Evo kako je Orban oslovio Dodika Premijer Mađarske Viktor Orban u ponedjeljak je ponovno nazvao Milorada Dodika predsjednikom Republike Srpske unatoč tome što je on osuđen i razriješen s te pozicije, prkoseći tako stajalištima Europske komisije čija je povjerenica Marta Kos u ponedjeljak osudila poteze srpske strane u BiH. Nakon susreta u Budimpešti, Orban je na svome profilu na X-u naveo kako mu je bilo zadovoljstvo susresti se s "predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom". Orban je i ranije poručio kako ne priznaje presudu Suda BiH protiv Dodika zbog nepoštivanja visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta, te ju je nazvao politički motiviranom. Dodik je pak u objavi na X-u napisao kako Mađarska i njezin premijer Orban pokazuju da Republika Srpska ima pouzdane prijatelje. "Prijateljstvo s Mađarskom i Viktorom Orbanom pokazuje da Europa zdravog razuma postoji i da u njoj Republika Srpska ima saveznika". Srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, koja je u ponedjeljak bojkotirala susret s povjerenicom za susjedstvo i proširenje Martom Kos koja je u Sarajevu započela posjetu BiH, kritizirala je Schmidta i Kos navodeći da "neizabrani strani birokrati ne mogu nametati volju suverenim zemljama i demokratski izabranim predstavnicima naroda". https://x.com/PM_ViktorOrban/status/1970158727505256639?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1970158727505256639%7Ctwgr%5E23bff7053d901a5ffae95e0d55bf21e76b5c28f7%7Ctwcon%5Es1_c10&ref_url=https%3A%2F%2Fdirektno.hr%2Feu-i-svijet%2Forbanov-potez-mogao-bi-ozbiljno-naljutiti-bruxelles-evo-kako-oslovio-dodika-380419%2F

PREMIJERU, OVAKO SE RADE GOTOVO SAVRŠENA „TIHA“ POSKUPLJENJA! Kada je prije 19 godina Lidl ulazio na hrvatsko tržište svi su govorili kako će to biti dobar korektiv za cijene. I kako će taj njemački diskonter drastično na bolje promijeniti mišljenje potrošača o trgovinama. Bit će jeftinije, ali i kvalitetnije. Jer, oni su nešto poput konkuretnog im također njemačkog Aldija. Ali, ipak bolji po kvaliteti. Međutim, nije sve išlo baš tako glatko. U početku poslovanja u RH Lidl je imao velik broj prijava (čitaj: reklamacija) kupaca, ali i kazni od strane tadašnjeg Državnog inspektorata. Prije svega zbog (ne)kvalitete proizvoda koji su nudili hrvatskim potrošačima, neisticanja cijena, nedostatka deklaracija na hrvatskom nam jeziku, nepoštivanja Zakona o zaštiti potrošača itd. S vremenom se to, ne baš lijepo, stanje popravilo. Proizvodi u Lidlu postali su kvalitetniji (jer su mnogi upitni inozemni proizvodi zamijenjeni onima iz Hrvatske – op. a.), raznovrsniji, a i uzdrmali su, priznajemo poprilično, i trgovačku sliku i praksu u Lijepoj našoj sa sloganom „Jedna zemlja, jedna cijena“. Logično, to su i domaći i inozemni potrošači i te kako pozdravili (prošle su godine gotovo svi trgovački lanci u RH "položili" sličnu "zakletvu", javno pred potrošačima, s obećanjem kako će biti svuda iste cijene, što su uglavnom i učinili. Istina, sve je bilo po iznimno visokim cijenama (na što su se žalili milijuni stranih turista, ali Bože moj, neka vide kako nam je kada je turistička sezona kod nas – op.a.) Vrijeme, kao i usmjerenje Uprave, s druge pak strane, učinilo je svoje. Danas u Hrvatskoj Lidl, zapravo, više nije "diskonter". Cijene više nisu male, a (po mišljenju potrošača) ni kvaliteta proizvoda više nije kao što je bila. U odnosu na druge slične trgovačke lance imaju ipak jednu pozitivnu prednost koju potrošači cijene: bespogovorno prihvaćaju reklamacije i često ih obeštećuju. Ali, ni ta pozivna slika nije trajala dugo. Danas je hrvatski