NEKADAŠNJU HLADNU PRERADU KUPIO JE CIOS ENERGY PETRA PRIPUZA! Ovih dana smo slučajno pretražujući zemljišne knjige naišli na podatak da je CIOS ENERGY d.o.o. u vlasništvu Petra Pripuza kupio nekadašnji pogon "Hladne prerade" u južnoj industrijskoj zoni. Radi se o zemljištu površine 67963 m2 sa tri gospodarske zgrade od 28661 m2, 165 m2 i 464 m2. Kupio ih je od bivšeg vlasnika tvrtke Max Hütte. Tako se carstvo CIOS GRUPE koje je CIOS ENERGY d.o.o. sastavni dio, dodatno proširilo. Da podsjetimo, 2023. grad Sisak je spomenutom CIOS ENERGY d.o.o. prodao dvije gradske parcele (1808/4, 2657/1) koje prileže uz kompleks nekadašnje ljevaonice Željezare Sisak (Felis) na česticama: 1853/1, 1853/2, 1853/3, 1853/4, 1861/16, 2657/1, 2657/2. Sada se s tim velikim kompleksom i dvama česticama, koje im je 2023. prodala gradska vlast pod gradonačelnikovanjem Ikić Baniček, spojila u jednu veliku cjelinu i ogromna površina na kojoj je hala nekadašnje hladne prerade. Dodajte tome i čestice u vlasništvu CE-ZA-R-a , CIAL-a i DEPOS-a (1841/6, 1841/12,1843/1) dobijete pravo malo carstvo otpada tamo gdje je nekad bio kompleks Željezare Sisak. Na česticama koje je grad prodao gomilaju se plastične bale, a što će biti namjena velike zgrade nekadašnje "hladne prerade" tek će se saznati. Mnogi Siščani ovih dana "histeriziraju" o dovozu smeća nakon sanacije Gospića. Ne bi bilo prvi puta da cirkus zvani sanacija završi u Sisku. Varaždinske bale i crno brdo već jesu! Kronologija • 4. 12. 2020. Gradonačelnica Grada Siska donosi Odluku o raspisivanju javnog natječaja za prodaju kč. br. 1808/1 – šuma Metaval, 132.059 m², također u Južnoj industrijskoj zoni. • U natječaju iz 2020. Grad je, uz cijenu, od ponuditelja izrijekom tražio „namjenu" (detaljni opis proizvodnog procesa i njegovog utjecaja na okoliš). Namjena je bila i jedan od kriterija za izbor najpovoljnijeg ponuditelja. • U istom natječaju Grad navodi da je zemljište prema UPU-u „Sisak-jug” u zoni gospodarske namjene – proizvodne, pretežito industrijske (I1) te da se za građevine gospodarskih djelatnosti, prema potrebi, izrađuje studija mogućeg utjecaja zahvata na okoliš. • 20. 6. 2023. gradonačelnica donosi Odluku o raspisivanju javnog natječaja za prodaju nekretnina, među kojima su pod istim rednim brojem k. č. br. 1808/4 površine 24.865 m² i k. č. br. 2657/1 površine 24.560 m², ukupno 49.425 m². • U natječaju iz 2023. Grad ponovno izrijekom navodi da se obje čestice nalaze u zoni gospodarske namjene – proizvodne, pretežito industrijske namjene (I1). • Međutim, za razliku od natječaja iz 2020. u uvjetima natječaja iz 2023. nije tražena namjena koju ponuditelj planira ostvariti, nije tražen detaljan opis proizvodnog procesa niti njegov utjecaj na okoliš. Ponuda je trebala sadržavati osnovne podatke o nekretnini i ponuditelju, ponuđenu cijenu, izjavu o prihvaćanju uvjeta, registraciju i dokaz o jamčevini. • Još je važnije da je u natječaju iz 2023. kao jedini kriterij za izbor najpovoljnijeg ponuditelja naveden „Iznos cijene za nekretninu koja je predmet natječaja.” • Na natječaj je za predmetne dvije čestice pristigla jedna ponuda – CIOS ENERGY d.o.o. – u iznosu od 346.000 EUR. • 21. 