Promijenjeno je pravilo o zimskoj opremi Za osobne automobile i druga vozila kategorija M i N do 3,5 tona postoje dvije osnovne mogućnosti. Prva su zimski pneumatici s oznakama M+S, M.S., M&S ili 3PMSF postavljeni na sve kotače. Druga mogućnost posebno je zanimljiva vozačima koji zimi ostaju na ljetnim gumama. Na svim kotačima moraju imati ljetne pneumatike s najmanje četiri milimetra dubine profila, ali uz njih moraju imati lance za snijeg ili uređaje namijenjene povećanju prianjanja kotača, koji se postavljaju na pogonske kotače. Zimska oprema u Hrvatskoj obvezna je na propisanim zimskim dionicama javnih cesta od 15. studenoga tekuće godine do 15. travnja iduće godine - bez obzira na to je li cesta u tom trenutku suha, pada li snijeg ili je vani sunčano. Prema podacima HAK-a, režim obuhvaća 839,2 kilometra autocesta, 1863,3 kilometra državnih i županijskih cesta te dodatnih 68,1 kilometar državnih cesta za tranzitni promet iz pojedinih luka. Dakle, hrvatski propis vozaču ne govori da nužno mora imati zimske gume. Omogućuje i kombinaciju ljetnih guma s najmanje četiri milimetra profila i odgovarajućeg dodatnog uređaja za prianjanje.

U utorak se u Slatini dogodilo ubojstvo žene oštrim predmetom. Riječ je o mužu koji je ubio suprugu, a koja je prethodno zvala policiju. Glavni ravnatelj policije Nikola Milina priznao je da u postupanju policije neposredno prije ubojstva nisu poduzete sve radnje koje su se, s obzirom na poznate rizike, trebale provesti. Utvrđene su slabosti u organizaciji potrage za osumnjičenikom, angažiranju dodatnih policijskih snaga i komunikaciji između policijske postaje i operativno-komunikacijskog centra, a teža povreda radne discipline utvrđena je kod pet policijskih službenika. Zbog toga će pet policijskih službenika biti privremeno udaljeni s dužnosti. "Zaključci su u obliku naloga predani Policijskoj upravi virovitičko-podravskoj, gdje će se dalje odvijati postupci. To u praksi znači disciplinski postupak koji se provodi po svim pravilima sudskih postupaka, što uključuje branitelje i stranu koja tuži. Za to vrijeme policijski službenici bit će udaljeni sa svojih svakodnevnih zadaća i posvetit će se vlastitoj obrani", potvrdio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Riječ je o ukupno pet policijskih službenika, među kojima nisu samo policajci iz Policijske postaje Slatina koji su intervenirali na terenu, već i rukovoditelji operativno-komunikacijskog centra te policijske uprave. Protiv svih njih pokreću se postupci zbog teže povrede službene dužnosti. Kronologija događaja od utorka navečer pokazuje sav apsurd situacije. Žrtva je policiju nazvala u 21:10. Ophodnja je stigla na njezinu adresu za deset minuta, utvrdila da je došlo do obiteljskog nasilja, no nasilnika nisu zatekli u kući. Policajci su ženi ponudili odlazak u sigurnu kuću, što je ona odbila. Potom su obišli ulicu i rekli joj da ih odmah nazove ako se suprug pojavi te da ga nipošto ne pušta unutra. Nakon kratkog obilaska, policajci su u 21:50 sjeli u vozilo i vratili se u tri minute udaljenu postaju kako bi intervenciju unijeli u računalo, planirajući se potom vratiti u potragu. No samo dvadeset minuta nakon njihova odlaska, točno u 22:10, stigla je dojava da je žena ubijena. Policajci su se vratili na adresu i zatekli ubojicu na mjestu zločina.

