• DROWNING MONA: KADA YUGO POSTANE ŠALA


    U filmu Drowning Mona Yugo je doveden do apsurda. Gotovo svi stanovnici malog grada voze isti automobil, a njegova reputacija nepouzdanog vozila postaje dio komičnog zapleta.


    Za američku publiku to je jednostavna šala.


    Za nekoga tko zna povijest Yuga, šala je mnogo zanimljivija.


    Jer Yugo koji se u Jugoslaviji desetljećima mogao predstavljati kao simbol domaće industrije u američkom filmu postaje gotovo rekvizit za ismijavanje.


    To je prilično neugodan kulturni sudar.


    Na jednoj strani nalazi se država koja je voljela isticati svoje industrijske uspjehe i posebnost svog socijalističkog modela.


    Na drugoj strani nalazi se američko tržište koje je vrlo brzo pokazalo da propaganda i stvarna konkurentnost nisu ista stvar.


    I upravo zato Yugo u Drowning Mona funkcionira bolje nego što bi možda funkcionirao neki izmišljeni automobil.


    Publika zna da je stvaran.


    Zna da je postojao.


    I zna da je pokušao osvojiti Ameriku.


    JUGOSLAVENSKA INDUSTRIJA I PROBLEM KONKURENCIJE


    Naravno, bilo bi nepravedno cijelu jugoslavensku industriju svesti na Yugo. Bilo je ozbiljnih tvornica, kvalitetnih proizvoda, inženjera i izvoza.


    Ali Yugo je izvrstan primjer jednog šireg problema.


    Sustav koji je dugo štitio domaće proizvođače od pune međunarodne konkurencije mogao je stvarati osjećaj uspjeha koji se nije uvijek potvrđivao na otvorenom tržištu.


    Dok je domaći kupac često morao birati između nekoliko ograničenih opcija, američki kupac nije imao takav problem.


    A kada je Yugo stigao u SAD, susreo se s proizvođačima koji su već desetljećima razvijali automobile za iznimno konkurentno tržište.


    Rezultat je bio gotovo predvidljiv.


    Yugo je postao hit zbog cijene, ali i predmet ismijavanja zbog svega ostalog.


    To je možda i najbolji sažetak njegove američke avanture.


    BIO JE JEFTIN. I TO JE BIO NJEGOV NAJVEĆI ADUT.


    Problem je nastao kada je trebalo dokazati da je nešto više od toga.


    OD SIMBOLA DRŽAVE DO SIMBOLA NEUSPJEHA


    Danas je Yugo postao gotovo pop-kulturni fenomen. Njegovo ime poznaju i ljudi koji nikada nisu živjeli u Jugoslaviji.


    Ali postoji određena ironija u tome što se jedan od najpoznatijih proizvoda jugoslavenske industrije danas često spominje upravo kao primjer lošeg automobila.


    Država koja je voljela isticati svoju posebnost između Istoka i Zapada pokušala je proizvesti automobil koji će konkurirati Zapadu.


    A Zapad ga je vrlo brzo pretvorio u vic.


    Drowning Mona tu priču samo dodatno začinjava.


    U filmu Yugo nije simbol tehnološke superiornosti, industrijskog ponosa ili velikog izvoznog uspjeha.


    On je dio apsurdnog svijeta u kojem svi voze isti mali automobil, a njegova nepouzdanost postaje gotovo komični element svakodnevice.


    I možda upravo zato film danas vrijedi pogledati.


    Ne samo zbog radnje, nego i zbog onoga što Yugo predstavlja.


    On je podsjetnik da se kvaliteta proizvoda ne može proizvesti političkim sloganom.


    Ne može se narediti konkurentnost.


    Ne može se deklarirati tehnološki napredak.


    Na kraju odlučuje kupac.


    A kada je Yugo došao pred američkog kupca, taj kupac je vrlo brzo dao svoj odgovor.


    Drowning Mona možda je samo crna komedija.


    Ali kada se u njoj pojavi Yugo, iza šale se vidi puno ozbiljnija priča: priča o industriji koja je pokušala napraviti automobil za svijet, a na jednom od najzahtjevnijih svjetskih tržišta završila kao – filmska šala.


    I zato je Yugo možda jedan od najboljih simbola kontradikcija bivše Jugoslavije.


    Bio je proizvod sustava koji se ponosio svojom industrijom, ali istodobno je često imao problema s konkurentnošću.


    Bio je automobil za mase, ali nikada nije postao ozbiljan svjetski automobilski proizvod.


