CIOS-OVA ENERGANA U SISKU: KAKO JE PROJEKT NASTAJAO, TKO JE STVARAO PREDUVJETE I GDJE SMO DANAS Projekt CIOS-ove energane u Sisku nije nastao preko noći. Njegovi korijeni sežu u vrijeme transformacije nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak, a njegov današnji oblik rezultat je procesa koji se proteže kroz više političkih mandata, više razina vlasti i više različitih upravnih postupaka. Kako je projekt tijekom godina dobivao prostor, zemljište i dozvole? 1. Sve počinje na prostoru bivše Željezare Današnja Južna industrijska zona nastala je na prostoru nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak. Nakon stečaja i višestrukih pokušaja privatizacije, prostor se postupno fragmentirao između različitih privatnih vlasnika i Grada Siska. Službeni prostorni plan Gospodarske zone Sisak-jug iz 2015. već tada izrijekom bilježi plan C.I.O.S. grupe za izgradnju energetskog postrojenja. Kao moguća lokacija navodi se prostor na kojem je djelovao Felis Produkti, na k.č. 1853/1. U dokumentu se navodi i da bi se goriva frakcija dobivena iz procesa recikliranja mogla koristiti za proizvodnju električne i toplinske energije. To je važno jer pokazuje da ideja energane nije nastala 2020. ili 2021., kada je javnost prvi put intenzivnije čula za projekt. Ona je u prostorno-planskoj dokumentaciji evidentirana mnogo ranije. Još je važnije da su Felis Produkti i CIOS već tada bili povezani. CIOS je početkom prošlog desetljeća u Hrvatskoj imao Felis Produkti među svojim društvima. Sam Felis bio je izdanak nekadašnje Željezare: bivša ljevaonica Željezare od 2002. poslovala je kao Felis Produkti. Drugim riječima, put prema današnjoj lokaciji energane vodio je kroz raspad nekadašnjeg industrijskog sustava, privatizaciju njegovih dijelova i postupno okrupnjavanje prostora od strane privatnih gospodarskih subjekata. 2. CIOS-ov projekt dobiva konkretnu građevinsku dozvolu 2017. Ključna godina je 2017. CIOS Energy podnio je 26. siječnja 2017. zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije. Grad Sisak, odnosno njegov nadležni upravni odjel, izdao je 14. veljače 2017. građevinsku dozvolu, koja je postala pravomoćna 10. ožujka 2017. Dozvola se odnosila na k.č. 1853/1, 1853/4, 1861/7 i novoformiranu česticu 1853/2, nastalu povezivanjem dijelova drugih parcela. To je bitna činjenica: građevinska dozvola za kogeneracijsko postrojenje postojala je prije nego što je 2020.–2022. proveden novi postupak procjene utjecaja na okoliš za veći projekt energane. I sama studija utjecaja na okoliš to potvrđuje. U njoj CIOS navodi da je prvotno projektirao energanu kapaciteta do 3 tone goriva na sat, a potom odlučio pokrenuti projekt većeg kapaciteta. Dakle, nije riječ jednostavno o tome da je 2021. netko „dobio dozvolu za spalionicu“. Postojao je raniji projekt kogeneracijskog postrojenja, a zatim je pokrenut postupak za znatno veći zahvat. 3. Što se promijenilo? Projekt koji se danas naziva SINERGIJA predviđa energanu za energetsku oporabu neopasnog otpada i biomase. Prema dokumentaciji projekta, maksimalni godišnji kapacitet iznosi 146.500 tona, uz planiranu električnu snagu od približno 18 MW i toplinsku snagu od 20 MW. CIOS projekt opisuje kao postrojenje za oporabu goriva iz otpada postupkom R1. U službenoj dokumentaciji Ministarstva navodi se ulazna nazivna snaga od 60 MW, proizvodnja oko 18,5 MW električne i 20 MW toplinske energije te godišnji kapacitet oporabe do 146.500 tona. To je upravo točka oko koje se javna rasprava često pretvara u terminološki spor. CIOS koristi izraz „energana“, dok protivnici koriste izraz „spalionica“. Tehnički, riječ je o postrojenju za energetsku oporabu otpada postupkom R1. U javnom prostoru naziv „spalionica“ koristi se zato što se otpad termički obrađuje radi dobivanja energije. Za građane je pritom važnije od samog naziva pitanje: što će se dovoziti, u kojoj količini, odakle će dolaziti, kako će se kontrolirati ulazni materijal i kako će se kontrolirati emisije i ostatak procesa. 