• “Da 91g. nismo išli Hrvate napadati tenkovima, ne bi 95g. bežali na traktorima.

    …Dragi moji Srbi, rat nije počeo 05.08.1995 nego 1991. Kad smo uz pomoć JNA proterali 550 000 Hrvata i srušili 1436 sakralnih katoličkih objekata, ni jedna crkva nije ostala na zemlji na okupiranoj teritoriji. Od 91g. do 95g. smo svakodnevno bombardovali Hrvatsku, sravnili Vukovar sa zemljom, okupirali 20% teritorije, proterali Hrvate iz okupiranih teritorija, veličali velikosrpsku politiku… Ove slike proteranih Srba su tužne i bolne, ali prstom treba uperiti u drugom pravcu.

    Šta bi ste rekli o Nemcima kada bi gledali slike i snimke njihovih izbeglica posle WWII, šta bi ste rekli kada bi oni krivili druge za svoju tragediju?! Rekli bi ste: “NE sami ste krivi, podržavali ste Hitlera i radili zločine, zato su Vam se desile izbeglice…”
    Isto kao i nama 95te.

    98% Srba je podržavalo Miloševića.

    Shvatate li razmere nenormalne politike Beograda iz 90-ih?
    Znate li da dokle god mi sami ne osudimo naše zlotvore i zabranimo im bavljenje politikom, javno istupanje i bavljenje državnim funkcijama, od srbije nikada ništa neće biti. Nema, to nije popularno, to je obavezno...

    Da Srbija ima državnike i političare sa vizijom ne bi na skupovima povodom “Oluje” prognanom i unesrećenom narodu pričali laži i zablude, već bi rekli surovu istinu: “Politika srpskog nacionalizma Vas je dovela tu gde jeste. Prevareni ste. Poraženi ste…”

    Srbija se nije suočila sa bliskom prošlošću ni po jednom pitanju. Srbija nije naučila ništa ni iz jednog svog poraza. Srbija nije razumela ni svoje ni tuđe rane.
    Srbija luta, boji se da se suoči sa realnošću i dalje živi u mržnji. I dan danas gradimo zidove umesto mostove.

    Hrvatska je nudila Z4 plan! Zašto ste to odbili? Pitajte svoje roditelje, možda znaju nešto o tome … A ovaj vam je sada na vlasti pa vi gledajte gde je problem. https://youtu.be/vu5qvsloewU

    “Oluje” nikada ne bi bilo, i sve izbeglice bi živele i dalje na svojim imanjima u Hrvatskoj, da ih nisu "oslobađali" Milošević, Šešelj i Vučić, sa granicom Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica.

    Snimano filmove “Dara iz Jasenovca”… “Oluja”… Nisam gledao ta sranja, pa da pitam … Da li je u početku filma “Oluja” prikazan Vučić dok drži miting u Glini i govori Srbima kako ne treba da prihvate plan Z4? Da li je prikazana srpska policija koja po naređenju srpskih vlasti brani nesrećnom narodu da uđe u Srbiju? Ko glumi one što naplaćuju izbeglicama vodu pored puta? Ko glumi pokojnog Babića kako pred Haškim tribunalom priznaje krivicu i traži oprost od Hrvatskog naroda, ima li te uloge u filmu?

    Nije prošlo sto, nego 30 godina. Ima nas mlađih, živih i ne sasvim senilnih koji se sećamo kako ste te izbeglice dočekali, kako ste im naplaćivali vodu, kako ste mlađe izdvajali i gurali ih nazad u sukob....

    Dokle god je među ovim narodom masa prevrtljivih govan@ koja bi za siću prodala i rođeno dete, čemu smo svedoci godinama, “sendvičari”, “botovi”… dotle od Srbije nema ništa.

    Današnja srpska politika je ista kao 90tih, ratohuškačka, i danas još očevi planiraju “dogodine u Kninu”, “dogodine u Prizrenu”, “kad se srpska vojska na Kosovo vrati”… a onda kukate kada deca “ni kriva ni dužna” voze traktore put Bestragije, gde im naplaćujete i vodu.

