Srbija uhvaćena u izvozu streljiva za Izrael; Vučić: ‘Ne pada mi na pamet da kažem šta je uzletjelo‘ Srbija je u prvoj polovici 2025. u Izrael izvezla streljivo ukupne vrijednosti oko 55,5 milijuna eura, što je više nego tijekom cijele 2024. kada je izvoz dosegnuo do tada rekordnih 47,9 milijuna, objavila je u utorak Balkanska istraživačka mreža (BIRN) na temelju zajedničkog istraživanja s izraelskim listom Haaretz. Među kupcima streljiva je moćna izraelska tvrtka koju je izvjestiteljica UN-a o stanju ljudskih prava na okupiranom palestinskom teritoriju Francesca Albanese u svom izvješću označila kao "profitera genocida koji traje" u Gazi, otkrivaju BIRN i Haaretz. U tekstu objavljenom na portalu BIRN-a navodi se da se srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić 6. lipnja, u intervjuu za Jerusalem Post, "iznenađujuće pohvalio da je Srbija jedina zemlja u Europi koja prodaje streljivo Izraelu". Međutim, par tjedana poslije, navodi BIRN, 23. lipnja, na pitanje novinara je li Srbija izabrala stranu u izraelsko-iranskom sukobu time što izvozi streljivo u Izrael, Vučić je rekao da je država obustavila izvor oružja i streljiva. "Sada ne izvozimo ništa. Sada smo zaustavili sve i moraju biti posebne odluke, ukoliko će nešto ići", rekao je tada Vučić. VUČIĆ DRUMOM, IZRAELSKI AVION ZRAKOM Istog dana, samo nekoliko sati nakon što je Vučić proglasio moratorij na izvoz, na aerodrom "Nikola Tesla" sletio je izraelski teretni zrakoplov Boeing 747, a idućeg dana poletio je ka izraelskoj zrakoplovnoj bazi Nevatim, navodi se u istraživanju, prema podacima sa stranice Flightradar24. Na pitanje o letu tog zrakoplova kasnije tog dana, Vučić je uzvratio: "Ne pada mi na pamet da kažem šta je uzletjelo, a šta je sletilo". Portal BIRN navodi da je do tih podataka došao iz uvida u carinske dokumente, dodajući da se datumi izvoza iz prve polovice 2025. poklapaju sa 16 izraelskih letova iz Beograda prema zračnoj bazi Nevatim, koje su novinari identificirali na nekoliko mrežnih stranica koji uživo prate avionske letove. Osim državne tvrtke koja se bavi prodajom naoružanja i vojne opreme "Jugoimport SDPR", još pet srpskih privatnih kompanija izvozilo je streljivo ili oružje u Izrael tijekom posljednje dvije godine, objavio je prethodno beogradski tjednik Radar, dok BIRN i Haaretz otkrivaju da su dvije od tih pet tvrtki – "Edepro" i "Romax Trade", ove godine izvozile streljivo dvama poznatim izraelskim sigurnosnim kompanijama koje među svojim klijentima imaju Izraelske obrambene snage (IDF). https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/srbija-uhvacena-u-izvozu-streljiva-za-izrael-vucic-ne-pada-mi-na-pamet-da-kazem-sta-je-uzletjelo-1494406

Britanci objavili neviđene snimke o početku agresije na Hrvatsku Britanska televizijska kuća prije pet dana je objavila dvosatni video-materijal iz svoje arhive s prilozima o početku Domovinskog rata, bitci za Vukovar, a mi smo prvi pregledali tu novu objavu i pronašli zanimljive scene. - Borit ćemo se i obraniti Hrvatsku. I nadam se da će se Europa probuditi - govori na engleskom jeziku prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman 20. rujna 1991., snimljen u obilasku ratišta u zapadnoj Slavoniji, prikazan u televizijskom dnevniku britanske postaje ITN, koja je upravo ovih dana na YouTubeu objavila vjerojatno sve TV-priloge iz svoje arhive koji se tiču početka rata u Hrvatskoj. Pregledali smo taj skoro pa dvosatni materijal, prvi smo to učinili od hrvatskih medija nakon objavljivanja tog materijala iz ITN-ove arhive, i možemo reći da je ovih par sekundi TV-priloga emitiranog 20. rujna 1991. dragocjen, povijesni televizijski materijal iz Domovinskog rata. Tih je dana ITN puno izvještavao o kretanju kolone tenkova JNA i drugog naoružanja iz Beograda prema Hrvatskoj. Novinar ITN-a u Beogradu, Michael Nicholson, opisuje kako je upravo gledao “najveću mobilizaciju vojske i naoružanja od II. svjetskog rata”. Nakon priloga ITN-ova novinara iz Šida i u Borova Sela, slijedi prilog drugog novinara