Naše pravo na pristup vlastitim osobnim podacima treba početi koristiti Izdvojit ćemo neke od životno mogućih primjera prava na pristup osobnim podacima: Primjer 1. Zaposlenik dobije otkaz. Tjedan dana kasnije podnese zahtjev bivšem poslodavcu da želi pristup svim svojim osobnim podacima u dosjeu. Bivši poslodavac ne smije ga tražiti pojašnjenje svrhe, bez obzira mogle bi li ga neke informacije koštati gubitka potencijalnog sudskog spora u budućnosti. Primjer 2. Pojedinac traži od svoje jedinice lokalne uprave pristup podacima. JLS ima o pojedincu ogromne količine podataka i argumentirano sumnja da je pojedinac svjestan o kojoj se količini podataka radi. U tom slučaju JLS može tražiti pojedinca da specificira svoj zahtjev na konkretne evidencije, obrade ili dokumentaciju. Pri tom ne smije doći do skrivanja podataka od pojedinca. Primjer 3. Bivši kandidat za radno mjesto traži pristup svojim podacima. Nesuđeni poslodavac želi izbjeći davanje pristupa bivšem kandidatu i briše njegove osobne podatke, životopis i priloženu dokumentaciju iako rokovi zadržavanja takve dokumentacije nisu protekli. U tom slučaju poslodavac je u kršenju GDPR-a. Primjer 4. Ako organizacija ima osjetljive osobne podatke pojedinca, mora osigurati sigurnost tih podataka. Npr. ne možemo slati emailom zdravstvene podatke ili isplatne liste bez prethodne enkripcije ili postavljanja lozinke na dokumente. U takvim slučajevima se može iskoristiti i USB stik poslan preporučenom pošiljkom. Primjer 5. Jedan od managera u kompaniji ima rezervirano parkirno mjesto za njegovo službeno vozilo. Međutim, vrlo često nailazi da se na njegovom rezerviranom mjestu parkira nečiji tuđi auto. Želi saznati tko je taj vozač i traži od svoje kompanije uvid u snimke video nadzora u garaži kako bi otkrio tko je "besramnik". To nije zahtjev za pristup podacima, jer manager traži uvid u tuđe osobne podatke, a za to mora imati valjani pravni temelj iz članka 6. GDPR-a. Zahtjev se odbija. Primjer 6. Pojedinac kao podnositelj zahtjeva ne mora se pozvati na članak 15. GDPR-a ili koristiti pravne termine iz GDPR-a da bi njegov zahtjev bio valjan. Dovoljno je i da napiše da želi pristup osobnim podacima koji se odnose na njega ili informacijama koje voditelj obrade ima o njemu. Primjer 7. Tvrtka X na svojim web stranicama i u Obavijesti o privatnosti objavila je dvije email adrese: jednu za opća pitanja i drugu za GDPR zahtjeve. Fizička osoba podnese svoj zahtjev za pristup podacima na prvu email adresu namijenjenu općim pitanjima. Tvrtka X mora prihvatiti zahtjev za pristup podacima kao valjan. Međutim, ako pojedinac pošalje zahtjev na email adresu koju je našao na listi provjere ispravnosti sanitarija Tvrtke X, tada se takav zahtjev ne treba smatrati valjanim. Primjer 8. Pojedinac traži uvid u snimku video nadzora Tvrtke na kojoj se on nalazi. Tvrtka ne treba vršiti identifikaciju svih snimljenih osoba, već traži dodatne informacije od pojedinca, npr. točno vrijeme i datum i dodatne informacije, kako bi identificirao pojedinca (dodat ćemo zgodno pitanje: "Kako ste bili odjeveni?"). Primjer 9. Pojedinac je sklopio ugovor s Pružateljem usluge i sad telefonskim pozivom korisničkoj službi traži pristup svojim podacima. Agent ne može znati radi li se o istoj osobi, ali Tvrtka može slanjem posebnog koda putem SMS poruke provjeriti s pojedincem njegovu autentičnost. Primjer 10. Uzimanje kopije osobne iskaznice u svrhu identifikacije pojedinca koji želi pristup svojim osobnim podacima može dovesti do rizika za tog pojedinca, krađe identiteta i smatra se neprimjerenim osim slučajeva kada je to neophodno ili u skladu s nekim propisom. To vrijedi posebno za banke, hotele, rent-a-car i sl. Također, nisu svi podaci s osobne iskaznice neophodni. Oni koji to nisu (npr. fotografija, nacionalnost, broj OI, posebni kodovi), trebaju se zacrniti. Primjer 11. Kandidat za radno mjesto predao je životopis i zamolbu. Tijekom intervjua, predstavnik potencijalnog poslodavca pisao je bilješke o kandidatu. Kandidat nakon toga traži pristup svojim osobnim podacima prikupljenim tijekom postupka selekcije. Potencijalni poslodavac dužan je dati pristup osobnim podacima koje je kandidat dao putem životopisa i zamolbe, kao i sažetak bilješki uključujući i osobne dojmove o kandidatu. I još puno primjera je navedeno u odličnom dokumentu prijedlog Smjernica EDPB (European Data Protection Board) o pravu na pristup osobnim podacima, koje su na javnoj raspravi. Svatko tko želi, može sudjelovati na javnoj raspravi, kao i pročitati prijedlog EDPB Smjernica: https://edpb.europa.eu/our-work-tools/documents/public-consultations/2022/guidelines-012022-data-subject-rights-right_en Photo by Yan Krukov from Pexels #gdprcroatia