Lidl, uz Kaufland (ista su poslovna grupacija) i njemački dm – Drogerie Markt, postao sinonim za visoke cijene, posebice u odnosu na susjednu nam i prijateljsku Sloveniju, a o Njemačkoj da i ne govorimo. I više ne cijene jednako svoje kupce u Hrvatskoj kao one u Njemačkoj odakle potiču i gdje im sjedište. S obzirom da živimo u Eurozoni gdje nam je euro zajednička valuta, a poslujemo i kupujemo na kakti jedinstvenom tržištu, za očekivati je onda da nas Lidl barem - ne izrabljuje. Pa da i cijene u Njemačkoj i Sloveniji ne budu i do 50% niže od onih u Hrvatskoj. Jer, konačno, isti su trgovački lanac, isti su prihodi u pitanju, a PDV nije baš toliko veći... Voljeli bi hrvatski potrošači kada bi Lidl uveo i novi slogan: „Moja zemlja, moja cijena, moja EU“ aludirajući na jedinstvenost cijena i u Njemačku odakle potiču, kao i u Hrvatskoj, Sloveniji... I, usput rečeno, neka ne serviraju priče koje više niti mala djeca ne prihvaćaju kao izgovor o „zlim dobavljačima“, velikoj kilometraži, razvedenoj državi, logistički zahtjevnim područjima, skupljoj radnoj snazi itd. Baš kao što ne želimo ni "puzajuća" poskupljenja koja nam serviraju na tjednoj bazi, a da gotovo mnogi nisu niti svjesni toga. I dalje ne vjerujete? Onda pogledajte ovo kao očiti dokaz te tvrdnje. Predstavljamo primjer konzervirane tune u suncokretovom ulju koja je 10. veljače koštala 2,29 €, tjedan dana poslije 2,39 €, da bi jučer, 3. ožujka, ta cijena bila dodatnih deset euro centi skuplja! Dakle, za tri tjedna dok svi govorili o visokim cijenama i bojkotu trgovačkih lanaca, ta je tuna poskupjela s 2,29 na 2,49 €! Drugim riječima, tjedno je postajala skuplja za 3 %!!! I to tiho, tiho, gotovo ispod radara. Ali ne i ispod našeg! Jer imamo najbolju mrežu „inspektora“ na terenu, onu - potrošačku! Koja sada i putem naše aplikacije https://haloinspektore.eu prati kretanje cijena i snima stanje na hrvatskom tržištu. Da, da: provalili smo i Lidl! Isti onaj koji očito zavarava potrošače raznim akcijama i marketinškim pričama, a istovremeno nam tiho, gotovo podlo i pohlepno, serviraju – tjedna sitna, ali bitna poskupljenja! Vjerujemo kako će ovo pročitati i premijer Andrej Plenković te će se konačno javno zapitati: „Tko to sabotira Vladu RH s poskupljenjima?!“ Možda mu sada, konačno, netko od njegovih jako dobro plaćenih suradnika poput ministra gospodarstva ili nekog ravnatelja brojnih državnih agencija, ukaže na ovaj dokaz koji javno objavljujemo. Samo, jadno je to i tužno, ako pored svih institucija i Vlade RH, potrošači moraju odlično plaćenim državnim dužnosnicima ukazivati na probleme s kojima se susreću na tržištu koje po službenoj dužnosti (kao) nadziru tijela javne vlasti. Jer, očito je i na ovom primjeru kako „sit gladnom ne vjeruje“. A u Hrvatskoj su, prije svega umirovljenici, ovršeni i blokirani, mnogi gladni jer ne mogu živjeti sa četiri (4) eura dnevno koliko im ostane kada plate sve obveze, skupe lijekove i sve skuplje režije, pa moraju živjeti od akcije do akcije na kojima se, zapravo, i dalje nude – kontinuirana tiha, puzajuća poskupljenja (vidi slike). Koje nitko osim nas, izgleda, ne nadzire. E, Andrej, Andrej... Sramotno i jadno je to. #Lidl #tuna #poskupljenja #

