Pesquisar

Conhece novas pessoas, cria novas ligações e faz novos amigos

route66

adicionou uma fotografia

2026-09-22 13:59:00 Público

CIOS-OVA ENERGANA U SISKU: KAKO JE PROJEKT NASTAJAO, TKO JE STVARAO PREDUVJETE I GDJE SMO DANAS Projekt CIOS-ove energane u Sisku nije nastao preko noći. Njegovi korijeni sežu u vrijeme transformacije nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak, a njegov današnji oblik rezultat je procesa koji se proteže kroz više političkih mandata, više razina vlasti i više različitih upravnih postupaka.
Kako je projekt tijekom godina dobivao prostor, zemljište i dozvole?
1. Sve počinje na prostoru bivše Željezare
Današnja Južna industrijska zona nastala je na prostoru nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak. Nakon stečaja i višestrukih pokušaja privatizacije, prostor se postupno fragmentirao između različitih privatnih vlasnika i Grada Siska.
Službeni prostorni plan Gospodarske zone Sisak-jug iz 2015. već tada izrijekom bilježi plan C.I.O.S. grupe za izgradnju energetskog postrojenja. Kao moguća lokacija navodi se prostor na kojem je djelovao Felis Produkti, na k.č. 1853/1. U dokumentu se navodi i da bi se goriva frakcija dobivena iz procesa recikliranja mogla koristiti za proizvodnju električne i toplinske energije.
To je važno jer pokazuje da ideja energane nije nastala 2020. ili 2021., kada je javnost prvi put intenzivnije čula za projekt. Ona je u prostorno-planskoj dokumentaciji evidentirana mnogo ranije.
Još je važnije da su Felis Produkti i CIOS već tada bili povezani. CIOS je početkom prošlog desetljeća u Hrvatskoj imao Felis Produkti među svojim društvima.
Sam Felis bio je izdanak nekadašnje Željezare: bivša ljevaonica Željezare od 2002. poslovala je kao Felis Produkti.
Drugim riječima, put prema današnjoj lokaciji energane vodio je kroz raspad nekadašnjeg industrijskog sustava, privatizaciju njegovih dijelova i postupno okrupnjavanje prostora od strane privatnih gospodarskih subjekata.
2. CIOS-ov projekt dobiva konkretnu građevinsku dozvolu 2017.
Ključna godina je 2017.
CIOS Energy podnio je 26. siječnja 2017. zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije.
Grad Sisak, odnosno njegov nadležni upravni odjel, izdao je 14. veljače 2017. građevinsku dozvolu, koja je postala pravomoćna 10. ožujka 2017.
Dozvola se odnosila na k.č. 1853/1, 1853/4, 1861/7 i novoformiranu česticu 1853/2, nastalu povezivanjem dijelova drugih parcela.
To je bitna činjenica: građevinska dozvola za kogeneracijsko postrojenje postojala je prije nego što je 2020.–2022. proveden novi postupak procjene utjecaja na okoliš za veći projekt energane.
I sama studija utjecaja na okoliš to potvrđuje. U njoj CIOS navodi da je prvotno projektirao energanu kapaciteta do 3 tone goriva na sat, a potom odlučio pokrenuti projekt većeg kapaciteta.
Dakle, nije riječ jednostavno o tome da je 2021. netko „dobio dozvolu za spalionicu“. Postojao je raniji projekt kogeneracijskog postrojenja, a zatim je pokrenut postupak za znatno veći zahvat.
3. Što se promijenilo?
Projekt koji se danas naziva SINERGIJA predviđa energanu za energetsku oporabu neopasnog otpada i biomase.
Prema dokumentaciji projekta, maksimalni godišnji kapacitet iznosi 146.500 tona, uz planiranu električnu snagu od približno 18 MW i toplinsku snagu od 20 MW. CIOS projekt opisuje kao postrojenje za oporabu goriva iz otpada postupkom R1.
U službenoj dokumentaciji Ministarstva navodi se ulazna nazivna snaga od 60 MW, proizvodnja oko 18,5 MW električne i 20 MW toplinske energije te godišnji kapacitet oporabe do 146.500 tona.
To je upravo točka oko koje se javna rasprava često pretvara u terminološki spor.
CIOS koristi izraz „energana“, dok protivnici koriste izraz „spalionica“.
Tehnički, riječ je o postrojenju za energetsku oporabu otpada postupkom R1. U javnom prostoru naziv „spalionica“ koristi se zato što se otpad termički obrađuje radi dobivanja energije.
Za građane je pritom važnije od samog naziva pitanje: što će se dovoziti, u kojoj količini, odakle će dolaziti, kako će se kontrolirati ulazni materijal i kako će se kontrolirati emisije i ostatak procesa.
4. 2020.–2022.: nova procjena utjecaja na okoliš
CIOS Energy je 13. ožujka 2020. podnio Ministarstvu zahtjev za procjenu utjecaja projekta na okoliš.
Studija je 2021. upućena u javnu raspravu.
Rasprava je trajala od 2. do 31. kolovoza 2021., a javno izlaganje održano je 17. kolovoza.
I tu se prvi put vrlo jasno vidi organizirani građanski otpor projektu.
Primjedbe su službeno podnijeli, među ostalima:
• Građanska inicijativa „Siščani ne žele biti Smetliščani“
• Zelena akcija
• pojedini građani i stručne osobe.
Sisačko-moslavačka županija evidentirala je te primjedbe i proslijedila ih izrađivaču studije i investitoru.
Dakle, protivljenje projektu nije naknadno izmišljeno zbog političkih razloga. Postoji dokumentirani građanski otpor već u samom postupku procjene utjecaja na okoliš 2021. godine.
5. Ministarstvo 2022. projekt proglašava prihvatljivim za okoliš
Nakon postupka procjene utjecaja na okoliš Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je 24. veljače 2022. rješenje kojim je zahvat proglašen prihvatljivim za okoliš, uz propisane mjere zaštite okoliša i program praćenja.
To je jedan od najvažnijih trenutaka u cijeloj priči.
Građanska inicijativa i Zelena akcija protivile su se projektu, ali postupak je završen rješenjem Ministarstva kojim je zahvat prihvaćen uz određene uvjete.
To, međutim, nije isto što i uporabna dozvola niti znači da je postrojenje već izgrađeno ili da može raditi bez drugih potrebnih akata.
Upravo tu treba biti precizan.
6. Politički kontekst: 2017. godina
Građevinska dozvola izdana je 2017., u vrijeme kada je u Sisku gradonačelnica bila Kristina Ikić Baniček (SDP), dok je na čelu Sisačko-moslavačke županije bio Ivo Žinić (HDZ).
Na lokalnim izborima 2017. Ikić Baniček osvojila je 46,06 posto u prvom krugu, a Franjo Šaban 30,15 posto. U Gradskom vijeću SDP-ova koalicija imala je 12 vijećnika, HDZ-ova 11, a Most 2.
Međutim, iz činjenice da je građevinsku dozvolu izdao Grad Sisak ne treba automatski zaključivati da je tadašnja politička vlast „glasala za spalionicu“. Građevinska dozvola je upravni akt koji se izdaje u zakonom propisanom postupku, a ne politička odluka Gradskog vijeća.
To je važna razlika ako želimo napraviti ozbiljnu rekonstrukciju odgovornosti.
7. Grad nije samo izdavao akte – zemljišna politika je također stvarala preduvjete
Druga je priča raspolaganje zemljištem.
Grad Sisak je godinama razvijao Južnu industrijsku zonu kao prostor za privlačenje investicija. Još je 2006. Gradsko vijeće usvojilo projekt Južne industrijske zone, s ciljem stavljanja velikih, infrastrukturno opremljenih parcela na raspolaganje investitorima.
Dio prostora u međuvremenu je prešao u privatno vlasništvo, a CIOS je u zoni postupno okrupnjivao svoje zemljište.