    Bio je jugoslavenski pokušaj da se napravi nešto za Zapad.


    A Zapad je, barem u slučaju Yuga, odlučio da će ga radije pamtiti kao vic.
    DROWNING MONA: KADA YUGO POSTANE ŠALA U filmu Drowning Mona Yugo je doveden do apsurda. Gotovo svi stanovnici malog grada voze isti automobil, a njegova reputacija nepouzdanog vozila postaje dio komičnog zapleta. Za američku publiku to je jednostavna šala. Za nekoga tko zna povijest Yuga, šala je mnogo zanimljivija. Jer Yugo koji se u Jugoslaviji desetljećima mogao predstavljati kao simbol domaće industrije u američkom filmu postaje gotovo rekvizit za ismijavanje. To je prilično neugodan kulturni sudar. Na jednoj strani nalazi se država koja je voljela isticati svoje industrijske uspjehe i posebnost svog socijalističkog modela. Na drugoj strani nalazi se američko tržište koje je vrlo brzo pokazalo da propaganda i stvarna konkurentnost nisu ista stvar. I upravo zato Yugo u Drowning Mona funkcionira bolje nego što bi možda funkcionirao neki izmišljeni automobil. Publika zna da je stvaran. Zna da je postojao. I zna da je pokušao osvojiti Ameriku. JUGOSLAVENSKA INDUSTRIJA I PROBLEM KONKURENCIJE Naravno, bilo bi nepravedno cijelu jugoslavensku industriju svesti na Yugo. Bilo je ozbiljnih tvornica, kvalitetnih proizvoda, inženjera i izvoza. Ali Yugo je izvrstan primjer jednog šireg problema. Sustav koji je dugo štitio domaće proizvođače od pune međunarodne konkurencije mogao je stvarati osjećaj uspjeha koji se nije uvijek potvrđivao na otvorenom tržištu. Dok je domaći kupac često morao birati između nekoliko ograničenih opcija, američki kupac nije imao takav problem. A kada je Yugo stigao u SAD, susreo se s proizvođačima koji su već desetljećima razvijali automobile za iznimno konkurentno tržište. Rezultat je bio gotovo predvidljiv. Yugo je postao hit zbog cijene, ali i predmet ismijavanja zbog svega ostalog. To je možda i najbolji sažetak njegove američke avanture. BIO JE JEFTIN. I TO JE BIO NJEGOV NAJVEĆI ADUT. Problem je nastao kada je trebalo dokazati da je nešto više od toga. OD SIMBOLA DRŽAVE DO SIMBOLA NEUSPJEHA Danas je Yugo postao gotovo pop-kulturni fenomen. Njegovo ime poznaju i ljudi koji nikada nisu živjeli u Jugoslaviji. Ali postoji određena ironija u tome što se jedan od najpoznatijih proizvoda jugoslavenske industrije danas često spominje upravo kao primjer lošeg automobila. Država koja je voljela isticati svoju posebnost između Istoka i Zapada pokušala je proizvesti automobil koji će konkurirati Zapadu. A Zapad ga je vrlo brzo pretvorio u vic. Drowning Mona tu priču samo dodatno začinjava. U filmu Yugo nije simbol tehnološke superiornosti, industrijskog ponosa ili velikog izvoznog uspjeha. On je dio apsurdnog svijeta u kojem svi voze isti mali automobil, a njegova nepouzdanost postaje gotovo komični element svakodnevice. I možda upravo zato film danas vrijedi pogledati. Ne samo zbog radnje, nego i zbog onoga što Yugo predstavlja. On je podsjetnik da se kvaliteta proizvoda ne može proizvesti političkim sloganom. Ne može se narediti konkurentnost. Ne može se deklarirati tehnološki napredak. Na kraju odlučuje kupac. A kada je Yugo došao pred američkog kupca, taj kupac je vrlo brzo dao svoj odgovor. Drowning Mona možda je samo crna komedija. Ali kada se u njoj pojavi Yugo, iza šale se vidi puno ozbiljnija priča: priča o industriji koja je pokušala napraviti automobil za svijet, a na jednom od najzahtjevnijih svjetskih tržišta završila kao – filmska šala. I zato je Yugo možda jedan od najboljih simbola kontradikcija bivše Jugoslavije. Bio je proizvod sustava koji se ponosio svojom industrijom, ali istodobno je često imao problema s konkurentnošću. Bio je automobil za mase, ali nikada nije postao ozbiljan svjetski automobilski proizvod. Bio je jugoslavenski pokušaj da se napravi nešto za Zapad. A Zapad je, barem u slučaju Yuga, odlučio da će ga radije pamtiti kao vic.
    0 Comments 0 Shares 538 Views
  • Kupa u Sisku čuva ostatke antičke Siscije, rimskog mosta i teretne lađe stare oko 1800 godina