    Umesto što svoju rođenu decu trujete pričama o nekavim herojima, legendama, srpskom svetu…bolje bi bilo da im govorite o tome da u Evropi već skoro 30 godina ne postoje granice i da se ljudi tamo dele uglavnom na dobre i loše a nikako po nacionalnoj, verskoj ili rasnoj osnovi.“

    piše: Veljko Mladenović
    “Da 91g. nismo išli Hrvate napadati tenkovima, ne bi 95g. bežali na traktorima. …Dragi moji Srbi, rat nije počeo 05.08.1995 nego 1991. Kad smo uz pomoć JNA proterali 550 000 Hrvata i srušili 1436 sakralnih katoličkih objekata, ni jedna crkva nije ostala na zemlji na okupiranoj teritoriji. Od 91g. do 95g. smo svakodnevno bombardovali Hrvatsku, sravnili Vukovar sa zemljom, okupirali 20% teritorije, proterali Hrvate iz okupiranih teritorija, veličali velikosrpsku politiku… Ove slike proteranih Srba su tužne i bolne, ali prstom treba uperiti u drugom pravcu. Šta bi ste rekli o Nemcima kada bi gledali slike i snimke njihovih izbeglica posle WWII, šta bi ste rekli kada bi oni krivili druge za svoju tragediju?! Rekli bi ste: “NE sami ste krivi, podržavali ste Hitlera i radili zločine, zato su Vam se desile izbeglice…” Isto kao i nama 95te. 98% Srba je podržavalo Miloševića.🖕 Shvatate li razmere nenormalne politike Beograda iz 90-ih? Znate li da dokle god mi sami ne osudimo naše zlotvore i zabranimo im bavljenje politikom, javno istupanje i bavljenje državnim funkcijama, od srbije nikada ništa neće biti. Nema, to nije popularno, to je obavezno... Da Srbija ima državnike i političare sa vizijom ne bi na skupovima povodom “Oluje” prognanom i unesrećenom narodu pričali laži i zablude, već bi rekli surovu istinu: “Politika srpskog nacionalizma Vas je dovela tu gde jeste. Prevareni ste. Poraženi ste…” Srbija se nije suočila sa bliskom prošlošću ni po jednom pitanju. Srbija nije naučila ništa ni iz jednog svog poraza. Srbija nije razumela ni svoje ni tuđe rane. Srbija luta, boji se da se suoči sa realnošću i dalje živi u mržnji. I dan danas gradimo zidove umesto mostove. Hrvatska je nudila Z4 plan! Zašto ste to odbili? Pitajte svoje roditelje, možda znaju nešto o tome … A ovaj vam je sada na vlasti pa vi gledajte gde je problem. https://youtu.be/vu5qvsloewU “Oluje” nikada ne bi bilo, i sve izbeglice bi živele i dalje na svojim imanjima u Hrvatskoj, da ih nisu "oslobađali" Milošević, Šešelj i Vučić, sa granicom Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica. Snimano filmove “Dara iz Jasenovca”… “Oluja”… Nisam gledao ta sranja, pa da pitam … Da li je u početku filma “Oluja” prikazan Vučić dok drži miting u Glini i govori Srbima kako ne treba da prihvate plan Z4? Da li je prikazana srpska policija koja po naređenju srpskih vlasti brani nesrećnom narodu da uđe u Srbiju? Ko glumi one što naplaćuju izbeglicama vodu pored puta? Ko glumi pokojnog Babića kako pred Haškim tribunalom priznaje krivicu i traži oprost od Hrvatskog naroda, ima li te uloge u filmu? Nije prošlo sto, nego 30 godina. Ima nas mlađih, živih i ne sasvim senilnih koji se sećamo kako ste te izbeglice dočekali, kako ste im naplaćivali vodu, kako ste mlađe izdvajali i gurali ih nazad u sukob.... Dokle god je među ovim narodom masa prevrtljivih govan@ koja bi za siću prodala i rođeno dete, čemu smo svedoci godinama, “sendvičari”, “botovi”… dotle od Srbije nema ništa. Današnja srpska politika je ista kao 90tih, ratohuškačka, i danas još očevi planiraju “dogodine u Kninu”, “dogodine u Prizrenu”, “kad se srpska vojska na Kosovo vrati”… a onda kukate kada deca “ni kriva ni dužna” voze traktore put Bestragije, gde im naplaćujete i vodu. Umesto što svoju rođenu decu trujete pričama o nekavim herojima, legendama, srpskom svetu…bolje bi bilo da im govorite o tome da u Evropi već skoro 30 godina ne postoje granice i da se ljudi tamo dele uglavnom na dobre i loše a nikako po nacionalnoj, verskoj ili rasnoj osnovi.“ piše: Veljko Mladenović
    Like
    Love
    Wow
    Angry
    Sad
    107
    2 Commentarios 0 Acciones 158 Views 0 Vista previa
  • Bogomir je 60 dana bio zarobljen: 'Tri puta su me vodili na strijeljanje...'
    Stjegovi kao najljepši ukras Kninu za njegov poseban dan.

