NOVA "NAVLAKUŠA" IZ EUROSPINA? OBEĆALI KUPCIMA TERMO TORBE PA IH OSTAVILI PRAZNIH RUKU! Nakon što je na sudu već kažnjavan zbog zavaravajuće prakse, talijanski diskontni lanac u Hrvatskoj ponovno je na meti gnjevnih potrošača koji opet pozivaju u akciju Državni inspektorat. Ponovno s razlogom. Naime, prošli su tjedan gotovo svi nacionalni mediji i sve njihove bok poslovnice "punjeni" reklamama za Eurospin i njihovu akciju „Termo torba 10 l“ u kojoj je je svaki kupac za kupnju iznad 30 eura trebao dobiti na poklon termo torbu od 10 litara u jednoj od šest boja. Akcija je brutalno najavljivana, a trajala je u petak i subotu. Veliki broj kupaca, koji možda i inače ne kupuju u tom talijanskom trgovačkom lancu, prošli je vikend pohodio 42 samoposluge diljem Hrvatske. Uključivo i tisuće stranih gostiju koji su na ljetovanju u Hrvatskoj. Svi su željeli kupiti nešto za minimalno 30 eura i na poklon dobiti simpatičnu termo torbu. Ali… Već u petak počele su nam stizati obavijesti i prigovori gnjevnih potrošača koji su se osjećali prevarenima jer na mnogim mjestima nije bilo tih torbi, pa su ostali bez obećanog poklona. U subotu je situacija eskalirala: Osijek, Sisak, Varaždin, Biograd, Šibenik, Zagreb, Zadar… sa svih strana stizali su nam prigovori potrošača koji su se stvarno osjećali prevarenima. Uostalom, čak su i njihove službene Instagram i Facebook stranice bile „mete“ brojnih prigovora. Na mnogim mjestima potrošači su se svađali jer su voditelji poslovnica, očito iz njima poznatih razloga, jednostavno sklonili određene količine (kako sumnjaju ogorčeni kupci – vjerojatno sačuvano za prijatelje i rođake . op.a.) pa su ih selektivno dijelili, kako kome. Sve je kulminiralo u subotu kada je naš Messenger doslovce bio zatrpan prigovorima, ali i najavama građana da će o svemu obavijestiti Državni inspektorat zbog dovođenja u zabludu i možebitne prijevare potrošača. Tim više što su mnogi istaknuli kako Eurospinu ovo nije prvi slučaj. Svako malo imaju slične akcije u kojima dijele poklone koji nestanu već prvi dan, pa mnogi uzalud obavljaju kupnju očekujući obećano. Umjesto da onda na plakatima unutar svojih prodajnih prostora jasno obavijeste potrošače kako tih poklona više nema, oni mudro (očito s razlogom) šute i smijulje se naivnim kupcima koji kupuju, ne znajući da im se poklon neće uručiti. Što reći na to, osim kako to nije jedini slučaj u kojem Eurospin svoje kupce dovodi u zabludu. Svi se sjećamo kako je to bilo kada je Eurospin tek stigao u Hrvatsku. Odlučili su igrati na sve ili ništa. Krenuli su s toliko agresivnim marketingom da su se njihova obećanja brzo pretvorila u totalni bumerang. Kupci i udruge potrošača odmah su ih skužili, a na kraju je morao reagirati i sud. Evo dvije legendarne situacije po kojima ih pamtimo: 1. „S PAMETNOM KUPNJOM UŠTEDITE 32.412 HRK (oko 4.300 eura)!“ Eurospin je uletio na tržište s bombastičnim plakatima i reklamama koje su tvrdile da prosječna četveročlana obitelj kod njih može uštedjeti točno 32.412 kuna godišnje. Zvučalo je to super, zar ne? Problem je što je ekipa iz marketinga samo prepisala staro istraživanje jedne talijanske udruge potrošača i doslovno preračunala eure u kune, potpuno ignorirajući hrvatske plaće i standard. Ljudi su odmah izvadili kalkulatore, a udruge potrošača službenu statistiku. Ispalo je da prosječna hrvatska obitelj u to vrijeme uopće NIJE TROŠILA TOLIKO NOVCA NA HRANU NA GODIŠNJOJ RAZINI! Ispalo je da Eurospin tvrdi kako ćete kod njih UŠTEDJETI VIŠE NEGO ŠTO VAM IZNOSI CIJELI GODIŠNJI PRORAČUN ZA NAMIRNICE. Nakon hrpe ismijavanja po društvenim mrežama i prijava inspekciji, ova je "znanstveno-fantastična" računica tiho nestala s plakata. 