8. 2023. Gradsko vijeće Grada Siska na svojoj 17. sjednici prihvaća ponudu CIOS ENERGY d.o.o. za kupnju obje čestice za 346.000 EUR, u okviru točke 2. b). • U istoj sjednici, pod točkom 2. a), Gradsko vijeće odlučuje i o prodaji k.č.br. 1808/7 k.o. Novi Sisak društvu Renaissance Real Estate, za potrebe BUDUĆE MEGA KLAONICE I BIOPLINSKOG POSTROJENJA Zašto je došlo do promjene kriterija pri prodaji? Kod prodaje zemljišta u Južnoj industrijskoj zoni 2020. Grad je tražio da potencijalni kupac unaprijed predstavi što namjerava raditi na zemljištu – detaljan opis proizvodnog procesa i njegov utjecaj na okoliš, a „namjena” je bila jedan od kriterija za izbor ponude. Kod prodaje k. č. br. 1808/4 i 2657/1 u 2023. takvog zahtjeva više nema! Iako Grad i dalje navodi da se zemljište nalazi u proizvodnoj industrijskoj zoni (I1), od ponuditelja se ne traži nikakav podatak o budućoj djelatnosti, proizvodnom procesu, kapacitetu ili utjecaju planirane proizvodnje na okoliš, niti se takav element uzima u obzir pri izboru ponude. Drugim riječima, dokumenti pokazuju prijelaz s modela: cijena + namjena/proizvodni proces + utjecaj na okoliš na model: samo cijena. Zaključno: Posebno je važno da je u natječaju Grada Siska iz 2023. kao jedini kriterij za izbor najpovoljnijeg ponuditelja naveden iznos ponuđene cijene. Dakle, Grad prije prodaje nije tražio od potencijalnog kupca da predstavi namjenu zemljišta, detaljan opis proizvodnog procesa niti njegov utjecaj na okoliš, niti je takve elemente uzeo u obzir pri izboru ponude. To je bitno usporediti s natječajem iz 2020. za k.č.br. 1808/1 u istoj Južnoj industrijskoj zoni, gdje je Grad izrijekom tražio „namjenu (detaljni opis proizvodnog procesa i njegovog utjecaja na okoliš)”, a namjena je bila i jedan od kriterija za izbor najpovoljnijeg ponuditelja. Stoga se otvara pitanje zbog čega je Grad Sisak kod prodaje zemljišta u istoj gospodarskoj zoni, i to samo nekoliko godina kasnije, odustao od takvog kriterija te kod prodaje k. č. br. 1808/4 i 2657/1 (CIOS ENERGY) ali i za klaonicu pilića k. č. br. 1808/17 i 1818/1 i izbor sveo isključivo na ponuđenu cijenu. Ta promjena uvjeta i kriterija važna je i jako znakovita! Možda kada bivša gradonačelnica prestane "hodati za Liku" odgovori zašto je prodavala gradsko “obiteljsko srebro” bez uvjetovanja namjene? U Industrijskoj zoni Sisak jug, gradu je ostalo jako malo nekretnina za upravljanje, moglo bi se reći da su sada gospodari otpada zapravo i pravi gospodari grada. 👇🔗 https://www.facebook.com/100067031646107/posts/1397417059169336/?mibextid=rS40aB7S9Ucbxw6v

Skidati kuku za vuču ili ne? Pravila u EU, kazne i skrivena opasnost za osiguranje Mnogi vozači koji na svom vozilu imaju ugrađenu kuku za vuču ostavljaju je pričvršćenu čak i kada ne vuku prikolicu ili kamp-kućicu. Među vozačima vlada uvriježeno mišljenje da istaknuta kuka služi kao odlična zaštita stražnjeg branika pri parkiranju ili u slučaju da ih drugi vozač udari odzada. Međutim, ta praksa nosi ozbiljne pravne, financijske i sigurnosne rizike. Osim što u slučaju