    Na kućama, ulicama, na ponosnoj tvrđavi. A ponos izaziva i pogled na nebo iznad nje. Hrvatski branitelj iz Koprivnice, Dražen Magdić nije krio emocije. "Kad vidite ovo na mimohodu i ovo što se događa i na terenu i na nebu, ovo je uistinu ponos. Ponos. Srce vam je kao kuća, osjećam to. Vjerujte mi da jest", izgovorio je na rubu suza.

    "Sudionik sam Oluje, dolazim iz Međimurja točnije iz Preloga. Ovo je nešto posebno, posebno", kazao je kroz suze Božidar Benković, hrvatski branitelj iz Preloga.

    Motoristi, biciklisti, maratonci i planinari. Svi su danas željeli biti tu. Na proslavu u Knin mnogi su putovali satima, neki čak i danima. Darko Gavrić, hrvatski branitelj i jedan od organizatora
    'Puta Oluje' kaže kako su pješačili do Knina tjedan dana. "U tih sedam dana prođemo 169 kilometara i sedam i pol tisuća metara visinske razlike. Ovo je 14. godina kako organiziramo Pohod Oluje", kazao je.

    https://net.hr/danas/rtl-danas/bogomir-je-60-dana-bio-zarobljen-tri-puta-su-me-vodili-na-strijeljanje-eaaecb14-7215-11f0-9658-9600040c8f8e
    Bogomir je 60 dana bio zarobljen: 'Tri puta su me vodili na strijeljanje...' Stjegovi kao najljepši ukras Kninu za njegov poseban dan. Na kućama, ulicama, na ponosnoj tvrđavi. A ponos izaziva i pogled na nebo iznad nje. Hrvatski branitelj iz Koprivnice, Dražen Magdić nije krio emocije. "Kad vidite ovo na mimohodu i ovo što se događa i na terenu i na nebu, ovo je uistinu ponos. Ponos. Srce vam je kao kuća, osjećam to. Vjerujte mi da jest", izgovorio je na rubu suza. "Sudionik sam Oluje, dolazim iz Međimurja točnije iz Preloga. Ovo je nešto posebno, posebno", kazao je kroz suze Božidar Benković, hrvatski branitelj iz Preloga. Motoristi, biciklisti, maratonci i planinari. Svi su danas željeli biti tu. Na proslavu u Knin mnogi su putovali satima, neki čak i danima. Darko Gavrić, hrvatski branitelj i jedan od organizatora 'Puta Oluje' kaže kako su pješačili do Knina tjedan dana. "U tih sedam dana prođemo 169 kilometara i sedam i pol tisuća metara visinske razlike. Ovo je 14. godina kako organiziramo Pohod Oluje", kazao je. https://net.hr/danas/rtl-danas/bogomir-je-60-dana-bio-zarobljen-tri-puta-su-me-vodili-na-strijeljanje-eaaecb14-7215-11f0-9658-9600040c8f8e
    NET.HR
    Bogomir je 60 dana bio zarobljen: 'Tri puta su me vodili na strijeljanje...'
    U Knin su danas došle tisuće građana sa svih strana Hrvatske, ali i inozemstva. Svima im je zajednička želja odati zahvalnost onima koji su nam vratili slobodu
    Like
    Love
    Wow
    Sad
    70
    2 Commentarios 0 Acciones 81 Views 0 Vista previa
  • "Učinili smo veliki napor da se mladi senzibiliziraju, da znaju što je Oluja i Domovinski rat"

    Jedno od najtežih bojišta prije 30 godina bilo je ličko ratište. U akciji koja je trajala 84 sata poginulo je 68 branitelja. Njima u čast danas su položeni vijenci i zapaljene svijeće na prijevoju Ljubovo, između Korenice i Gospića.

    Postrojbama je zahvalnice došao podijeliti resorni ministar branitelja Tomo Medved koji je i sam bio na ratištu. I za njega su ovo vrlo emotivni dani. S njim je u Gospiću razgovarao reporter Dnevnika Nove TV.

    "Emocije su iznimno snažne, kao da je bilo jučer, i raduje me da je ovako veliki broj hrvatskih branitelja, ratnih zapovjednika prisutan u svim programima", rekao je Medved. Komentirao je izjave Milorada Pupovca koji je poručio da je kolovoz vrlo težak za Srbe u Hrvatskoj i da se osjećaju posebno nelagodno u te dane.


    "Srpska manjina u Hrvatskoj, nažalost, nije slušala Tuđmana"

    "Kolovoz je mjesec činjenica, istine, pobjede. Republika Hrvatska je nakon četiri godine okupacije, uslijed velikosrpske agresije, kroz veličanstvenu operaciju Oluja oslobodila okupirani teritorij. Hrvatska vojska pokazala je profesionalnost i sposobnost", rekao je.