4. 2020.–2022.: nova procjena utjecaja na okoliš CIOS Energy je 13. ožujka 2020. podnio Ministarstvu zahtjev za procjenu utjecaja projekta na okoliš. Studija je 2021. upućena u javnu raspravu. Rasprava je trajala od 2. do 31. kolovoza 2021., a javno izlaganje održano je 17. kolovoza. I tu se prvi put vrlo jasno vidi organizirani građanski otpor projektu. Primjedbe su službeno podnijeli, među ostalima: • Građanska inicijativa „Siščani ne žele biti Smetliščani“ • Zelena akcija • pojedini građani i stručne osobe. Sisačko-moslavačka županija evidentirala je te primjedbe i proslijedila ih izrađivaču studije i investitoru. Dakle, protivljenje projektu nije naknadno izmišljeno zbog političkih razloga. Postoji dokumentirani građanski otpor već u samom postupku procjene utjecaja na okoliš 2021. godine. 5. Ministarstvo 2022. projekt proglašava prihvatljivim za okoliš Nakon postupka procjene utjecaja na okoliš Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je 24. veljače 2022. rješenje kojim je zahvat proglašen prihvatljivim za okoliš, uz propisane mjere zaštite okoliša i program praćenja. To je jedan od najvažnijih trenutaka u cijeloj priči. Građanska inicijativa i Zelena akcija protivile su se projektu, ali postupak je završen rješenjem Ministarstva kojim je zahvat prihvaćen uz određene uvjete. To, međutim, nije isto što i uporabna dozvola niti znači da je postrojenje već izgrađeno ili da može raditi bez drugih potrebnih akata. Upravo tu treba biti precizan. 6. Politički kontekst: 2017. godina Građevinska dozvola izdana je 2017., u vrijeme kada je u Sisku gradonačelnica bila Kristina Ikić Baniček (SDP), dok je na čelu Sisačko-moslavačke županije bio Ivo Žinić (HDZ). Na lokalnim izborima 2017. Ikić Baniček osvojila je 46,06 posto u prvom krugu, a Franjo Šaban 30,15 posto. U Gradskom vijeću SDP-ova koalicija imala je 12 vijećnika, HDZ-ova 11, a Most 2. Međutim, iz činjenice da je građevinsku dozvolu izdao Grad Sisak ne treba automatski zaključivati da je tadašnja politička vlast „glasala za spalionicu“. Građevinska dozvola je upravni akt koji se izdaje u zakonom propisanom postupku, a ne politička odluka Gradskog vijeća. To je važna razlika ako želimo napraviti ozbiljnu rekonstrukciju odgovornosti. 7. Grad nije samo izdavao akte – zemljišna politika je također stvarala preduvjete Druga je priča raspolaganje zemljištem. Grad Sisak je godinama razvijao Južnu industrijsku zonu kao prostor za privlačenje investicija. Još je 2006. Gradsko vijeće usvojilo projekt Južne industrijske zone, s ciljem stavljanja velikih, infrastrukturno opremljenih parcela na raspolaganje investitorima. Dio prostora u međuvremenu je prešao u privatno vlasništvo, a CIOS je u zoni postupno okrupnjivao svoje zemljište. Važan je i događaj iz 2023. godine. Gradsko vijeće tada je prihvatilo ponudu CIOS Energyja za kupnju gradskih parcela k.č. 1808/4 i 2657/1, a vrijednost ponude iznosila je 346.000 eura. Ponuda je bila najviša na javnom natječaju. To je učinila gradska vlast Kristine Ikić Baniček. Dakle, kada danas govorimo o zemljištu na kojem CIOS razvija projekt, treba razlikovati: a) zemljište koje je CIOS stekao ranije kroz privatizacijske i vlasničke procese bivšeg industrijskog kompleksa, b) zemljište koje je bilo u vlasništvu Grada Siska, c) zemljište koje je Grad prodao CIOS Energyju 2023. Za ovu treću kategoriju dokumentacija je vrlo jasna. Za prvu kategoriju javno dostupni izvori potvrđuju vezu CIOS-a, Felis Produktija i prostora bivše Željezare, ali za potpunu rekonstrukciju svake pojedinačne transakcije trebalo bi napraviti zemljišnoknjižni slijed svake čestice, od početnog vlasnika do današnjeg CIOS-a. To je zaseban istraživački posao i ne bih ga zaključivao samo na temelju novinskih članaka. 