Topusko kupalište · Clip
#topusko #kupaliste #croatia #hrvatska #kupaci #zabavljanje #porodica #slobodnovrijeme #sadrzaj #kupanje #bazeni

Policija je tijekom vikend-nadzora na hrvatskim cestama utvrdila čak 6464 prometna prekršaja. Najviše ih se odnosilo na prekoračenje brzine, a najveća izmjerena brzina bila je čak 210 km/h.

Policijski službenici svih policijskih uprava od 7. do 9. kolovoza 2026. godine provodili su pojačani nadzor prometa s ciljem povećanja sigurnosti na hrvatskim cestama i smanjenja broja prometnih nesreća.

Tijekom nadzora evidentirano je ukupno 6464 prekršaja, a među najčešćima su bili prekoračenje dopuštene brzine, vožnja pod utjecajem alkohola, nekorištenje sigurnosnog pojasa te nepropisno korištenje mobitela tijekom vožnje.

Najviše prekršaja zbog brzine
Od ukupnog broja evidentiranih prekršaja, čak 2734 odnosila su se na prekoračenje dopuštene brzine kretanja.

Najviše takvih prekršaja, njih 547, utvrđeno je na području Policijske uprave zagrebačke.

Posebno se izdvaja podatak iz Međimurske županije, gdje je policija izmjerila vozilo koje se kretalo brzinom od čak 210 km/h.

Više od 500 vozača zatečeno pod utjecajem alkohola
Policija je tijekom vikend-nadzora evidentirala 517 prekršaja vožnje pod utjecajem alkohola.

Najviše alkoholiziranih vozača zatečeno je na području PU splitsko-dalmatinske, gdje je evidentirano 196 takvih prekršaja.

Najveća izmjerena koncentracija alkohola iznosila je 3,02 g/kg, a utvrđena je na području PU brodsko-posavske.

👉https://policijahrvatske.com/clanak/vikend-na-hrvatskim-cestama-policija-utvrdila-6464-prekrsaja-najveci-broj-zbog-p

“HANFA upozorava građane na lažnu internetsku stranicu frozenspirety[.]info, koja oponaša izgled službenog portala e-Građani i lažno se predstavlja kao stranica Hrvatske narodne banke.


Na toj se stranici promovira navodni "Nacionalni program financijskog pristupa (NPFP)", koji se prikazuje kao službena državna inicijativa.


Navodi se da iza programa stoji "nacionalni jamstveni fond" vrijedan dvije milijarde eura, a građane se poziva da se prijave za sudjelovanje.


Kao minimalni početni polog navodi se 250 eura, uz tvrdnju da je broj prijava ograničen na 500 po županiji.


Hanfa upozorava da lažne stranice mogu vrlo uvjerljivo oponašati izgled službenih institucija, uključujući njihove logotipe, nazive, boje i druge vizualne elemente. U ovom slučaju lažna stranica nalazi se na domeni frozenspirety[.]info, iako svojim izgledom stvara dojam da je riječ o službenoj stranici.


"Zato je važno provjeriti internetsku adresu stranice. Službene stranice institucija nalaze se na njihovim službenim domenama, primjerice www.hnb.hr, www.gov.hr i www.hanfa.hr", napisala je Hanfa na svojoj stranici.”


https://www.hanfa.hr/vijesti/upozorenje-na-laznu-internetsku-stranicu-frozenspiretyinfo-oponasa-sluzbene-stranice-javnih-i-drzavnih-institucija-te-promovira-laznu-drzavnu-inicijativu/


https://www.index.hr/mobile/vijesti/clanak/pojavila-se-lazna-stranica-hnba-i-egradjana/2822434.aspx

25 godina zatvora za ubojstvo 66-godišnjeg stočara u Grabovcu Banskom

Tridesettrogodišnji hrvatski državljanin nepravomoćno je osuđen na 25 godina dugotrajnog zatvora na Županijskom sudu u Sisku zbog brutalnog ubojstva 66-godišnjeg stočara radi koristoljublja, priopćilo je Županijsko državno odvjetništvo u Sisku.

Stravičan zločin dogodio se potkraj rujna 2024. godine u mjestu Grabovac Banski na petrinjskom području gdje je ubijen 66-godišnji umirovljenik Milan Pantelić, stanovnik tog sela.