NEKADAŠNJU HLADNU PRERADU KUPIO JE CIOS ENERGY PETRA PRIPUZA! Ovih dana smo slučajno pretražujući zemljišne knjige naišli na podatak da je CIOS ENERGY d.o.o. u vlasništvu Petra Pripuza kupio nekadašnji pogon "Hladne prerade" u južnoj industrijskoj zoni. Radi se o zemljištu površine 67963 m2 sa tri gospodarske zgrade od 28661 m2, 165 m2 i 464 m2. Kupio ih je od bivšeg vlasnika tvrtke Max Hütte. Tako se carstvo CIOS GRUPE koje je CIOS ENERGY d.o.o. sastavni dio, dodatno proširilo. Da podsjetimo, 2023. grad Sisak je spomenutom CIOS ENERGY d.o.o. prodao dvije gradske parcele (1808/4, 2657/1) koje prileže uz kompleks nekadašnje ljevaonice Željezare Sisak (Felis) na česticama: 1853/1, 1853/2, 1853/3, 1853/4, 1861/16, 2657/1, 2657/2. Sada se s tim velikim kompleksom i dvama česticama, koje im je 2023. prodala gradska vlast pod gradonačelnikovanjem Ikić Baniček, spojila u jednu veliku cjelinu i ogromna površina na kojoj je hala nekadašnje hladne prerade. Dodajte tome i čestice u vlasništvu CE-ZA-R-a , CIAL-a i DEPOS-a (1841/6, 1841/12,1843/1) dobijete pravo malo carstvo otpada tamo gdje je nekad bio kompleks Željezare Sisak. Na česticama koje je grad prodao gomilaju se plastične bale, a što će biti namjena velike zgrade nekadašnje "hladne prerade" tek će se saznati. Mnogi Siščani ovih dana "histeriziraju" o dovozu smeća nakon sanacije Gospića. Ne bi bilo prvi puta da cirkus zvani sanacija završi u Sisku. Varaždinske bale i crno brdo već jesu! Kronologija • 4. 12. 2020. Gradonačelnica Grada Siska donosi Odluku o raspisivanju javnog natječaja za prodaju kč. br. 1808/1 – šuma Metaval, 132.059 m², također u Južnoj industrijskoj zoni. • U natječaju iz 2020. Grad je, uz cijenu, od ponuditelja izrijekom tražio „namjenu" (detaljni opis proizvodnog procesa i njegovog utjecaja na okoliš). Namjena je bila i jedan od kriterija za izbor najpovoljnijeg ponuditelja. • U istom natječaju Grad navodi da je zemljište prema UPU-u „Sisak-jug” u zoni gospodarske namjene – proizvodne, pretežito industrijske (I1) te da se za građevine gospodarskih djelatnosti, prema potrebi, izrađuje studija mogućeg utjecaja zahvata na okoliš. • 20. 6. 2023. gradonačelnica donosi Odluku o raspisivanju javnog natječaja za prodaju nekretnina, među kojima su pod istim rednim brojem k. č. br. 1808/4 površine 24.865 m² i k. č. br. 2657/1 površine 24.560 m², ukupno 49.425 m². • U natječaju iz 2023. Grad ponovno izrijekom navodi da se obje čestice nalaze u zoni gospodarske namjene – proizvodne, pretežito industrijske namjene (I1). • Međutim, za razliku od natječaja iz 2020. u uvjetima natječaja iz 2023. nije tražena namjena koju ponuditelj planira ostvariti, nije tražen detaljan opis proizvodnog procesa niti njegov utjecaj na okoliš. Ponuda je trebala sadržavati osnovne podatke o nekretnini i ponuditelju, ponuđenu cijenu, izjavu o prihvaćanju uvjeta, registraciju i dokaz o jamčevini. • Još je važnije da je u natječaju iz 2023. kao jedini kriterij za izbor najpovoljnijeg ponuditelja naveden „Iznos cijene za nekretninu koja je predmet natječaja.” • Na natječaj je za predmetne dvije čestice pristigla jedna ponuda – CIOS ENERGY d.o.o. – u iznosu od 346.000 EUR. • 21. 