8. Promjena vlasti 2025. mijenja politički odnos prema projektu Na lokalnim izborima 2025. dogodila se velika promjena. Domagoj Orlić (HDZ) izabran je za gradonačelnika Siska u prvom krugu s 58,03 posto glasova, dok je Kristina Ikić Baniček (SDP) dobila 35,34 posto. U Gradskom vijeću HDZ-ova koalicija osvojila je 13 od 21 mjesta, SDP-ova koalicija 7, a jedno mjesto pripalo je listi Zorana Sertića. Nakon promjene vlasti odnos prema industriji otpada postao je jedno od politički vidljivih pitanja. Nova gradska vlast posebno je kritizirala prethodnu vlast zbog načina na koji je raspolagala gradskim zemljištem i zbog razvoja industrije otpada. 9. I tu dolazimo do današnje situacije U 2026. projekt više nije samo papir. CIOS je počeo pripremne radove na lokaciji. Index je u kolovozu 2026. izvijestio o intenzivnim radovima bagera na zemljištu CIOS Energyja. CIOS je za Index izjavio da se radi o nastavku projekta SINERGIJA te da se na lokaciji uklanja šuma i vadi ljevaonički pijesak bivšeg Felisa. Tvrtka je također navela da se balirani, potpuno neopasni materijal privremeno skladišti sukladno dozvoli te da se dio goriva već otprema u energane u Austriji. CIOS je u rujnu 2026. potvrdio da trenutačno evaluira ponude izvođača, da bi izgradnja trebala trajati oko 30 mjeseci od potpisivanja ugovora te da je procijenjena vrijednost investicije veća od 155 milijuna eura. Projekt, dakle, ulazi u novu fazu. 10. Što građani danas zapravo mogu? Tu treba biti posebno realan. Građanski prosvjed ili peticijs sami po sebi ne poništavaju pravomoćne dozvole. Ali građani imaju druge mogućnosti: Prvo – javnost i nadzor Građani mogu tražiti objavu svih relevantnih dozvola, izmjena dozvola, uvjeta zaštite okoliša, podataka o ulaznom materijalu, količinama, emisijama i rezultatima nadzora. To je posebno važno zato što se projekt nalazi u neposrednoj blizini drugih industrijskih i otpadnih djelatnosti. Drugo – inspekcijski nadzor Ako postoji sumnja da se na lokaciji radi izvan dopuštenih uvjeta, može se tražiti postupanje Državnog inspektorata. To nije politički instrument nego institucionalni nadzor. Treće – sudska zaštita Ovisno o konkretnom aktu i tome tko ima svojstvo stranke, moguće je koristiti pravne mehanizme predviđene upravnim i okolišnim propisima. Tu je presudno prvo pribaviti točan popis svih važećih akata, jer se ne može pravno osporavati nešto samo zato što građani ne žele određeni projekt. Četvrto – Aarhuška konvencija Građani i udruge imaju pravo sudjelovati u postupcima koji se odnose na okoliš te, pod zakonskim uvjetima, tražiti pristup informacijama i pravnu zaštitu. To je posebno važno za buduće izmjene projekta, nove dozvole ili postupke koji bi mogli imati utjecaj na okoliš. Peto – lokalna politika i prostorni planovi Grad Sisak i dalje ima važnu ulogu u prostornom planiranju. Ali ni Gradonačelnik ni Gradsko vijeće ne mogu jednostavno retroaktivno poništiti pravomoćnu građevinsku dozvolu zato što se promijenila politička vlast. Zato je bitno razlikovati političku odluku, prostorni plan, upravni akt i pravomoćnu dozvolu. 11. Paradoks Siska U cijeloj priči postoji jedan veliki paradoks. Jedna politička garnitura omogućila je, kroz svoje vrijeme na vlasti, dio procesa koji je doveo do današnje situacije. Druga politička garnitura danas govori o potrebi zaštite građana i kritizira nasljeđe prethodne vlasti. Istodobno, građanska inicijativa koja se protiv industrijalizacije otpada bori godinama ostaje izvan formalne političke vlasti. To je zapravo najvažniji dio priče. Građani nisu isto što i SDP. Građani nisu isto što i HDZ. Građani nisu isto što i Most. Građanska inicijativa ima vlastiti kontinuitet. „Siščani ne žele biti Smetliščani“ protivili su se CIOS-ovoj energani još tijekom javne rasprave 2021. godine, zajedno sa Zelenom akcijom. Danas, 2026., dok se na lokaciji ponovno pojavljuju bageri, isto pitanje vraća se u središte javnosti. I zato je današnja situacija drukčija nego 2017. Tada se projekt razvijao prvenstveno kroz investitora, upravna tijela, prostorne planove i dozvole. Danas postoji i organizirana građanska javnost koja može pratiti svaki novi korak projekta, tražiti dokumente, koristiti pravo na informacije, sudjelovati u postupcima, tražiti inspekcijski nadzor, pokretati pravnu zaštitu kada za to postoje uvjeti te političkim predstavnicima postavljati vrlo konkretna pitanja. 