🇪🇸Premijer Pedro Sančez pozvao se na nasleđe rata u Iraku iz 2003. godine kako bi opravdao čvrsto odbijanje Španije da podrži trenutnu vojnu ofanzivu protiv Irana koju predvode Sjedinjene Američke Države. Podsećajući na pokret „Ne ratu“ koji je obeležio špansku politiku pre više od dve decenije, Sančez je kritikovao oslanjanje na intervencije zasnovane na obaveštajnim podacima koje nemaju međunarodno pravno utemeljenje. Izjave premijera usledile su nakon značajnog diplomatskog razlaza, pošto je Španija zabranila američkim avionima korišćenje svojih vojnih baza u Roti i Moronu za napade u Persijskom zalivu. Povlačeći direktnu paralelu sa „nepravednim ratom“ u Iraku, španska vlada se pozicionira kao jedan od glavnih evropskih protivnika strategije „maksimalnog pritiska“. Sančez je naglasio da Španija neće biti „saučesnik“ u sukobu za koji veruje da će dovesti do dodatne regionalne nestabilnosti i porasta globalnog terorizma. Ovakav stav već je izazvao pretnje potpunim trgovinskim embargom iz Bele kuće, koja je Španiju nazvala „lošim saveznikom“. Uprkos tim ekonomskim pritiscima, španska administracija poručuje da „slepa i servilna poslušnost“ nije zamena za liderstvo. Vlada je umesto toga pozvala na povratak diplomatiji i Povelji Ujedinjenih nacija kako bi se rešili aktuelni pomorski i nuklearni sporovi sa Teheranom. Kako tenzije unutar NATO-a nastavljaju da rastu, Sančezovo oživljavanje poruke „Ne ratu“ odjeknulo je među antiratnim demonstrantima širom Evrope. Svet sada prati da li će prkos Španije uticati na druge članice EU da preispitaju nivo svoje podrške tekućem vazdušnom i kopnenom ratu. #PedroSanchez #NeRatu #SpoljnaPolitika #NATO #MeđunarodnoPravo

📌Gojko Šušak ministar obrane i najbliži suradnik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana 🇭🇷 📌Gojko Šušak rođen je u ožujku 1945. u Širokom Brijegu u ustaškoj obitelji, a otac i brat nestali su mu u svibnju iste godine, nakon partizanskog oslobođenja Zagreba. Mladi Šušak osnovnu i srednju školu završio je u rodnom Širokom Brijegu, no 1963. započeti studij matematike i fizike u Rijeci nikad nije završio. Prije nego što je morao otići na odsluženje vojnog roka u JNA, Šušak je 1968. emigrirao prvo u Austriju, a potom u Kanadu, u kojoj je već živio dio njegove obitelji. U Kanadi se Šušak isprva zapošljava u lancu restorana Scott’s Chicken Villa, a nakon toga osniva vlastitu tvrtku za ugostiteljstvo i soboslikarstvo. U brak sa suprugom Đurđom ulazi 1973. godine, a s vremenom su dobili troje djece: Katarinu, Tomislava i Jelenu. Šušak je bio aktivni pripadnik hrvatske dijaspore u Kanadi te se priključio krugu koji se okupljao oko franjevačkog samostana u Norvalu, koji je, pak, Franjo Tuđman posjetio na svojem putu po Kanadi 1987., kad je i upoznao Šuška. Šuškovo političko djelovanje u kanadskoj emigraciji bilo je ponajprije usmjereno protiv Jugoslavije kao takve i Josipa Broza Tita, a njegova najpoznatija prosvjedna akcija dogodila se 1979., kad je ispred tadašnje jugoslavenske ambasade u Ottawi pokušao postaviti lijes sa svinjom na kojoj je bilo napisano “TITO”. S obzirom na to da je svinja bila živa, cijeli je slučaj doveo do istrage kanadskih vlasti zbog kršenja zakona o okrutnosti prema životinjama. 📌U Hrvatsku se vratio 1990. i postao ministar iseljeništva. Šušak se iz emigracije vratio 1990. godine i sudjelovao na Prvom općem saboru HDZ-a u Lisinskom, a nakon demokratskih izbora postaje član hrvatske vlade na poziciji ministra iseljeništva. Šušak se već tada počinje profilirati u lidera tzv. hercegovačke struje u HDZ-u. I s pozicije ministra useljeništva Šušak se bavio pitanjima naoružavanja Hrvatske, što mu je i službeno postala zadaća kad je 18. rujna imenovan ministrom obrane. Prethodno su se na toj poziciji u nekoliko mjeseci izredali Martin Špegelj, Šime Đodan i Luka Bebić, no Šušak ju je zadržao sedam godina, sve do svoje smrti od raka. Kao ministar obrane, Šušak se brzo sukobio s generalom Antunom Tusom, koji je bio načelnik Glavnog stožera, i to zbog Tusova plana probijanja obruča oko Vukovara. Tus je kasnije izjavio da je Šušak, kako bi zaobišao generale HV-a koji su došli iz JNA, uspostavio dvostruku liniju zapovijedanja, na što se požalio i predsjedniku Tuđmanu, no Šušak je očito imao slobodne ruke u vođenju MORH-a. Dvostruka linija zapovijedanja je, prema nekim svjedočenjima upućenih, dovela do pada Bosanske Posavine 1992., a, prema jednoj verziji događaja, to je bila posljedica dogovora Šuška i vođe bh. Srba, ratnog zločinca Radovana Karadžića. Neprijeporno je da su lideri bh. Hrvata i lideri bh. Srba međusobno pregovarali o podjeli BiH, kao i da je Šušak bio ključna osoba za upravljanje HDZ-om BiH u skladu sa željama Franje Tuđmana. Šušak je bio i jedan od najvećih zagovornika osnivanja tzv. Herceg-Bosne te velik poklonik Mate Bobana, a takvu je hrvatsku politiku, predvođenu Franjom Tuđmanom, Haški sud proglasio udruženim zločinačkim pothvatom. Prijeporno je i kakva je bila uloga u započinjanju rata između Hrvata i Bošnjaka u BiH. Umro od raka u 53. godini života. Svoj posljednji javni istup Šušak je imao u veljači 1998., kad je u saboru HDZ-a održao govor i bio izabran za potpredsjednika stranke. U govoru se naročito založio za to da se Hrvatska usmjeri na pomaganje Hrvatima u BiH. Šušku je rak pluća dijagnosticiran 1996., a umro je 3. svibnja 1998. u bolnici u Dubravi, u kojoj će nekoliko godina kasnije umrijeti i Franjo Tuđman.