EVO DOKAZA Stalno govorimo. Gotovo vičemo: „Dokle god budete kupovali, trgovcima (i svima s njima u lancu od proizvođača, distributera do logistike...) dajete za pravo da podižu cijene. Dajete im legitimno pravo napuhivanja cijena“. JER MEĐU I DALJE KUPUJU! I bojkotiraju bojkot kupovine. I kupovinom npr. u Konzumu daju za pravo njima da podižu cijene. Ili ne spuštaju. Kako god to rekli, smisao je isti. Ne vjerujete? Imamo dokaz. Rast cijena u Konzumu u vrijeme općeg bojkota i tjednog bojkota kupovine u Konzumu ne pokazuje značajnija sniženja. Čak i uz njihova „zaključavanja“ i tjedne akcije (one su, ako niste znali, samo privremenog i marketinškog karaktera!) i navodnih brojnih „sniženja“. To je potvrdila i Hrvatska narodna banka koja je u analizi mikrocijena Konzuma utvrdila kako „frekvencija promjena cijena ne pokazuje značajno snižavanje“, a što se lijepo vidi i na grafikonu u prilogu. K tome, „kada se proizvodi svrstaju u kategorije potrošnje u veljači, siječanjska inflacija hrane prije i poslije bojkota je – gotovo ista“. Prevedeno za one koji ne razumiju: Konzum nije snizio cijene, niti će to činiti. A zašto bi? Jer, vi i dalje kupujete. Deklarativno se mnogi izjašnjavaju za dnevne, tjedne, mjesečne, pa čak i polugodišnje bojkote, a onda mrtvo-hladni odu i pokupuju sve što mogu. I gdje stignu. Čime pogaze sve to što su mislili, rekli, tvrdili i željeli, ali samo – deklarativno. Poznato je kako je "licemjerje u Hrvata" svakodnevna stvar. Od političara do građana koji su spremni potrošiti i zadnji cent ne bi li otišli na doček sportaša, koncert neke pjevaljke ili se počastiti za pričest, odnosno krizmu kao da dan poslije ne postoji. Pa makar poslije ne imali što za jesti. Ali, zato smo glasni po birtijama, kafićima, na obiteljskim okupljanjima i poslovnim okruženjima… Zato, neka se samo kupuje. I dalje. Neka se bojkotira bojkot kupovine i potrošnje. Vjerujte onima koji imaju i koji sabotiraju bojkot. I sve nas. I dalje će cijene divljati, a mnogi će kmečati i plakati kako nas nitko ne voli, nitko ne cijeni, nitko ne razumije. I, kako je kriva Vlada RH koja ništa nije poduzela. 😉 A, Bože mili, zašto bi kada joj punimo državnu riznicu kupujući i trošeći?🤗 Kada će umirovljenicima pred Uskrs i lokalne izbore dati „dodatnih“ 15-16 eura više na mirovinu od 300-400 eura, kada će vam dijeliti recepte za kiflice i kako kuhati kruh. A mnogi će i dalje samo cmoljiti, kukati… Pa onda neka kukaju i dalje. Očito da je nekima ipak dobro. Nekima svakako jeste, a neki samo glume. I pljuckaju po na nama. I onima koji bojkotiraju kupovinu na tjednoj ili dnevnoj razini. „Sretno vam bilo bojkotiranje,“ kažu oni javno i smiju nam se u lice. ***** Vi i samo vi odlučujete: kupiti ili ne kupiti. Mi ne kupujemo kada je #bojkot. Ne činimo to. Niti gazimo svoju riječ (ma što pisali, radili i govorili protiv nas). I ne, nismo ničija politička ispostava niti smo bliski s bilo kojom političkom opcijom. Mi smo samo – potrošači. Koji svaki dan osjećaju što znači živjeti u vremenu divljanja cijena, inflacije, političkog licemjerja, nepotizma i elitizma, korupcije koja nagriza sve pore društvenog i gospodarskog života. I bez imalo odgovornosti. Jer, većina šuti. I ne bojkotira više. Bogati se još više bogate, a siromašni postaju još siromašniji. Valjda nam tako i treba. Mi ćemo bez obzira na to u petak, 28.2.2025. bojkotirati. SVE! I bit ćemo dio, ovaj put, i pokreta pod nazivom „Economic Blackout Day". Ne dajte svoje novce bez obzira na sve pritiske, izazove, popuste i akcije. I točka. Ali, bit će kako vi želite... #bojkot #nedamosvojenovce Izvor: HNB