Optuženi muškarac došao je na imanje žrtve s unaprijed pripremljeni m planom da prisvoji njegovo stado. Znajući da stariji čovjek posjeduje i prodaje veći broj ovaca, napadač ga je usmrtio nanijevši mu snažan udarac tupim predmetom u glavu, od kojeg je nesretni 66-godišnjak preminuo na licu mjesta.

Nakon što je ubio vlasnika, optuženik je s imanja otuđio oko 50 ovaca i 20 janjadi, čija je ukupna vrijednost procijenjena na više od 8000 eura. Životinje je ukrcao u svoje teretno vozilo i odvezao ih, no policija ga je ubrzo locirala i uhitila.

Nakon dovršene sudske rasprave, Županijski sud u Sisku proglasio je 33-godišnjaka krivim za teško ubojstvo iz članka 111. točke 4. Kaznenog zakona. Zbog visine izrečene kazne od 25 godina zatvora, sudsko vijeće mu je odmah produljilo istražni zatvor na temelju Zakona o kaznenom postupku.

Županijsko državno odvjetništvo u Sisku najavilo je da će po zaprimanju i analizi pisanog otpravka presude odlučiti hoće li podnijeti žalbu, čime bi u drugostupanjskom postupku mogli tražiti još strožu kaznu.

https://www.sisak.info/2026/08/09/25-godina-zatvora-za-ubojstvo-66-godisnjeg-stocara-u-grabovcu-banskom/

Hrvatska postaje smetlište EU-a


U posljednje vrijeme gotovo da nema tjedna ili mjeseca u kojem ne izbije ‘neobjašnjivo’ veliki požar u nekom skladištu prepunom otpada, čijim izgaranjem u zrak dospijevaju opasne kemikalije. Čak i oni koje ne zanima problematika gospodarenja otpadom u Hrvatskoj počinju se pitati kako je moguće da se tako često događaju požari u tim velikim halama. I, da, nemojmo smetnuti s uma da su ta odlagališta mahom u privatnom vlasništvu. Pa dok tako izgaraju nagomilana plastika, gume i ostali opasni otpad, mediji i javnost su zainteresirani i sve prate, no kad se ugasi vatra, onda svi zaborave da je tu išta gorilo.


Nema čovjeka koji nije vidio koliko je opustošeno šuma kod nas. U Zelenom odredu smo osam godina proučavali i prijavljivali ta pustošenja te nedvojbeno ustanovili da je to državni plan kojim su isplanirali pretjerane sječe u papirima i dokumentima. Nakon toga su pogodovali privatnim poduzetnicima da oni iz drvne mase proizvode energiju, a tim privatnicima su u ime državnih poticaja isplaćivani još i poticaji za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije, što smo mi plaćali iz svojih džepova. Nakon svega, rezultat je katastrofalan. Tijekom deset godina su opustošili preko 100.000 hektara šuma, napravili manjak drvne mase od 20 milijuna kubika, vrijednih 1 milijardu eura. I to je sve tako prolazilo jer je to bio državni plan, a u državnom planu svi su unutra i svi pokrivaju jedni druge.


Lažirana studija Kaštijuna
Kad slušamo planove i programe, to je 11 regionalnih centara za gospodarenje otpadom, to su pretovarni centri, spalionice… A interesantno je s regionalnim centrima to da većina njih nema ni onu osnovnu važeću studiju utjecaja na okoliš. Prvi je deponij Kaštijun kod Pule, koji ima kompletno lažiranu studiju utjecaja na okoliš. Naravno da se kod gospodarenja otpadom postavlja pitanje kuda sa tim svim otpadom. Pa su nam prodali priču da će raditi energiju, pa će to biti toplina, pa struja… Došli smo u situaciju da je danas cijela Hrvatska doslovno zatrpana otpadom. U Hrvatsku se zakapa otpad, kupuju se i napuštene tvornice pa se tamo odlaže taj otpad. A nagradno pitanje je – otkud toliki otpad.