2. "NAJBOLJI NA SVIJETU" – ALI SAMO NA PAPIRU! Nakon što im je propala priča s tisućama eura uštede, Eurospin se bacio na hvaljenje svojim proizvoda. Na webu i u katalozima počeli su tvrditi da njihova kava, dječje pelene i riba imaju "najbolji omjer cijene i kvalitete" te da su, pazite sad, "najbolji na svijetu". Naravno, netko ih je prijavio Državnom inspektoratu. Kad je tržišna inspekcija pokucala na vrata i tražila službene dokaze, certifikate ili neovisne analize koje potvrđuju da su ti proizvodi stvarno svjetski vrh, u Eurospinu su samo slegnuli ramenima – dokaza nije bilo. Cijela je sapunica završila na Općinskom sudu u Rijeci koji je donio pravomoćnu presudu protiv Eurospina zbog zavaravajuće i nepoštene trgovačke prakse. Kažnjeni su jer su kupcima svjesno prodavali maglu. Baš kao i sada kada su obećali termo torbe koje su, kako se sada jasno vidi, za mnoge potrošače bile čista „navlakuša“. Jeste li i vi doživjeli nešto slično? Kako ste se osjećali? Što su vam rekli u trgovini? Kakva su vaša iskustva s kupovinom u Eurospinu? Vjerujete li uopće više njihovim reklamama? https://www.facebook.com/100066974921362/posts/1357642299811588/?mibextid=rS40aB7S9Ucbxw6v #Eurospin #termotorbe #pametnakupnja #zavaravajućaposlovnapraksa #Osijek #Varaždin #Zagreb #Zadar #Sisak #Biograd #potrošači #inspektorat

Europska zrakoplovna udruženja zatražila su privremenu obustavu primjene novog biometrijskog sustava Europske unije za registraciju ulaska i izlaska (EES). Upozoravajući na goleme poremećaje u putovanjima, vodeća industrijska tijela poslala su otvoreno pismo predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, naglašavajući da je granična kontrola dosegnula "kritičnu točku". Ključni poremećaji Zajednički apel koji su uputili ACI Europe (predstavnik zračnih luka), Airlines for Europe (A4E) i Međunarodna udruga zračnog prijevoza (IATA) otkriva ozbiljne operativne zastoje: Kašnjenja do pet sati: Čekanja na vanjskim granicama Schengena redovito dosežu i do pet sati tijekom vršnih opterećenja. Poluprazni letovi: Zrakoplovi su prisiljeni polijetati s praznim sjedištima jer putnici u trenutku zatvaranja izlaza ostaju zarobljeni u redovima na kontroli putovnica. Pretrpani terminali: Putnici su redovito prisiljeni dugo čekati na otvorenim stajankama zračnih luka i izvan samih zgrada terminala. Zahtjevi zrakoplovne industrije Udruženja traže od Bruxellesa da tijekom ljetne sezone s velikim brojem putnika prednost dade operativnoj stvarnosti, a ne krutoj provedbi pravila. Ljetno izuzeće: Omogućavanje državama članicama pune fleksibilnosti za potpuni prekid EES provjera tijekom srpnja i kolovoza. Povratak na pečate: Dopuštanje graničnim službama da se privremeno vrate tradicionalnom ručnom pečatiranju putovnica kada broj putnika premaši kapacitet terminala. Trajni sigurnosni mehanizam: Uspostava fiksnog protokola o operativnoj fleksibilnosti do rujna, koji bi omogućio ciljane prekide sustava tijekom budućih gužvi. Što je EES sustav? EES je digitalni granični sustav koji se uvodi u 29 zemalja schengenskog prostora kako bi zamijenio fizičko pečatiranje putovnica. On zahtijeva da državljani zemalja izvan EU-a pri prvom ulasku registriraju biometrijske podatke, uključujući otiske prstiju i skeniranje lica. Iako je osmišljen kako bi dugoročno ubrzao prelaske, početni proces registracije stvara golema uska grla. Zrakoplovne tvrtke poput Ryanaira oštro su podržale obustavu, upozoravajući da se putnici ne smiju tretirati kao "pokusni kunići". Svjetsko vijeće za putovanja i turizam (WTTC) također je upozorilo da stalna kašnjenja prijete preusmjeravanjem do 41 milijun posjetitelja i gubitkom milijardi eura turističke potrošnje u Europi. Kao odgovor na sve veći pritisak, dužnosnici Europske komisije pristali su na hitan sastanak s predstavnicima zrakoplovstva sljedeći utorak kako bi raspravili o hitnim operativnim mjerama.