8. 2023. Gradsko vijeće Grada Siska na svojoj 17. sjednici prihvaća ponudu CIOS ENERGY d.o.o. za kupnju obje čestice za 346.000 EUR, u okviru točke 2. b). • U istoj sjednici, pod točkom 2. a), Gradsko vijeće odlučuje i o prodaji k.č.br. 1808/7 k.o. Novi Sisak društvu Renaissance Real Estate, za potrebe BUDUĆE MEGA KLAONICE I BIOPLINSKOG POSTROJENJA Zašto je došlo do promjene kriterija pri prodaji? Kod prodaje zemljišta u Južnoj industrijskoj zoni 2020. Grad je tražio da potencijalni kupac unaprijed predstavi što namjerava raditi na zemljištu – detaljan opis proizvodnog procesa i njegov utjecaj na okoliš, a „namjena” je bila jedan od kriterija za izbor ponude. Kod prodaje k. č. br. 1808/4 i 2657/1 u 2023. takvog zahtjeva više nema! Iako Grad i dalje navodi da se zemljište nalazi u proizvodnoj industrijskoj zoni (I1), od ponuditelja se ne traži nikakav podatak o budućoj djelatnosti, proizvodnom procesu, kapacitetu ili utjecaju planirane proizvodnje na okoliš, niti se takav element uzima u obzir pri izboru ponude. Drugim riječima, dokumenti pokazuju prijelaz s modela: cijena + namjena/proizvodni proces + utjecaj na okoliš na model: samo cijena. Zaključno: Posebno je važno da je u natječaju Grada Siska iz 2023. kao jedini kriterij za izbor najpovoljnijeg ponuditelja naveden iznos ponuđene cijene. Dakle, Grad prije prodaje nije tražio od potencijalnog kupca da predstavi namjenu zemljišta, detaljan opis proizvodnog procesa niti njegov utjecaj na okoliš, niti je takve elemente uzeo u obzir pri izboru ponude. To je bitno usporediti s natječajem iz 2020. za k.č.br. 1808/1 u istoj Južnoj industrijskoj zoni, gdje je Grad izrijekom tražio „namjenu (detaljni opis proizvodnog procesa i njegovog utjecaja na okoliš)”, a namjena je bila i jedan od kriterija za izbor najpovoljnijeg ponuditelja. Stoga se otvara pitanje zbog čega je Grad Sisak kod prodaje zemljišta u istoj gospodarskoj zoni, i to samo nekoliko godina kasnije, odustao od takvog kriterija te kod prodaje k. č. br. 1808/4 i 2657/1 (CIOS ENERGY) ali i za klaonicu pilića k. č. br. 1808/17 i 1818/1 i izbor sveo isključivo na ponuđenu cijenu. Ta promjena uvjeta i kriterija važna je i jako znakovita! Možda kada bivša gradonačelnica prestane "hodati za Liku" odgovori zašto je prodavala gradsko “obiteljsko srebro” bez uvjetovanja namjene? U Industrijskoj zoni Sisak jug, gradu je ostalo jako malo nekretnina za upravljanje, moglo bi se reći da su sada gospodari otpada zapravo i pravi gospodari grada. 👇🔗 https://www.facebook.com/100067031646107/posts/1397417059169336/?mibextid=rS40aB7S9Ucbxw6v

ZRIN, MJESTO KOJE SU TITOVI PARTIZANI UNIŠTILI DO TEMELJA I SVIREPO POUBIJALI TREĆINU STANOVNIŠTVA, TO SU BILI "ANTIFAŠISTI" KOJE DANAS VELIČAJU SDP I MOŽEMO, TE SLIČNE LIJEVE POLITIČKE STRANKE U HRVATSKOJ, PROČITAJTE ŠTO SU TI "ANTIFAŠISTI" UČINILI HRVATIMA U ZRINU 1943, GODINE I KASNIJE Partizanski zločin u Zrinu 9 i 10. rujna 1943. Titovi partizani izvršili su pokolj u Zrinu, ubili su trećinu stanovnika mjesta, mjesto opljačkali, kuće srušili, župnu crkvu Našašća sv. Križa spalili. Treba naglasiti da u mjestu nije bilo vojnih postrojbi. Ubojstvo