    "Ono što je važno kad govorimo o srpskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj je da, nažalost, nisu poslušali predsjednika Tuđmana i njegov poziv.

    Slušali su svoje lidere iz Beograda koji su ih držali četiri godine gotovo zatočene na privremeno okupiranom teritoriju i u konačnici im zapovjedili da napuste Republiku Hrvatsku, a hrvatska vlada ih je pozivala da se vrate", dodao je.

    "Mladi o ratu znaju više nego ikad prije"
    Predsjednik Zoran Milanović nije održao govor u Kninu. Na pitanje je li to trebao učiniti, Medved je odgovorio da je to pitanje za Predsjednika i njegov ured. "Ja sam u Kninu kao ministar devet godina, predsjednici Vlade i Sabora su ondje svake godine.

    Ministarstvo je nositelj programa i svake godine organiziramo veličanstveno obilježavanje, a ove godina na poseban način", poručio je Medved i zaključio da mladi o Domovinskom ratu znaju više nego ikad prije. "Učinili smo veliki napor da se mladi senzibiliziraju, da znaju što je Oluja i Domovinski rat", zaključio je.

    "Učinili smo veliki napor da se mladi senzibiliziraju, da znaju što je Oluja i Domovinski rat" Jedno od najtežih bojišta prije 30 godina bilo je ličko ratište. U akciji koja je trajala 84 sata poginulo je 68 branitelja. Njima u čast danas su položeni vijenci i zapaljene svijeće na prijevoju Ljubovo, između Korenice i Gospića. Postrojbama je zahvalnice došao podijeliti resorni ministar branitelja Tomo Medved koji je i sam bio na ratištu. I za njega su ovo vrlo emotivni dani. S njim je u Gospiću razgovarao reporter Dnevnika Nove TV. "Emocije su iznimno snažne, kao da je bilo jučer, i raduje me da je ovako veliki broj hrvatskih branitelja, ratnih zapovjednika prisutan u svim programima", rekao je Medved. Komentirao je izjave Milorada Pupovca koji je poručio da je kolovoz vrlo težak za Srbe u Hrvatskoj i da se osjećaju posebno nelagodno u te dane. "Srpska manjina u Hrvatskoj, nažalost, nije slušala Tuđmana" "Kolovoz je mjesec činjenica, istine, pobjede. Republika Hrvatska je nakon četiri godine okupacije, uslijed velikosrpske agresije, kroz veličanstvenu operaciju Oluja oslobodila okupirani teritorij. Hrvatska vojska pokazala je profesionalnost i sposobnost", rekao je. "Ono što je važno kad govorimo o srpskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj je da, nažalost, nisu poslušali predsjednika Tuđmana i njegov poziv. Slušali su svoje lidere iz Beograda koji su ih držali četiri godine gotovo zatočene na privremeno okupiranom teritoriju i u konačnici im zapovjedili da napuste Republiku Hrvatsku, a hrvatska vlada ih je pozivala da se vrate", dodao je. "Mladi o ratu znaju više nego ikad prije" Predsjednik Zoran Milanović nije održao govor u Kninu. Na pitanje je li to trebao učiniti, Medved je odgovorio da je to pitanje za Predsjednika i njegov ured. "Ja sam u Kninu kao ministar devet godina, predsjednici Vlade i Sabora su ondje svake godine. Ministarstvo je nositelj programa i svake godine organiziramo veličanstveno obilježavanje, a ove godina na poseban način", poručio je Medved i zaključio da mladi o Domovinskom ratu znaju više nego ikad prije. "Učinili smo veliki napor da se mladi senzibiliziraju, da znaju što je Oluja i Domovinski rat", zaključio je.
    Like
    Love
    Wow
    Sad
    Angry
    84
    2 Commentarios 0 Acciones 186 Views 0 Vista previa
  • 30. godišnjica Oluje u Kninu

    Službeni program obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i obljetnice Oluje trajat će do 14 sati, te navečer završiti koncertom i vatrometom.