ZAŠTO ZAGREBAČKA BANKA ODBIJA ZAHTJEVE POTROŠAČA? Potrošačka platforma „Halo, inspektore“ zatražila je da se zbog povećanih životnih troškova i inflacije uvede podizanje gotovine na svim bankomatima poslovnih banaka u Hrvatskoj bez naknada za bilo koju banku. Takva praksa bila je uvedena i tijekom pandemijskog razdoblja što je među potrošačima bilo ocijenjeno odličnom ocjenom. Takvu praksu, uostalom, imaju i Nizozemci koji imaju jedinstvenu mrežu bankomata i nalaze se na 24. mjestu po broju bankomata u EU sa samo 34 bankomata na sto tisuća stanovnika. Najviše bankomata po „glavi stanovnika“ imaju Austrija – 169, zatim Portugal - 161, dok je „malena“ Hrvatska na visokom trećem mjestu sa čak 126 bankomata na 100 tisuća stanovnika!?! Takav potez dosta bi značio osiromašenim građanima i poduzetnicima. To bi u konačnici doprinijelo i smanjivanju troška održavanja bankomatske infrastrukture, a na što su se brojne hrvatske banke do sada i te kako izvlačile kod poskupljenja svojih usluga. Te zahtjeve podržao je i guverner HNB-a sa svojim suradnicima što je i javno izrekao pred novinarima nakon našeg dvosatnog sastanka s njima u petak popodne: „To je dobra ideja. Svakako bi dovela do smanjenja troškova i bankomatske mreže dio čega bi se onda mogao preliti i na potrošače kroz manje cijene. Nema potrebe da idemo u shopping centre i da tamo ima osam bankomata, ako tamo može biti jedan za sve,“ izjavio je Boris Vujčić pred novinarima. Na sastanku s guvernerom HNB-a i njegovim najbližim suradnicima ponovili smo i zahtjeve potrošača još iz 2023. godine za odustajanje od poskupljenja naknada banaka. Što je, uostalom, nedavno nakon početka naših bojkota zatražio i od HNB od Hrvatske udruge banaka. Erste, OTP banka i Addiko su to prošli tjedan i najavili. Međutim, najveće banke poput Zagrebačke i Privredne banke, te RBA i HPB-a to nisu još učinili. A ZABA je čak to i odbila s obrazloženjem da su oni svoju naknadu podigli s početkom ove godine! Pitali smo Zagrebačku banku zašto su poskupjeli i kolike su im naknade koje su podigli pod raznim izgovorima, te niz drugih pitanja vezana uz njihovo poslovanje. Evo što su nam odgovorili: „Zagrebačka banka ne naplaćuje naknadu za podizanje gotovine na svojim bankomatima imateljima kartica ostalih banaka iz Hrvatske, već tu naknadu naplaćuje banka izdavatelj svojim klijentima. Zagrebačka banka nema informaciju koliko ta naknada iznosi. Naknada za podizanje gotovog novca karticama inozemnih izdavatelja na bankomatima Zabe iznosi 5,31 EUR po transakciji, što nije izolirana praksa u usporedbi s drugim zemljama. Razlog tome su visoki troškovi infrastrukture bankomata. Početkom 2025. godine promijenili smo naknade za svoje usluge u poslovanju s građanima na način da smo neke naknade smanjili, neke povećali, a neke ukinuli. Prije promjene naknada početkom 2025.godine, zadnja promjena naknada paketa usluga za građane provedena je 2007. te za dio usluga 2019. godine. Od tada su se značajno promijenile tržišne okolnosti koje su dovele do potrebe za usklađivanjem naknada, kao što su: kumulativna inflacija, značajan rast operativnih troškova poslovanja (u četverogodišnjem razdoblju porast troškova poput poštarine – 77 %, režija – 92 %, prijevoza i zaštite novca – 161 % i IT troškova – 41,5 %). Također, u razdoblju od 2007. godine do danas imali smo i značajna kapitalna ulaganja u sigurnost, unaprjeđenje proizvoda i usluga koja premašuju 90 milijuna EUR. U portfelju individualnih klijenata Zagrebačke banke prosječna cijena paketa koju klijenti plaćaju iznosi 5,9 EUR (poveznica na pakete za građane). Prosječna mjesečna naknada za paket usluga i proizvoda koju plaćaju pravne osobe iznosi 12 EUR (poveznica na pakete za pravne osobe). Naknade su zadnji put povećane početkom 2025.godine i od tada klijenti prosječno na mjesečnoj razini za paket usluga plaćaju 1,6 EUR više. Naknade za pakete usluga za građane nisu mijenjane od 2007. odnosno od 2019. godine za dio usluga. Udio cijena paketa bankarskih usluga u prosječnoj plaći u RH danas je manji