mještana i spaljivanje mjesta izvršeno je po naredbi Glavnog štaba Hrvatske. Zločin su izvršili domaći partizani i četnici iz susjednih sela, pri tome je ubijeno 213 stanovnika Zrina. Ubijeno je 12 djece, troje mlađe od godine dana, a najmlađe dijete imalo je 15 dana. Prije upada komunističkih postrojbi u Zrin u rujnu 1943-e, ubijeno je 37 Zrinjana na putevima kada su odlazili ili dolazili u Zrina, tijekom rada u polju. Zrin je bio okružen srpskim selima i zločine su počinili Srbi iz susjednih sela. Nakon poratnih progona hrvatskog stanovništva do lipnja 1946. godine ubijeno je još 28 stanovnika Zrina. Tijekom rata i poraća ubijen je ukupno 291 stanovnik Zrina! Preživjele žene i djeca su raseljeni i zabranjen im je povratak. Do tijela poginulih došlo se 2013. pri arheološkim istraživanjima. Nađeni su ostatci ispremještanih ljudskih kostiju, a kad su stigli rezultati analize uzoraka, utvrdilo se da su to ostatci osoba iz Drugog svjetskog rata. O zločinima nad Hrvatima Zrina, Borićevca, Španovice, Udbine i drugih mjesta u povijesnim udžbenicima djeca ne mogu ništa pročitati! Sramotno ponašanje hrvatske države prema stradanju ljudi koji su ubijeni samo zato jer su bili Hrvati. O zločinu postoje materijalni dokazi (dokumenti i posmrtni ostatci žrtava), za razliku od četničkih mitova gdje nema materijalnih dokaza. Otuđivanje imovine i zabrana povratka Nakon rata sva imovina mještana je otuđena, a stanovnicima Zrina zabranjen je povratak u mjesto. Radi se o etničkom čišćenju Banovine od Hrvata, slično se dogodilo Hrvatima u Španovici, Boričevcu, Udbini i drugim mjestima Hrvatske. Komunističko-četnička vlast je etničko čišćenje i zločine nad nevinim Hrvatima nazivala antifašističkom borbom, a to pojedinci rade i danas. Treba podsjetiti da su Srbi 1991. izvršili nove zločine i etničko čišćenje Banovine i da za te zločine nisu odgovarali kao ni za zločine tijekom Drugog svjetskog rata. Kotarski sud u Dvoru na Uni prognao je sve Hrvate iz Zrina 1946. godine. Sud je donio odluku „u ime naroda“ o konfiskaciji pokretne i nepokretne imovine (bez obzira gdje se nalazi) stanovnika Zrina jer su “svi stanovnici mjesta Zrin za borbu sposobni vodili borbu protiv NOV-a, a zatim ukoliko nisu strijeljani, ubijeni ili poginuli, pobjegli su u toku rata”. @pratitelji [vanesa27] [iris96] [marin72] [tomislava_45] [barbara85] [marta88]

Hrvatska uvodi doživotan zatvor za 15 kaznenih djela Doživotni zatvor u Hrvatskoj moći će se od 1. siječnja 2027. izreći počiniteljima 15 vrsta najtežih kaznenih djela, među kojima su i ona vezana uz nepovratno ili dugotrajno onečišćenje okoliša. Ta, najteža kazna moći će se izreći svim osobama koje su u trenutku počinjenja djela imala 18 ili više godina, što znači da neće biti pošteđeni ni mlađi punoljetnici. No, svi osuđenici na doživotni zatvor, bez obzira na dob, imat će pravo na uvjetni otpust nakon odsluženih 25 godina kazne. Odgovornost tvrtki, odnosno pravnih osoba, za kaznena djela koja su preko njih počinile odgovorne osobe, sankcionirat će se bitno strože nego dosad. Konkretno, za djela kojima je prouzročeno najteže onečišćenje okoliša kazne će se penjati do 50 milijuna eura.