sudara može uzrokovati ogromnu štetu na drugom vozilu, vožnja s pričvršćenom kukom bez prikolice u nekim europskim zemljama je zabranjena, dok vam osiguravajuća društva u slučaju nesreće mogu ispostaviti pozamašan račun. Pravila u zemljama Europske unije Na razini Europske unije ne postoji jedinstven zakon koji u potpunosti zabranjuje vožnju s pričvršćenom kukom kada se ništa ne vuče, ali svaka država članica ima svoja specifična pravila. · Njemačka i Austrija – dopušteno, ali kuka ne smije zaklanjati registarsku pločicu ni svjetla; preporučuje se uklanjanje ako je kuka odvojiva · Mađarska, Bugarska, Rumunjska – dopušteno, nema posebnih ograničenja za vozila u prolazu · Španjolska, Italija, Francuska – djelomično ograničeno; kuka ne smije zaklanjati tablicu, a ako je odvojivog tipa, mora se skinuti ili zakloniti zaštitnim poklopcem Glavno pravilo u gotovo svim zemljama EU jest da kuka za vuču ne smije zaklanjati registarsku pločicu niti stražnja svjetla. Ukoliko pločica nije potpuno vidljiva, policija na licu mjesta izriče novčane kazne koje mogu iznositi i po nekoliko stotina eura. Opasnost pri nesreći – zašto osiguranje može odbiti platiti štetu? Najveći financijski rizik vožnje s nepotrebno istaknutom kukom ne dolazi od policijskih kazni, već od kasko osiguranja. Kada vozilo bez kuke doživi lakši udarac odzada, plastični branik apsorbira većinu udarca. Međutim, kada je kuka istaknuta: · Povećana šteta na drugom vozilu – kuka djeluje kao šiljak koji probija branik, hladnjak ili motor drugog vozila, uzrokujući višestruko veću štetu · Skriveno oštećenje vlastitog vozila – sila udarca preko kuke prenosi se izravno na nosive elemente šasije, što može trajno iskriviti konstrukciju · Revolti osiguravajućih društava – ako procjenitelj utvrdi da je šteta na drugom vozilu bila znatno veća zbog nepotrebno montirane kuke, osiguranje može zahtijevati da dio ili cjelokupan iznos štete plati vozač Veća opasnost za pješake i bicikliste Osim materijalne štete, istaknuta kuka predstavlja ozbiljan rizik za ranjive skupine – pješake i bicikliste. Pri naletu vozila na pješaka ili pri udarcu biciklista u stražnji dio parkiranog automobila, metalna kuka uzrokuje teške tjelesne ozljede. Zaključak – što je najpametnije učiniti? Ako na automobilu imate ugrađenu odvojivu kuku, najsigurnije je skinuti je čim završite s vučom. Postupak traje svega nekoliko sekundi, a štedi vas potencijalnih kazni u inozemstvu, komplikacija s osiguranjem i nenamjerne štete na drugim vozilima. U slučaju da posjedujete stariji tip fiksne kuke koja se ne može skinuti bez alata, obvezno koristite zaštitnu kapicu i redovito provjeravajte zaklanja li kuka registarsku oznaku. Jeste li znali za ova pravila? Imate li iskustva s kukom za vuču na putovanjima? 👇 #KukaZaVuču #Osiguranje #EUpropisi #Kazne #AutoKlub

Svi dolaze na kupalište Zibel iskazati podršku Udruga Veliko srce malom srcu .🥳🥳🥳🥳🥳🥳🥳 Luka Bulić, Segesta, KHL Sisak , vrtići ...svi su sa zadovoljstvom došli podržati akciju Samo neka kuca.🥰🥰🥰🥰🥰🥰🥰🥰🥰🥰🥰🥰 Samo neka kuca.♥️♥️♥️♥️♥️♥️♥️♥️♥️