Važan je i događaj iz 2023. godine.
Gradsko vijeće tada je prihvatilo ponudu CIOS Energyja za kupnju gradskih parcela k.č. 1808/4 i 2657/1, a vrijednost ponude iznosila je 346.000 eura. Ponuda je bila najviša na javnom natječaju.
To je učinila gradska vlast Kristine Ikić Baniček.
Dakle, kada danas govorimo o zemljištu na kojem CIOS razvija projekt, treba razlikovati:
a) zemljište koje je CIOS stekao ranije kroz privatizacijske i vlasničke procese bivšeg industrijskog kompleksa,
b) zemljište koje je bilo u vlasništvu Grada Siska,
c) zemljište koje je Grad prodao CIOS Energyju 2023.
Za ovu treću kategoriju dokumentacija je vrlo jasna.
Za prvu kategoriju javno dostupni izvori potvrđuju vezu CIOS-a, Felis Produktija i prostora bivše Željezare, ali za potpunu rekonstrukciju svake pojedinačne transakcije trebalo bi napraviti zemljišnoknjižni slijed svake čestice, od početnog vlasnika do današnjeg CIOS-a. To je zaseban istraživački posao i ne bih ga zaključivao samo na temelju novinskih članaka.
8. Promjena vlasti 2025. mijenja politički odnos prema projektu
Na lokalnim izborima 2025. dogodila se velika promjena.
Domagoj Orlić (HDZ) izabran je za gradonačelnika Siska u prvom krugu s 58,03 posto glasova, dok je Kristina Ikić Baniček (SDP) dobila 35,34 posto.
U Gradskom vijeću HDZ-ova koalicija osvojila je 13 od 21 mjesta, SDP-ova koalicija 7, a jedno mjesto pripalo je listi Zorana Sertića.
Nakon promjene vlasti odnos prema industriji otpada postao je jedno od politički vidljivih pitanja.
Nova gradska vlast posebno je kritizirala prethodnu vlast zbog načina na koji je raspolagala gradskim zemljištem i zbog razvoja industrije otpada.
9. I tu dolazimo do današnje situacije
U 2026. projekt više nije samo papir.
CIOS je počeo pripremne radove na lokaciji. Index je u kolovozu 2026. izvijestio o intenzivnim radovima bagera na zemljištu CIOS Energyja.
CIOS je za Index izjavio da se radi o nastavku projekta SINERGIJA te da se na lokaciji uklanja šuma i vadi ljevaonički pijesak bivšeg Felisa. Tvrtka je također navela da se balirani, potpuno neopasni materijal privremeno skladišti sukladno dozvoli te da se dio goriva već otprema u energane u Austriji.
CIOS je u rujnu 2026. potvrdio da trenutačno evaluira ponude izvođača, da bi izgradnja trebala trajati oko 30 mjeseci od potpisivanja ugovora te da je procijenjena vrijednost investicije veća od 155 milijuna eura.
Projekt, dakle, ulazi u novu fazu.
10. Što građani danas zapravo mogu?
Tu treba biti posebno realan.
Građanski prosvjed ili peticijs sami po sebi ne poništavaju pravomoćne dozvole.
Ali građani imaju druge mogućnosti:
Prvo – javnost i nadzor
Građani mogu tražiti objavu svih relevantnih dozvola, izmjena dozvola, uvjeta zaštite okoliša, podataka o ulaznom materijalu, količinama, emisijama i rezultatima nadzora.
To je posebno važno zato što se projekt nalazi u neposrednoj blizini drugih industrijskih i otpadnih djelatnosti.
Drugo – inspekcijski nadzor
Ako postoji sumnja da se na lokaciji radi izvan dopuštenih uvjeta, može se tražiti postupanje Državnog inspektorata.
To nije politički instrument nego institucionalni nadzor.
Treće – sudska zaštita
Ovisno o konkretnom aktu i tome tko ima svojstvo stranke, moguće je koristiti pravne mehanizme predviđene upravnim i okolišnim propisima.
Tu je presudno prvo pribaviti točan popis svih važećih akata, jer se ne može pravno osporavati nešto samo zato što građani ne žele određeni projekt.
Četvrto – Aarhuška konvencija
Građani i udruge imaju pravo sudjelovati u postupcima koji se odnose na okoliš te, pod zakonskim uvjetima, tražiti pristup informacijama i pravnu zaštitu.
To je posebno važno za buduće izmjene projekta, nove dozvole ili postupke koji bi mogli imati utjecaj na okoliš.
Peto – lokalna politika i prostorni planovi
Grad Sisak i dalje ima važnu ulogu u prostornom planiranju.
Ali ni Gradonačelnik ni Gradsko vijeće ne mogu jednostavno retroaktivno poništiti pravomoćnu građevinsku dozvolu zato što se promijenila politička vlast.
Zato je bitno razlikovati političku odluku, prostorni plan, upravni akt i pravomoćnu dozvolu.
11. Paradoks Siska
U cijeloj priči postoji jedan veliki paradoks.
Jedna politička garnitura omogućila je, kroz svoje vrijeme na vlasti, dio procesa koji je doveo do današnje situacije. Druga politička garnitura danas govori o potrebi zaštite građana i kritizira nasljeđe prethodne vlasti.
Istodobno, građanska inicijativa koja se protiv industrijalizacije otpada bori godinama ostaje izvan formalne političke vlasti.
To je zapravo najvažniji dio priče.
Građani nisu isto što i SDP. Građani nisu isto što i HDZ. Građani nisu isto što i Most.
Građanska inicijativa ima vlastiti kontinuitet.
„Siščani ne žele biti Smetliščani“ protivili su se CIOS-ovoj energani još tijekom javne rasprave 2021. godine, zajedno sa Zelenom akcijom.
Danas, 2026., dok se na lokaciji ponovno pojavljuju bageri, isto pitanje vraća se u središte javnosti.
I zato je današnja situacija drukčija nego 2017.
Tada se projekt razvijao prvenstveno kroz investitora, upravna tijela, prostorne planove i dozvole.
Danas postoji i organizirana građanska javnost koja može pratiti svaki novi korak projekta, tražiti dokumente, koristiti pravo na informacije, sudjelovati u postupcima, tražiti inspekcijski nadzor, pokretati pravnu zaštitu kada za to postoje uvjeti te političkim predstavnicima postavljati vrlo konkretna pitanja.
12. Zaključak: pitanje više nije samo „hoće li biti spalionice?“
Pitanje koje danas stoji pred Siskom puno je šire:
Kakav industrijski grad Sisak želi biti?
Grad koji svoju budućnost gradi na tome da na prostoru nekadašnje Željezare koncentrira što više djelatnosti povezanih s otpadom?
Ili grad koji će industriju zadržati, ali jasno odrediti granice – što se smije obrađivati, u kojim količinama, pod kojim uvjetima, uz kakav nadzor i uz kakvu stvarnu uključenost građana?
Dokumenti pokazuju da je CIOS-ov projekt prošao dug put: od industrijske transformacije prostora bivše Željezare, preko vlasničkog okrupnjavanja, ranije građevinske dozvole iz 2017., nove procjene utjecaja na okoliš 2020.–2022., gradskih zemljišnih transakcija, pa sve do današnjih pripremnih radova.
Ali dokumenti također pokazuju nešto drugo:
građanski otpor nije nastao jučer.
On je dokumentiran najmanje od javne rasprave 2021., kada su građani i Zelena akcija službeno ušli u postupak i osporavali projekt.
Danas se zato više ne radi samo o tome može li jedan investitor izgraditi jedno postrojenje.
Radi se o tome hoće li građani Siska uspjeti izboriti ono što im pripada u svakoj demokratskoj državi: pristup informacijama, stvarno sudjelovanje, nadzor institucija i pravo da se njihov glas čuje prije nego što prostor u kojem žive postane nepovratno određen za jednu vrstu industrije.
A upravo će se na tome, a ne na političkim prepucavanjima između stranaka, morati temeljiti sljedeća faza borbe za budućnost Siska.

