kroz zajedničke projekte i aktivnosti naših oružanih snaga. | Ivan Anušić

Europa ostavlja benzince i dizelaše na životu? Prema informacijama koje je objavio njemački Bild, privatni kupci mogli bi i nakon 2035. kupovati vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem, dok bi tvrtke svoje flote morale znatno brže prebaciti na električni pogon. Prema prvotnom planu, 2035. godina trebala je označiti prekretnicu: na tržištu bi se mogla registrirati isključivo nova vozila s nultom emisijom CO2, što bi predstavljalo de facto zabranu za klasične benzince i dizelaše. Malo koji zakon je izazvao toliko polarizacije, a neslaganje oko zabrane vlada čak i unutar njemačke vladajuće koalicije. Prema informacijama poslovnog lista “Handelsblatt”, Europska komisija pod vodstvom Ursule von der Leyen (67) aktivno radi na kompromisu. Ublažavanje opće zabrane bilo bi povezano sa znatno strožim pravilima za komercijalne, odnosno poslovne vozne parkove. To bi u praksi značilo da bi građani i dalje mogli kupovati nove automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem, dok bi tvrtke morale ispuniti stroge kvote za električna vozila.

Europski odgovor na prijetnju dronova iz Ukrajine rađa novo oružje, modificiranu raketu koja stvara oblak čeličnih kuglica sposoban uništiti neprijateljske letjelice u letu Europa inovira postojeći arsenal raketa, odnosno modificira se raketa kalibra 70 mm (vođena i nevođena varijanta) s rasprskavajućom bojnom glavom koja nakon eksplozije stvara oblak čelika za uništavanje prijetnji iz zraka. Projekt je razvila tvrtka Thales Belgium, a odražava ubrzani europski odgovor na opasnost koju predstavljaju vojne bespilotne letjelice. Već se koristi u Ukrajini Bojna glava FZ123, predstavljena na obrambenom sajmu Eurosatory 2024 u Parizu, ispunjena je tisućama čeličnih kuglica koje izbacuje gotovo jedan kilogram eksploziva. Pri detonaciji se kuglice raspršuju u krugu promjera oko 25 metara, oponašajući rasipanje sačme i uništavajući pojedinačne dronove ili čak rojeve dronova. Sustav može pogađati ciljeve na udaljenosti do tri kilometra kada se postavi na letjelice ili kamione s višecijevnim lanserima. Thomas Colinet, direktor za vozila i taktičke sustave u tvrtki Thales Belgium, potvrdio je u razgovoru za Business Insider da se oružje već koristi u Ukrajini. Dobra stvar za nas je, ako traže još, to znači da su zadovoljni s njim, rekao je Colinet. Dodao je da potražnja iz Kijeva premašuje trenutne proizvodne mogućnosti njegove tvrtke. Ukrajinski branitelji već koriste improvizirana sredstva, od sačmarica do FPV dronova, kako bi presretali ruske Geran dronove. Takvi presretački dronovi obično koštaju između 470 i 4700 eura, dok su rakete kalibra 70 mm skuplje, ali daleko jeftinije od projektila, uz veću preciznost i domet. Sjedinjene Države su nedavno koristile slične rakete kako bi uništile gotovo 40 posto Houthi dronova iznad Crvenog mora. Navedena Thalesova bojna glava može se ugraditi na vođene ili nevođene 70-milimetarske rakete kompatibilne s NATO-standardom. Ukrajina ih lansira pomoću sustava Vampire tvrtke L3Harris te s helikoptera Mi-8 prilagođenih za NATO streljivo. Thales planira proizvesti 3500 navođenih raketa do kraja godine i povećati kapacitet na 10.000 godišnje do 2026. godine, dok bi nevođene verzije mogle doseći 60.000 komada godišnje uz dvostruke radne smjene. Olivier Heuschen, voditelj strategije i marketinga u Thales Belgiumu, naveo je da tvrtka planira s Ukrajinom uspostaviti lokalnu montažu i popravke svojih raketa. Sve češći upadi dronova u Poljskoj, Danskoj i Rumunjskoj dodatno su pojačali europski interes. Sve europske države sigurno pokazuju interes, istaknuo je na kraju za Business Insider Alain Quevrin, direktor Thales Belgiuma za Belgiju.