• 🇦🇹AUSTRIJSKI GRADONAČELNIK NAREDIO VRAĆANJE 117 KRIŽEVA U UČIONICE: „TO JE DIO NAŠIH VRIJEDNOSTI“


    U austrijskom gradu Welsu tijekom ljetnih praznika pregledano je ukupno 238 školskih učionica, a utvrđeno je da u njih čak 117 nedostaje križ.


    Gradonačelnik Welsa Andreas Rabl (FPÖ) naložio je da se nedostajući križevi ponovno postave. Ne radi se o uvođenju novog pravila – grad se poziva na postojeće propise Gornje Austrije koji predviđaju križeve u određenim školskim učionicama.


    Rabl je svoju odluku obrazložio time da križ, zajedno s austrijskim i pokrajinskim grbom, predstavlja njihovu zajednicu vrijednosti i domovinu.


    Osim križeva, tijekom kontrole utvrđeno je da nedostaje i 187 austrijskih saveznih te 192 grba Gornje Austrije. Grad navodi da nije poznato zbog čega su ti simboli prethodno uklonjeni ili nestali.


    Što vi mislite? Trebaju li križevi ostati dio školskih učionica kao dio tradicije i kulturnog identiteta ili vjerskim simbolima nije mjesto u državnim školama?


    #Austrija #Wels #Križ #Škole #Tradicija #Vjera #Europa
    🇦🇹AUSTRIJSKI GRADONAČELNIK NAREDIO VRAĆANJE 117 KRIŽEVA U UČIONICE: „TO JE DIO NAŠIH VRIJEDNOSTI“ U austrijskom gradu Welsu tijekom ljetnih praznika pregledano je ukupno 238 školskih učionica, a utvrđeno je da u njih čak 117 nedostaje križ. Gradonačelnik Welsa Andreas Rabl (FPÖ) naložio je da se nedostajući križevi ponovno postave. Ne radi se o uvođenju novog pravila – grad se poziva na postojeće propise Gornje Austrije koji predviđaju križeve u određenim školskim učionicama. Rabl je svoju odluku obrazložio time da križ, zajedno s austrijskim i pokrajinskim grbom, predstavlja njihovu zajednicu vrijednosti i domovinu. Osim križeva, tijekom kontrole utvrđeno je da nedostaje i 187 austrijskih saveznih te 192 grba Gornje Austrije. Grad navodi da nije poznato zbog čega su ti simboli prethodno uklonjeni ili nestali. Što vi mislite? Trebaju li križevi ostati dio školskih učionica kao dio tradicije i kulturnog identiteta ili vjerskim simbolima nije mjesto u državnim školama? #Austrija #Wels #Križ #Škole #Tradicija #Vjera #Europa
    0 التعليقات 0 المشاركات 9 المشاهدات
  • Europa je dobila pandan najzloglasnijoj kompaniji na svijetu


    Palantir, čiji softver naširoko koriste američke obrambene i obavještajne agencije, već neko vrijeme pokušava svoju tehnologiju prodati i europskim službama. Jednim dijelom to im je i uspjelo.


    Najviše su infiltrirani u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje surađuju s ministarstvima obrane i zdravstva, dok se njihov softver u Njemačkoj koristi u dijelu policijskih struktura. Palantirova tehnologija prisutna je i u Francuskoj, Nizozemskoj, Danskoj, Norveškoj i Ukrajini, uglavnom u područjima obrane, sigurnosti i analize velikih količina podataka. Tvrtka je povezana i s europskim sigurnosnim institucijama te NATO-ovim sustavima, a među njezinim europskim klijentima nalaze se i velike privatne kompanije iz energetike, farmacije, financija i industrije.


    No europske vlade sada preispituju koliko je poželjno da osjetljivi državni sustavi, poput obrane, policije, zdravstva i obavještajnih službi, ovise o softveru američke kompanije. Osim toga, Palantir prati i loš glas. Pisali smo kako je „američka tvrtka koju su osnovali internetski milijarderi (glavni čovjek je Peter Thiel) Palantir Technologies apsolutni lider u ‘bigbrotherizaciji’ društva i pionir najinvazivnijih oblika nadzora i špijunaže koji se mogu vidjeti u zapadnom svijetu“.