Općinski građanski sud u Zagrebu donio je prvu presudu u skladu s nedavno objavljenom odlukom Vrhovnog suda u slučaju franak kojom su potrošačici s konvertiranim kreditom dosuđene zatezne kamate, dok sve troškove postupka snosi tužena banka, izvijestila je Udruga Franak. Kako je izvijestila udruga, sutkinja Ela Mišura Stopfer dosudila je potrošačici s konvertiranim kreditom samo zatezne kamate u iznosu od 3459 eura koje su dospjele do dana konverzije te je uz to dosudila i daljnje zatezne kamate na taj uglavničeni iznos od dana podizanja konkretne tužbe pa do dana isplate, što je u skladu s odlukom proširenog vijeća Vrhovnog suda. Uz to, sutkinja je dosudila i puni iznos troška koji tužiteljici mora platiti tužena Zagrebačka banka u iznosu od 3025 eura. Udruga ističe da je tužiteljicu zastupao odvjetnik Krešimir Tušilović, čiji je pravilno postavljeni tužbeni zahtjev omogućio da tužiteljica dobije pravo na naplatu punog iznosa sudskih troškova. Prema navodima udruge, odvjetnik je u tužbi tvrdio da su ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli CHF, što je presudom prihvaćeno, a zatražena je isplata svih preplaćenih iznosa kamata i tečaja uz pripadajuće zatezne kamate, što presudom nije prihvaćeno. Pored toga, podredno, kao eventualno kumulirani tužbeni zahtjev, zatražena je isplata zateznih kamata dospjelih na preplaćene iznose do dana konverzije uz naplatu zateznih kamata na tako uglavničeni iznos zateznih kamata od dana podizanja tužbe, što je presudom prihvaćeno. https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/donesena-prva-presuda-u-slucaju-franak-u-skladu-s-odlukom-vrhovnog-suda-12786163

ODVJETNIČKI URED DOPISIMA O HRT „DUGOVIMA“ IZ 2003. UTJERUJE STRAH U KOSTI GRAĐANIMA I NASLJEDNICIMA! Hrvatskom se širi novi val panike. Na adrese brojnih građana proteklih dana stigli su dopisi Odvjetničkog društva Hanžeković & Partneri, koji u ime Hrvatske radiotelevizije (HRT) pozivaju na „izvansudske nagodbe“ zbog navodnih nepodmirenih dugovanja. Iza pravnih i naizgled službenih formulacija krije se, tvrde pravni stručnjaci, dobro osmišljena taktika naplate potraživanja koja su već desetljećima u apsolutnoj zastari. Umirovljenici u suzama, obiteljski proračuni u grču, a telefonske linije odvjetničkog ureda potpuno blokirane – to je epilog masovne kampanje koja je preplavila društvene mreže i sandučiće diljem zemlje. Građani opravdano pitaju: kako je moguće da im se danas na teret stavljaju navodni dugovi iz 2008., pa čak i daleke 2003. godine, za koje je zakonski rok naplate odavno istekao?! Posebno okrutna dimenzija ovog masovnog slanja dopisa jest činjenica da su na udaru starije osobe i umirovljenici. Poučeni dugogodišnjim strahom od ovrha i blokada FINA-e, ovi građani u panici pokušavaju stupiti u kontakt s odvjetnicima, spremni platiti bilo kakav iznos samo da izbjegnu sudske troškove. Još gora situacija pogađa nasljednike preminulih osoba. Na adrese sinova, kćeri ili supružnika stižu dopisi naslovljeni na pokojnike ili izravno na nasljednike, u kojima se traži podmirenje dugova nastalih prije 15 ili 20 godina. Nasljednici, koji u pravilu nemaju niti mogu imati uplatnice iz tog razdoblja, dovedeni su u situaciju da pod pritiskom krivnje i straha plaćaju tuđe navodne zaostatke. Iz udruga koje se bave pravima građana (uključivo i Halo, inspektore ) stižu oštre reakcije na ovakvu praksu i upozorenja da se radi o