👇https://www.facebook.com/share/1FKvQmLREb/

CIOS-OVA ENERGANA U SISKU: KAKO JE PROJEKT NASTAJAO, TKO JE STVARAO PREDUVJETE I GDJE SMO DANAS Projekt CIOS-ove energane u Sisku nije nastao preko noći. Njegovi korijeni sežu u vrijeme transformacije nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak, a njegov današnji oblik rezultat je procesa koji se proteže kroz više političkih mandata, više razina vlasti i više različitih upravnih postupaka. Kako je projekt tijekom godina dobivao prostor, zemljište i dozvole? 1. Sve počinje na prostoru bivše Željezare Današnja Južna industrijska zona nastala je na prostoru nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak. Nakon stečaja i višestrukih pokušaja privatizacije, prostor se postupno fragmentirao između različitih privatnih vlasnika i Grada Siska. Službeni prostorni plan Gospodarske zone Sisak-jug iz 2015. već tada izrijekom bilježi plan C.I.O.S. grupe za izgradnju energetskog postrojenja. Kao moguća lokacija navodi se prostor na kojem je djelovao Felis Produkti, na k.č. 1853/1. U dokumentu se navodi i da bi se goriva frakcija dobivena iz procesa recikliranja mogla koristiti za proizvodnju električne i toplinske energije. To je važno jer pokazuje da ideja energane nije nastala 2020. ili 2021., kada je javnost prvi put intenzivnije čula za projekt. Ona je u prostorno-planskoj dokumentaciji evidentirana mnogo ranije. Još je važnije da su Felis Produkti i CIOS već tada bili povezani. CIOS je početkom prošlog desetljeća u Hrvatskoj imao Felis Produkti među svojim društvima. Sam Felis bio je izdanak nekadašnje Željezare: bivša ljevaonica Željezare od 2002. poslovala je kao Felis Produkti. Drugim riječima, put prema današnjoj lokaciji energane vodio je kroz raspad nekadašnjeg industrijskog sustava, privatizaciju njegovih dijelova i postupno okrupnjavanje prostora od strane privatnih gospodarskih subjekata. 2. CIOS-ov projekt dobiva konkretnu građevinsku dozvolu 2017. Ključna godina je 2017. CIOS Energy podnio je 26. siječnja 2017. zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije. Grad Sisak, odnosno njegov nadležni upravni odjel, izdao je 14. veljače 2017. građevinsku dozvolu, koja je postala pravomoćna 10. ožujka 2017. Dozvola se odnosila na k.č. 1853/1, 1853/4, 1861/7 i novoformiranu česticu 1853/2, nastalu povezivanjem dijelova drugih parcela. To je bitna činjenica: građevinska dozvola za kogeneracijsko postrojenje postojala je prije nego što je 2020.–2022. proveden novi postupak procjene utjecaja na okoliš za veći projekt energane. I sama studija utjecaja na okoliš to potvrđuje. U njoj CIOS navodi da je prvotno projektirao energanu kapaciteta do 3 tone goriva na sat, a potom odlučio pokrenuti projekt većeg kapaciteta. Dakle, nije riječ jednostavno o tome da je 2021. netko „dobio dozvolu za spalionicu“. Postojao je raniji projekt kogeneracijskog postrojenja, a zatim je pokrenut postupak za znatno veći zahvat. 3. Što se promijenilo? Projekt koji se danas naziva SINERGIJA predviđa energanu za energetsku oporabu neopasnog otpada i biomase. Prema dokumentaciji projekta, maksimalni godišnji kapacitet iznosi 146.500 tona, uz planiranu električnu snagu od približno 18 MW i toplinsku snagu od 20 MW. CIOS projekt opisuje kao postrojenje za oporabu goriva iz otpada postupkom R1. U službenoj dokumentaciji Ministarstva navodi se ulazna nazivna snaga od 60 MW, proizvodnja oko 18,5 MW električne i 20 MW toplinske energije te godišnji kapacitet oporabe do 146.500 tona. To je upravo točka oko koje se javna rasprava često pretvara u terminološki spor. CIOS koristi izraz „energana“, dok protivnici koriste izraz „spalionica“. Tehnički, riječ je o postrojenju za energetsku oporabu otpada postupkom R1. U javnom prostoru naziv „spalionica“ koristi se zato što se otpad termički obrađuje radi dobivanja energije. Za građane je pritom važnije od samog naziva pitanje: što će se dovoziti, u kojoj količini, odakle će dolaziti, kako će se kontrolirati ulazni materijal i kako će se kontrolirati emisije i ostatak procesa. 4. 2020.–2022.: nova procjena utjecaja na okoliš CIOS Energy je 13. ožujka 2020. podnio Ministarstvu zahtjev za procjenu utjecaja projekta na okoliš. Studija je 2021. upućena u javnu raspravu. Rasprava je trajala od 2. do 31. kolovoza 2021., a javno izlaganje održano je 17. kolovoza. I tu se prvi put vrlo jasno vidi organizirani građanski otpor projektu. Primjedbe su službeno podnijeli, među ostalima: • Građanska inicijativa „Siščani ne žele biti Smetliščani“ • Zelena akcija • pojedini građani i stručne osobe. Sisačko-moslavačka županija evidentirala je te primjedbe i proslijedila ih izrađivaču studije i investitoru. Dakle, protivljenje projektu nije naknadno izmišljeno zbog političkih razloga. Postoji dokumentirani građanski otpor već u samom postupku procjene utjecaja na okoliš 2021. godine. 5. Ministarstvo 2022. projekt proglašava prihvatljivim za okoliš Nakon postupka procjene utjecaja na okoliš Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je 24. veljače 2022. rješenje kojim je zahvat proglašen prihvatljivim za okoliš, uz propisane mjere zaštite okoliša i program praćenja. To je jedan od najvažnijih trenutaka u cijeloj priči. Građanska inicijativa i Zelena akcija protivile su se projektu, ali postupak je završen rješenjem Ministarstva kojim je zahvat prihvaćen uz određene uvjete. To, međutim, nije isto što i uporabna dozvola niti znači da je postrojenje već izgrađeno ili da može raditi bez drugih potrebnih akata. Upravo tu treba biti precizan. 6. Politički kontekst: 2017. godina Građevinska dozvola izdana je 2017., u vrijeme kada je u Sisku gradonačelnica bila Kristina Ikić Baniček (SDP), dok je na čelu Sisačko-moslavačke županije bio Ivo Žinić (HDZ). Na lokalnim izborima 2017. Ikić Baniček osvojila je 46,06 posto u prvom krugu, a Franjo Šaban 30,15 posto. U Gradskom vijeću SDP-ova koalicija imala je 12 vijećnika, HDZ-ova 11, a Most 2. Međutim, iz činjenice da je građevinsku dozvolu izdao Grad Sisak ne treba automatski zaključivati da je tadašnja politička vlast „glasala za spalionicu“. Građevinska dozvola je upravni akt koji se izdaje u zakonom propisanom postupku, a ne politička odluka Gradskog vijeća. To je važna razlika ako želimo napraviti ozbiljnu rekonstrukciju odgovornosti. 7. Grad nije samo izdavao akte – zemljišna politika je također stvarala preduvjete Druga je priča raspolaganje zemljištem. Grad Sisak je godinama razvijao Južnu industrijsku zonu kao prostor za privlačenje investicija. Još je 2006. Gradsko vijeće usvojilo projekt Južne industrijske zone, s ciljem stavljanja velikih, infrastrukturno opremljenih parcela na raspolaganje investitorima. Dio prostora u međuvremenu je prešao u privatno vlasništvo, a CIOS je u zoni postupno okrupnjivao svoje zemljište. Važan je i događaj iz 2023. godine. Gradsko vijeće tada je prihvatilo ponudu CIOS Energyja za kupnju gradskih parcela k.č. 1808/4 i 2657/1, a vrijednost ponude iznosila je 346.000 eura. Ponuda je bila najviša na javnom natječaju. To je učinila gradska vlast Kristine Ikić Baniček. Dakle, kada danas govorimo o zemljištu na kojem CIOS razvija projekt, treba razlikovati: a) zemljište koje je CIOS stekao ranije kroz privatizacijske i vlasničke procese bivšeg industrijskog kompleksa, b) zemljište koje je bilo u vlasništvu Grada Siska, c) zemljište koje je Grad prodao CIOS Energyju 2023. Za ovu treću kategoriju dokumentacija je vrlo jasna. Za prvu kategoriju javno dostupni izvori potvrđuju vezu CIOS-a, Felis Produktija i prostora bivše Željezare, ali za potpunu rekonstrukciju svake pojedinačne transakcije trebalo bi napraviti zemljišnoknjižni slijed svake čestice, od početnog vlasnika do današnjeg CIOS-a. To je zaseban istraživački posao i ne bih ga zaključivao samo na temelju novinskih članaka. 8. Promjena vlasti 2025. mijenja politički odnos prema projektu Na lokalnim izborima 2025. dogodila se velika promjena. Domagoj Orlić (HDZ) izabran je za gradonačelnika Siska u prvom krugu s 58,03 posto glasova, dok je Kristina Ikić Baniček (SDP) dobila 35,34 posto. U Gradskom vijeću HDZ-ova koalicija osvojila je 13 od 21 mjesta, SDP-ova koalicija 7, a jedno mjesto pripalo je listi Zorana Sertića. Nakon promjene vlasti odnos prema industriji otpada postao je jedno od politički vidljivih pitanja. Nova gradska vlast posebno je kritizirala prethodnu vlast zbog načina na koji je raspolagala gradskim zemljištem i zbog razvoja industrije otpada. 9. I tu dolazimo do današnje situacije U 2026. projekt više nije samo papir. CIOS je počeo pripremne radove na lokaciji. Index je u kolovozu 2026. izvijestio o intenzivnim radovima bagera na zemljištu CIOS Energyja. CIOS je za Index izjavio da se radi o nastavku projekta SINERGIJA te da se na lokaciji uklanja šuma i vadi ljevaonički pijesak bivšeg Felisa. Tvrtka je također navela da se balirani, potpuno neopasni materijal privremeno skladišti sukladno dozvoli te da se dio goriva već otprema u energane u Austriji. CIOS je u rujnu 2026. potvrdio da trenutačno evaluira ponude izvođača, da bi izgradnja trebala trajati oko 30 mjeseci od potpisivanja ugovora te da je procijenjena vrijednost investicije veća od 155 milijuna eura. Projekt, dakle, ulazi u novu fazu. 10. Što građani danas zapravo mogu? Tu treba biti posebno realan. Građanski prosvjed ili peticijs sami po sebi ne poništavaju pravomoćne dozvole. Ali građani imaju druge mogućnosti: Prvo – javnost i nadzor Građani mogu tražiti objavu svih relevantnih dozvola, izmjena dozvola, uvjeta zaštite okoliša, podataka o ulaznom materijalu, količinama, emisijama i rezultatima nadzora. To je posebno važno zato što se projekt nalazi u neposrednoj blizini drugih industrijskih i otpadnih djelatnosti. Drugo – inspekcijski nadzor Ako postoji sumnja da se na lokaciji radi izvan dopuštenih uvjeta, može se tražiti postupanje Državnog inspektorata. To nije politički instrument nego institucionalni nadzor. Treće – sudska zaštita Ovisno o konkretnom aktu i tome tko ima svojstvo stranke, moguće je koristiti pravne mehanizme predviđene upravnim i okolišnim propisima. Tu je presudno prvo pribaviti točan popis svih važećih akata, jer se ne može pravno osporavati nešto samo zato što građani ne žele određeni projekt. Četvrto – Aarhuška konvencija Građani i udruge imaju pravo sudjelovati u postupcima koji se odnose na okoliš te, pod zakonskim uvjetima, tražiti pristup informacijama i pravnu zaštitu. To je posebno važno za buduće izmjene projekta, nove dozvole ili postupke koji bi mogli imati utjecaj na okoliš. Peto – lokalna politika i prostorni planovi Grad Sisak i dalje ima važnu ulogu u prostornom planiranju. Ali ni Gradonačelnik ni Gradsko vijeće ne mogu jednostavno retroaktivno poništiti pravomoćnu građevinsku dozvolu zato što se promijenila politička vlast. Zato je bitno razlikovati političku odluku, prostorni plan, upravni akt i pravomoćnu dozvolu. 11. Paradoks Siska U cijeloj priči postoji jedan veliki paradoks. Jedna politička garnitura omogućila je, kroz svoje vrijeme na vlasti, dio procesa koji je doveo do današnje situacije. Druga politička garnitura danas govori o potrebi zaštite građana i kritizira nasljeđe prethodne vlasti. Istodobno, građanska inicijativa koja se protiv industrijalizacije otpada bori godinama ostaje izvan formalne političke vlasti. To je zapravo najvažniji dio priče. Građani nisu isto što i SDP. Građani nisu isto što i HDZ. Građani nisu isto što i Most. Građanska inicijativa ima vlastiti kontinuitet. „Siščani ne žele biti Smetliščani“ protivili su se CIOS-ovoj energani još tijekom javne rasprave 2021. godine, zajedno sa Zelenom akcijom. Danas, 2026., dok se na lokaciji ponovno pojavljuju bageri, isto pitanje vraća se u središte javnosti. I zato je današnja situacija drukčija nego 2017. Tada se projekt razvijao prvenstveno kroz investitora, upravna tijela, prostorne planove i dozvole. Danas postoji i organizirana građanska javnost koja može pratiti svaki novi korak projekta, tražiti dokumente, koristiti pravo na informacije, sudjelovati u postupcima, tražiti inspekcijski nadzor, pokretati pravnu zaštitu kada za to postoje uvjeti te političkim predstavnicima postavljati vrlo konkretna pitanja. 12. Zaključak: pitanje više nije samo „hoće li biti spalionice?“ Pitanje koje danas stoji pred Siskom puno je šire: Kakav industrijski grad Sisak želi biti? Grad koji svoju budućnost gradi na tome da na prostoru nekadašnje Željezare koncentrira što više djelatnosti povezanih s otpadom? Ili grad koji će industriju zadržati, ali jasno odrediti granice – što se smije obrađivati, u kojim količinama, pod kojim uvjetima, uz kakav nadzor i uz kakvu stvarnu uključenost građana? Dokumenti pokazuju da je CIOS-ov projekt prošao dug put: od industrijske transformacije prostora bivše Željezare, preko vlasničkog okrupnjavanja, ranije građevinske dozvole iz 2017., nove procjene utjecaja na okoliš 2020.–2022., gradskih zemljišnih transakcija, pa sve do današnjih pripremnih radova. Ali dokumenti također pokazuju nešto drugo: građanski otpor nije nastao jučer. On je dokumentiran najmanje od javne rasprave 2021., kada su građani i Zelena akcija službeno ušli u postupak i osporavali projekt. Danas se zato više ne radi samo o tome može li jedan investitor izgraditi jedno postrojenje. Radi se o tome hoće li građani Siska uspjeti izboriti ono što im pripada u svakoj demokratskoj državi: pristup informacijama, stvarno sudjelovanje, nadzor institucija i pravo da se njihov glas čuje prije nego što prostor u kojem žive postane nepovratno određen za jednu vrstu industrije. A upravo će se na tome, a ne na političkim prepucavanjima između stranaka, morati temeljiti sljedeća faza borbe za budućnost Siska. 👇https://www.facebook.com/share/1FKvQmLREb/