Ne utvaramo si da smo kadri mijenjati puno toga, ali ako smo bili i mali zupčanik koji je omogućio pokretanje drugih mahanizama prema višem cilju, mi smo sretni i trud nam se isplatio. Podrška našim Ličanima 5. rujna, da se kotačići i zupčanici pokrenu, okrenu i sve što treba preokrenu u korist svih nas građana zajedno. Svima koji su se uključili na ove stranice nedavno, ali i onima koji u komentarima propitkuju koja korist od nas, posvećujemo tekst: Siščani ne žele biti Smetlišćani – kada građani odluče da više neće šutjeti Građanska inicijativa„Siščani ne žele biti Smetlišćani“ nije nastala iz želje za političkom borbom, niti iz potrebe da se nekome dodijeli krivnja. Nastala je iz mnogo jednostavnijeg pitanja: koliko još tereta jedan grad može podnijeti? Sisak je desetljećima bio industrijski grad. Njegovi su građani živjeli uz industriju, nosili njezine posljedice i podnosili njezine rizike. Upravo zato inicijativa polazi od jednostavnog, ali snažnog stava: činjenica da je Sisak industrijski grad ne znači da mora postati mjesto u koje će se dovoziti sve ono što drugi ne žele imati u svojoj blizini. Jedan od najvećih uspjeha inicijative jest to što je pitanje otpada izvela iz zatvorenih institucionalnih prostora i pretvorila ga u javno pitanje. Građani su počeli tražiti odgovore: što se u Sisak dovozi, odakle dolazi, u kojim količinama, tko ima dozvole, gdje se otpad obrađuje i pod kojim uvjetima? To nije mala stvar. U sustavu u kojemu se građaninu često kaže da je nešto „zakonito“ i da stoga nema razloga za zabrinutost, inicijativa je otvorila mnogo važnije pitanje: je li ono što je zakonski dopušteno ujedno i prihvatljivo za život građana? Upravo je takvo propitivanje srž građanskog aktivizma. Još 2019. godine inicijativa je sudjelovala u javnom protivljenju namjerama vezanim uz gospodarenje otpadom, a dokumenti Grada Siska pokazuju da su njezini zahtjevi i tada ulazili u širu raspravu o prostornom planiranju i budućnosti grada. Aktivistički gledano, uspjeh se ne mjeri samo brojem projekata koji su zaustavljeni. Ponekad je uspjeh natjerati institucije da više ne mogu ignorirati građanima važno pitanje. To se dogodilo s planiranim skladištem i spalionicom kemijskog otpada u Novom Pračnu. Inicijativa se suprotstavila projektu energane koja je trebala obrađivati stotine tisuća litara kemijskog otpada u blizini zelenog prigradskog naselja. U javnost je tako i dospjelo pitanje treba li Sisak postati mjesto u koje će se dovoziti otpad iz cijele Hrvatske. Drugim riječima, inicijativa je počela mijenjati samu paradigmu rasprave. Više se nije govorilo samo: „Ima li investitor dozvolu?“ nego: „Kakav grad želimo ostaviti svojoj djeci?“ To je politički i društveni pomak koji se ne može izmjeriti donošenjem administrativne odluke da se nešto planirano ipak na koncu ne realizira. Važnu fazu djelovanja inicijatove predstavlja borba protiv dovoza troske s lokacije „Crno brdo“ u Biljanima Donjim. Inicijativa nije ostala samo na objavama na društvenim mrežama. Pokrenuta je peticija protiv dovoza i obrade 150.000 tona troske, upućena Vladi Republike Hrvatske, Saboru i Državnom inspektoratu. Peticija je prikupila preko 4.500 potpisa. Organizirani su prosvjedi, podneseni zahtjevi i prijave, tražene informacije od nadležnih tijela, a problem je iznesen i pred Ministarstvo zaštite okoliša i sud EK. Zelena akcija u svom izvještaju za 2025. navodi da je zajedno s predstavnicima inicijative radila na traženju informacija i pisanju prijava i dopisa nadležnim tijelima te da su zajedno održali akciju pred Ministarstvom pod parolom: „I poslije Crnog brda – Crno brdo.