nego u 2007. godini; 2007. iznosio je od 0,62 % do 1,86 %, a danas taj udio iznosi od 0,44 % do 1,28 %. Prosječna mjesečna naknada u 2022. godini iznosila je 8 EUR po klijentu, dok je 2023. godine prosječan mjesečni iznos naknade po klijentu bio 7,2 EUR. Iako zakonsko rješenje još nije doneseno, Zagrebačka banka ukinula je naknadu za ugovaranje i vođenje za sve Osnovne račune građana, što znači da od siječnja 2025. klijentima pružamo mogućnost primanja redovitog dohotka, mirovine i ostalih primanja bez naknade. U sklopu Osnovnog računa klijenti besplatno mogu koristiti: tekući račun s debitnom karticom, on-line bankarstvo (m-zaba ili e-zaba), isplatu gotovine u poslovnici (jedna transakcija mjesečno) te podizanje gotovine na bankomatu uz neograničen broj transakcija, koje je bilo besplatno i prije ove promjene. Naknada za Osnovni račun do ove promjene iznosila je 1,99 EUR mjesečno,“ odgovorili su iz Zagrebačke banke. I dalje ostaje nejasno zašto ne odustaju od povećanja naknada kada znamo da će dioničari Zagrebačke banke 26. ožujka 2025. odlučivati o isplatama dividende iz prošlogodišnje dobiti u visini od 1,4 eura po dionici. S time da je Nadzorni odbor banke predložio da se lanjska neto dobit u iznosu od 448,3 milijuna eura isplati kao dividenda, a samo 1,3 milijuna eura ostavi u zadržanu dobit. Uz to predloženo je da se svakom članu Nadzornog odbora isplati po 79,66 tisuća eura kao naknada za rad, pri čemu se povećava postotak onima članovima Nadzornog odbora „koji obavljaju specifične dužnosti“, uključivo „pravo na putne i s time povezane troškove“. Inače, bruto bonusi za rad članova Uprave ZABA-e kreću su od 89 do 180.000 eura dok je prošle godine predsjednik Uprave Ivan Vlaho dobio bonus od 800.000 eura (uz 182.000 eura koje je imao za auto, zatim za dopunsko, mirovinsko i životno osiguranje i drugo), dok mu e plaća bila 367.177 eura. To znači da mu je plaća bila nevjerojatnih 113.000 eura bruto! Raspon godišnjih bruto plaća drugih sedam članova Uprave Zagrebačke banke kretao se od 128.464 i 231.805 eura. Potrošači, odnosno korisnici usluga Zagrebačke banke traže da u takvim uvjetima odličnog poslovanja, banka odustane od povećanja svojih naknada, sve što je do sada naplatila vrati klijentima banke te snosi dio tereta inflacije i rasta troškova života i poslovanja u Republici Hrvatskoj. U suprotnom su spremni na poduzimanje aktivnosti prema Zagrebačkoj banci što bi nanijelo ne samo reputacijsku štetu (koja je već nastala) već i ozbiljnije financijske štete u poslovanju tijekom narednog razdoblja. Problem kada bankari „odlijepe“ od stvarnosti, kada profit i pohlepa budu važniji od društveno odgovornog ponašanja, morala i socijalne osjetljivosti te svojim naknadama (bez PDV-a i poreza na ekstra dobit) „deru“ čak i najsiromašnije slojeve društva, već je viđen u povijesti. Tada zbog nepoduzimanja kvalitetnih zaštitnih mehanizama u korist potrošača „stradaju“ i vlade, i parlamenti, i bankari. Ali, ovi se potonji, u pravilu, ipak izvuku s manjom štetom nego građani. Koje gule gdje god stignu. Kao i sada. #ZABA #HNB #dobit #bonusi #bojkot #reputacijskašteta (Ilustracije: RTL, Forbes)

#bojkot #plodine #hrvatska #trgovine #pekare 🇭🇷

SUTRA, u četvrtak, 13.2.2025. s početkom u 12 sati u konferencijskoj dvorani hotela Diplomat održat će se konferencija za medije u svezi najavljenog BOJKOTA pekarnica i svih pekarskih proizvoda u i na svim prodajnim mjestima Hrvatske. Na konferenciji će se posebno obratiti i predstavnik inicijatora bojkota pekarnica i učenika Prirodoslovne škole Vladimir Prelog. Ujedno ćemo pojasniti zašto će petak opet biti DAN BOJKOTA kupovine u svim trgovinama i trgovačkim centrima te tržnicama. #pekarnice #burek #kifla #kruh #bojkotidedalje #trgovine #tržnice