    https://www.jutarnji.hr/novac/aktualno/francuska-prelazi-s-palantira-na-chapsvision-u-drzavnim-sustavima-15740382
    Europa je dobila pandan najzloglasnijoj kompaniji na svijetu Palantir, čiji softver naširoko koriste američke obrambene i obavještajne agencije, već neko vrijeme pokušava svoju tehnologiju prodati i europskim službama. Jednim dijelom to im je i uspjelo. Najviše su infiltrirani u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje surađuju s ministarstvima obrane i zdravstva, dok se njihov softver u Njemačkoj koristi u dijelu policijskih struktura. Palantirova tehnologija prisutna je i u Francuskoj, Nizozemskoj, Danskoj, Norveškoj i Ukrajini, uglavnom u područjima obrane, sigurnosti i analize velikih količina podataka. Tvrtka je povezana i s europskim sigurnosnim institucijama te NATO-ovim sustavima, a među njezinim europskim klijentima nalaze se i velike privatne kompanije iz energetike, farmacije, financija i industrije. No europske vlade sada preispituju koliko je poželjno da osjetljivi državni sustavi, poput obrane, policije, zdravstva i obavještajnih službi, ovise o softveru američke kompanije. Osim toga, Palantir prati i loš glas. Pisali smo kako je „američka tvrtka koju su osnovali internetski milijarderi (glavni čovjek je Peter Thiel) Palantir Technologies apsolutni lider u ‘bigbrotherizaciji’ društva i pionir najinvazivnijih oblika nadzora i špijunaže koji se mogu vidjeti u zapadnom svijetu“. https://www.jutarnji.hr/novac/aktualno/francuska-prelazi-s-palantira-na-chapsvision-u-drzavnim-sustavima-15740382
    Like
    Wow
    2
    0 التعليقات 0 المشاركات 668 المشاهدات
  • Možemo li imati web stranicu bez Cookie bannera?

    Naravno da možemo i odluka je u cijelosti na vlasniku web stranice ili mobilne aplikacije.

    Jednostavno je: ako imamo web stranicu ili mobilnu aplikaciju koja instalira isključivo kolačiće NUŽNE za funkcionalnost stranice bez marketinških ili analitičkih kolačića, bez raznih trackera, bez Google Analytics, Meta Pixel, Google Ads, Facebook trackera, videozapisa ili sadržaja trećih strana, dodataka društvenih mreža i sličnog, tada nam Cookie banner uopće nije potreban.

    I posjetitelji takve stranice će biti presretni. Takva je i službena web stranica GDPR Croatia na www.biconsult.hr.

    Sve to možemo uz par minuta investiranog vremena naučiti iz službene objave AZOP-a:

    https://azop.hr/kolacici-gdpr/

    iz koje izdvajamo:

    „Ističemo da činjenica da je stranicu tehnički izradio ili održava vanjski web dizajner ne oslobađa vlasnika stranice (voditelja obrade) odgovornosti da utvrdi koji su kolačići i drugi alati ugrađeni, koje osobne podatke prikupljaju, u koje svrhe, kome se podaci dostavljaju i koliko dugo se čuvaju.

    Stoga je prije svega potrebno od web dizajnera zatražiti tehničku provjeru i potpuni popis kolačića, programskih oznaka i drugih tehnologija koje se aktiviraju prilikom posjeta stranici. Posebno je potrebno provjeriti jesu li ugrađeni alati kao što su Google Analytics, Meta Pixel, Google Ads, videozapisi ili sadržaji trećih strana, dodaci društvenih mreža i slične usluge.

    Sama tvrdnja u politici kolačića da se koriste analitički i marketinški kolačići nije dokaz da su oni zaista instalirani, ali politika mora točno odgovarati stvarnom načinu rada stranice.

    Ako internetska stranica koristi isključivo tehnički nužne kolačiće, odnosno kolačiće bez kojih se ne može pružiti usluga koju je korisnik izričito zatražio, za njih nije potrebno tražiti privolu. U tom slučaju nije potrebno prikazivati banner kojim se od korisnika traži prihvaćanje kolačića.

    Korisnike je ipak potrebno na jasan i transparentan način obavijestiti o uporabi takvih kolačića. Politiku kolačića potrebno je uskladiti sa stvarnim stanjem i iz nje ukloniti tvrdnje o analitičkim ili marketinškim kolačićima ako se oni ne koriste.

    Ako se, međutim, koriste analitički, marketinški ili drugi kolačići koji nisu tehnički nužni, isti se ne smiju postaviti niti aktivirati prije nego što korisnik za njih dade valjanu privolu.

    Privola mora biti dobrovoljna, posebna, informirana i nedvosmislena te dana jasnom potvrdnom radnjom, u skladu s člankom 4. točkom 11. i člankom 7. Opće uredbe o zaštiti podataka.

    Unaprijed označene opcije, nastavak pregledavanja stranice, šutnja ili neaktivnost korisnika ne predstavljaju valjanu privolu.

    Banner koji sadrži samo gumb „Prihvaćam” nije odgovarajući ako se na stranici koriste kolačići koji nisu nužni i putem kojih se obrađuju osobni podaci posjetitelja stranice.

    Posjetiteljima internetske stranice (korisnicima) se već na prvoj razini bannera mora omogućiti da jednako jednostavno prihvate ili odbiju kolačiće koji nisu nužni.

    Opcije „Odbijam kolačiće” i „Prihvaćam kolačiće” trebaju biti prikazane i dizajnirane na jednak način, bez zavaravajućeg dizajna kojim bi se korisnika poticalo na prihvaćanje. Korisniku se može omogućiti i zasebno upravljanje pojedinim kategorijama kolačića, primjerice analitičkim i marketinškim kolačićima.

    Nužni kolačići mogu biti unaprijed aktivni, dok sve ostale kategorije moraju ostati neaktivne do davanja privole.

