Na današnji dan 2018. godine umro je Petar Stipetić, legendarni ratni general Hrvatske vojske, koji je koji je odigrao važnu ulogu u ključnoj operaciji za oslobođenje Republike Hrvatske. Stožerni general Petar Stipetić rođen je 24. listopada 1937. godine u Ogulinu, gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Završio je Vojnu akademiju Kopnene vojske JNA, a u rujnu 1991. je na poziv prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana prešao u Hrvatsku vojsku. Stipetić bio cijenjen, pošten, moralan i učen hr.vojskovođa.

Obilježena osma godišnjica smrti stožernog generala Petra Stipetića U znak sjećanja, a u povodu osme godišnjice smrti stožernog generala Petra Stipetića, bivšeg načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH, državni tajnik u Ministarstvu obrane Branko Hrg, zapovjednik Zapovjedno operativnog središta brigadni general Željko Ljubas i načelnik Uprave za logistiku Glavnog stožera OSRH brigadir Milan Slavica u petak, 13. ožujka 2026., odali su počast pokojnom generalu Stipetiću u Aleji hrvatskih branitelja na zagrebačkom groblju Mirogoj. Izaslanstvo Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH na grobu pokojnog generala Stipetića zapalilo je svijeće i položilo cvijeće. Stožerni general Petar Stipetić rođen je 24. listopada 1937. u Ogulinu gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Završio je Vojnu akademiju Kopnene vojske JNA. Na poziv prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana u rujnu 1991., general Stipetić pridružio se Hrvatskoj vojsci te je obnašao najviše zapovjedne dužnosti. Bio je: zamjenik načelnika Zapovjedništva zbora narodne garde, zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH, zapovjednik Sektora Zapovjedništva slavonskog bojišta Đakovo, zapovjednik Zbornog područja Zagreb i pomoćnik načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske za borbeni sektor. General Stipetić bio je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske od 2000. do 2002. godine, a s te dužnosti umirovljen je u činu stožernog generala. Za aktivno sudjelovanje u Domovinskom ratu i doprinos u stvaranju Hrvatske vojske dobio je brojna odlikovanja: Spomenicu Domovinskog rata, Red Nikole Šubića Zrinskog, Red bana Josipa Jelačića, Red hrvatskog pletera, Red kneza Domagoja s ogrlicom i Velered kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom. Također, dobio je medalje Oluja i Bljesak te pohvalu i nagradu ministra obrane i načelnika Glavnog stožera. General Stipetić svojim je radom dao trajni pečat stvaranju moderne Hrvatske. Od najtežih dana Domovinskog rata sudjelovao je u oblikovanju Hrvatske vojske, prvo u pobjedničku silu, a kasnije u modernu vojnu organizaciju. 👉https://www.morh.hr/obiljezena-osma-godisnjica-smrti-stozernog-generala-petra-stipetica/