12. Zaključak: pitanje više nije samo „hoće li biti spalionice?“ Pitanje koje danas stoji pred Siskom puno je šire: Kakav industrijski grad Sisak želi biti? Grad koji svoju budućnost gradi na tome da na prostoru nekadašnje Željezare koncentrira što više djelatnosti povezanih s otpadom? Ili grad koji će industriju zadržati, ali jasno odrediti granice – što se smije obrađivati, u kojim količinama, pod kojim uvjetima, uz kakav nadzor i uz kakvu stvarnu uključenost građana? Dokumenti pokazuju da je CIOS-ov projekt prošao dug put: od industrijske transformacije prostora bivše Željezare, preko vlasničkog okrupnjavanja, ranije građevinske dozvole iz 2017., nove procjene utjecaja na okoliš 2020.–2022., gradskih zemljišnih transakcija, pa sve do današnjih pripremnih radova. Ali dokumenti također pokazuju nešto drugo: građanski otpor nije nastao jučer. On je dokumentiran najmanje od javne rasprave 2021., kada su građani i Zelena akcija službeno ušli u postupak i osporavali projekt. Danas se zato više ne radi samo o tome može li jedan investitor izgraditi jedno postrojenje. Radi se o tome hoće li građani Siska uspjeti izboriti ono što im pripada u svakoj demokratskoj državi: pristup informacijama, stvarno sudjelovanje, nadzor institucija i pravo da se njihov glas čuje prije nego što prostor u kojem žive postane nepovratno određen za jednu vrstu industrije. A upravo će se na tome, a ne na političkim prepucavanjima između stranaka, morati temeljiti sljedeća faza borbe za budućnost Siska. 👇https://www.facebook.com/share/1FKvQmLREb/

UN osudile veličanje Ratka Mladića i negiranje genocida Podsekretar Ujedinjenih nacija (UN) i specijalni savjetnik za prevenciju genocida Chaloka Beyani osudio je “masovno javno obilježavanje” osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića te pozvao na uzdržavanje svih koji se nalaze na pozicijama moći od negiranja zločina za koje je Mladić osuđen, kao i na hitno utvrđivanje odgovornosti. U saopštenju za javnost se navodi da Beyani sa zabrinutošću prati javne istupe kojima se negira genocid i veliča osuđeni ratni zločinac Mladić u Srbiji i Bosni i Hercegovini. “Masovno javno obilježavanje Mladića, uključujući učešće političkih zvaničnika i zvanične ceremonijalne elemente, krajnje je neprimjereno i duboko uznemirujuće. Takvi postupci relativiziraju teška kršenja međunarodnog prava, narušavaju dostojanstvo žrtava i preživjelih, kao i njihovih porodica koje su pretrpjele zločine za koje je Mladić pravosnažno osuđen”, navodi se u saopštenju. Beyani je ukazao da takvo ponašanje nije u skladu s nastojanjima da se unaprijede odgovornost, međusobno razumijevanje i održivi mir u regiji. Također je naveo da je presuda protiv Mladića dodatno potvrdila da je krivična odgovornost za međunarodne zločine, uključujući zločin genocida, individualna i da se ne može kolektivno pripisivati čitavoj zajednici. “Činjenice utvrđene pred MKSJ-om ne prestaju da postoje smrću počinioca”, navodi se. Beyani se, prema saopštenju, pridružio izjavi generalnog sekretara Ujedinjenih nacija i njegovom pozivu svim onima koji se nalaze na pozicijama moći da se uzdrže od negiranja težine zločina koje je Mladić počinio i za koje je pravosnažno osuđen. “Specijalni savjetnik Beyani sa žaljenjem konstatuje da negiranje genocida i veličanje Mladića i