o tome kako je hrvatski predsjednik Franjo Tuđman toga dana obišao prve linije bojišta u zapadnoj Slavoniji, gdje hrvatski branitelji pokušavaju spriječiti srpske paravojne postrojbe i JNA u presijecanju autoputa Zagreb-Beograd. “I sâm odjeven u maskirnu uniformu, rekao im je da je rat započeo i da moraju braniti svoju zemlju”, govori novinar u prilogu o Tuđmanovu obilasku pripadnika Zbora narodne garde i Ministarstva unutarnjih poslova na prvim linijama bojišnice. I potom slijedi kratka Tuđmanova izjava na engleskom: - We shall fight and defend Croatia. And I hope that Europe would wake up - govori Tuđman, pored kojega sjedi ministar obrane Gojko Šušak, također u uniformi. Kamera snima i šefa Tuđmanova osiguranja Matu Laušića, preminulog prije desetak dana. Dan nakon tog priloga, 21. rujna 1991., ITN nastavlja pratiti gdje se razmještaju tenkovi iz konvoja koji je krenuo iz Beograda, a u prilogu se vide snimke ukopavanja tenkova oko Vukovara. Sav ovaj video-materijal iz arhive ITN-a objavljen je prije pet dana na YouTubeu pod nazivom “Battle of Vukovar Footage | 'Croatia's Stalingrad' | Croatian War of Independence Documentary (1991)”. U rujnu prošle godine iz arhive ITN-a objavljene su slične snimke i TV-prilozi koji se tiču opsade Dubrovnika, o čemu smo tada također izvijestili. Ovaj sada materijal iz ITN-ove arhive sadrži i priloge koji su emitirani na britanskoj televiziji u doba opsade vojarni JNA u Zagrebu. Tu su i mnogi potresni prilozi iz Osijeka i Karlovca, iz Petrinje i Pakraca, ali najpotresniji su prilozi iz Vukovara. Novinari ITN-a intenzivno su pratili pokušaje ulaska konvoja medicinske i humanitarne pomoći u grad pod opsadom. Pratili su te pokušaje s obje strane, i iz Nuštra, među hrvatskim braniteljima, i iz Negoslavaca, među jedinicama JNA koje su razarale Vukovar. Miša Vasić, kojeg ITN predstavlja kao jednog od rijetkih neovisnih novinara u Srbiji, govori u kameru kako je Vukovar već tada, početkom listopada 1991., postao neka vrsta Galipolja za rezerviste iz Srbije koji ginu u velikom broju, premda JNA ne otkriva broj žrtava. Novinar ITN-a objašnjava kako su ruševine Vukovara za Hrvate postale simbol sposobnosti njihovih vojnika da se odupru moći jugoslavenske vojske. Zanimljiv je i prilog iz Beograda, koji govori o blaženom neznanju Beograđana o okrutnom ratu koji se vodi na udaljenosti tek 130 kilometara. Tu je i prilog o ranjavanju ITN-ova novinara iz snajperskog hica s hrvatskih linija obrane dok su novinarske ekipe pratile i snimale pripadnike JNA 15. studenog 1991. kako probijaju obranu grada na vukovarskom Sajmištu. Toga dana ITN-ova kamera snima poznatu snimku u kojoj vojnik JNA puca na toranj crkve, kao i drugu poznatu snimku odvođenja vukovarskog civila Slavka Batika, čiji su posmrtni ostaci identificirani tek nedavno, početkom travnja ove godine. (V.L.) #war #croatia #serbs #balkan #ITN #Britanija #novinari #FranjoTuđman #Vukovar #napad #agresija #tenkovi #HrvatskiVojnici 1991. Watch: https://virtuala.site/movie/1/Battle-of-Vukovar-Footage-Croatia-s-Stalingrad-Croatian-War-of

Kardinal Vinko Puljić ipak će putovati u Vatikan i sudjelovati u konklavi na kojoj će se birati novi papa, potvrdio je u četvrtak za Hinu don Dražen Kustura, glasnogovornik Vrhbosanske nadbiskupije. 'Kardinal Puljić dobio je pozitivno mišljenje liječnika, poći će u Rim te sudjelovati na konklavama', kazao je don Kustura. Objasnio je da je umirovljeni vrhbosanski nadbiskup liječničku potvrdu da smije putovati dobio 24. travnja, a zbog kratkoće vremena neće stići na sprovodnu misu i ukop pape Franje, ali idući će tjedan ići u Vatikan i tamo se pridružiti kardinalskom zboru u općim kongregacijama, a nakon toga i u izboru 267. rimskog biskupa. Kardinal Puljić po godinama i stažu najstariji je kardinal izbornik i na jesen će napuniti 80 godina života, što je i dobna granica do koje kardinali mogu sudjelovati u izboru pape. Ovo će Puljiću biti treća konklava, a dosad je sudjelovao u izboru Benedikta XVI. 2005. i pape Franje 2013. 