🐔 Projekt megafarme pilića, protiv kojeg prosvjeduju građani Siska i okolice, nije usklađen ni s GUP-om Grada Siska ni s urbanističkim planom industrijske zone Sisak-jug. 📜 Zaključilo je to Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u rješenju kojim je obustavljen postupak procjene utjecaja na okoliš kompleksa za preradu peradi. 📣 Burno je bilo i na tematskoj sjednici Odbora za zaštitu okoliša i prirode: predstavnici investitora napustili su raspravu tvrdeći da su izloženi javnom linču. 🔗 https://klimatski.hr/2026/03/05/otpor-ipak-ima-smisla-pale-kljucne-dozvole-za-gradnju-megafarme-za-uzgoj-pilica/ Siščani ne žele biti Smetlišćani Zelena akcija / FoE Croatia Prijatelji životinja -- Netherlands Helsinki Committee Projekt "Ovo je naša zemlja" financira Europska unija. Izneseni stavovi i mišljenja pripadaju isključivo autorima te nužno ne odražavaju stavove Europske unije ili Nizozemskog helsinškog odbora. Europska unija niti NHC ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST o repatrijaciji hrvatskih državljana s Bliskog istoka Nakon američko-izraelske vojne operacije protiv Irana, pokrenute 28. veljače 2026., sigurnosna situacija na Bliskom istoku naglo se pogoršala. Zbog ratnih operacija iznad Irana, zatvaranja zračnog prostora u više država regije te znatnih poremećaja u međunarodnom zračnom prometu, dio hrvatskih državljana našao se blokiran na području Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara i Kuvajta. U takvim izvanrednim okolnostima, uz stroga sigurnosna ograničenja civilnog zrakoplovstva te ograničen broj odobrenja za slijetanje i polijetanje u zračnim lukama u Dubaiju i Dohi, Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova poduzimaju sve raspoložive mjere kako bi hrvatskim državljanima koji su zatražili povratak omogućili siguran povratak u Hrvatsku u najkraćem mogućem roku. Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske uputili su zrakoplov Croatia Airlinesa, preko Herakliona u Grčkoj, kapaciteta 149 mjesta, radi repatrijacije najranjivijih skupina hrvatskih državljana u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekivano polijetanje navedenog zrakoplova iz Dubaija je u četvrtak, 5. ožujka, oko 17:30 sati po lokalnom vremenu, dok je dolazak u Zagreb planiran oko 22:40 sati po hrvatskom vremenu. Republika Hrvatska pritom je prva država članica Europske unije koja uspjela ishoditi odobrenje za korištenje nacionalnih zrakoplova radi repatrijacije svojih državljana iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Uz navedeni let, planirana su još dva charter leta lokalnih prijevoznika s ukupnim kapacitetom od 340 mjesta. Očekivano polijetanje tih zrakoplova iz Dubaija predviđeno je u četvrtak, 5. ožujka, u kasnim popodnevnim satima po lokalnom vremenu. Detaljnije informacije o tim letovima bit će objavljene sutra u prijepodnevnim satima. Isti charter letovi na relaciji Dubai - Zagreb planirani su i za sljedeći dan, u petak, 6. ožujka, također s ukupnim kapacitetom od 340 mjesta. Hrvatsko veleposlanstvo u Dohi (Katar) dodatno je osiguralo 30 mjesta za