Petrinja pamti Na današnji dan prije 35 godina, 2. rujna 1991., Petrinja je doživjela jedan od najtežih napada u svojoj povijesti. Bio je to prvi otvoreni napad na grad koji su izveli pobunjeni Srbi, srpske paravojne formacije i tadašnja JNA. U 12 sati i 18 minuta na Petrinju su počele padati prve granate. Toga dana na grad i okolna naselja ispaljeno je 15 granata, dok je na Budičinu palo više od 110 minobacačkih mina. Napad je nastavljen snajperskom i rafalnom vatrom, a u gradu su se vodile i ulične borbe. Tenkovskim napadom teško su stradali brojni objekti, među njima Dječji vrtić, crkva sv. Lovre, Srednja škola, Općinski sud, zgrada tadašnje Općine, Slavijatrans, Gavrilović, Tvornica obuće i zgrada bolnice. U središtu Petrinje uništeno je i oštećeno oko 300 objekata, a materijalna šteta procijenjena je na više od 4,5 milijuna eura. U sisačku bolnicu toga je dana dovezeno 11 civila i tri pripadnika ZNG-a. U napadu su poginuli pripadnik ZNG-a Nikola Lokner, djelatnik MUP-a Andrija Rokić i civil Stjepan Bučar. Napad 2. rujna bio je tek početak krvavog rujna za Petrinju. Borbe za grad nastavile su se sve do 21. rujna 1991., kada je Petrinja pala pod okupacijsku vlast JNA i paravojnih postrojbi. 35 godina kasnije Petrinja pamti. Pamti poginule, ranjene, razrušeni grad i sve one koji su ga branili. Pamti 2. rujna 1991. – dan koji nikada ne smije biti zaboravljen.

ŠTA NAS OČEKUJE TIJEKOM ZRAKOPLOVNOG VIKENDA U SISKU? Dva dana, dvije lokacije i dva potpuno različita zrakoplovna doživljaja. Uz pokroviteljstvo Grada Siska, Sisačko-moslavačke županije i MORH-a, predstavljamo vam: SUBOTA, 5. RUJNA AEROSHOW KUPA 2026 - LET ZA HRVATSKE BRANITELJE 📍 Šetnica Slave Striegla / rijeka Kupa Večer započinjemo već od 17:00h programom dronova, a od 18:00h nebo iznad Kupe preuzima letački program. 🔥 DASSAULT RAFALE - Hrvatsko ratno zrakoplovstvo ✈️ KRILA OLUJE - akrobatska grupa HRZ-a 🚁 UH-60M BLACK HAWK - Hrvatsko ratno zrakoplovstvo 🚁 OH-58D KIOWA WARRIOR - Hrvatsko ratno zrakoplovstvo 🔥 PITTS - akrobatski nastup Uz glavne atrakcije očekuju vas i parajedrilice, lake letjelice i dodatni letački sadržaj. ✈️ NEDJELJA, 6. RUJNA XIV. MEMORIJALNI AEROMITING MARIJAN CELJAK 📍 Aerodrom Sisak - Šašna Greda 🕜 Početak programa u 13:30h Nedjelja je rezervirana za pravi aerodromski dan - akrobacije, velik broj gostujućih zrakoplova i priliku da zrakoplovstvo doživite iz neposredne blizine. 🔥 MATO BUMBAR / AIR ACTION – PITTS S-2C SPECIAL 🔥 JOHANN BRITSCH – PITTS S-1-11B 🔥 DAVORKA „DAVI“ HELD – EXTRA 300 🌍 ZRAKOPLOVI IZ HRVATSKE I INOZEMSTVA ✈️ CESSNE, ULTRALAKE LETJELICE, ŽIROKOPTERI I DRUGI ZRAKOPLOVI Uz letački program očekuju vas preleti, izloženi zrakoplovi, mogućnost razgledavanja letjelica iz neposredne blizine te druženje s pilotima i zrakoplovnom zajednicom. A još uvijek čekamo i nekoliko posljednjih potvrda… 👀 🎟️ ULAZ JE BESPLATAN OBA DANA! ⚠️ Zbog očekivanog velikog broja posjetitelja, preporučujemo dolazak 30–60 minuta prije početka letačkog programa. 🇭🇷 Subota – vojno zrakoplovstvo i spektakl iznad Kupe. ✈️ Nedjelja – akrobacije i pravi aeromiting među avionima na Šašnoj Gredi. 5. i 6. rujna gledamo prema nebu iznad Siska. Vidimo se!