MINISTRE, ŠTO SE ČEKA? O ovome se u Hrvatskoj šuti. Nešto se pričalo, pisalo, objavljivalo, a onda se – zašutjelo. Neshvatljivo. Nedopustivo. Evo i zašto. Od 1. travnja 2025. u Italiji će jedna naljepnica postati obavezna za označavanje proizvoda pogođenih „shrinkflacijom“, praksom proizvođača koji smanjuje količinu/veličinu proizvoda bez istovremenog snižavanja njegove cijene. „Krenuli smo u to kako bismo zaustavili „shrinkflaciju“. Italija je, zajedno s Francuskom, među prvima u Europi uvela propise za suzbijanje te pojave. Još jednom smo prednjačili u inovativnosti zaštite potrošača i na to smo posebno ponosni,” izjavio je u prosincu prošle godine talijanski ministar poduzetništva i proizvodnje Adolfo Urso. Mjera koju je uvela talijanska vlada radi zaštite potrošača mogla bi dobiti neočekivan udarac, odnosno Europska unija mogla bi pokrenuti postupak protiv Republike Italije jer nije poštivala pravila EU-a kojih se treba pridržavati pri mijenjanju propisa koji mogu ograničiti jedinstveno europsko tržište. Vidjet ćemo kako će to završiti. Francuska je, međutim, odigrala proceduru po pravilima i ima nacionalnu mjeru s kojom štiti francuskog potrošača od ove štetne pojave. „Shrinkflacija“ je već neko vrijeme praksa i na našem tržištu - od pakiranja prehrambenih proizvoda do deterdženata, sredstava za čišćenje itd. Takvi su proizvodi izgledom isti kao i prethodno kupljeni, ali su manje težine ili niže kvalitete. Sjetite se, uostalom, i kruha našeg svakdašnjeg: prvo je bio 1 kg, zatim 750 g, pa 600 g, ubrzo iza toga 500 g, da bi se sada štruca prodavala po cijeni 1 kg za samo 400 grama!!! Jedna od najvećih prijevara potrošača u Hrvatskoj. Smanjen PDV, smanjena težina (i kvaliteta!), a cijena porasla… Najslikovitiji primjer „shrinkflationa“ na hrvatski način. Sam izraz „shrinkflation“ nastao je spajanjem engleskog glagola „shrink“ (ograničiti) i imenice „inflation“ (napuhavanje), a ukazuje na praksu smanjenja količine ili kvalitete proizvoda uz nepromijenjenu cijenu. Na taj način se podiže cijena proizvoda bez izravnog povećanja troškova proizvodnje. Melonijeva vlada, kako bi se suprotstavila rastu cijena (a on je prema zadnjem izvještaju Eurostata među najnižim u EU – 1,7%!) uvela je mjeru u svoj zakon o tržištu i tržišnom natjecanju, koji je parlamentu usvojio 12. prosinca 2024. Tako će od 1. travnja 2025. proizvođači koji stavljaju u prodaju robu široke potrošnje čija je količina smanjena, a prethodno pakiranje je ostalo nepromijenjeno, dok je cijena po jedinici mjere povećana, obvezuju se na davanje tih informacija potrošačima posebnom naljepnicom na prodajnom pakiranju. Tako će na prednjoj strani pakiranja, odnosno na odgovarajućoj naljepnici na proizvodu, u razdoblju od šest mjeseci od datuma stavljanja na tržište „shrinkanog“ proizvoda morati stajati tekst: "Ovo pakiranje sadrži proizvod manje …. (nečega) nego X (mjerne jedinice) u usporedbi s prethodnom količinom». U Hrvatskoj se o tome samo priča, ali nitko ništa ne poduzima. Eto, sad imamo konkretne primjere država članica EU koje konkretno reagiraju na pojave na tržištu koje utječu na prava njihovih potrošača. Predlažemo resornom ministru Šušnjaru u čijem je portfelju zaštita potrošača da njegove službe HITNO prouče primjer Italije i Francuske … Pa ne moramo uvijek izmišljati neka nova rješenja. Što prije to bolje jer se s ovakvim zapuštenim stanjem sa zaštitom potrošača u Hrvatskoj ne „šrinkaju“ samo proizvodi, već i prava potrošača. (Na slikama: primjer očite „šrinkflacije“ na koju nitko, osim potrošača, ne reagira) #shrinkflation #bojkot #ministar #Italija #Francuska #Meloni #Urso