klasičnom APP sistemu („Ako prođe, prođe“). Odvjetnički ured igra na kartu neukosti građana. Računaju na to da prosječan građanin, a pogotovo umirovljenik, ne zna razliku između poziva na nagodbu i rješenja o ovrsi. Prestrašeni ljudi plaćaju jer misle da će im FINA u protivnom blokirati mirovinu. Na to su već i ranije ukazivali i u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača (HUZP). Budući da je od tada prošlo više od 10 godina, čak i da je tada doneseno pravomoćno sudsko rješenje, ono je prema Zakonu o obveznim odnosima palo u apsolutnu zastaru. HRT i Hanžeković su zakonski propustili sve rokove za prisilnu naplatu i svjesni su da su izgubili pravnu bitku na sudu. Zato sada koriste psihološki pritisak, pojašnjavaju iz HUZP-a. Zašto šalju dopise, a ne ovrhe? Pažljivom analizom spornog dopisa jasno je da se ne radi o rješenju o ovrsi, već o običnom pozivu na nagodbu. Odvjetnički ured u pismu namjerno izbjegava navesti ključne podatke jer: nema točnog iznosa navodnog duga, nema godine iz koje dug potječe i nema broja nikakvog ranijeg ovršnog rješenja. Razlog za skrivanje ovih podataka je jednostavan: kada bi pravno specificirali da traže novac za HRT pristojbu iz npr. 2003. godine, sami bi u pisanom obliku priznali da je nastupila zastara. Rok zastare za samu HRT pristojbu iznosi svega jednu godinu, dok je rok za pokretanje naplate na temelju starih sudskih odluka deset godina. Budući da dugove redovnim, pravnim putem i preko FINA-e više ne mogu naplatiti, preostala im je jedino metoda psihološkog pritiska na terenu. Građani javljaju kako se na navedene brojeve ureda nitko ne javlja, dok poslani e-mailovi ostaju bez odgovora. Pravnici upozoravaju da je neodgovaranje dio poznate odvjetničke strategije. No, još je opasnije ako građani ipak uspiju uspostaviti telefonski poziv koji se u pravilu snima. Usmene informacije koje operateri daju preko telefona nemaju nikakvu pravnu težinu na sudu, ali služe da se građana navede na priznanje duga. Ako nasjednete na pritisak i preko telefona pristanete na otplatu, ili uplatite makar i 5 eura „kako biste pokazali dobru volju“, zakonski ste prekinuli zastaru. Tim jednim potezom oživljavate mrtav dug star dva desetljeća i dajete im pravno uporište da vas doista ovrše. Što građani moraju učiniti odmah? Pravni stručnjaci apeliraju na građane da ne paničare i pridržavaju se tri zlatna pravila: 1. Nemojte zvati navedene brojeve niti odlaziti u urede. Sve što vam kažu usmeno, pravno je neobvezujuće i služi za pritisak. 2. Uložite isključivo pisani prigovor zastare. Na službenu e-mail adresu ureda (hanzekovic.hrt@hanzekovic.hr) pošaljite kratak dopis u kojem se pozivate na zastaru i tražite pismenu specifikaciju duga. 3. Ne dokazujte uplate iz 2003. godine! Zakonski niste dužni čuvati uplatnice dulje od godinu dana, odnosno 10 godina za sudske odluke. Teret dokaza da dug nije u zastari je isključivo na onome tko novac potražuje, a u ovom slučaju, oni taj dokaz nemaju. Ova masovna kampanja slanja dopisa nije ništa drugo doli „statistički lov u mutnom“: ako tek mali postotak prestrašenih građana i nasljednika podlegne panici i uplati traženi iznos, pokretači ove akcije ostvarit će milijunsku zaradu na račun pravno nepostojećih dugova. Građani, ne nasjedajte – zakon je u ovom slučaju na vašoj strani. Mi čekamo očitovanja odvjetničkog društva Hanžeković & Partneri i HRT RJ PRISTOJBA… bit će zanimljivo čuti kako to i zašto opravdavaju. #staridugovi #odvjetnici #Hanžekovićipartneri #HRT #zastare #lovumutnom