1

1.3K Visualizações

Inicia sessão para gostares, partilhares e comentares!
iris96 adicionou uma fotografia

2026-09-21 11:42:27 Público

PRVI SLUČAJ NAKON NOVE ZABRANE: RODITELJIMA 13-GODIŠNJAKINJE PRIJETI KAZNA DO 800 € 🇦🇹

Prvi konkretan slučaj kršenja novog austrijskog pravila o nošenju islamske marame u školama izazvao je burnu političku reakciju u Donjoj Austriji.

U okrugu Neunkirchen 13-godišnja učenica više je puta dolazila u školu s maramom, iako od početka nove školske godine vrijedi zabrana nošenja islamske marame za učenice mlađe od 14 godina na školskom području. Prema ORF-u, prvo je razgovarala s nastavnikom, zatim sa školskom upravom, a u postupak su uključeni i roditelji. Nakon ponovljenih kršenja slučaj je proslijeđen nadležnim tijelima, a roditelji su prijavljeni. Moguća novčana kazna iznosi od 150 do 800 eura.

Na slučaj je vrlo oštro reagirao Udo Landbauer (FPÖ), zamjenik guvernerke Donje Austrije. U službenom priopćenju poručio je:

„Donja Austrija nije kalifat! Kod nas vrijede naša pravila, a ne islamski propisi.“

Landbauer je također izjavio kako smatra da austrijski zakoni moraju imati prednost pred vjerskim pravilima te ustvrdio da dosadašnja integracijska politika nije uspjela.

Ovo nije izolirani slučaj. ORF je 17. rujna izvijestio da se u Donjoj Austriji još nekoliko slučajeva nalazi u različitim fazama zakonom propisanog postupka. U Beču je do danas 55 slučajeva proslijeđeno tamošnjoj obrazovnoj upravi.

👉🏻Što vi mislite: treba li se ovaj zakon strogo provoditi ili smatrate da država ne bi trebala određivati vjersku odjeću učenica?

#Austrija #DonjaAustrija #Škola #UdoLandbauer #FPÖ

PRVI SLUČAJ NAKON NOVE ZABRANE: RODITELJIMA 13-GODIŠNJAKINJE PRIJETI KAZNA DO 800 € 🇦🇹 Prvi konkretan slučaj kršenja novog austrijskog pravila o nošenju islamske marame u školama izazvao je burnu političku reakciju u Donjoj Austriji. U okrugu Neunkirchen 13-godišnja učenica više je puta dolazila u školu s maramom, iako od početka nove školske godine vrijedi zabrana nošenja islamske marame za učenice mlađe od 14 godina na školskom području. Prema ORF-u, prvo je razgovarala s nastavnikom, zatim sa školskom upravom, a u postupak su uključeni i roditelji. Nakon ponovljenih kršenja slučaj je proslijeđen nadležnim tijelima, a roditelji su prijavljeni. Moguća novčana kazna iznosi od 150 do 800 eura. Na slučaj je vrlo oštro reagirao Udo Landbauer (FPÖ), zamjenik guvernerke Donje Austrije. U službenom priopćenju poručio je: „Donja Austrija nije kalifat! Kod nas vrijede naša pravila, a ne islamski propisi.“ Landbauer je također izjavio kako smatra da austrijski zakoni moraju imati prednost pred vjerskim pravilima te ustvrdio da dosadašnja integracijska politika nije uspjela. Ovo nije izolirani slučaj. ORF je 17. rujna izvijestio da se u Donjoj Austriji još nekoliko slučajeva nalazi u različitim fazama zakonom propisanog postupka. U Beču je do danas 55 slučajeva proslijeđeno tamošnjoj obrazovnoj upravi. 👉🏻Što vi mislite: treba li se ovaj zakon strogo provoditi ili smatrate da država ne bi trebala određivati vjersku odjeću učenica? #Austrija #DonjaAustrija #Škola #UdoLandbauer #FPÖ

5

1.2K Visualizações

Inicia sessão para gostares, partilhares e comentares!
marta88 partilhou uma ligação

2026-08-26 08:50:30 Público Promovido

Možemo li imati web stranicu bez Cookie bannera?

Naravno da možemo i odluka je u cijelosti na vlasniku web stranice ili mobilne aplikacije.

Jednostavno je: ako imamo web stranicu ili mobilnu aplikaciju koja instalira isključivo kolačiće NUŽNE za funkcionalnost stranice bez marketinških ili analitičkih kolačića, bez raznih trackera, bez Google Analytics, Meta Pixel, Google Ads, Facebook trackera, videozapisa ili sadržaja trećih strana, dodataka društvenih mreža i sličnog, tada nam Cookie banner uopće nije potreban.

I posjetitelji takve stranice će biti presretni. Takva je i službena web stranica GDPR Croatia na www.biconsult.hr.

Sve to možemo uz par minuta investiranog vremena naučiti iz službene objave AZOP-a:

https://azop.hr/kolacici-gdpr/

iz koje izdvajamo:

„Ističemo da činjenica da je stranicu tehnički izradio ili održava vanjski web dizajner ne oslobađa vlasnika stranice (voditelja obrade) odgovornosti da utvrdi koji su kolačići i drugi alati ugrađeni, koje osobne podatke prikupljaju, u koje svrhe, kome se podaci dostavljaju i koliko dugo se čuvaju.

Stoga je prije svega potrebno od web dizajnera zatražiti tehničku provjeru i potpuni popis kolačića, programskih oznaka i drugih tehnologija koje se aktiviraju prilikom posjeta stranici. Posebno je potrebno provjeriti jesu li ugrađeni alati kao što su Google Analytics, Meta Pixel, Google Ads, videozapisi ili sadržaji trećih strana, dodaci društvenih mreža i slične usluge.

Sama tvrdnja u politici kolačića da se koriste analitički i marketinški kolačići nije dokaz da su oni zaista instalirani, ali politika mora točno odgovarati stvarnom načinu rada stranice.

Ako internetska stranica koristi isključivo tehnički nužne kolačiće, odnosno kolačiće bez kojih se ne može pružiti usluga koju je korisnik izričito zatražio, za njih nije potrebno tražiti privolu. U tom slučaju nije potrebno prikazivati banner kojim se od korisnika traži prihvaćanje kolačića.