    Predsjednik Zoran Milanović neće danas održati govor. Kako je poručeno iz Ureda predsjednika, Milanović smatra da je za obilježavanje Oluje najispravnije da o toj velikoj pobjedi Hrvatske vojske govori upravo jedan od njezinih zapovjednika, umirovljeni general pukovnik Marijan Mareković.

    https://www.index.hr/mobile/vijesti/clanak/30-godisnjica-oluje-u-kninu-milanovic-nije-odrzao-govor-obratio-se-plenkovic/2696706.aspx
    30. godišnjica Oluje u Kninu Službeni program obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i obljetnice Oluje trajat će do 14 sati, te navečer završiti koncertom i vatrometom. Predsjednik Zoran Milanović neće danas održati govor. Kako je poručeno iz Ureda predsjednika, Milanović smatra da je za obilježavanje Oluje najispravnije da o toj velikoj pobjedi Hrvatske vojske govori upravo jedan od njezinih zapovjednika, umirovljeni general pukovnik Marijan Mareković. https://www.index.hr/mobile/vijesti/clanak/30-godisnjica-oluje-u-kninu-milanovic-nije-odrzao-govor-obratio-se-plenkovic/2696706.aspx
    WWW.INDEX.HR
    30. godišnjica Oluje u Kninu. Milanović nije održao govor, obratio se Plenković
    HRVATSKA danas slavi 30. obljetnicu vojnoredarstvene operacije Oluja, kojom je u tri dana oslobođeno 11 tisuća četvornih kilometara.
    Like
    Love
    Wow
    Sad
    Angry
    108
    2 Commentarios 0 Acciones 63 Views 0 Vista previa
  • Rusija i Britanija tražile su zaustavljanje ‘Oluje‘, no ključnu ulogu na našoj strani odigrali su Amerika i jedan neočekivani saveznik s - Bliskog istoka

    Prva novinska vijest o Oluji stigla je u New Yorku putem agencije Reuters 4. kolovoza u 00.30 po lokalnom vremenu i sadržavala je samo jednu kratku rečenicu: "Hrvatska vojska pokrenula je sveopću ofenzivu na pobunjeničku srpsku enklavu". Nekoliko sati poslije, kada su diplomati na Istočnoj rijeci ispijali prvu jutarnju kavu, hrvatske postrojbe već su duboko prodrle prema Kninu. Kako su prolazili minute i sati, hrvatska ofenziva bila je jedina tema u UN-u.

    https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/rusija-i-britanija-trazile-su-zaustavljanje-oluje-no-kljucnu-ulogu-na-nasoj-strani-odigrali-su-amerika-i-jedan-neocekivani-saveznik-s-bliskog-istoka-15609823
    Rusija i Britanija tražile su zaustavljanje ‘Oluje‘, no ključnu ulogu na našoj strani odigrali su Amerika i jedan neočekivani saveznik s - Bliskog istoka Prva novinska vijest o Oluji stigla je u New Yorku putem agencije Reuters 4. kolovoza u 00.30 po lokalnom vremenu i sadržavala je samo jednu kratku rečenicu: "Hrvatska vojska pokrenula je sveopću ofenzivu na pobunjeničku srpsku enklavu". Nekoliko sati poslije, kada su diplomati na Istočnoj rijeci ispijali prvu jutarnju kavu, hrvatske postrojbe već su duboko prodrle prema Kninu. Kako su prolazili minute i sati, hrvatska ofenziva bila je jedina tema u UN-u. https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/rusija-i-britanija-trazile-su-zaustavljanje-oluje-no-kljucnu-ulogu-na-nasoj-strani-odigrali-su-amerika-i-jedan-neocekivani-saveznik-s-bliskog-istoka-15609823
    WWW.JUTARNJI.HR
    Rusija i Britanija tražile su zaustavljanje ‘Oluje‘, no ključnu ulogu na našoj strani odigrali su Amerika i jedan neočekivani saveznik s - Bliskog istoka
    Srbi su pokušali diplomatskim putem, serijama dramatičnih prosvjednih nota mobilizirati svjetsku javnost i zaustaviti vojni poraz
    Like
    Love
    Wow
    Angry
    Sad
    109
    2 Commentarios 0 Acciones 75 Views 0 Vista previa
  • "OLUJA"

    Operacija Oluja (4. – 7. kolovoza 1995.) jedna je od najvažnijih i najkontroverznijih vojnih operacija u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Bila je ključna u završnici Domovinskog rata i omogućila Hrvatskoj da ponovno uspostavi suverenitet nad velikim dijelom teritorija koji je bio pod kontrolom srpskih pobunjenika još od 1991.

    Od 4. do 7. kolovoza 1995.

    Gdje?
    Glavnina operacije bila je usmjerena na Krajinu, osobito područje oko Knina, koje je bio „glavni grad“ samoproglašene Republike Srpske Krajine (RSK).

    Uključivala je i operacije u Lici, Banovini, Kordunu te dijelovima sjeverne Dalmacije.

    Cilj operacije:
    Povratiti teritorij pod kontrolom RSK, koji je bio pod okupacijom od 1991.