Palantirov AI postaje službeni program američke vojske? U dopisu od 9. ožujka, upućenom visokim vojnim dužnosnicima i zapovjednicima, Feinberg je istaknuo kako će integracija sustava Maven Smart System vojnicima pružiti 'najsuvremenije alate potrebne za otkrivanje, odvraćanje i dominaciju nad protivnicima u svim domenama'. Prema dokumentu u koji je Reuters imao uvid, očekuje se da će odluka stupiti na snagu do kraja tekuće fiskalne godine, odnosno do rujna. Maven je softverska platforma za zapovijedanje i nadzor koja analizira podatke s bojišta i identificira ciljeve. On već sada služi kao primarni AI operativni sustav američke vojske, a korišten je u tisućama ciljanih napada na Iran tijekom posljednja tri tjedna. Proglašenje Mavena službenim programom pojednostavit će njegovu primjenu u svim rodovima vojske te osigurati stabilno, dugoročno financiranje. Prema Feinbergovom nalogu, nadzor nad sustavom bit će prebačen iz Nacionalne geoprostorne obavještajne agencije u Ured glavnog digitalnog direktora za umjetnu inteligenciju Pentagona u roku od 30 dana. Buduće ugovore s Palantirom vodit će američka Kopnena vojska. Sustav Maven može u trenu analizirati goleme količine podataka sa satelita, dronova, radara i senzora kako bi automatski identificirao prijetnje poput neprijateljskih vozila, objekata ili skladišta oružja. Cameron Stanley, dužnosnik Pentagona koji vodi AI ured, demonstrirao je na nedavnoj prezentaciji kako sustav generira 'toplinske karte' ciljeva na Bliskom istoku. 'Kada smo započeli, za ono što ste upravo vidjeli doslovno su bili potrebni sati', izjavio je Stanley. Stručnjaci Ujedinjenih naroda upozoravaju da AI sustavi za odabir ciljeva bez ljudske intervencije nose etičke, pravne i sigurnosne rizike zbog mogućih pristranosti u podacima na kojima su trenirani. Iz Palantira odgovaraju kako njihov softver ne donosi odluke o uporabi smrtonosne sile te da ljudi ostaju odgovorni za odabir i odobravanje ciljeva. Maven je evoluirao iz projekta pokrenutog 2017. godine za označavanje snimki s dronova. U 2024. godini Pentagon je Palantiru dodijelio ugovor od 480 milijuna dolara, koji je u svibnju 2025. povećan na maksimalnih 1,3 milijarde dolara. Tehnološki direktor tvrtke, Shyam Sankar, ranije je izjavio pred Kongresom da Maven ima 'desetke tisuća korisnika'. Kao potencijalna komplikacija u daljnjoj primjeni navodi se korištenje AI alata Claude tvrtke Anthropic unutar sustava Maven. Reuters je ranije izvijestio da je Pentagon nedavno označio Anthropic kao rizik u opskrbnom lancu zbog spora oko sigurnosnih ograničenja i zaštitnih mehanizama njihove umjetne inteligencije. https://www.tportal.hr/tehno/clanak/pentagon-usvaja-palantirov-ai-kao-kljucni-sustav-americke-vojske-evo-sto-to-znaci-20260322