Korisnike je ipak potrebno na jasan i transparentan način obavijestiti o uporabi takvih kolačića. Politiku kolačića potrebno je uskladiti sa stvarnim stanjem i iz nje ukloniti tvrdnje o analitičkim ili marketinškim kolačićima ako se oni ne koriste.

Ako se, međutim, koriste analitički, marketinški ili drugi kolačići koji nisu tehnički nužni, isti se ne smiju postaviti niti aktivirati prije nego što korisnik za njih dade valjanu privolu.

Privola mora biti dobrovoljna, posebna, informirana i nedvosmislena te dana jasnom potvrdnom radnjom, u skladu s člankom 4. točkom 11. i člankom 7. Opće uredbe o zaštiti podataka.

Unaprijed označene opcije, nastavak pregledavanja stranice, šutnja ili neaktivnost korisnika ne predstavljaju valjanu privolu.

Banner koji sadrži samo gumb „Prihvaćam” nije odgovarajući ako se na stranici koriste kolačići koji nisu nužni i putem kojih se obrađuju osobni podaci posjetitelja stranice.

Posjetiteljima internetske stranice (korisnicima) se već na prvoj razini bannera mora omogućiti da jednako jednostavno prihvate ili odbiju kolačiće koji nisu nužni.

Opcije „Odbijam kolačiće” i „Prihvaćam kolačiće” trebaju biti prikazane i dizajnirane na jednak način, bez zavaravajućeg dizajna kojim bi se korisnika poticalo na prihvaćanje. Korisniku se može omogućiti i zasebno upravljanje pojedinim kategorijama kolačića, primjerice analitičkim i marketinškim kolačićima.

Nužni kolačići mogu biti unaprijed aktivni, dok sve ostale kategorije moraju ostati neaktivne do davanja privole.

Odbijanje kolačića ne smije korisniku onemogućiti pristup osnovnom sadržaju i funkcionalnostima stranice. Također, korisniku mora biti omogućeno da privolu naknadno povuče jednako jednostavno kao što ju je dao.

Ako se na stranicu ugradi Meta Pixel ili sličan alat radi praćenja posjetitelja, mjerenja konverzija, izrade publike ili personaliziranog oglašavanja, takav se alat u pravilu ne smije aktivirati prije dobivanja privole korisnika. Korisnike je tada potrebno jasno obavijestiti i o vrstama podataka koji se prikupljaju, svrsi obrade, primateljima podataka, razdoblju čuvanja te mogućim prijenosima podataka u treće zemlje.

Slijedom navedenoga, preporučujemo da:
od web dizajnera zatražite pisanu specifikaciju svih ugrađenih kolačića i alata za praćenje;
provedete tehničku provjeru učitavaju li se kolačići koji nisu nužni prije izbora korisnika;
uklonite analitičke i marketinške alate ako Vam nisu potrebni;
uskladite politiku privatnosti i politiku kolačića sa stvarnim stanjem;
ako se nenužni kolačići koriste, uvedete mogućnosti „Prihvaćam” i „Odbijam” koje su jednako dostupne i jednako istaknute;
omogućite naknadnu promjenu izbora i povlačenje privole.

Zaključno, ako stranica ne koristi tzv. “nenužne” kolačiće, banner za privolu nije potreban, ali obavijest o kolačićima mora biti točna.

Ako se analitički ili marketinški kolačići koriste, banner s jednim gumbom „Prihvaćam” nije dovoljan te korisniku mora biti omogućeno njihovo jednako jednostavno odbijanje prije nego što se takvi kolačići aktiviraju.

U svrhu usklađivanja obrade osobnih podataka putem kolačića na internetskim stranicama, preporučamo korištenje alata kojeg je izradio Europski odbor za zaštitu podataka: https://www.edpb.europa.eu/documents/support-pool-of-experts/edpb-website-auditing-tool_en.“

Hvala AZOP 🍀

Image from Magnific

#gdprcroatia

Možemo li imati web stranicu bez Cookie bannera? Naravno da možemo i odluka je u cijelosti na vlasniku web stranice ili mobilne aplikacije. Jednostavno je: ako imamo web stranicu ili mobilnu aplikaciju koja instalira isključivo kolačiće NUŽNE za funkcionalnost stranice bez marketinških ili analitičkih kolačića, bez raznih trackera, bez Google Analytics, Meta Pixel, Google Ads, Facebook trackera, videozapisa ili sadržaja trećih strana, dodataka društvenih mreža i sličnog, tada nam Cookie banner uopće nije potreban. I posjetitelji takve stranice će biti presretni. Takva je i službena web stranica GDPR Croatia na www.biconsult.hr. Sve to možemo uz par minuta investiranog vremena naučiti iz službene objave AZOP-a: https://azop.hr/kolacici-gdpr/ iz koje izdvajamo: „Ističemo da činjenica da je stranicu tehnički izradio ili održava vanjski web dizajner ne oslobađa vlasnika stranice (voditelja obrade) odgovornosti da utvrdi koji su kolačići i drugi alati ugrađeni, koje osobne podatke prikupljaju, u koje svrhe, kome se podaci dostavljaju i koliko dugo se čuvaju. Stoga je prije svega potrebno od web dizajnera zatražiti tehničku provjeru i potpuni popis kolačića, programskih oznaka i drugih tehnologija koje se aktiviraju prilikom posjeta stranici. Posebno je potrebno provjeriti jesu li ugrađeni alati kao što su Google Analytics, Meta Pixel, Google Ads, videozapisi ili sadržaji trećih strana, dodaci društvenih mreža i slične usluge. Sama tvrdnja u politici kolačića da se koriste analitički i marketinški kolačići nije dokaz da su oni zaista instalirani, ali politika mora točno odgovarati stvarnom načinu rada stranice. Ako internetska stranica koristi isključivo tehnički nužne kolačiće, odnosno kolačiće bez kojih se ne može pružiti usluga koju je korisnik izričito zatražio, za njih nije potrebno tražiti privolu. U tom slučaju nije potrebno prikazivati banner kojim se od korisnika traži prihvaćanje kolačića. Korisnike je ipak potrebno na jasan i transparentan način obavijestiti o uporabi takvih kolačića. Politiku kolačića potrebno je uskladiti sa stvarnim stanjem i iz nje ukloniti tvrdnje o analitičkim ili marketinškim kolačićima ako se oni ne koriste. Ako se, međutim, koriste analitički, marketinški ili drugi kolačići koji nisu tehnički nužni, isti se ne smiju postaviti niti aktivirati prije nego što korisnik za njih dade valjanu privolu. Privola mora biti dobrovoljna, posebna, informirana i nedvosmislena te dana jasnom potvrdnom radnjom, u skladu s člankom 4. točkom 11. i člankom 7. Opće uredbe o zaštiti podataka. Unaprijed označene opcije, nastavak pregledavanja stranice, šutnja ili neaktivnost korisnika ne predstavljaju valjanu privolu. Banner koji sadrži samo gumb „Prihvaćam” nije odgovarajući ako se na stranici koriste kolačići koji nisu nužni i putem kojih se obrađuju osobni podaci posjetitelja stranice. Posjetiteljima internetske stranice (korisnicima) se već na prvoj razini bannera mora omogućiti da jednako jednostavno prihvate ili odbiju kolačiće koji nisu nužni. Opcije „Odbijam kolačiće” i „Prihvaćam kolačiće” trebaju biti prikazane i dizajnirane na jednak način, bez zavaravajućeg dizajna kojim bi se korisnika poticalo na prihvaćanje. Korisniku se može omogućiti i zasebno upravljanje pojedinim kategorijama kolačića, primjerice analitičkim i marketinškim kolačićima. Nužni kolačići mogu biti unaprijed aktivni, dok sve ostale kategorije moraju ostati neaktivne do davanja privole. Odbijanje kolačića ne smije korisniku onemogućiti pristup osnovnom sadržaju i funkcionalnostima stranice. Također, korisniku mora biti omogućeno da privolu naknadno povuče jednako jednostavno kao što ju je dao. Ako se na stranicu ugradi Meta Pixel ili sličan alat radi praćenja posjetitelja, mjerenja konverzija, izrade publike ili personaliziranog oglašavanja, takav se alat u pravilu ne smije aktivirati prije dobivanja privole korisnika. Korisnike je tada potrebno jasno obavijestiti i o vrstama podataka koji se prikupljaju, svrsi obrade, primateljima podataka, razdoblju čuvanja te mogućim prijenosima podataka u treće zemlje. Slijedom navedenoga, preporučujemo da: od web dizajnera zatražite pisanu specifikaciju svih ugrađenih kolačića i alata za praćenje; provedete tehničku provjeru učitavaju li se kolačići koji nisu nužni prije izbora korisnika; uklonite analitičke i marketinške alate ako Vam nisu potrebni; uskladite politiku privatnosti i politiku kolačića sa stvarnim stanjem; ako se nenužni kolačići koriste, uvedete mogućnosti „Prihvaćam” i „Odbijam” koje su jednako dostupne i jednako istaknute; omogućite naknadnu promjenu izbora i povlačenje privole. Zaključno, ako stranica ne koristi tzv. “nenužne” kolačiće, banner za privolu nije potreban, ali obavijest o kolačićima mora biti točna. Ako se analitički ili marketinški kolačići koriste, banner s jednim gumbom „Prihvaćam” nije dovoljan te korisniku mora biti omogućeno njihovo jednako jednostavno odbijanje prije nego što se takvi kolačići aktiviraju. U svrhu usklađivanja obrade osobnih podataka putem kolačića na internetskim stranicama, preporučamo korištenje alata kojeg je izradio Europski odbor za zaštitu podataka: https://www.edpb.europa.eu/documents/support-pool-of-experts/edpb-website-auditing-tool_en.“ Hvala AZOP 🍀 Image from Magnific #gdprcroatia

BI CONSULT - Varaždin, Službenik za zaštitu podataka, GDPR
GDPR Varaždin Službenik za zaštitu osobnih podataka BI CONSULT

4

1.9K Visualizações

Inicia sessão para gostares, partilhares e comentares!
route66

partilhou uma ligação

2026-08-15 08:15:39 Público

Ovogodišnji Međunarodni dan mladih obilježavamo pod temom „Različiti konteksti, zajedničke težnje“, koja nas podsjeća da mladi, bez obzira na različite okolnosti, dijele zajedničke ciljeve i suočavaju se sa sličnim izazovima.