DROWNING MONA: KADA YUGO POSTANE ŠALA U filmu Drowning Mona Yugo je doveden do apsurda. Gotovo svi stanovnici malog grada voze isti automobil, a njegova reputacija nepouzdanog vozila postaje dio komičnog zapleta. Za američku publiku to je jednostavna šala. Za nekoga tko zna povijest Yuga, šala je mnogo zanimljivija. Jer Yugo koji se u Jugoslaviji desetljećima mogao predstavljati kao simbol domaće industrije u američkom filmu postaje gotovo rekvizit za ismijavanje. To je prilično neugodan kulturni sudar. Na jednoj strani nalazi se država koja je voljela isticati svoje industrijske uspjehe i posebnost svog socijalističkog modela. Na drugoj strani nalazi se američko tržište koje je vrlo brzo pokazalo da propaganda i stvarna konkurentnost nisu ista stvar. I upravo zato Yugo u Drowning Mona funkcionira bolje nego što bi možda funkcionirao neki izmišljeni automobil. Publika zna da je stvaran. Zna da je postojao. I zna da je pokušao osvojiti Ameriku. JUGOSLAVENSKA INDUSTRIJA I PROBLEM KONKURENCIJE Naravno, bilo bi nepravedno cijelu jugoslavensku industriju svesti na Yugo. Bilo je ozbiljnih tvornica, kvalitetnih proizvoda, inženjera i izvoza. Ali Yugo je izvrstan primjer jednog šireg problema. Sustav koji je dugo štitio domaće proizvođače od pune međunarodne konkurencije mogao je stvarati osjećaj uspjeha koji se nije uvijek potvrđivao na otvorenom tržištu. Dok je domaći kupac često morao birati između nekoliko ograničenih opcija, američki kupac nije imao takav problem. A kada je Yugo stigao u SAD, susreo se s proizvođačima koji su već desetljećima razvijali automobile za iznimno konkurentno tržište. Rezultat je bio gotovo predvidljiv. Yugo je postao hit zbog cijene, ali i predmet ismijavanja zbog svega ostalog. To je možda i najbolji sažetak njegove američke avanture. BIO JE JEFTIN. I TO JE BIO NJEGOV NAJVEĆI ADUT. Problem je nastao kada je trebalo dokazati da je nešto više od toga. OD SIMBOLA DRŽAVE DO SIMBOLA NEUSPJEHA Danas je Yugo postao gotovo pop-kulturni fenomen. Njegovo ime poznaju i ljudi koji nikada nisu živjeli u Jugoslaviji. Ali postoji određena ironija u tome što se jedan od najpoznatijih proizvoda jugoslavenske industrije danas često spominje upravo kao primjer lošeg automobila. Država koja je voljela isticati svoju posebnost između Istoka i Zapada pokušala je proizvesti automobil koji će konkurirati Zapadu. A Zapad ga je vrlo brzo pretvorio u vic. Drowning Mona tu priču samo dodatno začinjava. U filmu Yugo nije simbol tehnološke superiornosti, industrijskog ponosa ili velikog izvoznog uspjeha. On je dio apsurdnog svijeta u kojem svi voze isti mali automobil, a njegova nepouzdanost postaje gotovo komični element svakodnevice. I možda upravo zato film danas vrijedi pogledati. Ne samo zbog radnje, nego i zbog onoga što Yugo predstavlja. On je podsjetnik da se kvaliteta proizvoda ne može proizvesti političkim sloganom. Ne može se narediti konkurentnost. Ne može se deklarirati tehnološki napredak. Na kraju odlučuje kupac. A kada je Yugo došao pred američkog kupca, taj kupac je vrlo brzo dao svoj odgovor. Drowning Mona možda je samo crna komedija. Ali kada se u njoj pojavi Yugo, iza šale se vidi puno ozbiljnija priča: priča o industriji koja je pokušala napraviti automobil za svijet, a na jednom od najzahtjevnijih svjetskih tržišta završila kao – filmska šala. I zato je Yugo možda jedan od najboljih simbola kontradikcija bivše Jugoslavije. Bio je proizvod sustava koji se ponosio svojom industrijom, ali istodobno je često imao problema s konkurentnošću. Bio je automobil za mase, ali nikada nije postao ozbiljan svjetski automobilski proizvod. Bio je jugoslavenski pokušaj da se napravi nešto za Zapad. A Zapad je, barem u slučaju Yuga, odlučio da će ga radije pamtiti kao vic.