    Iz korita su tijekom posljednjih stotinjak godina izvađene tisuće arheoloških predmeta, a pod vodom su ostali sačuvani dijelovi antičkih građevina, tragovi rimskog mosta i velika riječna lađa koja je Kupom plovila prije otprilike 1800 godina.

    Razmjeri tih nalaza iznimni su i izvan hrvatskih okvira. U stručnom radu posvećenom rimskoj riječnoj lađi iz Siska zbirka predmeta izvađenih iz Kupe opisana je kao jedna od najopsežnijih zbirki arheološkog materijala pronađenog u europskim rijekama. Predmeti pripadaju dugom vremenskom rasponu, od bakrenog doba do srednjeg vijeka, no posebno je bogat rimski sloj, nastao u stoljećima kada je Siscija bila jedan od važnih gradova ovog dijela Carstva.

    Velik dio te zbirke nije pronađen tijekom klasičnih arheoloških iskapanja. Na površinu su ga izbacila velika jaružanja Kupe početkom 20. stoljeća, osobito radovi provedeni 1912. godine. Monografija Urbanism of Roman Siscia navodi da Arheološki muzej u Zagrebu čuva oko devet tisuća antičkih artefakata izjaružanih iz riječnog korita, dok Gradski muzej Sisak u vezi s tim zahvatima spominje oko deset tisuća pronađenih predmeta i više od devet tisuća arheoloških nalaza.

    Iz Kupe su tada izvađeni predmeti koji naizgled nemaju mnogo zajedničkog: vojna oprema i oružje, nakit, novac, posuđe, alati i sitnice iz svakodnevnog života. Upravo zajedno, međutim, daju neobično široku sliku ljudi koji su stoljećima živjeli uz ovu rijeku i koristili je kao prometnicu, izvor hrane, mjesto rada i vezu s ostatkom svijeta.

    Segestika, a zatim rimska Siscija, razvile su se upravo uz rijeku i važan plovni pravac koji je preko Save vodio prema Dunavu. Kupa je zbog toga bila mnogo više od prirodne granice grada. Njome se putovalo i trgovalo, uz nju su se razvijali luka i drugi sadržaji povezani s riječnim prometom, a predmeti su tijekom stoljeća na različite načine završavali u vodi. Istodobno se mijenjalo i samo korito. Erozija lijeve obale zahvatila je dio prostora antičkoga grada, pa se strukture koje su nekada stajale uz Kupu danas dijelom nalaze u njoj.

    https://putnikofer.hr
    Kupa u Sisku čuva ostatke antičke Siscije, rimskog mosta i teretne lađe stare oko 1800 godina Iz korita su tijekom posljednjih stotinjak godina izvađene tisuće arheoloških predmeta, a pod vodom su ostali sačuvani dijelovi antičkih građevina, tragovi rimskog mosta i velika riječna lađa koja je Kupom plovila prije otprilike 1800 godina. Razmjeri tih nalaza iznimni su i izvan hrvatskih okvira. U stručnom radu posvećenom rimskoj riječnoj lađi iz Siska zbirka predmeta izvađenih iz Kupe opisana je kao jedna od najopsežnijih zbirki arheološkog materijala pronađenog u europskim rijekama. Predmeti pripadaju dugom vremenskom rasponu, od bakrenog doba do srednjeg vijeka, no posebno je bogat rimski sloj, nastao u stoljećima kada je Siscija bila jedan od važnih gradova ovog dijela Carstva. Velik dio te zbirke nije pronađen tijekom klasičnih arheoloških iskapanja. Na površinu su ga izbacila velika jaružanja Kupe početkom 20. stoljeća, osobito radovi provedeni 1912. godine. Monografija Urbanism of Roman Siscia navodi da Arheološki muzej u Zagrebu čuva oko devet tisuća antičkih artefakata izjaružanih iz riječnog korita, dok Gradski muzej Sisak u vezi s tim zahvatima spominje oko deset tisuća pronađenih predmeta i više od devet tisuća arheoloških nalaza. Iz Kupe su tada izvađeni predmeti koji naizgled nemaju mnogo zajedničkog: vojna oprema i oružje, nakit, novac, posuđe, alati i sitnice iz svakodnevnog života. Upravo zajedno, međutim, daju neobično široku sliku ljudi koji su stoljećima živjeli uz ovu rijeku i koristili je kao prometnicu, izvor hrane, mjesto rada i vezu s ostatkom svijeta. Segestika, a zatim rimska Siscija, razvile su se upravo uz rijeku i važan plovni pravac koji je preko Save vodio prema Dunavu. Kupa je zbog toga bila mnogo više od prirodne granice grada. Njome se putovalo i trgovalo, uz nju su se razvijali luka i drugi sadržaji povezani s riječnim prometom, a predmeti su tijekom stoljeća na različite načine završavali u vodi. Istodobno se mijenjalo i samo korito. Erozija lijeve obale zahvatila je dio prostora antičkoga grada, pa se strukture koje su nekada stajale uz Kupu danas dijelom nalaze u njoj. https://putnikofer.hr
    Yay
    1
    0 Comments 0 Shares 898 Views
  • Topusko kupalište · Clip
    #topusko #kupaliste #croatia #hrvatska #kupaci #zabavljanje #porodica #slobodnovrijeme #sadrzaj #kupanje #bazeni
    Topusko kupalište · Clip #topusko #kupaliste #croatia #hrvatska #kupaci #zabavljanje #porodica #slobodnovrijeme #sadrzaj #kupanje #bazeni
    Yay
    1
    0 Comments 0 Shares 1K Views 3
  • Topusko kupaliste