    Odbijanje kolačića ne smije korisniku onemogućiti pristup osnovnom sadržaju i funkcionalnostima stranice. Također, korisniku mora biti omogućeno da privolu naknadno povuče jednako jednostavno kao što ju je dao.

    Ako se na stranicu ugradi Meta Pixel ili sličan alat radi praćenja posjetitelja, mjerenja konverzija, izrade publike ili personaliziranog oglašavanja, takav se alat u pravilu ne smije aktivirati prije dobivanja privole korisnika. Korisnike je tada potrebno jasno obavijestiti i o vrstama podataka koji se prikupljaju, svrsi obrade, primateljima podataka, razdoblju čuvanja te mogućim prijenosima podataka u treće zemlje.

    Slijedom navedenoga, preporučujemo da:
    od web dizajnera zatražite pisanu specifikaciju svih ugrađenih kolačića i alata za praćenje;
    provedete tehničku provjeru učitavaju li se kolačići koji nisu nužni prije izbora korisnika;
    uklonite analitičke i marketinške alate ako Vam nisu potrebni;
    uskladite politiku privatnosti i politiku kolačića sa stvarnim stanjem;
    ako se nenužni kolačići koriste, uvedete mogućnosti „Prihvaćam” i „Odbijam” koje su jednako dostupne i jednako istaknute;
    omogućite naknadnu promjenu izbora i povlačenje privole.

    Zaključno, ako stranica ne koristi tzv. “nenužne” kolačiće, banner za privolu nije potreban, ali obavijest o kolačićima mora biti točna.

    Ako se analitički ili marketinški kolačići koriste, banner s jednim gumbom „Prihvaćam” nije dovoljan te korisniku mora biti omogućeno njihovo jednako jednostavno odbijanje prije nego što se takvi kolačići aktiviraju.

    U svrhu usklađivanja obrade osobnih podataka putem kolačića na internetskim stranicama, preporučamo korištenje alata kojeg je izradio Europski odbor za zaštitu podataka: https://www.edpb.europa.eu/documents/support-pool-of-experts/edpb-website-auditing-tool_en.“