Kupa u Sisku čuva ostatke antičke Siscije, rimskog mosta i teretne lađe stare oko 1800 godina Iz korita su tijekom posljednjih stotinjak godina izvađene tisuće arheoloških predmeta, a pod vodom su ostali sačuvani dijelovi antičkih građevina, tragovi rimskog mosta i velika riječna lađa koja je Kupom plovila prije otprilike 1800 godina. Razmjeri tih nalaza iznimni su i izvan hrvatskih okvira. U stručnom radu posvećenom rimskoj riječnoj lađi iz Siska zbirka predmeta izvađenih iz Kupe opisana je kao jedna od najopsežnijih zbirki arheološkog materijala pronađenog u europskim rijekama. Predmeti pripadaju dugom vremenskom rasponu, od bakrenog doba do srednjeg vijeka, no posebno je bogat rimski sloj, nastao u stoljećima kada je Siscija bila jedan od važnih gradova ovog dijela Carstva. Velik dio te zbirke nije pronađen tijekom klasičnih arheoloških iskapanja. Na površinu su ga izbacila velika jaružanja Kupe početkom 20. stoljeća, osobito radovi provedeni 1912. godine. Monografija Urbanism of Roman Siscia navodi da Arheološki muzej u Zagrebu čuva oko devet tisuća antičkih artefakata izjaružanih iz riječnog korita, dok Gradski muzej Sisak u vezi s tim zahvatima spominje oko deset tisuća pronađenih predmeta i više od devet tisuća arheoloških nalaza. Iz Kupe su tada izvađeni predmeti koji naizgled nemaju mnogo zajedničkog: vojna oprema i oružje, nakit, novac, posuđe, alati i sitnice iz svakodnevnog života. Upravo zajedno, međutim, daju neobično široku sliku ljudi koji su stoljećima živjeli uz ovu rijeku i koristili je kao prometnicu, izvor hrane, mjesto rada i vezu s ostatkom svijeta. Segestika, a zatim rimska Siscija, razvile su se upravo uz rijeku i važan plovni pravac koji je preko Save vodio prema Dunavu. Kupa je zbog toga bila mnogo više od prirodne granice grada. Njome se putovalo i trgovalo, uz nju su se razvijali luka i drugi sadržaji povezani s riječnim prometom, a predmeti su tijekom stoljeća na različite načine završavali u vodi. Istodobno se mijenjalo i samo korito. Erozija lijeve obale zahvatila je dio prostora antičkoga grada, pa se strukture koje su nekada stajale uz Kupu danas dijelom nalaze u njoj. https://putnikofer.hr