    #topusko #croatia
    Topusko kupaliste #topusko #croatia
    Ended 1080p 0
    Live video Watch, comment, react, and send gifts inside Sngine
    0 Comments 0 Shares 381 Views
  • Prezentacija policijskog zanimanja na kupalištu Zibel u Sisku
    Prezentacija policijskog zanimanja na kupalištu Zibel u Sisku
    Like
    2
    0 Comments 0 Shares 67 Views
  • 𝗩𝗲𝗹𝗶𝗸𝗮 𝗵𝗿𝘃𝗮𝘁𝘀𝗸𝗮 𝘇𝗮𝘀𝘁𝗮𝘃𝗮 𝗽𝗼𝗻𝗼𝘃𝗻𝗼 ć𝗲 𝘀𝗲 𝘇𝗮𝘃𝗶𝗷𝗼𝗿𝗶𝘁𝗶 𝗻𝗮𝗱 𝗞𝘂𝗽𝗼𝗺 🇭🇷

    Poštovani hrvatski branitelji, drage Petrinjke i Petrinjci,

    povodom 𝗗𝗮𝗻𝗮 𝗽𝗼𝗯𝗷𝗲𝗱𝗲 𝗶 𝗱𝗼𝗺𝗼𝘃𝗶𝗻𝘀𝗸𝗲 𝘇𝗮𝗵𝘃𝗮𝗹𝗻𝗼𝘀𝘁𝗶, 𝗗𝗮𝗻𝗮 𝗵𝗿𝘃𝗮𝘁𝘀𝗸𝗶𝗵 𝗯𝗿𝗮𝗻𝗶𝘁𝗲𝗹𝗷𝗮, 𝟯𝟭. 𝗼𝗯𝗹𝗷𝗲𝘁𝗻𝗶𝗰𝗲 𝗩𝗼𝗷𝗻𝗼-𝗿𝗲𝗱𝗮𝗿𝘀𝘁𝘃𝗲𝗻𝗲 𝗼𝗽𝗲𝗿𝗮𝗰𝗶𝗷𝗲 „𝗢𝗹𝘂𝗷𝗮“, 𝗗𝗮𝗻𝗮 𝗼𝘀𝗹𝗼𝗯𝗼đ𝗲𝗻𝗷𝗮 𝗚𝗿𝗮𝗱𝗮 𝗣𝗲𝘁𝗿𝗶𝗻𝗷𝗲 𝗶 𝗗𝗮𝗻𝗮 𝗵𝗿𝘃𝗮𝘁𝘀𝗸𝗶𝗵 𝗯𝗿𝗮𝗻𝗶𝘁𝗲𝗹𝗷𝗮 𝗚𝗿𝗮𝗱𝗮 𝗣𝗲𝘁𝗿𝗶𝗻𝗷𝗲, pozivamo vas da nam se pridružite na Gradskom kupalištu, odakle ćemo zajedno pratiti postavljanje velike hrvatske zastave na kupskom mostu.