Maldivi su upravo postali 13. država koja je zabranila izraelske putovnice. I neće biti posljednja. Maldivi nisu prva zemlja koja je zabranila ulazak nositeljima izraelskih putovnica. Najmanje 12 drugih država već odbija ulazak svima koji posjeduju izraelsku putovnicu, uključujući Alžir, Bangladeš, Brunej, Iran, Irak, Kuvajt, Libanon, Libiju, Pakistan, Saudijsku Arabiju, Siriju i Jemen. Nekoliko tih zabrana na snazi je već desetljećima i prethode trenutnom sukobu generacijama. Ono što zabranu na Maldivima čini značajnom jest ovisnost te zemlje o turizmu. S obzirom na to da turizam čini otprilike 21 % BDP-a, ova odluka nosi izravne ekonomske posljedice. Parlament je jednoglasno izglasao mjeru, pozivajući se na solidarnost s Palestincima i osuđujući ono što je opisao kao aktualne izraelske zločine u Gazi. Izrael je odbacio sve optužbe za genocid. Maldivi su sada prvo veliko turističko odredište koje je provelo potpunu zabranu putovnica, što otvara pitanje hoće li i druge nacije ovisne o turizmu slijediti taj primjer. Tvrdnja je tačna: nakon što su Maldivi 15. aprila 2025. godine zabranili ulazak nosiocima izraelskih pasoša (kao 13. zemlja), ukupan broj takvih zemalja iznosi 13 (Alžir, Bangladeš, Brunej, Iran, Irak, Kuvajt, Libanon, Libija, Pakistan, Saudijska Arabija, Sirija, Jemen i Maldivi), što je potvrđeno višestrukim izvorima i ostaje na snazi 2026. godine. Međutim, fotografije u kolažu nisu autentične snimke događaja – aerodromska pozadina sa kartom i znakovima „No Entry“ je generički stock snimak, pasoš je digitalno dodan u ruku, a kružni portret Benjamina Netanyahua je overlay isključivo za ilustraciju (on nije povezan sa zabranama). Iako je riječ o sastavljenoj grafici. Broj „13“ tačno odgovara računanju nakon maldivske zabrane. 📰 IZVORI:Wikipedia, Newsweek, VisaGuide World, Passport Index #maldives #Israel #passports #ban #BreakingNews #Geopolitics #tourism #WorldNews