hrvatske državljane na sutrašnjem letu austrijskog avioprijevoznika iz Rijada za Beč. Sutra će ujedno biti završena repatrijacija svih hrvatskih državljana koji su zatražili povratak iz Sultanata Oman. Naime, preostalih 19 hrvatskih državljana bit će evakuirano letom austrijskog prijevoznika za Beč. Podsjećamo kako je Republika Hrvatska već uspješno provela niz evakuacijskih aktivnosti. Svi hrvatski državljani iz Izraela i Jordana koji su zatražili evakuaciju već su repatrirani. Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u stalnom su kontaktu su s domaćim, lokalnim i međunarodnim zrakoplovnim prijevoznicima te kontinuirano rade na osiguranju dodatnih mogućnosti repatrijacije hrvatskih državljana, u skladu sa sigurnosnim uvjetima i raspoloživim kapacitetima zračnog prometa. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova poziva hrvatske državljane zainteresirane za povratak da se što prije jave nadležnim diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Prioritet će imati djeca, bolesne osobe, trudnice te članovi njihovih obitelji. Nove informacije bit će objavljene sutra u prijepodnevnim satima. UJEDINJENI ARAPSKI EMIRATI Generalni konzulat Republike Hrvatske u Dubaiju NAPOMENA: Hrvatski državljani koji se trenutačno nalaze u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i zainteresirani su za evakuaciju najavljenim letovima pozivaju se da se žurno jave na adresu: registar.dubai@mvep.hr te dostave sljedeće podatke za sebe i članove obitelji s kojima namjeravaju putovati: ime i prezime datum i mjesto rođenja broj putovnice datum isteka putovnice broj mobilnog telefona trenutačnu lokaciju (grad/emirat) Dežurni telefon: +971 50 905 5980 Telefon: +971 4 701 8300 E-mail: croconsulate.dubai@mvep.hr KATAR I OMAN Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Državi Katar Telefon: +974 3311 1526 E-mail: croemb.doha@mvep.hr BAHREIN I KUVAJT Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Državi Kuvajt Telefon: 00965 253 88 705 E-mail: croemb.kuwait@mvep.hr SAUDIJSKA ARABIJA, JORDAN, LIBANON I SIRIJA Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Arapskoj Republici Egipat (Kairo) Dežurni telefon: +20 128 140 0344 Telefon: +20 2 2738 3155 E-mail: crocons.cairo@mvep.hr E-mail: croemb.cairo@mvep.hr IRAK Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Irak (Bagdad) Dežurni telefoni: +9647866880080, +9647866880081 E-mail: crobagdad@mvep.hr IRAN Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Islamskoj Republici Iran (Teheran) Telefon: +98 21 22705090 E-mail: iran@mvep.hr IZRAEL Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Državi Izrael (Tel Aviv) Telefon: +972 (0) 3 640 3000 E-mail: croemb.israel@mvep.hr TURSKA Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Turskoj (Ankara) Dežurni telefon: +90 533 303 4882 E-mail: ankara@mvep.hr CIPAR Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Helenskoj Republici (Atena) Dežurni telefon: 0030 693 657 2421 E-mail: crocons.athens@mvep.hr https://mvep.gov.hr/press/priopcenje-za-javnost-u-vezi-sigurnosne-situacije-na-bliskom-istoku/277028