zločina koje je počinio i dalje opstaju i da su u porastu, kao i da je alarmantno učešće javnih zvaničnika i institucija u takvim postupcima”, stoji u saopštenju. Pozvao se na hitno utvrđivanje odgovornosti u takvim slučajevima, uključujući i odgovornost za korištenje jezika kojim se podstiče mržnja, te naglasio važnu ulogu medija u tom pogledu. U saopštenju se navodi kako izgradnja društva koje daje prednost prevenciji zločina počinjenih u okviru međunarodnog prava počinje potvrđivanjem stvarnosti i istine o onome što se dogodilo u prošlosti, a to podrazumijeva i priznavanje bola i patnje svih žrtava. “Glasovi onih koji zagovaraju takvu budućnost moraju biti glasniji i snažniji od onih koji negiraju istinu o prošlosti. Ljudi širom regije zaslužuju budućnost bez straha, u kojoj će bolno naslijeđe rata dodatno ojačati odlučnost da se spriječi da se takva tama i takvi zločini ikada više ponove”, navodi se u Beyanijevoj izjavi. Mladić, osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, preminuo je 27. augusta u Pritvorskoj jedinici Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) u Haagu. Nakon njegove smrti, u javnom prostoru pojavilo se otvoreno veličanje Mladića, kroz okupljanja, komemoracije, javne skupove, ali i organizaciju sahrane. Mladić je sahranjen u ponedjeljak na beogradskom Topčiderskom groblju, uz prisustvo više hiljada građana, veterana, policije i pripadnika različitih desničarskih organizacija. Komemoraciji i sahrani prisustvovali su zvaničnici iz Republike Srpske i Srbije.

Hrvatska vojska bit će opremljena moćnim samohodnim višecijevnim lanserom raketa Chunmoo K239, i to već od 2028. godine! Na današnjoj sjednici Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o opremanju Hrvatske vojske s 18 modernih raketnih sustava Chunmoo K239 vrijednih 435,2 milijuna eura bez PDV-a, koji će omogućiti sposobnost preciznog i učinkovitog djelovanja na dometima 300 i više kilometara. Nabava ovog modernog oružanog sustava jamčit će sigurnost 🇭🇷 naroda i naših interesa u vremenima geopolitičkih nestabilnosti i uspostaviti ravnotežu u naoružanju u našem susjedstvu. Danas je doneseno još pet odluka vezanih uz opremanje, modernizaciju i izgradnju Hrvatske vojske: ✔️ dodatno opremanje i unapređenje VBA Rafale sa standarda F3-R na F4 ✔️ nadogradnja borbenog komunikacijskog sustava #HRZ-a koju će provesti THALES i hrvatska tvrtka Odašiljači i veze ✔️ nabava protuoklopnog naoružanja i opreme ✔️ modernizacija radarskog sustava AN/FPS-117 ✔️ izgradnja novog multifunkcionalnog hangara za održavanje zrakoplova u Zračnoj bazi Zemunik

Stiglo 18 novih Rippa bagera! 🚜❤️👷 Nakon kompletnog pregleda našeg stručnog tima strojevi če bit spremni za isporuku. Nudimo kompletnu uslugu: 👉 PRODAJA / ZASTUPNIŠTVO / SERVIS Dostupni modeli: 📍 R10 / R15 / R18 / R22 / R32 Dođite, pogledajte i isprobajte bilo koji bager uživo prije kupnje! Javite nam se s povjerenjem: 📞 098 262 100 Za više videa: •Zapratite lajkajte i sherajte!👍 •Vaš RIPPA HRVATSKA• #Bager #bageri #minibager #prodaja #servis #radnistrojevi #gradevina #gradnja #hidraulika #rippa #prodajabagera #hrvatska #croatia #balkan #posao

Danas je u Đakovu održana prva sjednica Vijeća za regionalni razvoj. Niz velikih investicija provodi se na području #OBZ zahvaljujući Vlada Republike Hrvatske i potpori vladajuće većine u Hrvatskom saboru. Među njima su i izgradnja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak te novog KBC-a Osijek, najvećeg projekta u povijesti istoka Hrvatske 🇭🇷, o čijem smo statusu realizacije danas na sjednici izvijestili predsjednika Vlade Andrej Plenković . Posljednjih godina jasno je kako se percepcija Slavonije i Baranje pozitivno promijenila. Bilježimo trendove koji potvrđuju razvoj i napredak u gradovima i općinama Osječko-baranjske županije, u koju je od 2017. godine uloženo više od 1,9 milijardi eura.