✅ Posljednjih je godina brojnim mjerama Vlada Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Andrej Plenković unaprijedila položaj mladih u 🇭🇷. Ulaganja u obrazovanje i studentski standard, porezno rasterećenje mladih, povijesno niska nezaposlenost te mjere priuštivog stanovanja konkretni su koraci kojima se mladima olakšava put prema ekonomskom i stambenom osamostaljivanju.

Nastavljamo raditi na politikama koje mladima pružaju više prilika za obrazovanje, rad, osnivanje obitelji i ostanak u 🇭🇷.

Svim mladima želimo sretan Međunarodni dan mladih! 😊

➡️ https://mhdz.hr/novosti/medunarodni-dan-mladih-mladi-vec-danas-mogu-mijenjati-svoje-zajednice-i-drustvo-nabolje/

Ovogodišnji Međunarodni dan mladih obilježavamo pod temom „Različiti konteksti, zajedničke težnje“, koja nas podsjeća da mladi, bez obzira na različite okolnosti, dijele zajedničke ciljeve i suočavaju se sa sličnim izazovima. ✅ Posljednjih je godina brojnim mjerama Vlada Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Andrej Plenković unaprijedila položaj mladih u 🇭🇷. Ulaganja u obrazovanje i studentski standard, porezno rasterećenje mladih, povijesno niska nezaposlenost te mjere priuštivog stanovanja konkretni su koraci kojima se mladima olakšava put prema ekonomskom i stambenom osamostaljivanju. Nastavljamo raditi na politikama koje mladima pružaju više prilika za obrazovanje, rad, osnivanje obitelji i ostanak u 🇭🇷. Svim mladima želimo sretan Međunarodni dan mladih! 😊 ➡️ https://mhdz.hr/novosti/medunarodni-dan-mladih-mladi-vec-danas-mogu-mijenjati-svoje-zajednice-i-drustvo-nabolje/

MHDZ.HR

Međunarodni dan mladih: Mladi već danas mogu mijenjati svoje zajednice i društvo nabolje
Međunarodni dan mladih prilika je da se još jednom osvrnemo na položaj mladih i pitanja koja su važna za našu generaciju. Ovogodišnja tema „Različiti

828 Visualizações

Inicia sessão para gostares, partilhares e comentares!
gplovro

adicionou uma fotografia

2026-07-16 20:21:25 Público

🤖 VOJNA REVOLUCIJA

Članak Marija Kavaina u "Slobodnoj Dalmaciji" donosi ozbiljnu analizu tektonskih promjena na modernim ratištima. Više ne pričamo o znanstvenoj fantastici – pričamo o "Drone dealu" (paktu EU i Ukrajine) i tehnologiji koja mijenja pravila ratovanja pred našim očima. Što se zapravo događa na ratištima?

Umjetna inteligencija preuzima kontrolu. Dronovi sami biraju ciljeve, koordiniraju napade i rekonfiguriraju mrežu ako je neki uništen. Čovjek daje samo završnu naredbu.

Pomorski dronovi bez posade uspješno prevoze i iskrcavaju kopnene borbene robote naoružane strojnicama duboko u neprijateljski teritorij. Američki sustav Corsair dokazuje učinkovitost autonomnih pomorskih dronova koji potpuno mijenjaju dinamiku pomorskog ratovanja.

Što Hrvatska ima od toga?
Zahvaljujući jasnoj podršci Ukrajini, Hrvatska je na popisu zemalja koje dobivaju pristup ovoj razornoj i naprednoj tehnologiji. To je ogromna prilika za našu domaću obrambenu industriju i tvrtke poput osječke Orqe (svjetski vrh u video prijenosu za FPV dronove) te zagrebačkog Dok-inga (lideri u robotskim sustavima).

Dok tehnologija juri naprijed, autor članka otvoreno proziva predsjednika Milanovića. Ističe se da on svojim stalnim protivljenjem i pokušajima blokade suradnje s Ukrajinom zapravo riskira da Hrvatska ispadne iz ovog ključnog tehnološkog vlaka. Ignoriranje vojne evolucije i relativizacija agresije ne štite Hrvatsku, već je guraju na marginu modernih saveza.

Ratovanje se promijenilo zauvijek. Pitanje je hoćemo li biti lideri koji razvijaju tehnologiju budućnosti ili promatrači koji kaskaju za vremenom.

#Hrvatska #VojnaTehnologija #Dronovi #Geopolitika #Obrana

🤖 VOJNA REVOLUCIJA Članak Marija Kavaina u "Slobodnoj Dalmaciji" donosi ozbiljnu analizu tektonskih promjena na modernim ratištima. Više ne pričamo o znanstvenoj fantastici – pričamo o "Drone dealu" (paktu EU i Ukrajine) i tehnologiji koja mijenja pravila ratovanja pred našim očima. Što se zapravo događa na ratištima? Umjetna inteligencija preuzima kontrolu. Dronovi sami biraju ciljeve, koordiniraju napade i rekonfiguriraju mrežu ako je neki uništen. Čovjek daje samo završnu naredbu. Pomorski dronovi bez posade uspješno prevoze i iskrcavaju kopnene borbene robote naoružane strojnicama duboko u neprijateljski teritorij. Američki sustav Corsair dokazuje učinkovitost autonomnih pomorskih dronova koji potpuno mijenjaju dinamiku pomorskog ratovanja. Što Hrvatska ima od toga? Zahvaljujući jasnoj podršci Ukrajini, Hrvatska je na popisu zemalja koje dobivaju pristup ovoj razornoj i naprednoj tehnologiji. To je ogromna prilika za našu domaću obrambenu industriju i tvrtke poput osječke Orqe (svjetski vrh u video prijenosu za FPV dronove) te zagrebačkog Dok-inga (lideri u robotskim sustavima). Dok tehnologija juri naprijed, autor članka otvoreno proziva predsjednika Milanovića. Ističe se da on svojim stalnim protivljenjem i pokušajima blokade suradnje s Ukrajinom zapravo riskira da Hrvatska ispadne iz ovog ključnog tehnološkog vlaka. Ignoriranje vojne evolucije i relativizacija agresije ne štite Hrvatsku, već je guraju na marginu modernih saveza. Ratovanje se promijenilo zauvijek. Pitanje je hoćemo li biti lideri koji razvijaju tehnologiju budućnosti ili promatrači koji kaskaju za vremenom. #Hrvatska #VojnaTehnologija #Dronovi #Geopolitika #Obrana

2.5K Visualizações

Inicia sessão para gostares, partilhares e comentares!
tomislava_45

adicionou uma fotografia

2026-07-16 10:57:35 Público

Iranski list objavio je prijetnju njemačkom kancelaru Friedrichu Merzu, objavivši njegovu fotografiju među skupinom zapadnih političara za koje tvrdi da će "platiti" zbog smrti bivšeg iranskog vrhovnog vođe Alija Hameneija.

Prijetnja je izazvala ozbiljnu zabrinutost u Njemačkoj. Političari upozoravaju da se iranske obavještajne službe ne smiju podcijeniti te da postoji mogućnost djelovanja pojedinaca angažiranih za izvođenje napada u Europi.

Njemačke sigurnosne službe već godinama upozoravaju na aktivnosti iranskih obavještajnih struktura u zemlji, dok je vlada zasad reagirala vrlo suzdržano. Stručnjaci procjenjuju da je oko 180 osoba u Njemačkoj povezano s iranskom Revolucionarnom gardom ili obavještajnim službama.

Koliko je, po vašem mišljenju, ozbiljna sigurnosna prijetnja koju predstavljaju ovakve javne prijetnje europskim političarima?