Najnovije Zakonske Izmjene Vezane uz HRVI Mirovine Zakonske izmjene iz 2023. godine donijele su značajna poboljšanja za hrvatske ratne vojne invalide s invaliditetom od 20%. Izmjene uključuju povećanje osnovice za izračun mirovina s dotadašnjih 45% na 55% od utvrđene proračunske osnovice. Ova promjena rezultirala je prosječnim povećanjem mirovine za 180-220 eura mjesečno ovisno o mirovinskom stažu. Dodatno je uvedena i posebna zaštitna klauzula koja osigurava da mirovine HRVI 20% nikada ne padnu ispod 75% prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj. Važna je i nova odredba koja omogućava retroaktivnu primjenu pojedinih prava za razdoblje od šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva, što ranije nije bilo moguće. Osim financijskih poboljšanja, novim zakonom prošireni su i zdravstveni benefiti koji uključuju pravo na fizikalnu terapiju jednom godišnje bez uputnice te besplatne preventivne preglede svake dvije godine. Značajno je pojednostavljen i administrativni postupak ostvarivanja prava, s posebnim naglaskom na digitalizaciju procesa kroz sustav e-Građani. Za ostvarivanje novih prava HRVI s 20% invaliditetom ne moraju podnositi nove zahtjeve jer se povećanja primjenjuju automatski. Iznimka su samo specifični slučajevi retroaktivnih isplata gdje je potrebno podnijeti zasebni zahtjev Ministarstvu hrvatskih branitelja u roku od godinu dana od stupanja izmjena na snagu. Kome se Obratiti za Pravnu Pomoć Hrvatski ratni vojni invalidi sa statusom invaliditeta od 20% često trebaju stručnu pravnu pomoć pri ostvarivanju svojih mirovinskih prava. Udruge hrvatskih branitelja predstavljaju prvi i najdostupniji izvor pravne pomoći, s mrežom od 200+ lokalnih podružnica diljem Hrvatske. Udruge poput HVIDRA-e i Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata nude besplatno pravno savjetovanje te pomoć u prikupljanju i pripremi dokumentacije. Ministarstvo hrvatskih branitelja pruža specijalizirane pravne savjete putem posebnih odjela za skrb o hrvatskim braniteljima. Područni uredi ministarstva djeluju u svim županijskim središtima gdje stručni savjetnici pomažu u tumačenju propisa i pripremi zahtjeva za ostvarivanje prava. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje osigurava informativnu pravnu potporu u 15 područnih službi i 92 ispostave. Pravni savjetnici HZMO-a specijalizirani su za pitanja HRVI mirovina i mogu pomoći u izračunu očekivanih iznosa mirovine. Za složenije pravne slučajeve, odvjetnički uredi specijalizirani za braniteljska prava nude profesionalnu pravnu pomoć. Neki odvjetnici pružaju besplatno prvo savjetovanje za HRVI uz predočenje odgovarajuće dokumentacije. Zaključak HRVI status s invaliditetom od 20% osigurava braniteljima značajne mirovinske povlastice koje nadilaze redovne uvjete umirovljenja. Nedavne zakonske izmjene dodatno su poboljšale njihov položaj povećanjem osnovice za izračun mirovine na 55% proračunske osnovice. Ova kategorija branitelja uživa brojne dodatne beneficije poput besplatne zdravstvene zaštite prioritetnog liječenja i stambenog zbrinjavanja. Porezne olakšice automatski se primjenjuju kroz sustav isplate mirovina bez potrebe za dodatnim zahtjevima. Za ostvarivanje prava potrebna je pravilna dokumentacija i pravovremena prijava. Branitelji mogu koristiti besplatnu pravnu pomoć kroz udruge branitelja Ministarstvo hrvatskih branitelja ili HZMO. Sveobuhvatna zaštita HRVI s 20% invaliditeta.

Srbija raspolaže hipersoničnim raketama kineske proizvodnje koje lete 6 Macha, koje su nazvali Zagrepčanke, i napisali koliko minuta kojoj raketi treba da dosegne Sarajevo, Zagreb, Budimpeštu, Prištinu, Tiranu, itd. Znamo već 7-8 mjeseci da su oni u posjedu tih raketa. Ja sam svjestan da smo mi već jako dugo u zoni ugroze. I sad dolazimo do pitanja: Predsjedniče, pošto vi imate ogradu da ne razgovaramo s Ukrajincima koji se bore protiv takvih raketa i imaju način obrane i znaju iskustveno kako se od toga braniti, ista stvar i s Izraelcima koji u ovom trenutku skidaju hipersonične rakete koje Iran prema njima navede, s kim da mi razgovaramo i s kim da podijelimo iskustva osim s te dve države? S kim osim s ovima koji praktički ratuju 30-40 godina, a ovi 4 godine, i bore se s tim? Evo, ja bih volio čuti da on meni kaže s kim bih ja trebao sjesti i razgovarati o sigurnosti Republike Hrvatske. Ivan Anušić, potpredsjednik vlade i ministar obrane 🇭🇷