[GRAD SISAK PONOVO POVUKAO BESPOVRATNA SREDSTVA, GOTOVO ŠEST MILIJUNA EURA ZA OSNOVNU ŠKOLU VIKTOROVAC] Za projekt rekonstrukcije i opremanja Osnovne škole Viktorovac osigurano je gotovo šest milijuna eura bespovratnih sredstava kroz Poziv „Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole“ iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Svečanoj dodjeli ugovora nazočila je zamjenica gradonačelnika Grada Siska Sanja Mioković, a ugovore je korisnicima uručio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković uz nazočnost ministra Radovana Fuchsa i ravnatelja SAFU-a Dragana Jelića. NASTAVA U JEDNOJ SMJENI, VEĆA SPORTSKA DVORANA, NOVA OPREMA U UČIONICAMA Veliko ulaganje u objekt Osnovne škole Viktorovac donijet će jednosmjensku nastavu, novu sportsku dvoranu, suvremene učionice i bolje uvjete za učenike i učitelje. Grad Sisak nastavlja snažno ulagati u obrazovanje i stvaranje kvalitetnijih uvjeta za djecu. Riječ je o jednom od važnijih projekata za budućnost sisačkog obrazovanja ukupne vrijednosti 7.446.722,65 eura, kojim će se Osnovnoj školi Viktorovac omogućiti prijelaz na jednosmjensku nastavu, čime će učenici dobiti kvalitetnije uvjete za učenje, više vremena za izvannastavne aktivnosti, sport i razvoj svojih interesa. Projekt predviđa potpunu rekonstrukciju i dogradnju škole. Uklonit će se dio postojeće zgrade te izgraditi dva nova paviljona u kojima će se nalaziti moderne učionice, kabineti i sanitarni čvorovi. Dogradit će se mala školska sportska dvorana s pratećim prostorijama, proširiti postojeća blagovaonica te izgraditi evakuacijsko stubište koje će dodatno unaprijediti sigurnost učenika i zaposlenika. NOVA ČITAONICA, UREĐENJE KUHINJE, NOVI KABINETI Posebna vrijednost projekta je nova čitaonica koja će biti smještena uz blagovaonicu te će, osim unutarnjeg, imati i zaseban vanjski ulaz. Time će njezine sadržaje moći koristiti i učenici izvan redovnog radnog vremena škole, čime škola postaje još otvorenija zajednici. Projektom je predviđena i prenamjena postojećih prostora radi proširenja školske kuhinje te uređenja novih gospodarskih i tehničkih prostora, radionice kućnog majstora, spremišta, garderoba i sanitarija za zaposlenike. Dosadašnja čitaonica prenamijenit će se u kabinete, uredit će se vanjski okoliš i otvoreni sportski teren, novo parkiralište i gospodarski prilaz kuhinji, a škola će dobiti novu opremu, namještaj te cjeloviti sustav protupožarne zaštite. Po završetku projekta Osnovna škola Viktorovac ispunit će sve infrastrukturne i materijalne uvjete za prelazak s dosadašnjeg rada u dvije smjene na jednosmjenski rad. Jednosmjenska nastava učenicima donosi više od promjene rasporeda. Ona omogućuje kvalitetniju organizaciju nastave, više vremena za individualni rad s učenicima, izvannastavne aktivnosti, sport, produženi boravak i razvoj talenata. Roditeljima donosi lakšu organizaciju obiteljskog života, a djeci sigurnije, kvalitetnije i poticajnije okruženje za odrastanje. Tom je prilikom zamjenica gradonačelnika Sanja Mioković istaknula kako je riječ o projektu koji će obilježiti budućnost obrazovanja u Sisku. „Ovo nije samo ulaganje u jednu