🇭🇷 #bojkot #Konzum #trećidan #TrgovačkiLanac

BOJKOT JE USPIO Bojkot je sredstvo iskazivanja otpora, neslaganja. Ima veliku snagu, pokreće na akciju i traži hitan zaokret u ponašanju onih protiv kojih je usmjeren. Prvi bojkot potrošača u Hrvatskoj ujedinio nas je, osvijestio, potrošačima je dao glas, smanjio je ukupnu potrošnju i pokrenuo je reakciju. Bojkot je uspio, što god vam s druge strane rekli. Bojkot je uspješno poslužio kao megafon - svi su istovremeno obaviješteni i uključeni. Potrošači su pozvani na akciju. Trgovci (i svi u lancu do proizvođača) kao i pružatelji usluga su pozvani na reakciju. Država (nadležna ministarstva, agencije, inspekcije i HNB) je prozvana zbog neprovođenja pravovremenih mjera za suzbijanje inflacije i dopuštanja sveopćeg nereda na tržištu. Bojkot, naravno, ima i svoju slabost - on je alat trenutnog, privremenog pritiska. Treći petak općeg bojkota nije mogao postići masovnost prvog, ali je svejedno dao dobre rezultate. Učinak prvog i drugog petka u bojkotu prelio se i na smanjenu potrošnju sljedećih dana. Kroz tri tjedna, od prvog petka u bojkotu do ponoći trećeg petka u bojkotu potrošili smo ukupno 108 milijuna eura manje, od toga samo u tri petka 75 milijuna eura manje. Od 19 promatranih dana u 16 dana je zabilježen pad potrošnje. To je efekt bojkota petkom. Zato nismo obeshrabreni. I ne odustajemo. Najveći apsolutni pad (vrijednost računa) je zabilježen u Zagrebu, zatim u Splitu, Osijeku, Rijeci, Zadru, Varaždinu, Puli, Karlovcu, Slavonskom brodu, Čakovcu. Pozdravljamo i Valpovo, Komižu, Požegu, Čazmu, Slatinu, Donju Stubicu, Labin, Zaprešić, Ivanec, Zabok i druge koji su zabilježili najveći pad potrošnje. Moramo promijeniti svoje ponašanje, smanjiti potrošnju. Dok god kupujemo više od potrebnog, dok god kupujemo samo zato što imamo priliku, cijene neće pasti pa si mnogi uskoro neće moći priuštiti niti ono što im je neophodno. Intervencije koje su uslijedile nakon bojkota - zamrzavanje cijena nekih proizvoda na određeni rok, kao i bezbrojne akcijske ponude i sniženja - samo su gesta, nikako rješenje za situaciju koja je na svim razina zapravo dramatična. Zamrzavanje cijena na kraći rok i privremeni popusti neće dovesti do zaustavljanja rasta cijena, njihove stabilizacije i to jako dobro znaju svi koji se trebaju uhvatiti u koštac s ovim problemom. Neviđenim marketinškim aktivnostima trgovački lanci u samo nekoliko dana stvaraju nevjerojatan pritisak na potrošača, ostavljajući dojam da je sada odjednom sve na policama povoljnije, na akciji, s popustom, zamrznuto. To je, naravno, lažni dojam, smanjivanje štete i popravljanje imidža trgovaca. Ta „velikodušnost“ u popustima, akcijskim cijenama i drugim „šarenim bombonima“ otvara pitanje kako se sada može sniziti cijena tolikog broja proizvoda za 20, 30, 50 posto, a nije se moglo i prije bojkota?! Bojkot hrvatskih potrošača postigao je dva cilja: (1) dokazali smo da potrošači imaju kolektivnu snagu, mogu se solidarizirati, mobilizirati, zauzeti za sebe; (2) problem enormnog rasta cijena i općeg grabeža nabili smo na nos svima koji su stvorili taj problem i koji su ga trebali spriječiti i izazvali smo reakciju. Treći cilj još nije ostvaren – zaustavljanje rasta cijena i stabilizacija. To će morati ostvariti oni koji su na izborima dobili (naše?) povjerenje. Podsjetimo, potrošači još čekaju odgovor trgovaca (a čeka ga i ministar financija - op.a.) zašto su zapravo cijene proizvoda kojima je PDV skinut na 