Naime, 2013. godine odobren je uvoz miješanog komunalnog otpada iz EU-a. Dakle, od 2014. do 2021. je rastao uvoz otpada u Hrvatsku. Tako je uvoz otpada 2021. godine bio veći 360 puta nego 2014. To je 36.000 posto. Gorivo iz otpada (RDF) najviše uvozimo iz Austrije, Italije i Slovenije. I to je predviđeno za spaljivanje. Neka nam netko objasni logiku stvari – ako se naša država zaklinje i stalno spominje da Europa ima moderne spalionice, da je sve turbo sigurno, da je sve divno i krasno, i proizvodi energiju, neka nam netko kaže, npr. zašto bi jedan Slovenac dao nama svoje smeće i platio da mi od njega proizvodimo energiju i formalno zarađujemo. Gdje je tu računica, logika? Izvor ovih podataka je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. To su sve službeni dokumenti. Sve je to smeće za oporabu, dakle mi ćemo iz njega raditi energiju, to je bit.


Opširnije: 👇
https://green-squad.org/hrvatska-je-zatrpana-otpadom-postajemo-smetliste-eu-a/

[NA DANAŠNJI DAN: Predajom 21. kordunskog korpusa formalno završila akcija Oluja i Domovinski rat]

8. kolovoza 1995. godine, na pustoj cesti uz motel Brijuni pokraj Gornjeg Viduševca, zaustavili su se, jednom oficiri JNA i suradnici, Petar Stipetić i Čedo Bulat i krenuli jedan drugome ususret.
Posljednjih nekoliko metara Čedo Bulat je stao stupati da bi naposljetku salutirao i viknuo: “Gospodine generale, pukovnik Čedo Bulat, zapovjednik 21. kordunskog korpusa. Predajem vam korpus i čestitam hrvatskoj vojsci na pobjedi”.

Premda je dan ranije ministar obrane Gojko Šušak objavio da je Oluja završila, predaja 21. kordunskog korpusa, posljednje velike pobunjeničke formacije koja je položila oružje, bila je stvarni kraj operacije.

Stožerni general Hrvatske vojske Petar Stipetić bio je jedan od onih generala koji su dojmljivo 1995. vodili naše postrojbe do velike pobjede u Domovinskom ratu, a njegova važnost za modernu hrvatsku državu i njezinu povijest nadilazi same vojne uspjehe jer je on bio istinsko oličenje vojničke časti, profesionalizma i humanosti.

Stožerni general Petar Stipetić rođen je 24. listopada 1937. godine u Ogulinu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Završio je Vojnu akademiju Kopnene vojske JNA.

Na poziv predsjednika Franje Tuđmana u rujnu 1991. godine, general Stipetić pridružio se Hrvatskoj vojsci, gdje je obnašao najviše zapovjedne dužnosti: zamjenik načelnika Zapovjedništva zbora narodne garde, zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH, zapovjednik Sektora Zapovjedništva slavonskog bojišta Đakovo, zapovjednik Zbornog područja Zagreb te pomoćnik načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske za borbeni sektor.

General Stipetić bio je načelnik Glavnog stožera OS RH od 2000. do 2002. godine. Odlukom predsjednika RH i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga 1. veljače 2003. imenovan je savjetnikom predsjednika RH za obranu i vojna pitanja i na toj je dužnosti bio do ožujka 2005., kada odlazi u mirovinu.

Za doprinos u Domovinskom ratu i iskazanu hrabrost odlikovan je: Veleredom kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom, Redom kneza Domagoja s ogrlicom, Redom Nikole Šubića Zrinskog, Redom bana Jelačića, Redom hrvatskog trolista, Redom hrvatskog pletera, Spomenicom Domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti za pet i 10 godina službe te medaljama Bljesak i Oluja.

Foto: MORH

[Prva puta organizirana biciklistička karavana u Popovači u čast hrvatskim braniteljicama u organizaciji Udruge maratonaca SMŽ “Heroji ne umiru”]

Karavana se održava u godini 35. obljetnice stradanja Vukovara i Škabrnje, u čast 183 žene koje su u ratnim bolnicama ostajale uz ranjene i dale vlastiti život za Hrvatsku.

ZAŠTO SU SRBI IZ "KRAJINE" OTIŠLI TIJEKOM OPERACIJE OLUJA?


Što je prethodilo Oluji? (1991. – 1995.)


Srpsko pobunjeničko vodstvo u Kninu pune je četiri godine odbijalo svaku mogućnost mirne reintegracije u ustavno-pravni poredak RH.
Odbili su čak i Plan Z-4, koji im je nudio iznimno visoku autonomiju (vlastitu zastavu, novac, policiju i parlament).