“ Lokalni problem je postao nacionalna tema. Više se nije moglo govoriti samo o jednoj tvrtki, jednoj lokaciji ili jednom gradu. Otvorilo se pitanje kako država postupa s otpadom koji nastaje na jednom kraju Hrvatske i zatim se premješta na drugi kraj zemlje. Tisuće ljudi izašle su na ulicu U rujnu 2025. inicijativa je organizirala prosvjed protiv dovoza 150.000 tona troske u Sisak. Na prosvjedu se okupilo preko dvije tisuće Siščanki i Siščana. Mjesec dana kasnije, u listopadu 2025., na novom prosvjedu protiv dovoza i obrade troske ponovno se okupilo preko tisuću građana. To je možda najvidljiviji dokaz onoga što je inicijativa postigla. Od pojedinačnog građanina koji se pita „što se događa?“ nastala je masa građana koja javno govori: „O ovome se mora odlučivati zajedno s nama.“ A to je temelj demokracije. Inicijativa je promijenila i odnos prema institucijama Građanski aktivizam ne znači samo suprotstavljanje vlasti. On znači prisiliti vlast da polaže račune građanima. Nakon prosvjeda protiv troske javno su se oglašavali predstavnici Grada Siska, uključujući gradonačelnika Domagoja Orlića, predstavnici Fonda za zaštitu okoliša, čak su i predstavnici tvrtke koja je dobila posao zbrinjavanja, željeli razgovarati s predstavnivima inicijative. Bez obzira na političke razlike i različita tumačenja odgovornosti, činjenica da se o problemu javno razgovara i da predstavnici vlasti moraju reagirati pokazuje jednu važnu stvar: građani su postali relevantan sugovornik. Borba se nije zaustavila samo na otpadu iako je problem industrije otpada i mega kapaciteta za koje su izdane dozvole za dovoz, skladištenje i oporabu golem. Možda je upravo to najveći razvojni korak inicijative. „Siščani ne žele biti Smetlišćani“ više nije samo naziv pokreta protiv pojedinog projekta otpada. Inicijativa je proširila pitanje na širu temu kakvu budućnost treba imati Sisak i Sisačko-moslavačka županija. Tako se uključila i u protivljenje odlaganju nuklearnog otpada u Čerkezovcu te kasnije i velikim peradarskim kompleksima, farmama i klaonicama. U prosincu 2025. HRT je izvijestio da je inicijativa, nakon pozitivnog mišljenja za studiju utjecaja na okoliš mega klaonice u Sisku od strane povjerenstva MZOZT, najavila nastavak borbe. U izvještaju se navodi i da je peticiju protiv projekta potpisalo više od 8 000 građana. Nakon prvog udruženog prosvjeda "Ne pilićarskoj eko bombi" održanog u svibnju 2025. godine u Sisku, organiziran je i veliki zajednički prosvjed okupljenih građanskih inicijativa iz Sisačko-moslavačke županije zajedno sa udrugama Zelena akcija i Prijatelji životinja. Prosvjed početkom veljače 2026. godine u Zagrebu okupio je više od 5 000 ljudi, a iz gledališta su mu prisustvovsli predstavnici gotovo svih relevantnih stranačkih opcija bez obzira na ideološke razlike. Inicijativa se uspješno povezala s inicijativama unutar svoje županije, a uskoro postaje inspiracija i inicijativama u drugim županijama s kojima se također povezuje u zajedničkom otporu. Na prosvjedu protiv mega farmi se pojavljuje i inicijativa Gospić je naš dom. Inicijative od početka pružaju uzajamnu podršku jedni drugima jer i Sisak muku muči s gomilama otpada i cijelom industrijom otpada u svom gradu. Nova peticija koju su tada pokrenulu protiv mega peradarskih kompleksa prikupila je više od 51.000 potpisa građana. Što je, dakle, stvarno postignuto? Ako rezultate promatramo samo kroz prizmu „jesu li svi problemi riješeni“, odgovor bi bio: ne! Ali ako ih promatramo iz perspektive građanskog pokreta, slika je potpuno drugačija. Inicijativa je: • otvorila pitanje gospodarenja