    Hvala AZOP 🍀

    Image from Magnific

    #gdprcroatia
    Možemo li imati web stranicu bez Cookie bannera? Naravno da možemo i odluka je u cijelosti na vlasniku web stranice ili mobilne aplikacije. Jednostavno je: ako imamo web stranicu ili mobilnu aplikaciju koja instalira isključivo kolačiće NUŽNE za funkcionalnost stranice bez marketinških ili analitičkih kolačića, bez raznih trackera, bez Google Analytics, Meta Pixel, Google Ads, Facebook trackera, videozapisa ili sadržaja trećih strana, dodataka društvenih mreža i sličnog, tada nam Cookie banner uopće nije potreban. I posjetitelji takve stranice će biti presretni. Takva je i službena web stranica GDPR Croatia na www.biconsult.hr. Sve to možemo uz par minuta investiranog vremena naučiti iz službene objave AZOP-a: https://azop.hr/kolacici-gdpr/ iz koje izdvajamo: „Ističemo da činjenica da je stranicu tehnički izradio ili održava vanjski web dizajner ne oslobađa vlasnika stranice (voditelja obrade) odgovornosti da utvrdi koji su kolačići i drugi alati ugrađeni, koje osobne podatke prikupljaju, u koje svrhe, kome se podaci dostavljaju i koliko dugo se čuvaju. Stoga je prije svega potrebno od web dizajnera zatražiti tehničku provjeru i potpuni popis kolačića, programskih oznaka i drugih tehnologija koje se aktiviraju prilikom posjeta stranici. Posebno je potrebno provjeriti jesu li ugrađeni alati kao što su Google Analytics, Meta Pixel, Google Ads, videozapisi ili sadržaji trećih strana, dodaci društvenih mreža i slične usluge. Sama tvrdnja u politici kolačića da se koriste analitički i marketinški kolačići nije dokaz da su oni zaista instalirani, ali politika mora točno odgovarati stvarnom načinu rada stranice. Ako internetska stranica koristi isključivo tehnički nužne kolačiće, odnosno kolačiće bez kojih se ne može pružiti usluga koju je korisnik izričito zatražio, za njih nije potrebno tražiti privolu. U tom slučaju nije potrebno prikazivati banner kojim se od korisnika traži prihvaćanje kolačića. Korisnike je ipak potrebno na jasan i transparentan način obavijestiti o uporabi takvih kolačića. Politiku kolačića potrebno je uskladiti sa stvarnim stanjem i iz nje ukloniti tvrdnje o analitičkim ili marketinškim kolačićima ako se oni ne koriste. Ako se, međutim, koriste analitički, marketinški ili drugi kolačići koji nisu tehnički nužni, isti se ne smiju postaviti niti aktivirati prije nego što korisnik za njih dade valjanu privolu. Privola mora biti dobrovoljna, posebna, informirana i nedvosmislena te dana jasnom potvrdnom radnjom, u skladu s člankom 4. točkom 11. i člankom 7. Opće uredbe o zaštiti podataka. Unaprijed označene opcije, nastavak pregledavanja stranice, šutnja ili neaktivnost korisnika ne predstavljaju valjanu privolu. Banner koji sadrži samo gumb „Prihvaćam” nije odgovarajući ako se na stranici koriste kolačići koji nisu nužni i putem kojih se obrađuju osobni podaci posjetitelja stranice. Posjetiteljima internetske stranice (korisnicima) se već na prvoj razini bannera mora omogućiti da jednako jednostavno prihvate ili odbiju kolačiće koji nisu nužni. Opcije „Odbijam kolačiće” i „Prihvaćam kolačiće” trebaju biti prikazane i dizajnirane na jednak način, bez zavaravajućeg dizajna kojim bi se korisnika poticalo na prihvaćanje. Korisniku se može omogućiti i zasebno upravljanje pojedinim kategorijama kolačića, primjerice analitičkim i marketinškim kolačićima. Nužni kolačići mogu biti unaprijed aktivni, dok sve ostale kategorije moraju ostati neaktivne do davanja privole. Odbijanje kolačića ne smije korisniku onemogućiti pristup osnovnom sadržaju i funkcionalnostima stranice. Također, korisniku mora biti omogućeno da privolu naknadno povuče jednako jednostavno kao što ju je dao. Ako se na stranicu ugradi Meta Pixel ili sličan alat radi praćenja posjetitelja, mjerenja konverzija, izrade publike ili personaliziranog oglašavanja, takav se alat u pravilu ne smije aktivirati prije dobivanja privole korisnika. Korisnike je tada potrebno jasno obavijestiti i o vrstama podataka koji se prikupljaju, svrsi obrade, primateljima podataka, razdoblju čuvanja te mogućim prijenosima podataka u treće zemlje. Slijedom navedenoga, preporučujemo da: od web dizajnera zatražite pisanu specifikaciju svih ugrađenih kolačića i alata za praćenje; provedete tehničku provjeru učitavaju li se kolačići koji nisu nužni prije izbora korisnika; uklonite analitičke i marketinške alate ako Vam nisu potrebni; uskladite politiku privatnosti i politiku kolačića sa stvarnim stanjem; ako se nenužni kolačići koriste, uvedete mogućnosti „Prihvaćam” i „Odbijam” koje su jednako dostupne i jednako istaknute; omogućite naknadnu promjenu izbora i povlačenje privole. Zaključno, ako stranica ne koristi tzv. “nenužne” kolačiće, banner za privolu nije potreban, ali obavijest o kolačićima mora biti točna. Ako se analitički ili marketinški kolačići koriste, banner s jednim gumbom „Prihvaćam” nije dovoljan te korisniku mora biti omogućeno njihovo jednako jednostavno odbijanje prije nego što se takvi kolačići aktiviraju. U svrhu usklađivanja obrade osobnih podataka putem kolačića na internetskim stranicama, preporučamo korištenje alata kojeg je izradio Europski odbor za zaštitu podataka: https://www.edpb.europa.eu/documents/support-pool-of-experts/edpb-website-auditing-tool_en.“ Hvala AZOP 🍀 Image from Magnific #gdprcroatia
    BI CONSULT - Varaždin, Službenik za zaštitu podataka, GDPR
    GDPR Varaždin Službenik za zaštitu osobnih podataka BI CONSULT
    Like
    4
    0 التعليقات 0 المشاركات 1كيلو بايت المشاهدات
  • Hrvatska postaje smetlište EU-a


    U posljednje vrijeme gotovo da nema tjedna ili mjeseca u kojem ne izbije ‘neobjašnjivo’ veliki požar u nekom skladištu prepunom otpada, čijim izgaranjem u zrak dospijevaju opasne kemikalije. Čak i oni koje ne zanima problematika gospodarenja otpadom u Hrvatskoj počinju se pitati kako je moguće da se tako često događaju požari u tim velikim halama. I, da, nemojmo smetnuti s uma da su ta odlagališta mahom u privatnom vlasništvu. Pa dok tako izgaraju nagomilana plastika, gume i ostali opasni otpad, mediji i javnost su zainteresirani i sve prate, no kad se ugasi vatra, onda svi zaborave da je tu išta gorilo.


    Nema čovjeka koji nije vidio koliko je opustošeno šuma kod nas. U Zelenom odredu smo osam godina proučavali i prijavljivali ta pustošenja te nedvojbeno ustanovili da je to državni plan kojim su isplanirali pretjerane sječe u papirima i dokumentima. Nakon toga su pogodovali privatnim poduzetnicima da oni iz drvne mase proizvode energiju, a tim privatnicima su u ime državnih poticaja isplaćivani još i poticaji za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije, što smo mi plaćali iz svojih džepova. Nakon svega, rezultat je katastrofalan. Tijekom deset godina su opustošili preko 100.000 hektara šuma, napravili manjak drvne mase od 20 milijuna kubika, vrijednih 1 milijardu eura. I to je sve tako prolazilo jer je to bio državni plan, a u državnom planu svi su unutra i svi pokrivaju jedni druge.