[OBAVIJEST O ZATVARANJU SKELE „MARTINSKA VES“ DO DALJNJEG ZBOG REDOVNOG OBNOVNOG PREGLEDA SKELE] Obavještavaju se svi putnici koji koriste prijevoz skelom „Martinska Ves“ koja prometuje na relaciji Desni Dubrovčak-Lijevi Dubrovčak da skela od dana 04.ožujka 2026. godine (srijeda) neće prometovati do daljnjega zbog redovnog obnovnog pregleda skele i izdavanja nove Svjedodžbe o sposobnosti broda za plovidbu od strane Hrvatskog registra brodova. Foto: martinskaves.hr

izjava potpredsjednika Skupštine Vojvodine „svi Hrvati su ustaše" U Srbiji ne prestaju reakcije na izjavu potpredsjednika Skupštine Vojvodine Nemanje Zavišića povodom odluke hrvatskog pjevača Tonija Cetinskog da otkaže koncert u novosadskoj dvorani SPENS. Hrvatski pjevač tu je odluku obrazložio time što je, kako je rekao, SPENS 1991. godine bio „logor za hrvatske civile i branitelje". Zavišić je na svojem Facebooku tim povodom napisao da „možda nisu sve ustaše Hrvati, ali svi Hrvati su ustaše" i da „nema bratstva i jedinstva". Njegova izjava privukla je pozornost i srpskih, ali i medija u Hrvatskoj te izazvala oštre reakcije nevladinih organizacija, među kojima je i Fond za humanitarno pravo u Srbiji. Ta je organizacija priopćila da Zavišićeva izjava „predstavlja govor mržnje i kršenje Zakona o zabrani diskriminacije, potiče neprijateljstvo i stigmatizira čitavu zajednicu". Zavišić je, međutim, i nakon toga naglasio da stoji iza svake izgovorene riječi i da isprike i povlačenja neće biti. „Diskurs iz devedesetih" Član Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Darko Baštovanović za DW kaže da je Zavišićeva izjava „samo jedna u nizu eskalacija" te da je „neprimjerena kada su u pitanju hrvatsko-srpski odnosi". „Bilježimo porast narativa koji je apsolutno nepriličan, posebno od ljudi koji su na visokim funkcijama, a naročito ako su dio izvršne vlasti. Nažalost, suočeni smo s razdobljem narušavanja hrvatsko-srpskih odnosa i mislim da, kada je u pitanju javni diskurs, ovakvu situaciju nismo imali od nesretnih i tragičnih devedesetih godina", ocjenjuje Baštovanović. Dodaje da je u takvim okolnostima i imajući u vidu situaciju na globalnoj razini „posljednja stvar koja treba dodatno zaoštravanje odnosa između Srbije i Hrvatske", za koje kaže da su „možda i dvije najsnažnije države na Balkanu". Bez reakcije predsjednika Skupštine Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Jasna Vojnić izjavila je da ta institucija „nedvosmisleno osuđuje ovakav govor mržnje". „Izjava u kojoj se Hrvati kolektivno tako označavaju apsolutno je neprihvatljiva i ne smije imati mjesta u javnom prostoru, a posebno ne kada dolazi od visokog pokrajinskog dužnosnika. O spornoj izjavi potpredsjednika Skupštine Vojvodine trebaju se prije svega očitovati njegovi politički kolege i institucija iz koje ta izjava dolazi", navela je Vojnić. DW je upitao predsjednika Skupštine Vojvodine Balinta Juhása hoće li pokrenuti očitovanje Skupštine o Zavišićevoj izjavi i misli li da bi njegov kolega trebao snositi posljedice – ali iz njegova kabineta su nam poručili da nije u mogućnosti odgovoriti na pitanja jer je na službenom putu. „Nužno smirivanje napetosti" Osvrćući se na ocjenu Jasne Vojnić, Baštovanović naglašava da na Zavišićevu izjavu „sve institucije trebaju reagirati". „Treba raspravljati, ali ne treba pokretati nekakav lov na vještice i upirati prstom u jednu instituciju koja treba nekoga smijeniti s položaja. To neće riješiti probleme." Naglašava da su „problemi dublji i fenomenološki" te da situacija „može samo dodatno eskalirati". „Zato je potrebno smirivati napetosti i poruke koje se šalju moraju imati humanističku notu. Mora se voditi računa o objema zajednicama – o hrvatskoj u Srbiji i srpskoj u Hrvatskoj, jer se problemi jednih često prelijevaju na one druge", objašnjava Baštovanović. Prema popisu iz 2022. godine, u Srbiji živi 39.107 Hrvata. Baštovanović kaže da njihov položaj može samo biti otežan govorom mržnje koji se ponavlja. „Slično je i sa Srbima u Hrvatskoj. Naravno, tamo su drugačiji mehanizmi i mogućnosti reagiranja. I kada hrvatska zajednica nije izravno uključena, sve što je izrečeno u vezi s Hrvatskom u negativnom kontekstu negativno se odražava i na položaj zajednice ovdje", naglašava on. Podsjećajući da DSHV „na neki način participira unutar sustava", dodaje da je potrebno raditi na tome da se glas hrvatske zajednice čuje unutar institucija, i to prije svega onih koje se bave unapređenjem prava nacionalnih manjina. „Jedan od problema hrvatske zajednice je i siromaštvo. Hrvati u Srbiji jedna su od najsiromašnijih zajednica i društveno su u dosta nepovoljnom položaju", navodi član DSHV-a, na čijem je čelu Tomislav Žigmanov, koji je i potpredsjednik Vlade Vojvodine. Odakle ideja o logoru u SPENS-u? Izjava Tonija Cetinskog da je SPENS bio logor za civile i hrvatske branitelje izazvala je oštru reakciju gradonačelnika Novog Sada Žarka Mićina, koji je od hrvatskog pjevača zatražio da se ispriča „zbog širenja neistina". https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/zavisiceva-izjava-osude-kaznena-prijava-rast-napetosti-srbija-hrvatska-15688636