    📅 𝗨𝘁𝗼𝗿𝗮𝗸, 𝟰. 𝗸𝗼𝗹𝗼𝘃𝗼𝘇𝗮 𝟮𝟬𝟮𝟲.
    🕗 𝘂 𝟮𝟬 𝘀𝗮𝘁𝗶
    📍 𝗚𝗿𝗮𝗱𝘀𝗸𝗼 𝗸𝘂𝗽𝗮𝗹𝗶𝘀̌𝘁𝗲 𝘂 𝗣𝗲𝘁𝗿𝗶𝗻𝗷𝗶

    ❤️🤍💙 Hrvatska zastava ponovno će se zavijoriti nad Kupom kao simbol slobode, zajedništva i trajne zahvalnosti svim hrvatskim braniteljima koji su svojom hrabrošću i žrtvom omogućili slobodnu Hrvatsku.

    Odajmo zajedno počast hrvatskim braniteljima i prisjetimo se dana koji su zauvijek obilježili povijest Petrinje i naše Domovine.

    Za Petrinju. Za Hrvatsku. Za hrvatske branitelje. 🇭🇷

    #Petrinja #DanPobjede #Oluja31 #HrvatskiBranitelji #DanOslobođenjaPetrinje #Domovina #Sloboda #Zajedništvo
    𝗩𝗲𝗹𝗶𝗸𝗮 𝗵𝗿𝘃𝗮𝘁𝘀𝗸𝗮 𝘇𝗮𝘀𝘁𝗮𝘃𝗮 𝗽𝗼𝗻𝗼𝘃𝗻𝗼 ć𝗲 𝘀𝗲 𝘇𝗮𝘃𝗶𝗷𝗼𝗿𝗶𝘁𝗶 𝗻𝗮𝗱 𝗞𝘂𝗽𝗼𝗺 🇭🇷 Poštovani hrvatski branitelji, drage Petrinjke i Petrinjci, povodom 𝗗𝗮𝗻𝗮 𝗽𝗼𝗯𝗷𝗲𝗱𝗲 𝗶 𝗱𝗼𝗺𝗼𝘃𝗶𝗻𝘀𝗸𝗲 𝘇𝗮𝗵𝘃𝗮𝗹𝗻𝗼𝘀𝘁𝗶, 𝗗𝗮𝗻𝗮 𝗵𝗿𝘃𝗮𝘁𝘀𝗸𝗶𝗵 𝗯𝗿𝗮𝗻𝗶𝘁𝗲𝗹𝗷𝗮, 𝟯𝟭. 𝗼𝗯𝗹𝗷𝗲𝘁𝗻𝗶𝗰𝗲 𝗩𝗼𝗷𝗻𝗼-𝗿𝗲𝗱𝗮𝗿𝘀𝘁𝘃𝗲𝗻𝗲 𝗼𝗽𝗲𝗿𝗮𝗰𝗶𝗷𝗲 „𝗢𝗹𝘂𝗷𝗮“, 𝗗𝗮𝗻𝗮 𝗼𝘀𝗹𝗼𝗯𝗼đ𝗲𝗻𝗷𝗮 𝗚𝗿𝗮𝗱𝗮 𝗣𝗲𝘁𝗿𝗶𝗻𝗷𝗲 𝗶 𝗗𝗮𝗻𝗮 𝗵𝗿𝘃𝗮𝘁𝘀𝗸𝗶𝗵 𝗯𝗿𝗮𝗻𝗶𝘁𝗲𝗹𝗷𝗮 𝗚𝗿𝗮𝗱𝗮 𝗣𝗲𝘁𝗿𝗶𝗻𝗷𝗲, pozivamo vas da nam se pridružite na Gradskom kupalištu, odakle ćemo zajedno pratiti postavljanje velike hrvatske zastave na kupskom mostu. 📅 𝗨𝘁𝗼𝗿𝗮𝗸, 𝟰. 𝗸𝗼𝗹𝗼𝘃𝗼𝘇𝗮 𝟮𝟬𝟮𝟲. 🕗 𝘂 𝟮𝟬 𝘀𝗮𝘁𝗶 📍 𝗚𝗿𝗮𝗱𝘀𝗸𝗼 𝗸𝘂𝗽𝗮𝗹𝗶𝘀̌𝘁𝗲 𝘂 𝗣𝗲𝘁𝗿𝗶𝗻𝗷𝗶 ❤️🤍💙 Hrvatska zastava ponovno će se zavijoriti nad Kupom kao simbol slobode, zajedništva i trajne zahvalnosti svim hrvatskim braniteljima koji su svojom hrabrošću i žrtvom omogućili slobodnu Hrvatsku. Odajmo zajedno počast hrvatskim braniteljima i prisjetimo se dana koji su zauvijek obilježili povijest Petrinje i naše Domovine. Za Petrinju. Za Hrvatsku. Za hrvatske branitelje. 🇭🇷 #Petrinja #DanPobjede #Oluja31 #HrvatskiBranitelji #DanOslobođenjaPetrinje #Domovina #Sloboda #Zajedništvo
    0 Comments 0 Shares 2K Views 4
  • Sisak slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti na kupalištu Zibel