Washington je upozorio europske saveznike, uključujući Veliku Britaniju, Poljsku, Litvu i Estoniju, da će isporuke američkog oružja kasniti. Pentagon je o tome obavijestio partnerske vlade, a razlog je jednostavan - u ratu s Iranom potrošene su goleme količine oružja i sad ga nema dovoljno. Američka vojska bila je prisiljena premještati oružje iz drugih dijelova svijeta, uključujući Aziju, kako bi popunila rupe u zalihama. Postoji i veći problem od samog kašnjenja, a to je da je rat s Iranom pojačao i ionako rastuće strahove oko toga ima li SAD dovoljno oružja za sukob s Kinom u slučaju sukoba oko Tajvana. Kašnjenja će zahvatiti streljivo za sustave HIMARS i NASAMS. HIMARS su visoko mobilni raketni sustavi koje koristi i Ukrajina, a NASAMS su protuzračni raketni sustavi srednjeg do kratkog dometa koje zajedno proizvode Raytheon i norveški Kongsberg. Trump odbacio brige oko zaliha Pentagon je potvrdio da "pažljivo procjenjuje zahtjeve partnera za opremom", ali nije davao detalje. Donald Trump je pak odbacio sve brige oko zaliha. "Diljem svijeta imamo oružje i možemo ga uzeti ako nam zatreba", rekao je predsjednik. Stručnjaci se s njim ne slažu, piše Financial Times. 👉https://www.ft.com/content/f87a8b04-e683-4e0e-8c66-647d23bfc2ff

Hibridi su trenutno najveći pobjednici Najveći dio kupaca očito ne preskače izravno iz klasičnih motora u potpuno električne automobile, nego bira prijelazno rješenje. Hibridi su u ovom trenutku najpopularniji pogonski izbor u EU-u, a razlog je prilično jasan: Nude nižu potrošnju, manju ovisnost o punionicama i poznat osjećaj korištenja automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem. Kupci ih sve više prihvaćaju, no cijena, dostupnost punionica, realni doseg i navike vozača i dalje usporavaju potpunu promjenu. Zato hibridi postaju kompromis koji odgovara i kupcima i proizvođačima. Benzinski automobili pritom nisu nestali, ali više ne diktiraju tempo. U 2025. njihov je tržišni udio u EU-u pao na 26,6 posto, nakon što je godinu ranije iznosio 33,3 posto. Dizel je nastavio pad i završio na 8,9 posto tržišta, uz pad registracija od 24,2 posto. Istodobno, pritisak na klasične motore sve je jači. Regulativa o emisijama, ulaganja proizvođača u električne platforme, širenje kineskih brendova i sve veća ponuda povoljnijih električnih modela mijenjaju odnose snaga. ACEA podaci za 2024. pokazuju koliko je promjena brza: Tada su benzinci još držali 33,3 posto tržišta, hibridi 30,9 posto, a električni automobili 13,6 posto. Već početkom 2026. slika je bitno drukčija. Posebno je važan rast plug-in hibrida. U prvom tromjesečju 2026. njihov je udio narastao na 9,5 posto, u odnosu na 7,6 posto godinu ranije, a rast su snažno pogurala velika tržišta poput Italije, Španjolske i Njemačke. Europsko tržište ne ide prema jednoj tehnologiji preko noći. Ide prema mješavini pogona u kojoj hibridi trenutačno imaju glavnu riječ, električni automobili brzo rastu, dizel se sve više povlači, a benzinci iz vodeće uloge prelaze u ulogu racionalnog, ali sve manje dominantnog izbora. Benzinci zato nisu gotovi. Ali era u kojoj su bili prvi i gotovo automatski izbor europskih kupaca. Opširnije 👇 https://www.tportal.hr/autozona/clanak/veliki-preokret-u-europi-kupci-sve-manje-biraju-benzince-jedan-pogon-sada-dominira-20260503