otpadom u Sisku kao pitanje javnog interesa; • mobilizirala tisuće građana na prosvjedima; • pokrenula i podržala peticije s tisućama potpisa; • izvršila javni pritisak na Ministarstvo, Grad i druge institucije; • tražila informacije, kontrole i preispitivanje postupaka i dozvola; • povezala se sa stručnim pojedincima i civilnim organizacijama poput Zelene akcije, Prijatelji životinja i dobila potporu preko 160 udruga civilnog društva • problem otpada iz Siska povezala je s nacionalnim sustavom gospodarenja otpadom; • proširila borbu na pitanje velikih industrijskih i poljoprivrednih projekata koji mogu dugoročno opteretiti prostor onečišćenjem te nakon zagrebačkog prosvjeda zabilježila malu pobjedu rušenjem Studije utjecaja na okoliš za mega klaonicu pilića u Sisku. • povezala građane Siska s drugim lokalnim inicijativama u županiji i Hrvatskoj. Najvažnije postignuće: građani su shvatili vlastitu snagu Ali postoji nešto što nijedan registar, dozvola, peticija ni prosvjed ne može potpuno izmjeriti. To je promjena svijesti! Prije građanskog organiziranja, pojedinac je mogao osjećati da je nemoćan pred institucijama, investitorima i administracijom. Danas tisuće ljudi znaju da mogu potpisati peticiju. Mogu doći na prosvjed. Mogu tražiti dokumente. Mogu postavljati pitanja. Mogu tražiti odgovornost. Mogu povezati svoj problem s problemom drugog grada. I mogu reći: „Ovo je i naš grad. O našoj budućnosti neće se odlučivati bez nas.“ To je možda najveći uspjeh inicijative „Siščani ne žele biti Smetlišćani“. Jer građanski pokret nije uspješan samo onda kada pobijedi jednu odluku. Uspješan je onda kada građani prestanu vjerovati da ništa ne mogu promijeniti. Borba još nije završena, trnovit je put iza, ali i spred osviještenih građana okupljenih u inicijativi. I zato ne treba stvarati iluziju da je išta gotovo. Pozitivni rezultati pojedinih postupaka ne znače da je pritisak nestao. Naprotiv, događaji iz 2025. i 2026. pokazuju da se pitanje budućnosti Siska i cijele županije i dalje vodi. Kako je predstavnica inicijative istaknula na prosvjedu 2026.,jedna dobivena bitka ne znači kraj borbe'. To je možda najbolji opis dosadašnjeg djelovanja. „Siščani ne žele biti Smetlišćani“ nisu samo prosvjed protiv otpada. To je poruka da Sisak nije ničije odlagalište. Da građani nisu statisti u projektima koji mijenjaju njihov prostor. Da „razvoj“ ne može značiti samo profit investitora, dok građanima ostaju prašina, buka, promet, rizici i posljedice. I da se pravo na čist, siguran i dostojanstven život ne dobiva šutnjom. Dobiva se organiziranjem, upornošću i solidarnošću. Zato je priča ove inicijative u konačnici priča o jednoj puno većoj stvari: o trenutku kada građani prestanu biti promatrači vlastitog grada i postanu njegovi aktivni čuvari. Kada postaju primjer i uzor drugima kako se stvari ipak mogu pokrenuti i promijeniti. A kada se to dogodi, vlast više ne može jednostavno odlučivati o građanima. Mora početi odlučivati s građanima! Hodaj za Liku! Hodaj za Sisak! Hodaj za Hrvatsku! 👇https://www.facebook.com/100067031646107/posts/pfbid0qiDPfnyPvKnVjaqboU17X7meYhjevELNprRymiwwyK7iRfiaTEoyKpstaXGWMJkKl/