    Program započinje već u subotu, 1. kolovoza 2026. godine, otvorenjem izložbe pod nazivom “Svjedočanstva kroz fotografije Sisak i VRO Oluja” autora Josipa Smernića. Izložba će biti postavljena na Šetnici Slave Striegla te će svim posjetiteljima pružiti jedinstven vizualni uvid u povijesne trenutke i doprinos Siska u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

    Središnja proslava i cjelodnevno druženje za građane na rasporedu su na sam praznik, u srijedu, 5. kolovoza 2026. godine, na kupalištu Zibel. Organizatori su pripremili raznovrsne aktivnosti namijenjene svim dobnim skupinama:
    09:00 h – Zabavni program za najmlađe uz DJ-a i napuhance za djecu
    15:30 h – Likovne i vatrogasne radionice za djecu
    17:00 h – Tradicionalna podjela graha za sve posjetitelje
    19:00 h – Glazbeni program i koncert popularnog Rebecca Banda.

    https://www.sisak.info/2026/07/31/sisak-slavi-dan-pobjede-i-domovinske-zahvalnosti-na-kupalistu-zibel/
    Sisak slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti na kupalištu Zibel Program započinje već u subotu, 1. kolovoza 2026. godine, otvorenjem izložbe pod nazivom “Svjedočanstva kroz fotografije Sisak i VRO Oluja” autora Josipa Smernića. Izložba će biti postavljena na Šetnici Slave Striegla te će svim posjetiteljima pružiti jedinstven vizualni uvid u povijesne trenutke i doprinos Siska u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja. Središnja proslava i cjelodnevno druženje za građane na rasporedu su na sam praznik, u srijedu, 5. kolovoza 2026. godine, na kupalištu Zibel. Organizatori su pripremili raznovrsne aktivnosti namijenjene svim dobnim skupinama: 09:00 h – Zabavni program za najmlađe uz DJ-a i napuhance za djecu 15:30 h – Likovne i vatrogasne radionice za djecu 17:00 h – Tradicionalna podjela graha za sve posjetitelje 19:00 h – Glazbeni program i koncert popularnog Rebecca Banda. https://www.sisak.info/2026/07/31/sisak-slavi-dan-pobjede-i-domovinske-zahvalnosti-na-kupalistu-zibel/
    WWW.SISAK.INFO
    Sisak slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti na kupalištu Zibel - Sisak.info portal
    Povodom obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, Grad Sisak, Turistička zajednica Grada Siska, ŠRC ugostiteljstvo, Dom kulture KKV i Gradski muzej Sisak pripremaju višednevni manifestacijski program na poznatom sisačkom kupalištu Zibel. Program započinje već u subotu, 1. kolovoza 2026. godine, otvorenjem izložbe pod nazivom “Svjedočanstva kroz fotografije Sisak i VRO […]
    0 Comments 0 Shares 645 Views
  • #kupanje #suncanje #kupa #Sisak
    #kupanje #suncanje #kupa #Sisak
    0 Comments 0 Shares 187 Views
  • Kupanje na Kupi
    Kupanje na Kupi
    Ended 1080p 0
    Live video Watch, comment, react, and send gifts inside Sngine
    0 Comments 0 Shares 91 Views
  • #milica #kupa #sisak #setnja #izlazak
    #milica #kupa #sisak #setnja #izlazak
    0 Comments 0 Shares 217 Views
  • #kupa #sisak
    #kupa #sisak
    0 Comments 0 Shares 39 Views
  • SPAR, OVO NIJE SNIŽENJE OD 50% I TO JE KAŽNJIVO!
    Dok nam svakodnevno govore o borbi protiv inflacije i zaštiti potrošača, na policama naših trgovačkih lanaca i dalje prolaze trikovi s cijenama koji izravno vrijeđaju inteligenciju kupaca.