    Lažirana studija Kaštijuna
    Kad slušamo planove i programe, to je 11 regionalnih centara za gospodarenje otpadom, to su pretovarni centri, spalionice… A interesantno je s regionalnim centrima to da većina njih nema ni onu osnovnu važeću studiju utjecaja na okoliš. Prvi je deponij Kaštijun kod Pule, koji ima kompletno lažiranu studiju utjecaja na okoliš. Naravno da se kod gospodarenja otpadom postavlja pitanje kuda sa tim svim otpadom. Pa su nam prodali priču da će raditi energiju, pa će to biti toplina, pa struja… Došli smo u situaciju da je danas cijela Hrvatska doslovno zatrpana otpadom. U Hrvatsku se zakapa otpad, kupuju se i napuštene tvornice pa se tamo odlaže taj otpad. A nagradno pitanje je – otkud toliki otpad.


    Naime, 2013. godine odobren je uvoz miješanog komunalnog otpada iz EU-a. Dakle, od 2014. do 2021. je rastao uvoz otpada u Hrvatsku. Tako je uvoz otpada 2021. godine bio veći 360 puta nego 2014. To je 36.000 posto. Gorivo iz otpada (RDF) najviše uvozimo iz Austrije, Italije i Slovenije. I to je predviđeno za spaljivanje. Neka nam netko objasni logiku stvari – ako se naša država zaklinje i stalno spominje da Europa ima moderne spalionice, da je sve turbo sigurno, da je sve divno i krasno, i proizvodi energiju, neka nam netko kaže, npr. zašto bi jedan Slovenac dao nama svoje smeće i platio da mi od njega proizvodimo energiju i formalno zarađujemo. Gdje je tu računica, logika? Izvor ovih podataka je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. To su sve službeni dokumenti. Sve je to smeće za oporabu, dakle mi ćemo iz njega raditi energiju, to je bit.


    Opširnije: 👇
    https://green-squad.org/hrvatska-je-zatrpana-otpadom-postajemo-smetliste-eu-a/
    Hrvatska postaje smetlište EU-a U posljednje vrijeme gotovo da nema tjedna ili mjeseca u kojem ne izbije ‘neobjašnjivo’ veliki požar u nekom skladištu prepunom otpada, čijim izgaranjem u zrak dospijevaju opasne kemikalije. Čak i oni koje ne zanima problematika gospodarenja otpadom u Hrvatskoj počinju se pitati kako je moguće da se tako često događaju požari u tim velikim halama. I, da, nemojmo smetnuti s uma da su ta odlagališta mahom u privatnom vlasništvu. Pa dok tako izgaraju nagomilana plastika, gume i ostali opasni otpad, mediji i javnost su zainteresirani i sve prate, no kad se ugasi vatra, onda svi zaborave da je tu išta gorilo. Nema čovjeka koji nije vidio koliko je opustošeno šuma kod nas. U Zelenom odredu smo osam godina proučavali i prijavljivali ta pustošenja te nedvojbeno ustanovili da je to državni plan kojim su isplanirali pretjerane sječe u papirima i dokumentima. Nakon toga su pogodovali privatnim poduzetnicima da oni iz drvne mase proizvode energiju, a tim privatnicima su u ime državnih poticaja isplaćivani još i poticaji za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije, što smo mi plaćali iz svojih džepova. Nakon svega, rezultat je katastrofalan. Tijekom deset godina su opustošili preko 100.000 hektara šuma, napravili manjak drvne mase od 20 milijuna kubika, vrijednih 1 milijardu eura. I to je sve tako prolazilo jer je to bio državni plan, a u državnom planu svi su unutra i svi pokrivaju jedni druge. Lažirana studija Kaštijuna Kad slušamo planove i programe, to je 11 regionalnih centara za gospodarenje otpadom, to su pretovarni centri, spalionice… A interesantno je s regionalnim centrima to da većina njih nema ni onu osnovnu važeću studiju utjecaja na okoliš. Prvi je deponij Kaštijun kod Pule, koji ima kompletno lažiranu studiju utjecaja na okoliš. Naravno da se kod gospodarenja otpadom postavlja pitanje kuda sa tim svim otpadom. Pa su nam prodali priču da će raditi energiju, pa će to biti toplina, pa struja… Došli smo u situaciju da je danas cijela Hrvatska doslovno zatrpana otpadom. U Hrvatsku se zakapa otpad, kupuju se i napuštene tvornice pa se tamo odlaže taj otpad. A nagradno pitanje je – otkud toliki otpad. Naime, 2013. godine odobren je uvoz miješanog komunalnog otpada iz EU-a. Dakle, od 2014. do 2021. je rastao uvoz otpada u Hrvatsku. Tako je uvoz otpada 2021. godine bio veći 360 puta nego 2014. To je 36.000 posto. Gorivo iz otpada (RDF) najviše uvozimo iz Austrije, Italije i Slovenije. I to je predviđeno za spaljivanje. Neka nam netko objasni logiku stvari – ako se naša država zaklinje i stalno spominje da Europa ima moderne spalionice, da je sve turbo sigurno, da je sve divno i krasno, i proizvodi energiju, neka nam netko kaže, npr. zašto bi jedan Slovenac dao nama svoje smeće i platio da mi od njega proizvodimo energiju i formalno zarađujemo. Gdje je tu računica, logika? Izvor ovih podataka je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. To su sve službeni dokumenti. Sve je to smeće za oporabu, dakle mi ćemo iz njega raditi energiju, to je bit. Opširnije: 👇 https://green-squad.org/hrvatska-je-zatrpana-otpadom-postajemo-smetliste-eu-a/
    Angry
    Like
    Sad
    5
    0 التعليقات 0 المشاركات 869 المشاهدات
  • Ovu je izjavu izrekla švedska političarka Beatrice Timgren tijekom obraćanja u Europskom parlamentu, govoreći o integraciji, zaštiti prava žena i europskim vrijednostima.