Unatoč nastojanjima hrvatskih vlasti da zadrže civilno stanovništvo u zapadnoj Slavoniji te ocjenama UN-a i Human Rights Watcha da je operacija Bljesak u svibnju 1995. izvedena profesionalno i uz poštivanje ratnog prava, srpsko vodstvo inzistiralo je na evakuaciji civila.


To je pokazalo uzorak koji će se ponoviti u Oluji:vodstvo pobunjenih Srba radije je biralo masovni odlazak nego život u samostalnoj Hrvatskoj.


U srpnju 1995. srpske snage zauzimaju Srebrenicu i Žepu te pokreću žestoku združenu ofenzivu na bihaćku enklavu. Da je Bihać pao, stvorio bi se ogroman, spojen srpski teritorij od Knina do Beograda, što bi Hrvatskoj dramatično otežalo oslobađanje svojih područja.


Zbog prijetnje katastrofe u Bihaću, predsjednici Tuđman i Izetbegović potpisuju Splitski sporazum. Snage Hrvatske vojske (HV) i HVO-a pod zapovjedništvom generala Gotovine krajem srpnja 1995. oslobađaju Bosansko Grahovo i Glamoč u operaciji Ljeto '95. Time je presječena glavna prometnica Knin–Banja Luka, a Knin je ostao praktički izoliran. Jedini preostali cestovni pravac za izlaz iz Knina vodio je preko malog sela Otrića.


Taktičko iznenađenje generala Gotovine


Srpsko vojno zapovjedništvo (na čelu s generalom Milom Mrkšićem) i general Ratko Mladić očekivali su hrvatski napad u Sektoru Sjever (kako bi se "Krajina" presjekla napola) i spremali su protunapad ("Operaciju Vaganj 95") kako bi povratili Grahovo.


Prema originalnom brijunskom planu od 31. srpnja, Gotovinine snage trebale su imati samo ulogu varke. Međutim, 3. kolovoza 1995. general Gotovina od predsjednika Tuđmana traži i dobiva odobrenje za potpunu promjenu plana: umjesto sporedne uloge, 4. i 7. gardijska brigada pokreću izravan, silovit udar prema Kninu; udar nije išao očekivanim cestovnim pravcima, nego preko masiva planine Dinare (pravac Crvena zemlja) – terena na kojem srpska vojska uopće nije očekivala tenkove i tešku mehanizaciju; srpske obavještajne službe bile su potpuno iznenađene. General Mrkšić je na suđenju u Haagu sam potvrdio da ih je Gotovinin napad s Dinare zatekao nespremne jer su sve snage usmjerili na obranu sjevernih sektora.


Značaj sela Otrić i zapovijed o evakuaciji (4. kolovoza)


Prvog dana Oluje (4. kolovoza) srpske obrambene linije na većini bojišta pružale su jak otpor. Međutim, proboj HV-a s Dinare i napredovanje Specijalne policije RH preko Velebita stvorili su neposrednu opasnost: spajanje hrvatskih snaga kod sela Otrić. Pad Otrića značio bi potpuno zatvaranje obruča i okruženje cjelokupne vojske i stanovništva u južnom dijelu "Krajine". Suočeni s prijetnjom okruženja, srpski čelnici donose ključne odluke:


16:30 sati: Milan Martić, Mile Mrkšić i Milan Babić telefonski dogovaraju izvlačenje civila.
17:10 sati: Milan Martić službeno potpisuje Naredbu o evakuaciji civilnog stanovništva iz općina Knin, Benkovac, Obrovac, Drniš i Gračac.
18:00 sati: predstavnici srpske vojske sastaju se s UN-om i traže gorivo za prijevoz oko 32.000 ljudi prema Bosni i Hercegovini.
Navečer, 4. kolovoza: naredba o evakuaciji emitira se na lokalnom radiju.


Čim su vojnici na bojišnici doznali da im se obitelji evakuiraju, napustili su obrambene položaje kako bi pomogli svojim obiteljima u povlačenju. To je dovelo do potpunog kolapsa srpske obrane i raspada zapovjednog lanca, pa je Hrvatska vojska već 5. kolovoza u 9:45 sati ušla u prazan Knin.


Što kažu dokumenti, a što Milošević?


Mišetić ističe i tajni zapisnik sa sjednice Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije od 14. kolovoza 1995., na kojoj je Slobodan Milošević osobno optužio krajiško vodstvo za rasulo: "Pitanje je tko je zapravo donio odluku da rukovodstvo Krajine napusti Krajinu? Odluka je donesena koja je izazvala egzodus... Pobjegli su kao zečevi, a imali su sve uvjete da se brane!"