    Najnoviji primjer iz poslovnice Spar u Puli plastično pokazuje kako se zakonske obveze pretvaraju u sivu zonu za obmanjivanje kupaca.
    Naime, na pakiranju šampinjona pred istek roka trajanja uočljivo je nalijepljena oznaka "-50%". Svaki prosječan kupac u tom trenutku očekuje da će proizvod platiti upola manje od njegove stvarne vrijednosti. Pogled na samu deklaraciju otkriva potpunu matematičku besmislicu: istaknuta cijena s popustom iznosi 0,99 €, a zakonski obvezna najniža cijena u zadnjih 30 dana iznosi 1,39 €.

    Ako pokušate izračunati obećanih 50 % popusta od jedine referentne cijene na etiketi (1,39 €), matematički rezultat bi morao biti 0,70 €. Umjesto toga, trgovac nam proizvod prodaje za 0,99 €, potajno računajući popust od neke stare "pune" cijene od 1,98 € koja se na samoj naljepnici uopće ne nalazi!

    EUROPSKI SUD JE OVAKVU PRAKSU VEĆ PROGLASIO NEZAKONITOM

    Ovo nije samo pitanje loše matematike na pulskim policama, već izravno kršenje pravila koja vrijede u cijeloj Europskoj uniji. Europski sud pravde u rujnu 2024. godine donio je ključnu presudu u slučaju protiv njemačkog trgovačkog lanca Aldi Süd. Njemačka udruga potrošača tužila je Aldi jer je u letcima prikazivao lažne postotke popusta za voće, računajući ih od fiktivno povišenih cijena, dok je najniža cijena u zadnjih 30 dana bila znatno niža.

    Ova je presuda postala povijesna prekretnica za prava potrošača iz tri ključna razloga koja izravno objašnjavaju zašto je slučaj iz Pule nezakonit:

    KRAJ "UMJETNOM" DIZANJU CIJENA

    Prije ove presude, trgovci su masovno podizali cijenu nekog proizvoda na svega nekoliko dana (npr. na 1,98 €), a zatim bi ga stavili na akciju od "-50%" i prodavali po 0,99 €. Tvrdili su da je sve legalno jer je proizvod u jednom trenutku doista koštao toliko. Sud je tome stao na kraj i odredio da se svaki postotak smije računati isključivo od najniže cijene u zadnjih 30 dana.

    POSTOTAK VIŠE NIJE SAMO MARKETINŠKI "UKRAS"

    Trgovci su se na sudu branili da je istaknuti postotak (poput oznake -50% u Sparu) samo običan marketinški slogan kojim privlače pažnju, a da je kupcu ionako najvažnija konačna cijena u eurima. Europski sud je to glatko odbio. Presuđeno je da postotak popusta izravno utječe na odluku kupca i da izračun mora biti matematički točan u odnosu na najnižu cijenu u 30 dana. Ako matematika ne štima, to je automatski prekršaj i zavaravanje.

    ODLUKA JE OBVEZUJUĆA i ZA HRVATSKU

    Odluke Europskog suda pravde nisu tek puko mišljenje – one su pravno obvezujuće za sve sudove i inspekcije u svim država članicama. To znači da Državni inspektorat ne mora čekati nova tumačenja naših zakona, već može kazniti Spar upravo pozivajući se na ovu sudsku odluku.

    Trgovci u Hrvatskoj očito svjesno ignoriraju europsku sudsku praksu. Naljepnicom od "-50%" privlače kupce u pulskom Sparu na hitnu kupovinu robe pred istek roka trajanja, dok im u stvarnosti daju znatno manji popust od onog koji agresivno oglašavaju na ambalaži.

    Vrijeme je da domaće institucije (inspektorat, sudovi…) počnu primjenjivati europske presude i stanu na kraj ovoj nepoštenoj poslovnoj praksi. Do tada – kupci, ne vjerujte crvenim naljepnicama, nego sami provjeravajte matematiku na svakoj etiketi! I prijavljujte to inspekciji.

    https://www.facebook.com/100066974921362/posts/1376763694566115/?mibextid=rS40aB7S9Ucbxw6v