5 % od tog trenutka do danas rasle, za neke proizvode i više od 40 %. U tom odgovoru krije se i odgovor na pitanje zašto su uopće cijene svega u Hrvatskoj toliko rasle. Odgovor je grabež (gramzivost, jagma, pohlepa, oportunizam), samo ga još nitko nije glasno rekao ministru. Potrošači ne traže kratkotrajne akcije kojima je jedina svrha smiriti strasti. Potrošači traže promjenu ponašanja trgovačkih lanaca (i onih koji ih nadziru) na hrvatskom tržištu koje će rezultirati zdravom konkurencijom i prestankom ovog grabeža. Zato platforma "Halo, Inspektore" nastavlja svoju misiju za pravednije cijene, poštenije trgovačke prakse i jači nadzor tržišta. https://www.facebook.com/halo.inspektore #bojkot #grabež #pohlepa #oportunizam #megafon #potrošači #PDV #HNB #ministarstva (Hvala za ilustraciju: PlayStationGamePlay)

"KONZUM" 🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷 Danas je počeo tjedni #bojkot trgovačkog lanca Konzum. Negdje je to počelo s praznim, negdje s polupraznim, a negdje punim marketima . Video koji nam je poslao Pčelarstvo Žepić pokazuje kako je to danas u Super Konzumz u Brckovljanima (Zagrebačka županija). A kako je to kod vas? #BOJKOT #KONZUM #cijene #poskupljenja #Hrvatska

MOŽEMO I JAČE U dva tjedna milijun računa i 80.155.250,15 € manje. Možemo i jače. Petak, 07.02. opći bojkot svih oblika kupovine. #BOJKOT #nedamsvojenovce

PALA ODLUKA ["Halo inspektore" objavio rezultate ankete: Evo koji će se trgovački lanac bojkotirati na sedam dana] 🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷 „KONZUM“ JE PRVI Potrošači su u najvećem broju glasno i jasno izrazili zahtjev da se, osim ponavljanja jednodnevnog bojkota svih oblika kupovine petkom, provode i bojkoti trgovačkih lanaca u trajanju od tjedan dana. Bilo je i drugih zanimljivih prijedloga, no navedeni su bili u većini. Slijedom toga, jednodnevni bojkot svih oblika potrošnje ponavlja se i upetak, 7. veljače 2025. od 00-24 sata. Što se tiče tjednog bojkota trgovačkih lanaca, potrošači su u anketi na platformi Halo, inspektore odlučili koji će trgovački lanac prvi bojkotirati na tjedan dana, počevši od subote, 8. veljače 2025. Anketa je najtransparentniji alat izjašnjavanja koji smo u ovom trenutku imali na raspolaganju. Anketa je provedena u vremenu od 00-24 sata dana 5. veljače 2025. Na žalost, tijekom razdoblja glasanja dva puta je zbog velikog odziva došlo do pada servera, te je istoga dana i teleoperater HT imao telekomunikacijskih problema koji su otklonjeni oko 13 sati. Zbog navedenih razloga pristup anketi nije bio moguć više od pet sati, što je dijelom utjecalo na reprezentativnost. No, bez obzira na spomenute okolnosti, zabilježeno je UKUPNO 211.638 GLASOVA OD 144.732 GLASAČA. Odlukom potrošača prvi trgovački lanac koji ćemo bojkotirati tjedan dana, OD SUBOTE, 8. VELJAČE DO PETKA, 14. VELJAČE 2025. JE „KONZUM“. . Lista trgovačkih lanaca koja je nastala na ovaj način, voljom svih koji su sudjelovali u anketi, referentna je za sljedeće tjedne bojkote. Nastave li se prosvjedi potrošača protiv previsokih cijena i postojećih trgovačkih praksi tjednom dinamikom, nakon prvog tjedna i prvog trgovačkog lanca, svaki slijedeći tjedan potrošači će bojkotirati trgovački lanac prema redoslijedu s ove liste, kako su sami odredili. Potrošač može promijeniti svoje ponašanje, svoje preferencije i sklonosti. Uskratiti povjerenje. Smanjiti potrošnju. To je njegov alat na tržištu. I sada se učimo zajedno kako ga koristi u zaštiti svojih interesa. 🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷 https://potrosaci.eu #bojkot #bojkotidedalje #Konzum #HaloInspektore