    Timgren je pritom naglasila kako smatra da u Europi nema mjesta šerijatskom pravu te da europske države trebaju štititi vlastiti pravni poredak i temeljne slobode.


    Izjava je izazvala brojne reakcije – jedni je vide kao obranu europskih vrijednosti i sekularnog pravnog sustava, dok drugi smatraju da je riječ o preoštrenom pristupu prema islamu i muslimanima.


    Što vi mislite?
    Treba li Europa jasno poručiti da šerijatskom pravu nema mjesta u europskim državama ili smatrate da su ovakve izjave nepotrebno polarizirajuće?
    Ovu je izjavu izrekla švedska političarka Beatrice Timgren tijekom obraćanja u Europskom parlamentu, govoreći o integraciji, zaštiti prava žena i europskim vrijednostima. Timgren je pritom naglasila kako smatra da u Europi nema mjesta šerijatskom pravu te da europske države trebaju štititi vlastiti pravni poredak i temeljne slobode. Izjava je izazvala brojne reakcije – jedni je vide kao obranu europskih vrijednosti i sekularnog pravnog sustava, dok drugi smatraju da je riječ o preoštrenom pristupu prema islamu i muslimanima. Što vi mislite? Treba li Europa jasno poručiti da šerijatskom pravu nema mjesta u europskim državama ili smatrate da su ovakve izjave nepotrebno polarizirajuće?
    0 التعليقات 0 المشاركات 701 المشاهدات
  • 🚨 Over 1000 arrested in global anti-human trafficking operation GLOBAL CHAIN. 59 countries, supported by Europol and other partners, joined forces to combat sexual exploitation, forced labour, forced criminality, and forced begging.


    National operational highlights included:


    🇨🇷 Costa Rica: 20 potential victims exploited for forced begging were detected in areas of extreme vulnerability

    🇫🇷 France: an organised prostitution network was uncovered, with two suspects arrested, five victims safeguarded, and EUR 73 000 in cash seized.

    🇮🇸 Iceland: Five clients of a prostitution ring arrested and 16 possible victims of sexual exploitation identified.

    🇮🇪 Ireland: Over EUR 840 000 in cash seized and one individual suspected of human trafficking for sexual exploitation arrested.

    🇲🇰 North Macedonia: A vulnerable female victim with a disability was allegedly exploited for forced begging by a close family member.

    🇵🇹 Portugal: Three arrested for illegally recruiting women to work in massage parlours and forcing them into prostitution at a nightclub; eight victims were safeguarded and the nightclub seized.

    🇺🇦 Ukraine: Two individuals charged for exploiting 13 disabled residents of a rehabilitation centre for labour; four suspects arrested in another labour exploitation case, with 12 victims rescued and assisted.


    🌍 Across the globe, more than 2000 victims were identified, 162 of which were minors. Authorities opened 465 new investigations and already detected 201 additional human trafficking suspects.


    This operation highlights the importance of global collaboration in dismantling organised crime networks. 🤝


    Read more: https://www.europol.europa.eu/media-press/newsroom/news/1024-arrests-in-global-operation-against-human-trafficking