    Uspostaviti ustavnopravni poredak RH na cijelom teritoriju.

    Tijek i rezultat operacije
    U operaciji je sudjelovalo oko 130.000 pripadnika HV-a i MUP-a, a protiv njih je bilo raspoređeno oko 30.000 vojnika RSK.

    Knin je oslobođen već 5. kolovoza – taj dan se danas obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

    Operacija je završena u roku od 85 sati, s odlučujućom hrvatskom pobjedom.

    Nakon Oluje, Hrvatska je ponovno uspostavila kontrolu nad oko 10.400 km² ili 18,4% teritorija države.

    Posljedice:
    Pozitivne:
    De facto okončanje rata u Hrvatskoj.

    Omogućeno mirovno rješenje i za Bosnu i Hercegovinu – ubrzalo put prema Daytonskom sporazumu.

    Ojačana međunarodna pozicija Hrvatske.

    Negativne i kontroverze:
    Masovno izbjeglištvo srpskog stanovništva – između 150.000 i 200.000 Srba je napustilo Hrvatsku (dobrovoljno ili iz straha).

    Bilo je pojedinačnih zločina nad civilima, pljačke i paleži, koje su osudili hrvatski državni vrh i međunarodna zajednica.

    U Haagu su zbog navodnog "zajedničkog zločinačkog pothvata" optuženi generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak, no oslobođeni su 2012. godine nakon žalbenog postupka – presuda je potvrdila legitimnost Oluje kao vojne operacije.

    Današnji značaj:
    Oluja je i dalje važan simbol hrvatske slobode i neovisnosti.

    Danas se slavi kao državni praznik – 5. kolovoza u Kninu se tradicionalno održava središnja svečanost.

    Politička pozadina i kontekst
    1. Međunarodna situacija prije Oluje:
    Godine 1995. međunarodna zajednica bila je sve manje tolerantna prema statusu quo u bivšoj Jugoslaviji, posebno nakon masakra u Srebrenici (srpanj 1995.).

    Hrvatska je imala političku podršku SAD-a, osobito kroz vojni program obuke i savjetovanja "MPRI".

    Postojao je neslužbeni pristanak međunarodne zajednice da Hrvatska vojno riješi pitanje RSK, uz uvjet ograničenog trajanja i što manje civilnih žrtava.

    2. Uloga hrvatskog vodstva:
    Predsjednik Franjo Tuđman i vrh HV-a planirali su operaciju kao završni čin za oslobađanje teritorija, uz diplomatski pritisak da se izbjegne dugotrajni rat.

    Paralelno se pokušavalo pregovarati (npr. Plan Z-4, koji su Srbi odbacili), ali bez rezultata.

    Vojna taktika i izvedba
    1. Ključne snage:
    HV (Hrvatska vojska) i specijalne jedinice MUP-a – oko 130.000 ljudi.

    Komandanti: Ante Gotovina (Južno bojište), Ivan Čermak, Mladen Markač, Petar Stipetić, itd.

    2. Glavne bojišnice:
    Napad iz više pravaca: Lika, Kordun, Banovina, sjeverna Dalmacija.

    Glavni cilj: okružiti i slomiti obranu oko Knina, a zatim osloboditi ostale dijelove.

    3. Brzina i učinkovitost:
    Operacija je trajala samo četiri dana – što je iznenadilo i protivničku stranu i međunarodne promatrače.

    Koristila se taktika iznenadnog masovnog udara, koordiniranog napada iz više smjerova, čime je RSK brzo slomljena.

    Uloga stranih sila i reakcije
    SAD:
    Iako nisu izravno sudjelovali, Amerikanci su kroz MPRI savjetovali Hrvatsku o modernizaciji oružanih snaga.

    Neizravna podrška SAD-a uoči i nakon Oluje.

    UN i EU:
    U početku zabrinuti zbog izbjegličke krize i izvješća o zločinima.

    No kasnije su prihvatili operaciju kao čin legalne reintegracije teritorija.

    Srbija:
    Milošević se distancirao od Knina, svjestan da bi izravan rat s Hrvatskom doveo do daljnjih sankcija i moguće intervencije NATO-a.

    Posljedice za BiH i kraj rata
    Oluja je slomila RSK, ali i omogućila vojnu ofenzivu u Bosni, tzv. Maestral i Južni potez, u suradnji s Armijom BiH.

    To je dovelo do sloma bosanskih Srba i natjeralo ih za pregovarački stol.

    Daytonski sporazum (studeni-prosinac 1995.) formalno je završio rat u BiH.