MEĐUNARODNO PRIZNANJE HRVATSKE 🇭🇷 #Hrvatska #Croatia #War #rat #priznanje #neovisnost #država #sloboda #narod #povijest #viral #viralno #video #genocid #srbija

Pozivamo nase motoriste - kolegice i kolege na moto susret LE MC Blue Knights Croatia II da navrate i uveličaju moto susret našeg kluba 28.3.2026.

👤❓️ GDJE SU NAŠI NAJMILIJI 👤❓️ Republika Hrvatska s današnjim danom traga za još 1727 osoba nestalih, odnosno ubijenih u Domovinskom ratu. Ministarstvo hrvatskih branitelja u suradnji s udrugama koje okupljaju obitelji nestalih osoba, uključujući i Udruga djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata RH ulažu velike napore kako bi došli do informacija o mogućim pojedinačnim i masovnim grobnicama te kako bi pronašli i identificirali osobe za kojima tragamo, a njihovim obiteljima omogućile mir te mjesto gdje će njihovi najmiliji dostojanstveno počivati. Stoga je dužnost svih nas tražiti i zahtjevati istinu kao i informacije o nestalim i ubijenim osobama od svih koji te informacije posjeduju, krenuvši od pojedinaca koji žive u Hrvatskoj i/ili drugim zemljama pa sve do Republike Srbije od kojih zahtjevamo da otvore vojne arhive. Mi nikada nećemo odustati, kao ni Republika Hrvatska, sve dok se i zadnja osoba s ovog popisa ne pronađe! 👇🔗 https://www.facebook.com/share/1DB3UPkD3g/ #Nestali #DomovinskiRat #HrvatskiBranitelji #UDPNHBDR #Croatia

Pripazimo gdje kupujemo naljepnice za videonadzor Agencija za zaštitu osobnih podataka je po službenoj dužnosti došla do saznanja kako prodavaonice Narodnih novina prodaju obavijesti/naljepnice o uspostavi videonadzornog sustava, a koje se sastoje od grafičkog prikaza kamere te slovne oznake “ovaj prostor je pod videonadzorom”, a što je sadržano na bijeloj podlozi te je ispisano plavim slovima. Naime, Agencija je opazila kako više voditelja obrade koristi upravo obavijesti/naljepnice kakve se mogu kupiti u prodavaonicama društva koje izdaje, tiska i prodaje službene i druge tiskanice te je odlučila proaktivno postupati s ciljem smanjenja povreda u pogledu transparentnosti ispitanika. Budući da članak 27. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka jasno propisuje kako su voditelji/izvršitelji obrade prije ulaska u perimetar snimanja dužni postaviti obavijest/naljepnicu o videonadzornom sustavu, a koja mora sadržavati uz grafički prikaz kamere i naznaku da je prostor pod videonadzorom, još i podatke o voditelju obrade te podatke za kontakt gdje ispitanici mogu doznati više informacija o obradi njihovih osobnih podataka, Agencija je skrenula pozornost na potrebu usklađenja “starih” naljepnica s novim zakonodavnim uređenjem te prilagodbu naljepnica koje nude u prodaji, na način da iste sadrže i tzv. bjanko dio podataka o voditelju obrade te kontakt podacima voditelja obrade, a sve kako bi iste bile usklađene s člankom 27. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka. Dodat ćemo, ona organizacija koja je postavila videonadzor ima obvezu postaviti ispravne oznake videonadzora, ne može za to biti kriva trgovina koja prodaje pogrešne naljepnice. Više u Godišnjem izvješću o radu AZOP-a za 2023. godinu: https://azop.hr/wp-content/uploads/2024/11/Godisnje-izvjesce-AZOP-2023.-AZOP.pdf #gdprcroatia