Topusko kupalište · Clip #topusko #kupaliste #croatia #hrvatska #kupaci #zabavljanje #porodica #slobodnovrijeme #sadrzaj #kupanje #bazeni

Topusko kupaliste #topusko #croatia

Prezentacija policijskog zanimanja na kupalištu Zibel u Sisku

𝗩𝗲𝗹𝗶𝗸𝗮 𝗵𝗿𝘃𝗮𝘁𝘀𝗸𝗮 𝘇𝗮𝘀𝘁𝗮𝘃𝗮 𝗽𝗼𝗻𝗼𝘃𝗻𝗼 ć𝗲 𝘀𝗲 𝘇𝗮𝘃𝗶𝗷𝗼𝗿𝗶𝘁𝗶 𝗻𝗮𝗱 𝗞𝘂𝗽𝗼𝗺 🇭🇷 Poštovani hrvatski branitelji, drage Petrinjke i Petrinjci, povodom 𝗗𝗮𝗻𝗮 𝗽𝗼𝗯𝗷𝗲𝗱𝗲 𝗶 𝗱𝗼𝗺𝗼𝘃𝗶𝗻𝘀𝗸𝗲 𝘇𝗮𝗵𝘃𝗮𝗹𝗻𝗼𝘀𝘁𝗶, 𝗗𝗮𝗻𝗮 𝗵𝗿𝘃𝗮𝘁𝘀𝗸𝗶𝗵 𝗯𝗿𝗮𝗻𝗶𝘁𝗲𝗹𝗷𝗮, 𝟯𝟭. 𝗼𝗯𝗹𝗷𝗲𝘁𝗻𝗶𝗰𝗲 𝗩𝗼𝗷𝗻𝗼-𝗿𝗲𝗱𝗮𝗿𝘀𝘁𝘃𝗲𝗻𝗲 𝗼𝗽𝗲𝗿𝗮𝗰𝗶𝗷𝗲 „𝗢𝗹𝘂𝗷𝗮“, 𝗗𝗮𝗻𝗮 𝗼𝘀𝗹𝗼𝗯𝗼đ𝗲𝗻𝗷𝗮 𝗚𝗿𝗮𝗱𝗮 𝗣𝗲𝘁𝗿𝗶𝗻𝗷𝗲 𝗶 𝗗𝗮𝗻𝗮 𝗵𝗿𝘃𝗮𝘁𝘀𝗸𝗶𝗵 𝗯𝗿𝗮𝗻𝗶𝘁𝗲𝗹𝗷𝗮 𝗚𝗿𝗮𝗱𝗮 𝗣𝗲𝘁𝗿𝗶𝗻𝗷𝗲, pozivamo vas da nam se pridružite na Gradskom kupalištu, odakle ćemo zajedno pratiti postavljanje velike hrvatske zastave na kupskom mostu. 📅 𝗨𝘁𝗼𝗿𝗮𝗸, 𝟰. 𝗸𝗼𝗹𝗼𝘃𝗼𝘇𝗮 𝟮𝟬𝟮𝟲. 🕗 𝘂 𝟮𝟬 𝘀𝗮𝘁𝗶 📍 𝗚𝗿𝗮𝗱𝘀𝗸𝗼 𝗸𝘂𝗽𝗮𝗹𝗶𝘀̌𝘁𝗲 𝘂 𝗣𝗲𝘁𝗿𝗶𝗻𝗷𝗶 ❤️🤍💙 Hrvatska zastava ponovno će se zavijoriti nad Kupom kao simbol slobode, zajedništva i trajne zahvalnosti svim hrvatskim braniteljima koji su svojom hrabrošću i žrtvom omogućili slobodnu Hrvatsku. Odajmo zajedno počast hrvatskim braniteljima i prisjetimo se dana koji su zauvijek obilježili povijest Petrinje i naše Domovine. Za Petrinju. Za Hrvatsku. Za hrvatske branitelje. 🇭🇷 #Petrinja #DanPobjede #Oluja31 #HrvatskiBranitelji #DanOslobođenjaPetrinje #Domovina #Sloboda #Zajedništvo

Sisak slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti na kupalištu Zibel Program započinje već u subotu, 1. kolovoza 2026. godine, otvorenjem izložbe pod nazivom “Svjedočanstva kroz fotografije Sisak i VRO Oluja” autora Josipa Smernića. Izložba će biti postavljena na Šetnici Slave Striegla te će svim posjetiteljima pružiti jedinstven vizualni uvid u povijesne trenutke i doprinos Siska u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja. Središnja proslava i cjelodnevno druženje za građane na rasporedu su na sam praznik, u srijedu, 5. kolovoza 2026. godine, na kupalištu Zibel. Organizatori su pripremili raznovrsne aktivnosti namijenjene svim dobnim skupinama: 09:00 h – Zabavni program za najmlađe uz DJ-a i napuhance za djecu 15:30 h – Likovne i vatrogasne radionice za djecu 17:00 h – Tradicionalna podjela graha za sve posjetitelje 19:00 h – Glazbeni program i koncert popularnog Rebecca Banda. https://www.sisak.info/2026/07/31/sisak-slavi-dan-pobjede-i-domovinske-zahvalnosti-na-kupalistu-zibel/