Ogorčeni zbog uvjetne presude napadaču na kolegicu Postoji trenutak kada država mora jasno pokazati gdje je granica, a danas, ovom presudom, nije, poručuju iz Sindikata policije RH povodom uvjetnu kazne Hamzi O. (33), marokanskom državljaninu koji je proglašen krivim zbog prisile prema službenoj osobi u službenoj prostori, odnosno da je pretukao policajku, koja je o tome svjedočila na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu. Nakon što je napisao svoje podatke, pustio je kemijsku olovku te me desnom šakom udario u lice tako da sam udarila potiljkom o zid. S objema rukama me primio za prednji dio glave i počeo čupati. I onda mi je glavom više puta udarao o zid. Spriječio me i da uzmem telefon, koji sam tijekom naguravanja uspjela uzeti s desne strane odore, ali on ga je na kraju bacio na pod, rekla je policajka koju su kolege odvezle u bolnicu. Za Marokancem, koji je ušao u našu zemlju bez dokumenata još 2013. godine, raspisana je inozemna tjeralica. -Državljanin Maroka, koji je brutalno napao policijsku službenicu na dužnosti, koji ju je udarao, vukao za kosu, udarao glavom o zid i pokušao joj onemogućiti pozivanje pomoći, danas ne ide u zatvor. Dobio je uvjetnu kaznu. Za Sindikat policije Hrvatske to nije samo pravna odluka. To je poruka. I to pogrešna. Poruka policajcima da nisu dovoljno zaštićeni. Poruka onima koji napadaju policiju da granica nije čvrsta. Poruka građanima da sigurnost na koju su navikli nije nešto što se podrazumijeva. Ovdje ne govorimo o incidentu. Govorimo o napadu na službenu osobu. Na državu. Na sustav. Na ženu koja je radila svoj posao. Još jednom izražavamo punu podršku kolegici. Ovaj slučaj otvara i pitanja koja se više ne mogu ignorirati. Kako osoba bez važećih dokumenata, za kojom je raspisana međunarodna tjeralica, boravi u Republici Hrvatskoj i kako takav slučaj završava ovakvom presudom? Sindikat policije Hrvatske oštro osuđuje ovaj čin i dobadaj te traži hitnu reakciju nadležnih tijela, preispitivanije kriterija za odobravanje boravka stranim državljanima te jasnu poruku da za one koji nasilno napadaju policiju i ne poštuju pravni poredak, nema mjesta u Republici Hrvatskoj. Napad na policijske službenike mora se tretirati kao napad na državu i tako kažnjavati, poručuju u SPH-u. https://www.varazdinske-vijesti.hr/aktualno/sph-napad-na-policijske-sluzbenike-napad-je-na-drzavu-i-tako-se-treba-kaznjavati-102121

Danas je 81. godišnjica rođenja ratnog ministra obrane RH Gojka Šuška 16.ožujka 1945. godine u Širokom Brijegu rođen je ratni ministar obrane RH i najbliži suradnik prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana Gojko Šušak. 16.03.1945.-03.05.1998. Gojko Šušak, dr. Franjo Tuđman i general Ante Gotovina ,velikani su hrvatskog naroda u stvaranju hrvatske države. Zaslužuju časno mjesto u hrvatskoj povijesti. Obrani domovine bio je posvećen 24 sata na dan. O nama braniteljima je brinuo kao o vlastitoj obitelji. Narod koji ima ovakve domoljube ,ovakvog ministra, ovakvog generala, ovakvu vojsku i ovakvog predsjednika ne gubi nijednu bitku . Hvala vam za domovinu.

U Kutini je danas svečano obilježena 35. obljetnica ustrojavanja Specijalne jedinice policije „RIS“ Kutina, osnovana 15. ožujka 1991. godine. Svečanost su organizirali Sisačko-moslavačka županija i Udruga Specijalne jedinice policije Domovinskog rata RIS Kutina.

Predstavljena knjiga Tihomira Dujmovića „Hrvatska u raljama djece komunizma – 2. dio“ Knjigu su predstavili dr. sc. Andrija Hebrang i sam autor, a okupljene je na kraju pozdravio i sisački biskup Vlado Košić. Riječ je o drugom dijelu knjige koja je nastala nakon desetogodišnjeg istraživanja i analize, a donosi svojevrsni presjek političkog i ideološkog stanja u Hrvatskoj od 2013./2014. godine do danas. Predstavljajući autora, dr. sc. Andrija Hebrang istaknuo je kako je Dujmović jedan od najplodnijih hrvatskih novinara i publicista koji je od početka svojega rada imao jasan cilj, pisati istinu o Hrvatskoj i zbivanjima u hrvatskom društvu. Podsjetio je pritom na njegov bogat novinarski, publicistički i književni opus, ali i na brojne profesionalne poteškoće s kojima se suočavao upravo zbog svojih stavova i javnog djelovanja. Hebrang je naglasio kako je Dujmović tijekom godina napisao stotine komentara i kolumni, više knjiga i dramskih tekstova te ostvario brojne televizijske intervjue i emisije, a posebno je izdvojio njegovu sposobnost da iz mnoštva činjenica iščita bitne političke zaključke i jasno ih prenese čitateljima. „Dok je njega, dotle će biti istine o Hrvatskoj“, rekao je Hebrang, dodavši kako Dujmovićeve knjige i danas otvaraju važna pitanja o hrvatskom identitetu, društvenim procesima i odnosu prema vlastitoj povijesti. Govoreći o samoj knjizi, istaknuo je kako autor kroz niz konkretnih primjera nastoji pokazati na koji se način, po njegovu mišljenju, stare ideološke matrice i dalje prepoznaju u hrvatskom javnom prostoru. Zahvalivši svima na dolasku, autor je na poseban način zahvalio biskupu Košiću, istaknuvši kako su u Sisku njegove knjige uvijek nailazile na otvorena vrata. Govoreći o nastanku knjige, rekao je kako je nakon prvoga dijela vjerovao da nastavak možda neće biti potreban, no razvoj političkih i društvenih okolnosti potaknuo ga je na novo istraživanje. Kazao je kako je mjesece proveo u arhivima i knjižnicama iščitavajući dnevni i tjedni tisak te prikupljajući građu o nizu tema koje je zatim nastojao složiti u širi društveni i politički kontekst. „Mislio sam da dalje o ovoj temi neće biti nužno pisati, ali evo, 12 godina kasnije… Hrvatska je, nažalost, i dalje u raljama djece komunizma“, rekao je Dujmović. Dodao je i kako je kroz knjigu želio povezati niz naizgled nepovezanih događaja i podataka koji, promatrani zajedno, po njegovu sudu, jasnije pokazuju dubinske procese koji su obilježili i obilježavaju suvremenu Hrvatsku. https://www.sisak.info/2026/03/15/predstavljena-knjiga-tihomira-dujmovica-hrvatska-u-raljama-djece-komunizma-2-dio/