Agencija za zaštitu osobnih podataka je zaprimila upit je li dozvoljeno snimanje policajaca na javnom mjestu. U odgovoru je Agencija navela da je člankom 2. Zakona o policiji (Narodne novine br. 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15, 121/16 i 66/19) propisano kako je policija središnja služba Ministarstva unutarnjih poslova koja obavlja poslove određene zakonom i drugim propisima. Policija građanima pruža zaštitu njihovih temeljnih ustavnih prava i sloboda i zaštitu drugih Ustavom Republike Hrvatske zaštićenih vrijednosti. Isto tako, istaknuta je i presuda Suda Europske unije koji je u predmetu C-345/17 istaknuo kako pojedina fizička osoba može snimati policijske službenike tijekom obavljanja njihovih dužnosti te takve snimke objaviti primjerice na društvenim mrežama pod uvjetom da takvo snimanje i objava videozapisa ima za isključivu svrhu otkrivanje informacija, mišljenja i ideja javnosti, odnosno da je takva obrada osobnih podataka isključivo u novinarske svrhe. U tom kontekstu u odgovoru je naglašeno da je policija osnovana kao redarstvena vlast koja obavlja poslove zaštite temeljnih ljudskih prava i sloboda kao javnu službu u interesu svih građana Republike Hrvatske. Postupanje policije prema građanima koji se nalaze na javnim površinama izaziva posebnu pozornost javnosti, a osobito kada građani osjećaju da su policijski službenici neprofesionalno obavljali svoju dužnost. U takvim situacijama bilo bi dopušteno u svrhu informiranja javnosti snimiti postupanje policijskih službenika te takve snimke objaviti (uz primjenu tehničkih mjera zaštite/zamućivanja lica policijskih službenika) kako bi u javnom interesu u smislu novinarskog izvještavanja informirali opću javnost o njihovom postupanju, ali samo onda kada postoje očigledne sumnje u nezakonito ili neprofesionalno obavljanje policijskog posla. U slučaju da su policijski službenici redovno obavljali svoje profesionalne zadaće bez da je bilo očite sumnje u nezakonito/neprofesionalno postupanje te da je takva njihova snimka objavljena u javnosti, tada bi se moglo govoriti o nezakonitoj obradi njihovih osobnih podataka, budući da policijski službenici također uživaju pravo na zaštitu svog integriteta te privatnosti dok obavljaju iznimno zahtjevne i opasne zadaće zaštite javne sigurnosti u korist svih građana. U slučaju da se takve snimke ne učine dostupnim javnosti ili trećim osobama putem objave, već da iste zadrži fizička osoba koja ih je snimila isključivo za svoje kućne aktivnosti, tada bi se radilo o izuzeću od primjene Opće uredbe o zaštiti podataka, sukladno članku 2. stavku 2. Opće uredbe o zaštiti podataka (kućna ili privatna iznimka, op.a.). Više u Godišnjem izvješću o radu AZOP-a za 2023. godinu: https://azop.hr/wp-content/uploads/2024/11/Godisnje-izvjesce-AZOP-2023.-AZOP.pdf Image from FreePik #gdprcroatia

The UPMC Hillman Cancer Center in Zabok shows what U.S. health expertise and investment can deliver Through its partnership with Croatia’s Health Insurance Fund, patients now have access to advanced cancer care, supported by a $20 million American investment. This cooperation strengthens healthcare outcomes while opening doors for U.S. healthcare providers to bring proven solutions to partners abroad.

#ZadarCroatia

#Rafalei #Croatia #sky #OSRH

[Dvorac Jurjevec] U Lekenik pristižu gosti iz svih dijelova svijeta, od Engleske i Njemačke do Amerike i daleke Azije. Pristižu i velike tvrtke i organizacije, što domaće, što inozemne, a sve kako bi uživali u aristokratskom ambijentu i ponudi nekadašnjeg imanja plemićke obitelji Thurn und Taxis, sada luksuznog butik-hotela Dvorac Jurjevec, koji se polako, ali sigurno ucrtava kao vodeća destinacija luksuznog turizma na kontinentu. Desetogodišnja obnova dvorca najveća je i po mnogima i najbolja revitalizacija kulturne baštine financirane iz privatnih sredstava #dvoracjurjevec #travel #croatia #hrvatska #putovanja #luksuzniturizam