    Kontroverze i zločini
    Nakon vojne pobjede, došlo je do paleža sela, ubojstava civila i staraca, pljački – osobito na Kordunu i Banovini.

    Hrvatska država nije naredila te zločine, ali ih nije odmah efikasno spriječila.

    Gotovina i Markač su optuženi u Haagu, ali oslobođeni jer nije dokazana zapovjedna odgovornost.

    Današnje obilježavanje
    kolovoza je državni praznik:
    ➤ Dan pobjede i domovinske zahvalnosti
    ➤ Dan hrvatskih branitelja

    Glavna proslava održava se svake godine u Kninu uz vojnu paradu, polaganje vijenaca, mise i nastupe.
    "OLUJA" Operacija Oluja (4. – 7. kolovoza 1995.) jedna je od najvažnijih i najkontroverznijih vojnih operacija u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Bila je ključna u završnici Domovinskog rata i omogućila Hrvatskoj da ponovno uspostavi suverenitet nad velikim dijelom teritorija koji je bio pod kontrolom srpskih pobunjenika još od 1991. Od 4. do 7. kolovoza 1995. 📍 Gdje? Glavnina operacije bila je usmjerena na Krajinu, osobito područje oko Knina, koje je bio „glavni grad“ samoproglašene Republike Srpske Krajine (RSK). Uključivala je i operacije u Lici, Banovini, Kordunu te dijelovima sjeverne Dalmacije. 🎯 Cilj operacije: Povratiti teritorij pod kontrolom RSK, koji je bio pod okupacijom od 1991. Uspostaviti ustavnopravni poredak RH na cijelom teritoriju. 🪖 Tijek i rezultat operacije U operaciji je sudjelovalo oko 130.000 pripadnika HV-a i MUP-a, a protiv njih je bilo raspoređeno oko 30.000 vojnika RSK. Knin je oslobođen već 5. kolovoza – taj dan se danas obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Operacija je završena u roku od 85 sati, s odlučujućom hrvatskom pobjedom. Nakon Oluje, Hrvatska je ponovno uspostavila kontrolu nad oko 10.400 km² ili 18,4% teritorija države. 🔄 Posljedice: 🟢 Pozitivne: De facto okončanje rata u Hrvatskoj. Omogućeno mirovno rješenje i za Bosnu i Hercegovinu – ubrzalo put prema Daytonskom sporazumu. Ojačana međunarodna pozicija Hrvatske. 🔴 Negativne i kontroverze: Masovno izbjeglištvo srpskog stanovništva – između 150.000 i 200.000 Srba je napustilo Hrvatsku (dobrovoljno ili iz straha). Bilo je pojedinačnih zločina nad civilima, pljačke i paleži, koje su osudili hrvatski državni vrh i međunarodna zajednica. U Haagu su zbog navodnog "zajedničkog zločinačkog pothvata" optuženi generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak, no oslobođeni su 2012. godine nakon žalbenog postupka – presuda je potvrdila legitimnost Oluje kao vojne operacije. 🇭🇷 Današnji značaj: Oluja je i dalje važan simbol hrvatske slobode i neovisnosti. Danas se slavi kao državni praznik – 5. kolovoza u Kninu se tradicionalno održava središnja svečanost. ⚖️ Politička pozadina i kontekst 1. Međunarodna situacija prije Oluje: Godine 1995. međunarodna zajednica bila je sve manje tolerantna prema statusu quo u bivšoj Jugoslaviji, posebno nakon masakra u Srebrenici (srpanj 1995.). Hrvatska je imala političku podršku SAD-a, osobito kroz vojni program obuke i savjetovanja "MPRI". Postojao je neslužbeni pristanak međunarodne zajednice da Hrvatska vojno riješi pitanje RSK, uz uvjet ograničenog trajanja i što manje civilnih žrtava. 2. Uloga hrvatskog vodstva: Predsjednik Franjo Tuđman i vrh HV-a planirali su operaciju kao završni čin za oslobađanje teritorija, uz diplomatski pritisak da se izbjegne dugotrajni rat. Paralelno se pokušavalo pregovarati (npr. Plan Z-4, koji su Srbi odbacili), ali bez rezultata. 🧠 Vojna taktika i izvedba 1. Ključne snage: HV (Hrvatska vojska) i specijalne jedinice MUP-a – oko 130.000 ljudi. Komandanti: Ante Gotovina (Južno bojište), Ivan Čermak, Mladen Markač, Petar Stipetić, itd. 2. Glavne bojišnice: Napad iz više pravaca: Lika, Kordun, Banovina, sjeverna Dalmacija. Glavni cilj: okružiti i slomiti obranu oko Knina, a zatim osloboditi ostale dijelove. 