# Bulj o odlasku vojnika na mimohod u Pariz: "Neće oni ginuti za tuđe interese" Hina | prije 30 minuta 10:51, 02. srpnja 2026. Neka mi netko objasni razmišljanje desničara i bivšeg branitelja..Ok bi bilo da ovo napiše staroj od Francuza Nicoliera...Sramota me je iskreno..Puna usta rata, Di si bia 91?, komunizma, četnika, jugozomboida i svih ostalih crvenih aždaja ali kada treba pomoći zemlji koja proživljava genocid i agresiju, onda jodlamo ruske poskočice dok Milanović udara ritam..Aloooo..Jesmo li mi EU članica? Jesmo li mi u NATO-u? Je li nam Europa saveznik? Je li je Ukrajina zid za mongolske horde??Brate mili, mimohod, poziv od saveznika..Jedan dan stupanja, dvadesetak vojnika i nazad doma...kakav rat, kakvi bakrači...Jedno pitanje... Obzirom kako je kršćansko-vojno hodočašće u Lurdu u neprijateljskoj Francuskoj, hoćemo li i to blokati ili je ipak vjera bitna???Ove branitelje napaljuje osoba koja nije primirisala rata i puna mu usta Dodika, četnika, čija je paradržava satrala ne mali broj Hrvata..Sramota !

Danas je u Đakovu održana prva sjednica Vijeća za regionalni razvoj. Niz velikih investicija provodi se na području #OBZ zahvaljujući Vlada Republike Hrvatske i potpori vladajuće većine u Hrvatskom saboru. Među njima su i izgradnja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak te novog KBC-a Osijek, najvećeg projekta u povijesti istoka Hrvatske 🇭🇷, o čijem smo statusu realizacije danas na sjednici izvijestili predsjednika Vlade Andrej Plenković . Posljednjih godina jasno je kako se percepcija Slavonije i Baranje pozitivno promijenila. Bilježimo trendove koji potvrđuju razvoj i napredak u gradovima i općinama Osječko-baranjske županije, u koju je od 2017. godine uloženo više od 1,9 milijardi eura.

PREOKRET: PUČKA PRAVOBRANITELJICA POKREĆE ISPITNI POSTUPAK PROTIV HRT-a ZBOG MASOVNIH DOPISA O ZASTARJELIM DUGOVANJIMA! Zbog navodnih dugovanja za HRT pristojbu s početka stoljeća i ponuda odvjetničkih ureda za nagodbom i ovrhama koja su ovih dana stizala na adrese tisuća građana, zatražili smo očitovanje neovisne institucije za zaštitu ljudskih prava i sloboda u Republici Hrvatskoj. Odgovor smo dobili vrlo brzo. S obzirom da je tema vrlo ozbiljna, za mnoge korisnike i obitelji od životnog značaja, a nacionalni mediji o tome šute (iz poznatih razloga), pozivamo vas da odmah nakon čitanja podijelite ovu objavu kako bi ista došla do što većeg broja zainteresiranih osoba. Naime, Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter službeno je potvrdila da, na vlastitu inicijativu, pokreće postupak protiv Hrvatske radiotelevizije (HRT): „Nakon Vašeg upita, a temeljem i medijskih objava, sukladno članku 20. stavak 2. i stavak 3. Zakona o pučkom pravobranitelju, otvorit ćemo postupak na vlastitu inicijativu i tražiti očitovanje Hrvatske radio televizije, odnosno prikupiti sve informacije potrebne za donošenje zaključaka o problemu zbog kojeg ste nam se obratili“. Pravobraniteljica u svom očitovanju precizno navodi i razloge zbog kojih je ova kampanja uzrokovala opravdanu zabrinutost i nemir među građanima, s posebnim naglaskom na ranjive skupine, umirovljenike i obitelji preminulih obveznika. Ured iznosi četiri ključna zaključka: 1. Prvo, kada dobijete dopis odvjetničkog ureda, a osobito kad pri tom nemate pravno obrazovanje, lako je zaključiti da je riječ o nečemu što ste obvezni učiniti inače ćete trpjeti pravne posljedice, posebno ako dopis ne sadrži sve važne informacije. 2. Drugo, ako je točno da dopisi ne sadrže podatke o tome kada je nastao dug, u kojem iznosu i slično, onda zabrinutost i nemir mogu i rasti jer nemate najvažnije informacije o temi zbog koje vam se odvjetnički ured obraća, a ne možete niti provjeriti potrebne podatke, uključujući postoji li uopće taj dug. Pri tome, nije niti nemoguće da dođe do pogreške u tako velikom sustavu kao što je HRT i s obzirom na iznimno veliki broj građana koji su obvezni plaćati pristojbu. 3. Treće, ako i znate o kojem dugu je riječ i ako je on otišao u zastaru, takav dopis može i dalje zabrinjavati jer, bez potrebnog pravnog znanja, ne znate možete li trpjeti neke veće posljedice i koje. Pritom, zastara ne znači da dug više ne postoji niti da ga dužnik ne bi trebao podmiriti, već u pravnom smislu to znači da se on više ne može prisilno naplatiti. 4. Četvrto, ako je pri tome riječ o dugu osobe koja je preminula, a ne znate o čemu se točno radi, onda je neizvjesnost dodatno pojačana, jer je životno i realno da ne znate za sve dugove osobe koja je preminula, bez obzira koliko vam bliska bila. Ured pravobraniteljice povlači jasnu granicu između formalnog prava na pokušaj naplate i postupanja institucije s javnim ovlastima. Konkretne metode u ovom slučaju zahtijevaju službenu istragu. „Zbog svega navedenog, već sada možemo načelno ukazati da je riječ o praksi zbog koje ćemo otvoriti predmet radi detaljne analize svih aspekata i njenih učinaka. Pri tome u ovom trenutku načelno ukazujemo da pravno gledano pokušaji naplate dugova, iako je nastupila zastara, mogu biti zakonito postupanje, ali konkretna praksa otvara različita pitanja vezana uz postupanje jednog tijela s javnim ovlastima, zbog čega ćemo i provoditi ispitni postupak“, zaključuje pravobraniteljica. Ured isto tako podsjeća da su problemi vezani uz ovrhe i blokade redoviti dio njihovih izvješća Hrvatskom saboru. Pravobraniteljica je Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije već ranije uputila preporuku za izradu sveobuhvatne analize ovršnog sustava i donošenje potpuno novog Ovršnog zakona. Budući da ta preporuka još uvijek nije provedena, Ured potvrđuje da će je nastaviti ustrajno zagovarati. I na kraju recimo još i ovo: o ovom slučaju zatražili smo očitovanje i Odbora za pravosuđe i Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora. #HRT #pristojba #ovrhe #nagodbe #odvjetnici #zabrinutostinemir #pučkapravobraniteljica #ispitnipostupak #zastara #pravnoznanje #službenaistraga