    #HumanTrafficking #EMPACT
    🚨 Over 1000 arrested in global anti-human trafficking operation GLOBAL CHAIN. 59 countries, supported by Europol and other partners, joined forces to combat sexual exploitation, forced labour, forced criminality, and forced begging. National operational highlights included: 🇨🇷 Costa Rica: 20 potential victims exploited for forced begging were detected in areas of extreme vulnerability 🇫🇷 France: an organised prostitution network was uncovered, with two suspects arrested, five victims safeguarded, and EUR 73 000 in cash seized. 🇮🇸 Iceland: Five clients of a prostitution ring arrested and 16 possible victims of sexual exploitation identified. 🇮🇪 Ireland: Over EUR 840 000 in cash seized and one individual suspected of human trafficking for sexual exploitation arrested. 🇲🇰 North Macedonia: A vulnerable female victim with a disability was allegedly exploited for forced begging by a close family member. 🇵🇹 Portugal: Three arrested for illegally recruiting women to work in massage parlours and forcing them into prostitution at a nightclub; eight victims were safeguarded and the nightclub seized. 🇺🇦 Ukraine: Two individuals charged for exploiting 13 disabled residents of a rehabilitation centre for labour; four suspects arrested in another labour exploitation case, with 12 victims rescued and assisted. 🌍 Across the globe, more than 2000 victims were identified, 162 of which were minors. Authorities opened 465 new investigations and already detected 201 additional human trafficking suspects. This operation highlights the importance of global collaboration in dismantling organised crime networks. 🤝 Read more: https://www.europol.europa.eu/media-press/newsroom/news/1024-arrests-in-global-operation-against-human-trafficking #HumanTrafficking #EMPACT
    WWW.EUROPOL.EUROPA.EU
    1 024 arrests in global operation against human trafficking – Operation ‘GLOBAL CHAIN’ took place on five continents and focused on trafficking for sexual exploitation, forced criminality, and forced begging | Europol
    Europol supported a global operation against human trafficking conducted by 59 countries, resulting in the detection of 2 070 potential victims and the arrest of 1 024 suspects, 334 of which are suspected of human trafficking. As part of ongoing investigations, an additional 201 human trafficking suspects have also been detected. The crackdown, code-named ‘Operation GLOBAL CHAIN’, focused on trafficking for the purpose of sexual exploitation, forced criminality, and forced begging, with a special focus on underage victims.
    Like
    1
    0 التعليقات 0 المشاركات 1كيلو بايت المشاهدات
  • # Bulj o odlasku vojnika na mimohod u Pariz: "Neće oni ginuti za tuđe interese"

    Hina

    |

    prije 30 minuta

    10:51, 02. srpnja 2026.

    Neka mi netko objasni razmišljanje desničara i bivšeg branitelja..Ok bi bilo da ovo napiše staroj od Francuza Nicoliera...Sramota me je iskreno..Puna usta rata, Di si bia 91?, komunizma, četnika, jugozomboida i svih ostalih crvenih aždaja ali kada treba pomoći zemlji koja proživljava genocid i agresiju, onda jodlamo ruske poskočice dok Milanović udara ritam..Aloooo..Jesmo li mi EU članica? Jesmo li mi u NATO-u? Je li nam Europa saveznik? Je li je Ukrajina zid za mongolske horde??Brate mili, mimohod, poziv od saveznika..Jedan dan stupanja, dvadesetak vojnika i nazad doma...kakav rat, kakvi bakrači...Jedno pitanje... Obzirom kako je kršćansko-vojno hodočašće u Lurdu u neprijateljskoj Francuskoj, hoćemo li i to blokati ili je ipak vjera bitna???Ove branitelje napaljuje osoba koja nije primirisala rata i puna mu usta Dodika, četnika, čija je paradržava satrala ne mali broj Hrvata..Sramota !
    # Bulj o odlasku vojnika na mimohod u Pariz: "Neće oni ginuti za tuđe interese" Hina | prije 30 minuta 10:51, 02. srpnja 2026. Neka mi netko objasni razmišljanje desničara i bivšeg branitelja..Ok bi bilo da ovo napiše staroj od Francuza Nicoliera...Sramota me je iskreno..Puna usta rata, Di si bia 91?, komunizma, četnika, jugozomboida i svih ostalih crvenih aždaja ali kada treba pomoći zemlji koja proživljava genocid i agresiju, onda jodlamo ruske poskočice dok Milanović udara ritam..Aloooo..Jesmo li mi EU članica? Jesmo li mi u NATO-u? Je li nam Europa saveznik? Je li je Ukrajina zid za mongolske horde??Brate mili, mimohod, poziv od saveznika..Jedan dan stupanja, dvadesetak vojnika i nazad doma...kakav rat, kakvi bakrači...Jedno pitanje... Obzirom kako je kršćansko-vojno hodočašće u Lurdu u neprijateljskoj Francuskoj, hoćemo li i to blokati ili je ipak vjera bitna???Ove branitelje napaljuje osoba koja nije primirisala rata i puna mu usta Dodika, četnika, čija je paradržava satrala ne mali broj Hrvata..Sramota !
    Love
    2
    0 التعليقات 0 المشاركات 761 المشاهدات
  • „Maska je pala“: Nizozemska aktivistica Eva Vlaardingerbroek u viralnom videu o EU poručuje – „Sada postajemo najgora noćna mora Bruxellesa“. (VIDEO)




    Inicijatorica europske građanske inicijative „Save Europe Act“, Eva Vlaardingerbroek, iznosi ozbiljne optužbe protiv Europske komisije.


    U video poruci objašnjava da je njezina organizacija primila pismo od Komisije u kojem se prijeti odbacivanjem inicijative.


    Prema Vlaardingerbroeku, Komisija to opravdava argumentom da je zahtjev da se ne prizna imigracija koja nije iz Zapada „jasno“ suprotan pravu na nediskriminaciju i europskim vrijednostima koje je definirala EU.


    Za Vlaardingerbroek, ovo je temeljni politički signal.


    Ona izjavljuje: Maska je pala.


    Prema njezinim riječima, Europska komisija time otvoreno daje do znanja da se čak i želja za zaštitom vlastitih kultura od raseljavanja označava kao rasistička.