Sažetak činjenica:
1. Hrvatska vojska nije upotrijebila silu kako bi protjerala srpsko stanovništvo niti je granatiranje Knina uzrokovao paniku (UN je na cjelodnevnim izvješćima potvrdio da u samom gradu nije bilo poginulih civila od topništva).
2. Odluku o masovnoj evakuaciji donijelo je vlastito srpsko političko i vojno vodstvo (Martić i Mrkšić) zbog straha od vojnog okruženja kod Otrića.
3. Brza i briljantna vojna taktička izmjena generala Gotovine na Dinari potpuno je izbacila iz stroja pripremljene planove srpske vojske i odlučila tijek operacije Oluja.

#HrvatskaVojska #90 #rat #OslobodenjeHrvatske #Topusko

[Policijski službenik PP Sisak uspješno gradi policijsku i sportsku karijeru]

Policijski službenik Patrik zaposlen je u Policijskoj postaji Sisak od 1. listopada 2024. godine, kada je započeo rad kao vježbenik temeljne policije, a 27. lipnja 2025. godine uspješno je položio državni ispit.

Član je Kickboxing kluba Moslavac od 2021. godine te je tijekom posljednjih nekoliko godina ostvario zapažene rezultate na državnim i međunarodnim natjecanjima.

Među njegovim najznačajnijim rezultatima izdvajaju se naslov pobjednika WAKO European Cup - Serbia Opena u Beogradu, zlatne medalje osvojene na WAKO European Grand Prixu u Sarajevu, srebrna medalja na prestižnom Italian World Cupu 2025., višestruki naslovi državnog prvaka Hrvatske te brojna odličja s međunarodnih turnira Croatia Open, Moslavac Open i Karlovac Open.

Vrhunac dosadašnje sportske karijere ostvario je nastupom za Hrvatsku kickboxing reprezentaciju na Svjetskom prvenstvu u Abu Dhabiju, gdje je osvojio odlično 5. mjesto u disciplini Light Contact u kategoriji do 69 kilograma.

Iza svih ostvarenih rezultata stoje brojni treninzi, odricanja i velika ljubav prema sportu, ali i želja za policijskim pozivom koju je imao još od djetinjstva.

„Želja da postanem policajac postoji još od malih nogu. Drago mi je što danas mogu raditi posao koji sam oduvijek želio, a istovremeno se i dalje baviti sportom“, kaže Patrik. Ističe kako su sport i policijski poziv međusobno vrlo povezani. „Sport me svakodnevno uči disciplini, odgovornosti i ustrajnosti. Razvija tjelesnu spremu, ali i sposobnost brzog razmišljanja i donošenja odluka u različitim situacijama. Upravo su to osobine koje su iznimno važne i u policijskom poslu, zbog čega vjerujem da sport uvelike doprinosi kvalitetnom obavljanju policijske službe“- rekao je Patrik.

Njegovi rezultati primjer su mladima da se uz jasne ciljeve, trud i odricanje mogu ostvariti zapaženi uspjesi na više područja života.

Policijska uprava sisačko-moslavačka s ponosom ističe uspjehe svojih policijskih službenika koji svojim radom i zalaganjem predstavljaju policiju u najboljem svjetlu te promiču važnost sporta, zdravog načina života i profesionalnosti.

Izvor: PU sisačko-moslavačka

Povodom 31.obljetnice VRO Oluja na mostu preko rijeke Kupe u Petrinji postavljena je velika zastava Republike Hrvatske.

🐾 Veliko uzbuđenje zavladalo je u SOS Dječjim selima Lekenik i Ladimirevci kada su u posjet stigla dva mlada K-9 psa sa svojim vodičima iz Satnije za obuku vodiča i službenih pasa "Satnik Krešimir Ivošević" Pukovnije Vojne policije.

Djeca su upoznala buduće službene pse, saznala više o njihovoj obuci te uživala u prekrasnom druženju i vrijednim poklonima.

💙 Hvala Ministarstvo obrane RH i Oružane snage Republike Hrvatske(OSRH) na nezaboravnom iskustvu i podršci našim mališanima!

Više pročitajte na: https://tinyurl.com/mtm9arsm