Na današnji dan 2018. godine umro je Petar Stipetić, legendarni ratni general Hrvatske vojske, koji je koji je odigrao važnu ulogu u ključnoj operaciji za oslobođenje Republike Hrvatske. Stožerni general Petar Stipetić rođen je 24. listopada 1937. godine u Ogulinu, gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Završio je Vojnu akademiju Kopnene vojske JNA, a u rujnu 1991. je na poziv prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana prešao u Hrvatsku vojsku. Stipetić bio cijenjen, pošten, moralan i učen hr.vojskovođa.

Obilježena osma godišnjica smrti stožernog generala Petra Stipetića U znak sjećanja, a u povodu osme godišnjice smrti stožernog generala Petra Stipetića, bivšeg načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH, državni tajnik u Ministarstvu obrane Branko Hrg, zapovjednik Zapovjedno operativnog središta brigadni general Željko Ljubas i načelnik Uprave za logistiku Glavnog stožera OSRH brigadir Milan Slavica u petak, 13. ožujka 2026., odali su počast pokojnom generalu Stipetiću u Aleji hrvatskih branitelja na zagrebačkom groblju Mirogoj. Izaslanstvo Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH na grobu pokojnog generala Stipetića zapalilo je svijeće i položilo cvijeće. Stožerni general Petar Stipetić rođen je 24. listopada 1937. u Ogulinu gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Završio je Vojnu akademiju Kopnene vojske JNA. Na poziv prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana u rujnu 1991., general Stipetić pridružio se Hrvatskoj vojsci te je obnašao najviše zapovjedne dužnosti. Bio je: zamjenik načelnika Zapovjedništva zbora narodne garde, zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH, zapovjednik Sektora Zapovjedništva slavonskog bojišta Đakovo, zapovjednik Zbornog područja Zagreb i pomoćnik načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske za borbeni sektor. General Stipetić bio je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske od 2000. do 2002. godine, a s te dužnosti umirovljen je u činu stožernog generala. Za aktivno sudjelovanje u Domovinskom ratu i doprinos u stvaranju Hrvatske vojske dobio je brojna odlikovanja: Spomenicu Domovinskog rata, Red Nikole Šubića Zrinskog, Red bana Josipa Jelačića, Red hrvatskog pletera, Red kneza Domagoja s ogrlicom i Velered kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom. Također, dobio je medalje Oluja i Bljesak te pohvalu i nagradu ministra obrane i načelnika Glavnog stožera. General Stipetić svojim je radom dao trajni pečat stvaranju moderne Hrvatske. Od najtežih dana Domovinskog rata sudjelovao je u oblikovanju Hrvatske vojske, prvo u pobjedničku silu, a kasnije u modernu vojnu organizaciju. 👉https://www.morh.hr/obiljezena-osma-godisnjica-smrti-stozernog-generala-petra-stipetica/