U sisačkom Velikom Kaptolu predstavljena je knjiga Tihomira Dujmovića “Hrvatska u raljama djece komunizma – 2. dio”. 📸 Riječ je o drugom dijelu knjige koja je nastala nakon desetogodišnjeg istraživanja i analize, a donosi svojevrsni presjek političkog i ideološkog stanja u Hrvatskoj od 2013./2014. godine do danas. Više na RSMinfo.hr 👇 https://rsminfo.hr/2026/03/foto-u-sisackom-velikom-kaptolu-predstavljena-knjiga-tihomira-dujmovica-hrvatska-u-raljama-djece-komunizma-2-dio/

Ženski vokalni sastav Lađarice i ove godine nastavlja svoj projekt „Lađarska večer klapskih obrada“, koji u Sisak dovodi klape iz različitih dijelova Hrvatske 🇭🇷 Pod pokroviteljstvom Sisačko-moslavačke županije, 6. izdanje „Lađarske večeri klapskih obrada“ održat će se u Domu INA Rafinerije nafte Sisak u subotu, 14. ožujka 2026. godine s početkom u 19:30 sati. Uz domaćine Lađarice, nastupaju ženske klape Oželanda (Zagreb), Liron (Mostar), Stentoria (Daruvar) i Kolapjanke (Sisak) te muške klape Krunik (Kučine), Bistrica (Marija Bistrica), Pinguentum (Buzet) i sisački Kolapjani. Pozivamo sve ljubitelje klapske pjesme da nam se pridruže i uživaju u večeri ispunjenoj vrhunskim vokalima i poznatim skladbama u a cappella izvedbama. 🎶 🎟 Ulaznice su u prodaji u Art Caffeu (Rimska 19, Sisak)