ZADUŽNICA SE IZDAJE SAMO U JEDNOM PRIMJERKU, I TO U IZVORNIKU, I SAMO TAJ IZVORNIK PREDSTAVLJA OVRŠNU ISPRAVU. U SLUČAJU KADA OVRHOVODITELJ KORISTI PRESLIKU ZADUŽNICE ILI OVJERENU PRESLIKU ZADUŽNICE - ISTA NE PREDSTAVLJA OVRŠNU ISPRAVU I OVRHA NA TEMELJU PRESLIKE, PA MAKAR I OVJERENE - NE BI SE SMJELA PROVODIITI, NI PROVESTI Važnost postavljenog pravnog pitanja revident obrazlaže ukazujući na različitu praksu drugostupanjskih sudova i to Županijskog suda u Varaždinu koji je u prethodno navedenim odlukama izrazio pravno shvaćanje da se prijedlogu za ovrhu (radi ovrhe na cjelokupnoj imovini ovršenika, na novčanoj tražbini, ovrhe na plaći) mora priložiti zadužnica u izvorniku i prakse Županijskog suda u Zagrebu koji je u rješenju Gžovr-4337/09 izrazio pravno shvaćanje da uz prijedlog za ovrhu (radi ovrhe na nekretninama) može biti priložena ovjerena preslika zadužnice. Revident navodi da takva različita praksa drugostupanjskih sudova stvara pravnu nesigurnost te uzrokuje neravnopravnost građana na području Republike Hrvatske. Obzirom na različita pravna shvaćanja županijskih sudova o ovom postavljenom pravnom pitanju, isto se ukazuje važnim i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a time i ova revizija dopuštenom u smislu odredbe čl. 382. st. 2. toč. 1. ZPP. Odredbom čl. 215. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12 – dalje: OZ) propisano je da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine čiji će iznos biti naknadno upisan u ispravi zaplijene svi njegovi računi kod banaka te da se novčana sredstva s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno s računa isplate vjerovniku koji je određen u ispravi ili koji će naknadno biti u nju upisan (bjanko zadužnica). Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i, nakon što u nju bude upisan iznos tražbine i podaci o vjerovniku, ima učinak pravomoćnoga rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja. Prema odredbi čl. 215. st. 3. OZ-a u svezi sa odredbom čl. 214. st. 7. OZ-a, isprava iz prethodno citiranog stavka ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca na drugim predmetima ovrhe. Iz navedenog, proizlazi da se zadužnica izdaje samo u jednom primjerku i da samo izvornik tog vrijednosnog papira može cirkulirati u pravnom prometu. Dakle, bez obzira na vrstu postupka u kojem ovrhovoditelj prisilnim putem ostvaruje svoju tražbinu, a pri tome se misli na postupak zapljene računa na temelju zadužnice koja ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi ili sudski postupak na drugim predmetima ovrhe na temelju zadužnice koja ima svojstvo ovršne isprave, bjanko zadužnica, kao posebno sredstvo osiguranja tražbine, mora biti dostavljena u izvorniku, ne u ovjerenoj preslici. https://www.hazud.hr/