#Njemačka #Iran #Merz #Politika #Sigurnost

Iranski list objavio je prijetnju njemačkom kancelaru Friedrichu Merzu, objavivši njegovu fotografiju među skupinom zapadnih političara za koje tvrdi da će "platiti" zbog smrti bivšeg iranskog vrhovnog vođe Alija Hameneija. Prijetnja je izazvala ozbiljnu zabrinutost u Njemačkoj. Političari upozoravaju da se iranske obavještajne službe ne smiju podcijeniti te da postoji mogućnost djelovanja pojedinaca angažiranih za izvođenje napada u Europi. Njemačke sigurnosne službe već godinama upozoravaju na aktivnosti iranskih obavještajnih struktura u zemlji, dok je vlada zasad reagirala vrlo suzdržano. Stručnjaci procjenjuju da je oko 180 osoba u Njemačkoj povezano s iranskom Revolucionarnom gardom ili obavještajnim službama. Koliko je, po vašem mišljenju, ozbiljna sigurnosna prijetnja koju predstavljaju ovakve javne prijetnje europskim političarima? #Njemačka #Iran #Merz #Politika #Sigurnost

2

864 Visualizações

Inicia sessão para gostares, partilhares e comentares!
gplovro

adicionou uma fotografia

2026-07-08 07:38:08 Público

Napredak Srbije prema članstvu u Europskoj uniji ne može se temeljiti na praznim deklaracijama, nego isključivo na održivim rezultatima.
Ovogodišnje izvješće pokazuje ozbiljno usporavanje reformi, a u ključnim područjima, poput vladavine prava i demokratskih standarda, evidentno je i nazadovanje. Istodobno izostaje napredak u reformama izbornog sustava, medijske slobode se još više ugrožavaju dok usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a ostaje nedostatna.
Zbog toga sam se usprotivio otvaranju Klastera 3. Nakon četiri godine zastoja ne postoje uvjerljivi razlozi za nastavak pregovora bez ispunjavanja preuzetih obveza.
Srbija ima najveći potencijal među državama zapadnog Balkana za napredak prema članstvu u Europskoj uniji. No taj se potencijal može ostvariti jedino kroz stvarne reforme, jačanje demokracije, neovisnog pravosuđa, slobodnih medija i usklađivanje s europskim vrijednostima i politikama.
Europska unija mora ostati vjerodostojna. Proširenje mora biti utemeljeno na ispunjavanju kriterija, a ne na političkim zabludama.

Napredak Srbije prema članstvu u Europskoj uniji ne može se temeljiti na praznim deklaracijama, nego isključivo na održivim rezultatima. Ovogodišnje izvješće pokazuje ozbiljno usporavanje reformi, a u ključnim područjima, poput vladavine prava i demokratskih standarda, evidentno je i nazadovanje. Istodobno izostaje napredak u reformama izbornog sustava, medijske slobode se još više ugrožavaju dok usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a ostaje nedostatna. Zbog toga sam se usprotivio otvaranju Klastera 3. Nakon četiri godine zastoja ne postoje uvjerljivi razlozi za nastavak pregovora bez ispunjavanja preuzetih obveza. Srbija ima najveći potencijal među državama zapadnog Balkana za napredak prema članstvu u Europskoj uniji. No taj se potencijal može ostvariti jedino kroz stvarne reforme, jačanje demokracije, neovisnog pravosuđa, slobodnih medija i usklađivanje s europskim vrijednostima i politikama. Europska unija mora ostati vjerodostojna. Proširenje mora biti utemeljeno na ispunjavanju kriterija, a ne na političkim zabludama.

4

967 Visualizações

Inicia sessão para gostares, partilhares e comentares!
route66

adicionou uma fotografia

2026-07-04 08:27:51 Público

Tomislav Teri: Policajci ne smiju biti lake mete, mora se zakon postrožiti

Opći sindikat MUP-a, koji već niz godina vodi Tomislav Teri, suočen je s nizom tema kojima se bavi - od plaća, za koje se pregovori nastavljaju najesen, preko uvjeta u kojima policija radi, pa sve do pitanja zaštite policajaca, koji su često i sami žrtve napada, te se stoga najavljuju izmjene zakona u smjeru njihove snažnije zaštite i povećanja kazni za napadače na službene osobe.

- Kada govorimo o statusu zaposlenika unutar Ministarstva unutarnjih poslova, moramo biti potpuno iskreni - situacija je daleko od idealne. Reforma plaća i novi koeficijenti donijeli su određene pomake, ali inflacija i svakodnevni rast troškova života brzo su pojeli te pozitivne efekte. Naši ljudi na terenu, policajci koji svakodnevno riskiraju živote, ali i državni službenici i namještenici, koji drže cijeli sustav operativnim, zaslužuju mnogo više od pukog preživljavanja. Radni uvjeti variraju od regije do regije, no opća slika pati od kroničnog nedostatka ljudi. Zbog toga su postojeći djelatnici preopterećeni, broj prekovremenih sati raste, a pritisak na pojedinca postaje neizdrživ. Opći sindikat MUP-a kontinuirano upozorava da se bez adekvatnih ulaganja u ljude – a ne samo u opremu – sustav ne može dugoročno održati stabilnim.

Kako komentirate najave Vlade da plaće u proračunskom sektoru za 2027. vjerojatno uopće neće rasti?
- Ta je najava u najmanju ruku šokantna i za nas apsolutno neprihvatljiva. Zamrzavanje plaća za 2027. godinu zapravo znači svjesno pristajanje na pad životnog standarda naših članova. Ako Vlada doista planira “zaključati” plaće dok cijene svega ostaloga i dalje divljaju, to je izravan šamar svim zaposlenicima u javnom i državnom sektoru, a posebno onima u sustavu sigurnosti. Poruka koja se time šalje je pogubna: sustav koji bi trebao jamčiti sigurnost građana stavlja se na čekanje. Kako mislimo privući mlade ljude u policiju ako im već sada najavljujemo da im plaće u idućim godinama neće rasti ni za cent? Opći sindikat MUP-a će se svim legitimnim sindikalnim sredstvima boriti protiv takvog scenarija. Ako ima novca za razne druge projekte i nabavu skupe opreme, onda se mora naći novca i za ljude koji tom opremom upravljaju. Očekujemo hitno otvaranje dijaloga i redefiniranje ovakvih najava prije nego što bude prekasno.

- Pozdravljamo apel ministra Božinovića, jer je to problematika na koju naš sindikat upozorava već godinama. Napadi na policijske službenike postali su alarmantno česti, a ono što nas najviše frustrira jest blaga, gotovo benigna, kaznena politika sudova. Nedopustivo je da netko fizički nasrne na službenu osobu u obavljanju dužnosti a da potom prođe s uvjetnom ili minimalnom novčanom kaznom. To šalje poruku društvu da je policajac “laka meta” i da za napad na državu nema ozbiljnih posljedica. Stav sindikata je jasan: policajac na ulici predstavlja državu i zakon. Svaki napad na njega je napad na ustavni poredak i sigurnost svih građana. Smatramo da sami apeli ministra nisu dovoljni. Potrebne su hitne izmjene Kaznenog zakona koje će propisati strože minimalne zatvorske kazne za napadače, bez mogućnosti ublažavanja, te uvođenje obaveznog pritvora do okončanja postupka za takva djela. Pravosuđe mora shvatiti težinu situacije i početi primjenjivati zakone tako da oni djeluju preventivno i odvraćajuće. Naši ljudi moraju osjećati da država stoji iza njih kada nose odoru.

Koji su ključni prioriteti i idući koraci Općeg sindikata MUP-a u zaštiti prava radnika?

- Naši prioriteti su uvijek vezani uz poboljšanje radnopravnog i materijalnog statusa svih zaposlenika MUP-a. To uključuje stalni pritisak na poslodavca radi poboljšanja uvjeta rada, transparentnijeg obračuna dodataka na plaću i osiguravanja kvalitetne zaštitne opreme. Posebno ćemo se fokusirati na rješavanje problema manjka kadra i preopterećenosti sustava, jer umoran policajac ili službenik ne može dati svoj maksimum, čime se izravno ugrožava i njegova sigurnost i sigurnost građana. Što se tiče najavljenog zamrzavanja plaća za 2027., tu nećemo sjediti prekriženih ruku. Pokrenut ćemo koordinaciju s ostalim sindikatima i jasno dati do znanja da socijalni mir ima svoju cijenu, a ta cijena je dostojanstvo i materijalna sigurnost radnika.