Hladnjaci i klime bi mogli otići u povijest Znanstvenici su otkrili novi način hlađenja - ionokalorično hlađenje. Riječ je o novom načinu snižavanja temperature koji bi u budućnosti mogao zamijeniti postojeće metode hlađenja sigurnijim i ekološki prihvatljivijim postupkom. Uobičajeni rashladni sustavi odvode toplinu iz prostora pomoću tekućine koja apsorbira toplinu dok isparava u plin. Taj se plin zatim kroz zatvoreni sustav prenosi i ponovno kondenzira u tekućinu. Iako je taj postupak vrlo učinkovit, neki materijali koji se koriste kao rashladna sredstva izrazito su štetni za okoliš. Metoda predstavljena 2023. godine, koju su razvili istraživači iz Lawrence Berkeley National Laboratory i University of California, Berkeley, koristi činjenicu da se energija pohranjuje ili oslobađa kada tvar mijenja agregatno stanje, primjerice kada se led pretvara u vodu. "Područje rashladnih sredstava još uvijek nije riješen problem", rekao je strojarski inženjer Drew Lilley iz Lawrence Berkeley National Laboratory. "Još nitko nije razvio rješenje koje istodobno učinkovito hladi, sigurno je za korištenje i ne šteti okolišu. Smatramo da ionokalorički ciklus ima potencijal ispuniti sve te uvjete ako se pravilno razvije." Istraživači su modelirali ionokalorički ciklus kako bi pokazali da bi mogao biti jednako učinkovit ili čak učinkovitiji od današnjih rashladnih sustava. Električna struja pomiče ione kroz sustav i time mijenja točku taljenja materijala, što uzrokuje promjenu temperature. U eksperimentima je korištena sol s jodom i natrijem koja je uzrokovala taljenje etilen-karbonata, organskog otapala koje se koristi i u litij-ionskim baterijama te se proizvodi uz pomoć ugljikova dioksida. Zbog toga bi takav sustav mogao imati nultu ili čak negativnu vrijednost globalnog zagrijavanja. U pokusu je zabilježena promjena temperature od 25 °C uz napon manji od jednog volta, što je bolji rezultat od dosadašnjih sličnih tehnologija. "Moramo uskladiti tri stvari: utjecaj rashladnog sredstva na klimu, energetsku učinkovitost i cijenu opreme", rekao je strojarski inženjer Ravi Prasher. "Već prvi rezultati izgledaju vrlo obećavajuće u sva tri područja." Sljedeći korak je razvoj praktičnih sustava koji se mogu koristiti u komercijalne svrhe. U budućnosti bi se ova tehnologija mogla koristiti i za grijanje, a ne samo za hlađenje. Trenutačna istraživanja ispituju različite vrste soli kako bi se utvrdilo koje kombinacije najbolje odvode toplinu. Godine 2025. međunarodni tim znanstvenika objavio je rezultate istraživanja vrlo učinkovite verzije sustava koji koristi nitrate, a koji se obnavljaju pomoću električnog polja i membrana. "Razvili smo potpuno novi termodinamički ciklus koji povezuje više znanstvenih područja i pokazali smo da može funkcionirati", rekao je Prasher. "Sada slijedi faza eksperimenata kako bismo pronašli najbolje kombinacije materijala i riješili tehničke izazove." Istraživanje je objavljeno u časopisu Science.

U ponedjeljak ukop identificiranog branitelja Josipa Šoštarića Hrvatski branitelj Josip Šoštarić, sin Mare i Martina, rođen je 18. svibnja 1927. u Novom Selu Glinskom, a nestao je 3. listopada 1991., u dobi od 64 godine, uslijed velikosrpske agresije na Hrvatsku. Supruga Milka se još uvijek vodi nestalom. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1996. godine iz masovne grobnice Novo Selo Glinsko, a identificiran je 18. veljače 2026. na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Iz te masovne grobnice ekshumirani su posmrtni ostaci šest osoba, od koje su tri identificirane u ranijem razdoblju, a tri u sklopu revizije neidentificiranih posmrtnih ostataka, koju provodi Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja. https://www.sisak.info/2026/03/08/u-ponedjeljak-ukop-identificiranog-branitelja-josipa-sostarica/

Tonka dobila 14 godina zatvora jer je kuhinjskim nožem izbola trojicu muškaraca,osim zatvorske kazne, sudsko vijeće joj je izreklo i tri vrste liječenja te zaštitni nadzor kad odsluži kaznu Zagrepčanka Tonka Č. (44), optužena da je tijekom tri mjeseca 2024. godine u svom stanu u središtu Zagreba kuhinjskim nožem izbola trojicu muškaraca, na Županijskom sudu u Zagrebu je zbog tri pokušaja ubojstva, od kojih je jedno teško jer je počinjeno prema bliskoj osobi, nepravomoćno osuđena na 14 godina zatvora. 🔗https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/zagrebanka-14-godina-tri-pokusaja-ubojstva-obvezno-lijecenje-15685904