'Moje zdravstveno stanje ne dopušta mi putovati na treću konklavu. Liječnici mi ne savjetuju, a ja ne osjećam da bih to mogao izdržati. Ne planiram putovati u Rim osim ako se iz Vatikana to od mene ne bude izričito tražilo. Naučio sam slušati', kazao je prije tri dana kardinal Puljić. Na pitanje tko je najizgledniji kandidat za novog papu Puljić je odgovorio kako on misli da među kardinalima nema izrazitog favorita. 'Svi su kandidati! Novinari imaju svoje favorite, ali stvarnog favorita nema', izjavio je Puljić, a sudjelovao je i u izboru pape Franje. Kaže da mu je važno to što je pokojni Sveti Otac doživljavao Bosnu i Hercegovinu bliskom kao zemlju u kojoj su ljudi patili. Inače, uz Puljića, na konklavi će biti umirovljeni kardinal Josip Bozanić, ali i nadbiskup Chicaga, kardinal Blase Joseph Cupich, podrijetlom Hrvat. -Izvor:tportal

ZAŠTO ZAGREBAČKA BANKA ODBIJA ZAHTJEVE POTROŠAČA? Potrošačka platforma „Halo, inspektore“ zatražila je da se zbog povećanih životnih troškova i inflacije uvede podizanje gotovine na svim bankomatima poslovnih banaka u Hrvatskoj bez naknada za bilo koju banku. Takva praksa bila je uvedena i tijekom pandemijskog razdoblja što je među potrošačima bilo ocijenjeno odličnom ocjenom. Takvu praksu, uostalom, imaju i Nizozemci koji imaju jedinstvenu mrežu bankomata i nalaze se na 24. mjestu po broju bankomata u EU sa samo 34 bankomata na sto tisuća stanovnika. Najviše bankomata po „glavi stanovnika“ imaju Austrija – 169, zatim Portugal - 161, dok je „malena“ Hrvatska na visokom trećem mjestu sa čak 126 bankomata na 100 tisuća stanovnika!?! Takav potez dosta bi značio osiromašenim građanima i poduzetnicima. To bi u konačnici doprinijelo i smanjivanju troška održavanja bankomatske infrastrukture, a na što su se brojne hrvatske banke do sada i te kako izvlačile kod poskupljenja svojih usluga. Te zahtjeve podržao je i guverner HNB-a sa svojim suradnicima što je i javno izrekao pred novinarima nakon našeg dvosatnog sastanka s njima u petak popodne: „To je dobra ideja. Svakako bi dovela do smanjenja troškova i bankomatske mreže dio čega bi se onda mogao preliti i na potrošače kroz manje cijene. Nema potrebe da idemo u shopping centre i da tamo ima osam bankomata, ako tamo može biti jedan za sve,“ izjavio je Boris Vujčić pred novinarima. Na sastanku s guvernerom HNB-a i njegovim najbližim suradnicima ponovili smo i zahtjeve potrošača još iz 2023. godine za odustajanje od poskupljenja naknada banaka. Što je, uostalom, nedavno nakon početka naših bojkota zatražio i od HNB od Hrvatske udruge banaka. Erste, OTP banka i Addiko su to prošli tjedan i najavili. Međutim, najveće banke poput Zagrebačke i Privredne banke, te RBA i HPB-a to nisu još učinili. A ZABA je čak to i odbila s obrazloženjem da su oni svoju naknadu podigli s početkom ove godine! Pitali smo Zagrebačku banku zašto su poskupjeli i kolike su im naknade koje su podigli pod raznim izgovorima, te niz drugih pitanja vezana uz njihovo poslovanje. Evo što su nam odgovorili: „Zagrebačka banka ne naplaćuje naknadu za podizanje gotovine na svojim bankomatima imateljima kartica ostalih banaka iz Hrvatske, već tu naknadu naplaćuje banka izdavatelj svojim klijentima. Zagrebačka banka nema informaciju koliko ta naknada iznosi. Naknada za podizanje gotovog novca karticama inozemnih izdavatelja na bankomatima Zabe iznosi 5,31 EUR po transakciji, što nije izolirana praksa u usporedbi s drugim zemljama. Razlog tome su visoki troškovi infrastrukture bankomata. Početkom 2025. godine promijenili smo naknade za svoje usluge u poslovanju s građanima na način da smo neke naknade smanjili, neke povećali, a neke ukinuli. Prije promjene naknada početkom 2025.godine, zadnja promjena naknada paketa usluga za građane provedena je 2007. te za dio usluga 2019. godine. Od tada su se značajno promijenile tržišne okolnosti koje su dovele do potrebe za usklađivanjem naknada, kao što su: kumulativna inflacija, značajan rast operativnih troškova poslovanja (u četverogodišnjem razdoblju porast