3. Brzina i učinkovitost: Operacija je trajala samo četiri dana – što je iznenadilo i protivničku stranu i međunarodne promatrače. Koristila se taktika iznenadnog masovnog udara, koordiniranog napada iz više smjerova, čime je RSK brzo slomljena. 🧭 Uloga stranih sila i reakcije 🔹 SAD: Iako nisu izravno sudjelovali, Amerikanci su kroz MPRI savjetovali Hrvatsku o modernizaciji oružanih snaga. Neizravna podrška SAD-a uoči i nakon Oluje. 🔹 UN i EU: U početku zabrinuti zbog izbjegličke krize i izvješća o zločinima. No kasnije su prihvatili operaciju kao čin legalne reintegracije teritorija. 🔹 Srbija: Milošević se distancirao od Knina, svjestan da bi izravan rat s Hrvatskom doveo do daljnjih sankcija i moguće intervencije NATO-a. 🔥 Posljedice za BiH i kraj rata Oluja je slomila RSK, ali i omogućila vojnu ofenzivu u Bosni, tzv. Maestral i Južni potez, u suradnji s Armijom BiH. To je dovelo do sloma bosanskih Srba i natjeralo ih za pregovarački stol. Daytonski sporazum (studeni-prosinac 1995.) formalno je završio rat u BiH. 🚨 Kontroverze i zločini Nakon vojne pobjede, došlo je do paleža sela, ubojstava civila i staraca, pljački – osobito na Kordunu i Banovini. Hrvatska država nije naredila te zločine, ali ih nije odmah efikasno spriječila. Gotovina i Markač su optuženi u Haagu, ali oslobođeni jer nije dokazana zapovjedna odgovornost. 📆 Današnje obilježavanje kolovoza je državni praznik: ➤ Dan pobjede i domovinske zahvalnosti ➤ Dan hrvatskih branitelja Glavna proslava održava se svake godine u Kninu uz vojnu paradu, polaganje vijenaca, mise i nastupe.
    Like
    Love
    Wow
    Sad
    Angry
    125
    2 Commentarios 0 Acciones 172 Views 2 Vista previa
  • Kninska Tvrđava u svom najmoćnijem izdanju – obasjana noćnim svjetlima Pogledajte kako izgleda ova povijesna ljepotica kad padne mrak.
    Svaki dan otvorena za posjetitelje – dođite, uživajte u pogledu, naučite nešto novo o njenoj bogatoj povijesti i počastite se dobrom spizom!
    -
    Knin Fortress at its most powerful – illuminated by night lights See what this historical beauty looks like after dark.
    Open to visitors every day – come, enjoy the view, learn something new about her rich history and treat yourself to some great food!
    Toni Lekic Visuals
    #KninFortressLovesYou #ZipLine #KninFortress #Knin #VisitKnin #KninskaTvrđava #CroatiaFullOfLife #BeautifulDestinations #ExploreCroatia #LoveCroatia #Travelgram #CroatiafullOfMagic #BeautifulCroatia #VisitDalmatiaSibenik #PunKufer #LoveTravel #Europe #VisitKninFortress
    Kninska Tvrđava u svom najmoćnijem izdanju – obasjana noćnim svjetlima ✨ Pogledajte kako izgleda ova povijesna ljepotica kad padne mrak. Svaki dan otvorena za posjetitelje – dođite, uživajte u pogledu, naučite nešto novo o njenoj bogatoj povijesti i počastite se dobrom spizom! 🏰🌌🍽️ - Knin Fortress at its most powerful – illuminated by night lights ✨See what this historical beauty looks like after dark. Open to visitors every day – come, enjoy the view, learn something new about her rich history and treat yourself to some great food! 🏰🌌🍽️ 📸Toni Lekic Visuals #KninFortressLovesYou #ZipLine #KninFortress #Knin #VisitKnin #KninskaTvrđava #CroatiaFullOfLife #BeautifulDestinations #ExploreCroatia #LoveCroatia #Travelgram #CroatiafullOfMagic #BeautifulCroatia #VisitDalmatiaSibenik #PunKufer #LoveTravel #Europe #VisitKninFortress
    Like
    Love
    Wow
    Sad
    Angry
    119
    2 Commentarios 0 Acciones 319 Views 28 3 Vista previa
  • #knin #tvrdava
    #knin #tvrdava
    Love
    Wow
    2
    0 Commentarios 0 Acciones 74 Views 2 Vista previa
Patrocinados
Virtuala FansOnly https://virtuala.site