Izgradnja piste za odvoz URANA iz Irana, nakon što ga nađu i otmu, usred ratnih vojnih aktivnosti, jedna je pd mnogih ludih ideja i planova našmrkane i pijane štetočinske ekipe koja upravlja 🇺🇲. Umirovljeni FR general Michel Yakovleff, koji im je poručio da se prestanu drogirati, je ex zamjenik načelnika stožera Vrhovnog zapovjedništva savezničkih snaga u Europi, NATO. Nakon umirovljenja, analizirao je transatlantsku sigurnosnu dinamiku, upozoravajući da bi promjene američke politike pod predsjednikom Trumpom - poput napora za preuzimanje Grenlanda - mogle ubrzati raspad NATO-a, potencijalno zahtijevajući od Europe da protjera američke snage iz baza poput Ramsteina kako bi obranila suverenitet.

🇪🇸Premijer Pedro Sančez pozvao se na nasleđe rata u Iraku iz 2003. godine kako bi opravdao čvrsto odbijanje Španije da podrži trenutnu vojnu ofanzivu protiv Irana koju predvode Sjedinjene Američke Države. Podsećajući na pokret „Ne ratu“ koji je obeležio špansku politiku pre više od dve decenije, Sančez je kritikovao oslanjanje na intervencije zasnovane na obaveštajnim podacima koje nemaju međunarodno pravno utemeljenje. Izjave premijera usledile su nakon značajnog diplomatskog razlaza, pošto je Španija zabranila američkim avionima korišćenje svojih vojnih baza u Roti i Moronu za napade u Persijskom zalivu. Povlačeći direktnu paralelu sa „nepravednim ratom“ u Iraku, španska vlada se pozicionira kao jedan od glavnih evropskih protivnika strategije „maksimalnog pritiska“. Sančez je naglasio da Španija neće biti „saučesnik“ u sukobu za koji veruje da će dovesti do dodatne regionalne nestabilnosti i porasta globalnog terorizma. Ovakav stav već je izazvao pretnje potpunim trgovinskim embargom iz Bele kuće, koja je Španiju nazvala „lošim saveznikom“. Uprkos tim ekonomskim pritiscima, španska administracija poručuje da „slepa i servilna poslušnost“ nije zamena za liderstvo. Vlada je umesto toga pozvala na povratak diplomatiji i Povelji Ujedinjenih nacija kako bi se rešili aktuelni pomorski i nuklearni sporovi sa Teheranom. Kako tenzije unutar NATO-a nastavljaju da rastu, Sančezovo oživljavanje poruke „Ne ratu“ odjeknulo je među antiratnim demonstrantima širom Evrope. Svet sada prati da li će prkos Španije uticati na druge članice EU da preispitaju nivo svoje podrške tekućem vazdušnom i kopnenom ratu. #PedroSanchez #NeRatu #SpoljnaPolitika #NATO #MeđunarodnoPravo

🇵🇱Poljska je postala najnovija zemlja koja se distancira od mogućeg šireg rata na Bliskom istoku. Premijer Donald Tusk jasno je poručio da Poljska neće slati trupe u Iran, naglašavajući da sukob ne utiče direktno na nacionalnu bezbednost zemlje. Ova odluka odnosi se na sve grane vojske — kopnenu, vazdušnu i mornaricu. Umesto uključivanja u udaljeni konflikt, Poljska se fokusira na jačanje sopstvene odbrane, posebno imajući u vidu tenzije u blizini Ukrajine. Poruka je jasna: nacionalni prioriteti su na prvom mestu. 👉Ali Poljska nije usamljena. Širom Evrope, nekoliko velikih zemalja se tiho povlači iz američkih pokušaja formiranja koalicije oko sukoba sa Iranom. Vlade u Nemačkoj, Francuskoj i Italiji pokazale su nevoljnost za vojno uključivanje, dok mnoge druge pozivaju na diplomatiju umesto eskalacije. Ovo oklevanje ukazuje na dublju promenu. Dok Sjedinjene Države traže međunarodnu podršku, mnogi njihovi tradicionalni saveznici sve manje su spremni da slede taj put. Za njih, rizici šireg rata — ekonomski, politički i vojni — mogu nadmašiti potencijalne koristi. Rezultat je sve veći jaz između Vašingtona i njegovih partnera. Nekada jedinstven front sada pokazuje znake pucanja, dok zemlje sve jasnije povlače liniju između sukoba u koje žele — i u koje ne žele — da se uključe.

Procurili podaci američkih obavještajaca Američki obavještajni podaci ukazuju na to da je iransko vodstvo još uvijek uglavnom netaknuto i da nije u opasnosti od kolapsa u skorije vrijeme nakon gotovo dva tjedna neumoljivog američkog i izraelskog bombardiranja, rekla su Reutersu tri izvora. "Mnoštvo" obavještajnih izvješća pruža "dosljednu analizu da režim nije u opasnosti" od kolapsa i "zadržava kontrolu nad iranskom javnošću", rekao je jedan od izvora. Svim izvorima je zajamčena anonimnost kako bi raspravljali o nalazima američkih obavještajnih službi. Obavještajna izvješća naglašavaju koheziju iranskog klerikalnog vodstva unatoč ubojstvu vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hameneija 28. veljače, prvog dana američkih i izraelskih napada na Iran. Izraelski dužnosnici su u privatnim razgovorima također priznali da nema sigurnosti da će rat dovesti do sloma klerikalne vlade, rekao je visoki izraelski dužnosnik za Reuters. Izvori su također naglasili da je situacija na terenu promjenjiva i da bi se dinamika unutar Irana mogla promijeniti. Ured ravnatelja Nacionalne obavještajne službe i Središnja obavještajna agencija odbili su komentirati ove navode. Opširnije 👇 https://net.hr/danas/svijet/americki-obavjestajni-podaci-ukazuju-na-to-da-iranski-rezim-nije-pred-kolapsom-3e673afa-1dda-11f1-936f-9600040c8f8e

🤣