troškova poput poštarine – 77 %, režija – 92 %, prijevoza i zaštite novca – 161 % i IT troškova – 41,5 %). Također, u razdoblju od 2007. godine do danas imali smo i značajna kapitalna ulaganja u sigurnost, unaprjeđenje proizvoda i usluga koja premašuju 90 milijuna EUR. U portfelju individualnih klijenata Zagrebačke banke prosječna cijena paketa koju klijenti plaćaju iznosi 5,9 EUR (poveznica na pakete za građane). Prosječna mjesečna naknada za paket usluga i proizvoda koju plaćaju pravne osobe iznosi 12 EUR (poveznica na pakete za pravne osobe). Naknade su zadnji put povećane početkom 2025.godine i od tada klijenti prosječno na mjesečnoj razini za paket usluga plaćaju 1,6 EUR više. Naknade za pakete usluga za građane nisu mijenjane od 2007. odnosno od 2019. godine za dio usluga. Udio cijena paketa bankarskih usluga u prosječnoj plaći u RH danas je manji nego u 2007. godini; 2007. iznosio je od 0,62 % do 1,86 %, a danas taj udio iznosi od 0,44 % do 1,28 %. Prosječna mjesečna naknada u 2022. godini iznosila je 8 EUR po klijentu, dok je 2023. godine prosječan mjesečni iznos naknade po klijentu bio 7,2 EUR. Iako zakonsko rješenje još nije doneseno, Zagrebačka banka ukinula je naknadu za ugovaranje i vođenje za sve Osnovne račune građana, što znači da od siječnja 2025. klijentima pružamo mogućnost primanja redovitog dohotka, mirovine i ostalih primanja bez naknade. U sklopu Osnovnog računa klijenti besplatno mogu koristiti: tekući račun s debitnom karticom, on-line bankarstvo (m-zaba ili e-zaba), isplatu gotovine u poslovnici (jedna transakcija mjesečno) te podizanje gotovine na bankomatu uz neograničen broj transakcija, koje je bilo besplatno i prije ove promjene. Naknada za Osnovni račun do ove promjene iznosila je 1,99 EUR mjesečno,“ odgovorili su iz Zagrebačke banke. I dalje ostaje nejasno zašto ne odustaju od povećanja naknada kada znamo da će dioničari Zagrebačke banke 26. ožujka 2025. odlučivati o isplatama dividende iz prošlogodišnje dobiti u visini od 1,4 eura po dionici. S time da je Nadzorni odbor banke predložio da se lanjska neto dobit u iznosu od 448,3 milijuna eura isplati kao dividenda, a samo 1,3 milijuna eura ostavi u zadržanu dobit. Uz to predloženo je da se svakom članu Nadzornog odbora isplati po 79,66 tisuća eura kao naknada za rad, pri čemu se povećava postotak onima članovima Nadzornog odbora „koji obavljaju specifične dužnosti“, uključivo „pravo na putne i s time povezane troškove“. Inače, bruto bonusi za rad članova Uprave ZABA-e kreću su od 89 do 180.000 eura dok je prošle godine predsjednik Uprave Ivan Vlaho dobio bonus od 800.000 eura (uz 182.000 eura koje je imao za auto, zatim za dopunsko, mirovinsko i životno osiguranje i drugo), dok mu e plaća bila 367.177 eura. To znači da mu je plaća bila nevjerojatnih 113.000 eura bruto! Raspon godišnjih bruto plaća drugih sedam članova Uprave Zagrebačke banke kretao se od 128.464 i 231.805 eura. Potrošači, odnosno korisnici usluga Zagrebačke banke traže da u takvim uvjetima odličnog poslovanja, banka odustane od povećanja svojih naknada, sve što je do sada naplatila vrati klijentima banke te snosi dio tereta inflacije i rasta troškova života i poslovanja u Republici Hrvatskoj. U suprotnom su spremni na poduzimanje aktivnosti prema Zagrebačkoj banci što bi nanijelo ne samo reputacijsku štetu (koja je već nastala) već i ozbiljnije financijske štete u poslovanju tijekom narednog razdoblja. Problem kada bankari „odlijepe“ od stvarnosti, kada profit i pohlepa budu važniji od društveno odgovornog ponašanja, morala i socijalne osjetljivosti te svojim naknadama (bez PDV-a i poreza na ekstra dobit) „deru“ čak i najsiromašnije slojeve društva, već je viđen u povijesti. Tada zbog nepoduzimanja kvalitetnih zaštitnih mehanizama u korist potrošača „stradaju“ i vlade, i parlamenti, i bankari. Ali, ovi se potonji, u pravilu, ipak izvuku s manjom štetom nego građani. Koje gule gdje god stignu. Kao i sada. #ZABA #HNB #dobit #bonusi #bojkot #reputacijskašteta (Ilustracije: RTL, Forbes)