ŠVEDSKA UVODI ŽESTOKI PREOKRET Vlada premijera Ulfa Kristerssona, uz potporu Švedskih demokrata, finalizirala je planove za drastično proširenje osnova za deportaciju stranih državljana. Glavna promjena leži u automatizmu: prema novom prijedlogu, svako kazneno djelo koje rezultira zatvorskom kaznom - pa makar i minimalnom - postaje osnova za protjerivanje i zabranu povratka. Dosadašnja sudska praksa često je vagala između težine zločina i obiteljskih veza počinitelja u Švedskoj. Nova pravila taj balans pomiču u korist države. Tužitelji će sada imati zakonsku obvezu zahtijevati deportaciju u gotovo svim kaznenim postupcima protiv stranaca. Ministar migracija Johan Forssell potvrdio je da je cilj povećati broj deportacija zbog kriminala za čak šest puta - s trenutnih petstotinjak na više od tri tisuće godišnje. Osim formalnih presuda, uvodi se i kontroverzni koncept "manjka uzornog života" (šved. bristande vandel). To znači da će država moći deportirati osobe koje nisu nužno osuđene za teški kriminal, ali su povezane s kriminalnim klanovima, bave se sumnjivim poslovima, odaju se porocima ili šire antidemokratske vrijednosti. Vlada poručuje: boravak u Švedskoj je privilegija, a ne zajamčeno pravo, i taj se ugovor krši onog trenutka kada pojedinac postane teret ili prijetnja sustavu. Druga velika reforma udara u same temelje integracijskog procesa. Od lipnja 2026. godine, švedsko državljanstvo prestat će biti dostupno nakon samo pet godina boravka. Minimalni prag podiže se na osam godina, čime se Švedska izjednačava s najstrožim članicama EU poput Njemačke (prije njezine nedavne reforme) ili Austrije. No, godine provedene u zemlji samo su prvi korak. Novost koja najviše pogađa useljenike su obvezni državni ispiti. Kandidati će morati dokazati visoku razinu poznavanja švedskog jezika te proći test iz građanskog odgoja i poznavanja švedskog društva. Time se želi osigurati da novi državljani ne budu samo stanovnici na papiru, već aktivni sudionici u društvu. Uz to, uvodi se strogi financijski cenzus - kandidat mora dokazati da se može samostalno uzdržavati, bez oslanjanja na socijalne fondove, uz mjesečna primanja koja prate standarde tržišta rada. Ono što izaziva najviše zabrinutosti među useljenicima je najavljena revizija već izdanih trajnih boravišnih dozvola (Permanent Residency). Vlada razmatra mogućnost da se trajne dozvole pretvore u privremene, zahtijevajući od ljudi da se ili potpuno integriraju i apliciraju za državljanstvo pod novim, strožim pravilima, ili da periodično dokazuju opravdanost svog boravka. Ovakav potez praktički bi ukinuo osjećaj apsolutne sigurnosti koji je trajni boravak desetljećima pružao migrantima u Švedskoj. Prag plaće potreban za dobivanje radne dozvole raste na 90% medijalne plaće u državi, što iznosi otprilike 2.950 eura bruto. Ovim potezom država želi prisiliti poslodavce da na jednostavnijim poslovima (poput čišćenja ili dostave) zapošljavaju ljude koji su već u sustavu, dok se uvoz radne snage rezervira isključivo za stručnjake i deficitarna zanimanja. Za one koji se u novoj, strožoj Švedskoj ne snalaze, vlada je pripremila radikalnu mjeru "repatrijacijskih grantova". Od siječnja 2026., migrant koji se odluči trajno vratiti u svoju domovinu može dobiti do 350.000 kruna (oko 31.000 eura) poticaja. Iako kritičari ovo nazivaju "plaćanjem za odlazak", vlada tvrdi da je to humani izlaz za ljude koji su zapeli u socijalnoj isključenosti i koji bi dugoročno bili veći trošak za švedski socijalni sustav. Konačno, od travnja 2025. godine ukida se popularna praksa "promjene trake" (track-changing). Do sada su tražitelji azila kojima je zahtjev odbijen mogli jednostavno aplicirati za radnu dozvolu ako bi u međuvremenu pronašli posao. To više neće biti moguće - odbijeni azilanti morat će napustiti zemlju, a svako ignoriranje rješenja o deportaciji povlači za sobom kaznenu odgovornost i dugogodišnju zabranu ulaska u cijeli schengenski prostor. Švedska ovim paketom mjera šalje jasnu poruku: era nekontroliranog liberalizma je završena.