Najnovije Zakonske Izmjene Vezane uz HRVI Mirovine Zakonske izmjene iz 2023. godine donijele su značajna poboljšanja za hrvatske ratne vojne invalide s invaliditetom od 20%. Izmjene uključuju povećanje osnovice za izračun mirovina s dotadašnjih 45% na 55% od utvrđene proračunske osnovice. Ova promjena rezultirala je prosječnim povećanjem mirovine za 180-220 eura mjesečno ovisno o mirovinskom stažu. Dodatno je uvedena i posebna zaštitna klauzula koja osigurava da mirovine HRVI 20% nikada ne padnu ispod 75% prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj. Važna je i nova odredba koja omogućava retroaktivnu primjenu pojedinih prava za razdoblje od šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva, što ranije nije bilo moguće. Osim financijskih poboljšanja, novim zakonom prošireni su i zdravstveni benefiti koji uključuju pravo na fizikalnu terapiju jednom godišnje bez uputnice te besplatne preventivne preglede svake dvije godine. Značajno je pojednostavljen i administrativni postupak ostvarivanja prava, s posebnim naglaskom na digitalizaciju procesa kroz sustav e-Građani. Za ostvarivanje novih prava HRVI s 20% invaliditetom ne moraju podnositi nove zahtjeve jer se povećanja primjenjuju automatski. Iznimka su samo specifični slučajevi retroaktivnih isplata gdje je potrebno podnijeti zasebni zahtjev Ministarstvu hrvatskih branitelja u roku od godinu dana od stupanja izmjena na snagu. Kome se Obratiti za Pravnu Pomoć Hrvatski ratni vojni invalidi sa statusom invaliditeta od 20% često trebaju stručnu pravnu pomoć pri ostvarivanju svojih mirovinskih prava. Udruge hrvatskih branitelja predstavljaju prvi i najdostupniji izvor pravne pomoći, s mrežom od 200+ lokalnih podružnica diljem Hrvatske. Udruge poput HVIDRA-e i Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata nude besplatno pravno savjetovanje te pomoć u prikupljanju i pripremi dokumentacije. Ministarstvo hrvatskih branitelja pruža specijalizirane pravne savjete putem posebnih odjela za skrb o hrvatskim braniteljima. Područni uredi ministarstva djeluju u svim županijskim središtima gdje stručni savjetnici pomažu u tumačenju propisa i pripremi zahtjeva za ostvarivanje prava. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje osigurava informativnu pravnu potporu u 15 područnih službi i 92 ispostave. Pravni savjetnici HZMO-a specijalizirani su za pitanja HRVI mirovina i mogu pomoći u izračunu očekivanih iznosa mirovine. Za složenije pravne slučajeve, odvjetnički uredi specijalizirani za braniteljska prava nude profesionalnu pravnu pomoć. Neki odvjetnici pružaju besplatno prvo savjetovanje za HRVI uz predočenje odgovarajuće dokumentacije. Zaključak HRVI status s invaliditetom od 20% osigurava braniteljima značajne mirovinske povlastice koje nadilaze redovne uvjete umirovljenja. Nedavne zakonske izmjene dodatno su poboljšale njihov položaj povećanjem osnovice za izračun mirovine na 55% proračunske osnovice. Ova kategorija branitelja uživa brojne dodatne beneficije poput besplatne zdravstvene zaštite prioritetnog liječenja i stambenog zbrinjavanja. Porezne olakšice automatski se primjenjuju kroz sustav isplate mirovina bez potrebe za dodatnim zahtjevima. Za ostvarivanje prava potrebna je pravilna dokumentacija i pravovremena prijava. Branitelji mogu koristiti besplatnu pravnu pomoć kroz udruge branitelja Ministarstvo hrvatskih branitelja ili HZMO. Sveobuhvatna zaštita HRVI s 20% invaliditeta.

Srbija raspolaže hipersoničnim raketama kineske proizvodnje koje lete 6 Macha, koje su nazvali Zagrepčanke, i napisali koliko minuta kojoj raketi treba da dosegne Sarajevo, Zagreb, Budimpeštu, Prištinu, Tiranu, itd. Znamo već 7-8 mjeseci da su oni u posjedu tih raketa. Ja sam svjestan da smo mi već jako dugo u zoni ugroze. I sad dolazimo do pitanja: Predsjedniče, pošto vi imate ogradu da ne razgovaramo s Ukrajincima koji se bore protiv takvih raketa i imaju način obrane i znaju iskustveno kako se od toga braniti, ista stvar i s Izraelcima koji u ovom trenutku skidaju hipersonične rakete koje Iran prema njima navede, s kim da mi razgovaramo i s kim da podijelimo iskustva osim s te dve države? S kim osim s ovima koji praktički ratuju 30-40 godina, a ovi 4 godine, i bore se s tim? Evo, ja bih volio čuti da on meni kaže s kim bih ja trebao sjesti i razgovarati o sigurnosti Republike Hrvatske. Ivan Anušić, potpredsjednik vlade i ministar obrane 🇭🇷