Izvor:GS

Tomislav Teri: Policajci ne smiju biti lake mete, mora se zakon postrožiti Opći sindikat MUP-a, koji već niz godina vodi Tomislav Teri, suočen je s nizom tema kojima se bavi - od plaća, za koje se pregovori nastavljaju najesen, preko uvjeta u kojima policija radi, pa sve do pitanja zaštite policajaca, koji su često i sami žrtve napada, te se stoga najavljuju izmjene zakona u smjeru njihove snažnije zaštite i povećanja kazni za napadače na službene osobe. - Kada govorimo o statusu zaposlenika unutar Ministarstva unutarnjih poslova, moramo biti potpuno iskreni - situacija je daleko od idealne. Reforma plaća i novi koeficijenti donijeli su određene pomake, ali inflacija i svakodnevni rast troškova života brzo su pojeli te pozitivne efekte. Naši ljudi na terenu, policajci koji svakodnevno riskiraju živote, ali i državni službenici i namještenici, koji drže cijeli sustav operativnim, zaslužuju mnogo više od pukog preživljavanja. Radni uvjeti variraju od regije do regije, no opća slika pati od kroničnog nedostatka ljudi. Zbog toga su postojeći djelatnici preopterećeni, broj prekovremenih sati raste, a pritisak na pojedinca postaje neizdrživ. Opći sindikat MUP-a kontinuirano upozorava da se bez adekvatnih ulaganja u ljude – a ne samo u opremu – sustav ne može dugoročno održati stabilnim. Kako komentirate najave Vlade da plaće u proračunskom sektoru za 2027. vjerojatno uopće neće rasti? - Ta je najava u najmanju ruku šokantna i za nas apsolutno neprihvatljiva. Zamrzavanje plaća za 2027. godinu zapravo znači svjesno pristajanje na pad životnog standarda naših članova. Ako Vlada doista planira “zaključati” plaće dok cijene svega ostaloga i dalje divljaju, to je izravan šamar svim zaposlenicima u javnom i državnom sektoru, a posebno onima u sustavu sigurnosti. Poruka koja se time šalje je pogubna: sustav koji bi trebao jamčiti sigurnost građana stavlja se na čekanje. Kako mislimo privući mlade ljude u policiju ako im već sada najavljujemo da im plaće u idućim godinama neće rasti ni za cent? Opći sindikat MUP-a će se svim legitimnim sindikalnim sredstvima boriti protiv takvog scenarija. Ako ima novca za razne druge projekte i nabavu skupe opreme, onda se mora naći novca i za ljude koji tom opremom upravljaju. Očekujemo hitno otvaranje dijaloga i redefiniranje ovakvih najava prije nego što bude prekasno. - Pozdravljamo apel ministra Božinovića, jer je to problematika na koju naš sindikat upozorava već godinama. Napadi na policijske službenike postali su alarmantno česti, a ono što nas najviše frustrira jest blaga, gotovo benigna, kaznena politika sudova. Nedopustivo je da netko fizički nasrne na službenu osobu u obavljanju dužnosti a da potom prođe s uvjetnom ili minimalnom novčanom kaznom. To šalje poruku društvu da je policajac “laka meta” i da za napad na državu nema ozbiljnih posljedica. Stav sindikata je jasan: policajac na ulici predstavlja državu i zakon. Svaki napad na njega je napad na ustavni poredak i sigurnost svih građana. Smatramo da sami apeli ministra nisu dovoljni. Potrebne su hitne izmjene Kaznenog zakona koje će propisati strože minimalne zatvorske kazne za napadače, bez mogućnosti ublažavanja, te uvođenje obaveznog pritvora do okončanja postupka za takva djela. Pravosuđe mora shvatiti težinu situacije i početi primjenjivati zakone tako da oni djeluju preventivno i odvraćajuće. Naši ljudi moraju osjećati da država stoji iza njih kada nose odoru. Koji su ključni prioriteti i idući koraci Općeg sindikata MUP-a u zaštiti prava radnika? - Naši prioriteti su uvijek vezani uz poboljšanje radnopravnog i materijalnog statusa svih zaposlenika MUP-a. To uključuje stalni pritisak na poslodavca radi poboljšanja uvjeta rada, transparentnijeg obračuna dodataka na plaću i osiguravanja kvalitetne zaštitne opreme. Posebno ćemo se fokusirati na rješavanje problema manjka kadra i preopterećenosti sustava, jer umoran policajac ili službenik ne može dati svoj maksimum, čime se izravno ugrožava i njegova sigurnost i sigurnost građana. Što se tiče najavljenog zamrzavanja plaća za 2027., tu nećemo sjediti prekriženih ruku. Pokrenut ćemo koordinaciju s ostalim sindikatima i jasno dati do znanja da socijalni mir ima svoju cijenu, a ta cijena je dostojanstvo i materijalna sigurnost radnika. Izvor:GS

1.5K Visualizações

Inicia sessão para gostares, partilhares e comentares!
barbara85

2026-07-03 23:03:01 Público

„Maska je pala“: Nizozemska aktivistica Eva Vlaardingerbroek u viralnom videu o EU poručuje – „Sada postajemo najgora noćna mora Bruxellesa“. (VIDEO)

Inicijatorica europske građanske inicijative „Save Europe Act“, Eva Vlaardingerbroek, iznosi ozbiljne optužbe protiv Europske komisije.

U video poruci objašnjava da je njezina organizacija primila pismo od Komisije u kojem se prijeti odbacivanjem inicijative.

Prema Vlaardingerbroeku, Komisija to opravdava argumentom da je zahtjev da se ne prizna imigracija koja nije iz Zapada „jasno“ suprotan pravu na nediskriminaciju i europskim vrijednostima koje je definirala EU.

Za Vlaardingerbroek, ovo je temeljni politički signal.

Ona izjavljuje: Maska je pala.

Prema njezinim riječima, Europska komisija time otvoreno daje do znanja da se čak i želja za zaštitom vlastitih kultura od raseljavanja označava kao rasistička.

Istovremeno, kritizira činjenicu da inicijative s suprotnim ciljem, po njezinu mišljenju, Komisija dopušta bez ikakvih problema.

Kao primjere navodi kampanje za siguran i legalan pristup izbjeglica Europi, Europu bez granica i inicijative za prava osoba bez državljanstva unutar Europe.

Vlaardingerbroek optužuje Europsku komisiju da favorizira migrante u odnosu na domaće stanovništvo.

Ona doslovno kaže:

Komisija daje svakom migrantu koji ga zatraži ključ od naše kuće, ali nama, autohtonim narodima Europe, uskraćuje pravo da se branimo – čak i od ubojstva naše djece.

Nadalje, ona objašnjava:

Ovo nije licemjerje. Ovo je njihovo pravo lice.

I nadalje:

Sami to kažu. Ne žele da Europa pripada Europljanima.

Kritika koncepta europskih vrijednosti

Prema Vlaardingerbroek, pismo Komisije pokazuje da se čak i ideja etnokulturnog identiteta ili kontinuiteta europskih naroda smatra rasističkom.

Ona o ovome kaže:

Samo naše postojanje je za njih rasizam.

Istovremeno, upućuje oštre kritike Europskoj komisiji i njezinoj predsjednici Ursuli von der Leyen:

Ne prihvaćamo da neizabrani birokrati poput Ursule von der Leyen odlučuju imaju li Europljani pravo postojati u Europi.

https://x.com/EvaVlaar/status/2071891978585858301?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2071891978585858301%7Ctwgr%5Eb4d9d92249ea3260048ba3d149d5522255c2653e%7Ctwcon%5Es1_c10&ref_url=https%3A%2F%2Fepoha.com.hr%2Fpolitika%2Fmaska-je-pala-nizozemska-aktivistica-eva-vlaardingerbroek-u-viralnom-videu-o-eu-porucuje-sada-postajemo-najgora-nocna-mora-bruxellesa%2F

„Maska je pala“: Nizozemska aktivistica Eva Vlaardingerbroek u viralnom videu o EU poručuje – „Sada postajemo najgora noćna mora Bruxellesa“. (VIDEO) Inicijatorica europske građanske inicijative „Save Europe Act“, Eva Vlaardingerbroek, iznosi ozbiljne optužbe protiv Europske komisije. U video poruci objašnjava da je njezina organizacija primila pismo od Komisije u kojem se prijeti odbacivanjem inicijative. Prema Vlaardingerbroeku, Komisija to opravdava argumentom da je zahtjev da se ne prizna imigracija koja nije iz Zapada „jasno“ suprotan pravu na nediskriminaciju i europskim vrijednostima koje je definirala EU. Za Vlaardingerbroek, ovo je temeljni politički signal. Ona izjavljuje: Maska je pala. Prema njezinim riječima, Europska komisija time otvoreno daje do znanja da se čak i želja za zaštitom vlastitih kultura od raseljavanja označava kao rasistička. Istovremeno, kritizira činjenicu da inicijative s suprotnim ciljem, po njezinu mišljenju, Komisija dopušta bez ikakvih problema. Kao primjere navodi kampanje za siguran i legalan pristup izbjeglica Europi, Europu bez granica i inicijative za prava osoba bez državljanstva unutar Europe. Vlaardingerbroek optužuje Europsku komisiju da favorizira migrante u odnosu na domaće stanovništvo. Ona doslovno kaže: Komisija daje svakom migrantu koji ga zatraži ključ od naše kuće, ali nama, autohtonim narodima Europe, uskraćuje pravo da se branimo – čak i od ubojstva naše djece. Nadalje, ona objašnjava: Ovo nije licemjerje. Ovo je njihovo pravo lice. I nadalje: Sami to kažu. Ne žele da Europa pripada Europljanima. Kritika koncepta europskih vrijednosti Prema Vlaardingerbroek, pismo Komisije pokazuje da se čak i ideja etnokulturnog identiteta ili kontinuiteta europskih naroda smatra rasističkom. Ona o ovome kaže: Samo naše postojanje je za njih rasizam. Istovremeno, upućuje oštre kritike Europskoj komisiji i njezinoj predsjednici Ursuli von der Leyen: Ne prihvaćamo da neizabrani birokrati poput Ursule von der Leyen odlučuju imaju li Europljani pravo postojati u Europi. https://x.com/EvaVlaar/status/2071891978585858301?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2071891978585858301%7Ctwgr%5Eb4d9d92249ea3260048ba3d149d5522255c2653e%7Ctwcon%5Es1_c10&ref_url=https%3A%2F%2Fepoha.com.hr%2Fpolitika%2Fmaska-je-pala-nizozemska-aktivistica-eva-vlaardingerbroek-u-viralnom-videu-o-eu-porucuje-sada-postajemo-najgora-nocna-mora-bruxellesa%2F

We’ve got news.

The European Union is threatening to reject the @SaveEuropeAct, claiming that preserving the ethnocultural continuity of Europe’s native peoples is racist and goes against “European values.”

Watch the video to see our response, sign now and join us in Brussels… pic.twitter.com/062fcwOtKY
— Eva Vlaardingerbroek (@EvaVlaar) June 30, 2026

2

1.8K Visualizações

Inicia sessão para gostares, partilhares e comentares!

Dmca Conteúdo para adultos Sobre Termos Privacidade Centro de suporte