školsku zgradu. Ovo je ulaganje u našu djecu, njihove prilike i njihovu budućnost. Svako dijete zaslužuje učiti u sigurnom, modernom i kvalitetno opremljenom prostoru, a svaki roditelj zaslužuje znati da njegovo dijete ima najbolje moguće uvjete za obrazovanje. Gotovo šest milijuna eura bespovratnih sredstava koje smo osigurali za Osnovnu školu Viktorovac potvrda su da Grad Sisak sustavno i odgovorno ulaže u obrazovanje. Naš cilj nije samo obnoviti škole koje su godinama vapile za obnovom i uređenjem, već stvoriti uvjete u kojima će škole moći raditi u jednoj smjeni, uz više sadržaja, više sporta, više znanja i jednake prilike za svu djecu. To je ulaganje koje će se našem gradu vraćati desetljećima.“ VELIKI INVESTICIJSKI CIKLUS U PODRUČJU OBRAZOVANJA Projekt Osnovne škole Viktorovac dio je šireg investicijskog ciklusa kojim Grad Sisak sustavno ulaže u obnovu i modernizaciju školskih objekata na području grada. Za Osnovnu školu Sela izrađena je projektna dokumentacija te je potpisan ugovor o sufinanciranju s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih za projekt rekonstrukcije i opremanja škole. Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.115.819,49 eura, od čega bespovratna sredstva iznose 1.879.695,77 eura. Za Osnovnu školu Ivana Kukuljevića također je izrađena projektna dokumentacija i potpisan ugovor o sufinanciranju projekta dogradnje i opremanja školske sportske dvorane. Vrijednost projekta iznosi 3.458.561,25 eura, dok bespovratna sredstva iznose 2.763.799,10 eura. Istodobno je za Osnovnu školu Braća Bobetko izrađena projektna dokumentacija za energetsku obnovu škole, dok je za Osnovnu školu 22. lipnja u tijeku postupak javne nabave za izradu projektne dokumentacije za cjelovitu i energetsku obnovu, kako bi se škola mogla prijaviti na budući poziv za energetsku obnovu zgrada javnog sektora. Kontinuiranim ulaganjima u školske objekte, njihovu energetsku obnovu, dogradnju i opremanje, Grad Sisak gradi obrazovni sustav prilagođen potrebama današnjih učenika i budućih generacija, nešto što je bilo zapostavljeno godinama, a trebalo je biti prioritet. Cilj je jasan, svako dijete u Sisku treba imati jednake mogućnosti za kvalitetno obrazovanje, suvremene uvjete rada i školu koja će biti mjesto znanja, razvoja, sigurnosti i zajedništva.

Kako izgleda vrhunska nadogradnja policijskih vozila – i zašto nije svejedno tko je radi? U trenutku kada sigurnosne službe prolaze kroz ubrzanu modernizaciju, nadogradnja policijskih vozila postaje strateški segment njihove operativne spremnosti. Vozila više nisu samo sredstvo prijevoza, već integrirane radne platforme koje objedinjuju sigurnosne, komunikacijske i specijalizirane sustave. Upravo zato institucije poput Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske sve više traže partnere koji mogu isporučiti cjelovita, pouzdana i dugoročno održiva rješenja, naročito u kontekstu međunarodnih inicijativa na razini Europske unije (EU). Iskustvo iz prakse pokazuje da razlika između standardne i vrhunske nadogradnje nije u jednoj komponenti, već u sustavnom pristupu – od projektiranja do isporuke. Opširnije na linku u komentaru! 👇