    Istovremeno, kritizira činjenicu da inicijative s suprotnim ciljem, po njezinu mišljenju, Komisija dopušta bez ikakvih problema.


    Kao primjere navodi kampanje za siguran i legalan pristup izbjeglica Europi, Europu bez granica i inicijative za prava osoba bez državljanstva unutar Europe.


    Vlaardingerbroek optužuje Europsku komisiju da favorizira migrante u odnosu na domaće stanovništvo.


    Ona doslovno kaže:


    Komisija daje svakom migrantu koji ga zatraži ključ od naše kuće, ali nama, autohtonim narodima Europe, uskraćuje pravo da se branimo – čak i od ubojstva naše djece.


    Nadalje, ona objašnjava:


    Ovo nije licemjerje. Ovo je njihovo pravo lice.


    I nadalje:


    Sami to kažu. Ne žele da Europa pripada Europljanima.


    Kritika koncepta europskih vrijednosti


    Prema Vlaardingerbroek, pismo Komisije pokazuje da se čak i ideja etnokulturnog identiteta ili kontinuiteta europskih naroda smatra rasističkom.


    Ona o ovome kaže:


    Samo naše postojanje je za njih rasizam.


    Istovremeno, upućuje oštre kritike Europskoj komisiji i njezinoj predsjednici Ursuli von der Leyen:


    Ne prihvaćamo da neizabrani birokrati poput Ursule von der Leyen odlučuju imaju li Europljani pravo postojati u Europi.


    https://x.com/EvaVlaar/status/2071891978585858301?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2071891978585858301%7Ctwgr%5Eb4d9d92249ea3260048ba3d149d5522255c2653e%7Ctwcon%5Es1_c10&ref_url=https%3A%2F%2Fepoha.com.hr%2Fpolitika%2Fmaska-je-pala-nizozemska-aktivistica-eva-vlaardingerbroek-u-viralnom-videu-o-eu-porucuje-sada-postajemo-najgora-nocna-mora-bruxellesa%2F
    „Maska je pala“: Nizozemska aktivistica Eva Vlaardingerbroek u viralnom videu o EU poručuje – „Sada postajemo najgora noćna mora Bruxellesa“. (VIDEO) Inicijatorica europske građanske inicijative „Save Europe Act“, Eva Vlaardingerbroek, iznosi ozbiljne optužbe protiv Europske komisije. U video poruci objašnjava da je njezina organizacija primila pismo od Komisije u kojem se prijeti odbacivanjem inicijative. Prema Vlaardingerbroeku, Komisija to opravdava argumentom da je zahtjev da se ne prizna imigracija koja nije iz Zapada „jasno“ suprotan pravu na nediskriminaciju i europskim vrijednostima koje je definirala EU. Za Vlaardingerbroek, ovo je temeljni politički signal. Ona izjavljuje: Maska je pala. Prema njezinim riječima, Europska komisija time otvoreno daje do znanja da se čak i želja za zaštitom vlastitih kultura od raseljavanja označava kao rasistička. Istovremeno, kritizira činjenicu da inicijative s suprotnim ciljem, po njezinu mišljenju, Komisija dopušta bez ikakvih problema. Kao primjere navodi kampanje za siguran i legalan pristup izbjeglica Europi, Europu bez granica i inicijative za prava osoba bez državljanstva unutar Europe. Vlaardingerbroek optužuje Europsku komisiju da favorizira migrante u odnosu na domaće stanovništvo. Ona doslovno kaže: Komisija daje svakom migrantu koji ga zatraži ključ od naše kuće, ali nama, autohtonim narodima Europe, uskraćuje pravo da se branimo – čak i od ubojstva naše djece. Nadalje, ona objašnjava: Ovo nije licemjerje. Ovo je njihovo pravo lice. I nadalje: Sami to kažu. Ne žele da Europa pripada Europljanima. Kritika koncepta europskih vrijednosti Prema Vlaardingerbroek, pismo Komisije pokazuje da se čak i ideja etnokulturnog identiteta ili kontinuiteta europskih naroda smatra rasističkom. Ona o ovome kaže: Samo naše postojanje je za njih rasizam. Istovremeno, upućuje oštre kritike Europskoj komisiji i njezinoj predsjednici Ursuli von der Leyen: Ne prihvaćamo da neizabrani birokrati poput Ursule von der Leyen odlučuju imaju li Europljani pravo postojati u Europi. https://x.com/EvaVlaar/status/2071891978585858301?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2071891978585858301%7Ctwgr%5Eb4d9d92249ea3260048ba3d149d5522255c2653e%7Ctwcon%5Es1_c10&ref_url=https%3A%2F%2Fepoha.com.hr%2Fpolitika%2Fmaska-je-pala-nizozemska-aktivistica-eva-vlaardingerbroek-u-viralnom-videu-o-eu-porucuje-sada-postajemo-najgora-nocna-mora-bruxellesa%2F
    Like
    2
    0 التعليقات 0 المشاركات 2كيلو بايت المشاهدات
Virtuala FansOnly https://virtuala.site