    #Spar #cijene #deklaracija #akcije #nezakonitapraksa #EU #Hrvatska
    SPAR, OVO NIJE SNIŽENJE OD 50% I TO JE KAŽNJIVO! Dok nam svakodnevno govore o borbi protiv inflacije i zaštiti potrošača, na policama naših trgovačkih lanaca i dalje prolaze trikovi s cijenama koji izravno vrijeđaju inteligenciju kupaca. Najnoviji primjer iz poslovnice Spar u Puli plastično pokazuje kako se zakonske obveze pretvaraju u sivu zonu za obmanjivanje kupaca. Naime, na pakiranju šampinjona pred istek roka trajanja uočljivo je nalijepljena oznaka "-50%". Svaki prosječan kupac u tom trenutku očekuje da će proizvod platiti upola manje od njegove stvarne vrijednosti. Pogled na samu deklaraciju otkriva potpunu matematičku besmislicu: istaknuta cijena s popustom iznosi 0,99 €, a zakonski obvezna najniža cijena u zadnjih 30 dana iznosi 1,39 €. Ako pokušate izračunati obećanih 50 % popusta od jedine referentne cijene na etiketi (1,39 €), matematički rezultat bi morao biti 0,70 €. Umjesto toga, trgovac nam proizvod prodaje za 0,99 €, potajno računajući popust od neke stare "pune" cijene od 1,98 € koja se na samoj naljepnici uopće ne nalazi! EUROPSKI SUD JE OVAKVU PRAKSU VEĆ PROGLASIO NEZAKONITOM Ovo nije samo pitanje loše matematike na pulskim policama, već izravno kršenje pravila koja vrijede u cijeloj Europskoj uniji. Europski sud pravde u rujnu 2024. godine donio je ključnu presudu u slučaju protiv njemačkog trgovačkog lanca Aldi Süd. Njemačka udruga potrošača tužila je Aldi jer je u letcima prikazivao lažne postotke popusta za voće, računajući ih od fiktivno povišenih cijena, dok je najniža cijena u zadnjih 30 dana bila znatno niža. Ova je presuda postala povijesna prekretnica za prava potrošača iz tri ključna razloga koja izravno objašnjavaju zašto je slučaj iz Pule nezakonit: KRAJ "UMJETNOM" DIZANJU CIJENA Prije ove presude, trgovci su masovno podizali cijenu nekog proizvoda na svega nekoliko dana (npr. na 1,98 €), a zatim bi ga stavili na akciju od "-50%" i prodavali po 0,99 €. Tvrdili su da je sve legalno jer je proizvod u jednom trenutku doista koštao toliko. Sud je tome stao na kraj i odredio da se svaki postotak smije računati isključivo od najniže cijene u zadnjih 30 dana. POSTOTAK VIŠE NIJE SAMO MARKETINŠKI "UKRAS" Trgovci su se na sudu branili da je istaknuti postotak (poput oznake -50% u Sparu) samo običan marketinški slogan kojim privlače pažnju, a da je kupcu ionako najvažnija konačna cijena u eurima. Europski sud je to glatko odbio. Presuđeno je da postotak popusta izravno utječe na odluku kupca i da izračun mora biti matematički točan u odnosu na najnižu cijenu u 30 dana. Ako matematika ne štima, to je automatski prekršaj i zavaravanje. ODLUKA JE OBVEZUJUĆA i ZA HRVATSKU Odluke Europskog suda pravde nisu tek puko mišljenje – one su pravno obvezujuće za sve sudove i inspekcije u svim država članicama. To znači da Državni inspektorat ne mora čekati nova tumačenja naših zakona, već može kazniti Spar upravo pozivajući se na ovu sudsku odluku. Trgovci u Hrvatskoj očito svjesno ignoriraju europsku sudsku praksu. Naljepnicom od "-50%" privlače kupce u pulskom Sparu na hitnu kupovinu robe pred istek roka trajanja, dok im u stvarnosti daju znatno manji popust od onog koji agresivno oglašavaju na ambalaži. Vrijeme je da domaće institucije (inspektorat, sudovi…) počnu primjenjivati europske presude i stanu na kraj ovoj nepoštenoj poslovnoj praksi. Do tada – kupci, ne vjerujte crvenim naljepnicama, nego sami provjeravajte matematiku na svakoj etiketi! I prijavljujte to inspekciji. https://www.facebook.com/100066974921362/posts/1376763694566115/?mibextid=rS40aB7S9Ucbxw6v #Spar #cijene #deklaracija #akcije #nezakonitapraksa #EU #Hrvatska
    Angry
    1
    0 Comments 0 Shares 1K Views
More Results
Virtuala FansOnly https://virtuala.site