Ovogodišnji Međunarodni dan mladih obilježavamo pod temom „Različiti konteksti, zajedničke težnje“, koja nas podsjeća da mladi, bez obzira na različite okolnosti, dijele zajedničke ciljeve i suočavaju se sa sličnim izazovima. ✅ Posljednjih je godina brojnim mjerama Vlada Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Andrej Plenković unaprijedila položaj mladih u 🇭🇷. Ulaganja u obrazovanje i studentski standard, porezno rasterećenje mladih, povijesno niska nezaposlenost te mjere priuštivog stanovanja konkretni su koraci kojima se mladima olakšava put prema ekonomskom i stambenom osamostaljivanju. Nastavljamo raditi na politikama koje mladima pružaju više prilika za obrazovanje, rad, osnivanje obitelji i ostanak u 🇭🇷. Svim mladima želimo sretan Međunarodni dan mladih! 😊 ➡️ https://mhdz.hr/novosti/medunarodni-dan-mladih-mladi-vec-danas-mogu-mijenjati-svoje-zajednice-i-drustvo-nabolje/

[RADNO VRIJEME TRGOVINA U NEDJELJU 16. KOLOVOZA. U SUBOTU 15. KOLOVOZA, NA BLAGDAN VELIKE GOSPE, TRGOVINE NE RADE] Obzirom na blagdan Velike Gospe u subotu, te nedjelju, kada mnoge trgovine ne rade planirajte na vrijeme kupnju. 🛒 🔗 Koje trgovine će u nedjelju biti otvorene saznajte na poveznici: https://www.zupanijski.info/servisne-informacije/radno-vrijeme-trgovina-u-nedjelju-16-kolovoza-na-veliku-gospu-trgovine-ne-rade

Postovane kolegice i kolege! Unazad nekoliko dana, pomocu svojih prijatelja, kolega i poznatih i nepoznatih ljudi organizirali smo malu akciju prikupljanja pomoci za Kolegu policajca (nama u PU vukovarsko-srijemskoj vecini znanom) za kupnju djecijih invalidskih anatomskih kolica koja su izrazito skupa(cca 7000e)! S obzirom da je tu niz velikih ostalih troskova (automobil prilagodjen prijevozu kolica i osobe i dr.stvari), a u pitanju je dijete molim Vas da pogledate moju zadnju objavu koja je dostupna javno, a gdje ce te vidjet dio onog sto smo napravili, te u prilozenoj fotografiji i broj racuna kolege koji se zove (Ivica)! Nisam htio ici javno s imenom i prezimenom jer kolega ovo nije znao i nije bio za to, a ja sam dobro znao sto treba i kako treba, kao i ostale kolege iz mog kraja! Molim sve dobre ljude ukoliko su u mogucnosti da svojim i najmanjim prilogom pomognu kolegi uplatom na racun, kako bi mu svi zajedno barem malo olaksali sve! Hvala svima i vjerujem u nas💙. U opisu dostavljam fotografiju uplate skupljene nakon samo nekoliko sati od objave, gdje je vidljiv i broj racuna! Navedite u opisu da je DONACIJA. Ako uspijem doci do bar koda za uplatu zalijepim ga u komentar! 🫡👮‍♀️💙

ZAŠTO SU RAČUNI S DIGITALNIH BROJILA ZA STRUJU ENORMNO NARASLI?! Nakon ugradnje novih, navodno, pametnih digitalnih brojila, velik broj potrošača prijavljuje drastično povećanje računa za struju. Potrošači sumnjaju u ispravnost novih uređaja, propituju, ali ne dobivaju odgovore koji ih zanimaju. Posebno iz zbunjuju procijenjena stanja pa onda novi korigirani obračuni koji dostižu i do 1000 €!?! Gnjevni su zbog uvođenja ograničenja za potrošnju do 3.000 kWh i nakon čega cijena raste za 35 %! S obzirom na zaista velik broj pritužbi na nova digitalna brojila i enormno visoke račune HEP-a nakon ugradnje kod potrošača električne energije, zato smo se obratili državnom distributeru s dva pitanja. Prvo, kako komentiraju masovne pritužbe građana na enormne skokove računa odmah nakon ugradnje novih pametnih brojila? Drugo pitanje je bilo da li HEP provodi internu kontrolu ispravnosti tih uređaja i što savjetuje građanima koji sumnjaju u točnost očitanja? Evo što su nam odgovorili: „Što se tiče povećanja računa za električnu energiju u pojedinim slučajevima, ono je u pravilu posljedica kombinacije više čimbenika. Kupci mogu imati mjesečni ili polugodišnji način obračuna, koji se temelji ili na stvarnom očitanju brojila ili na procjeni operatora distribucijskog sustava (HEP ODS-a). Ako je račun temeljen na stvarnom očitanju, iznos računa odgovara evidentiranoj potrošnji električne energije u obračunskom razdoblju. U tom slučaju, visina računa ovisi o stvarnim navikama potrošnje, vremenskim uvjetima (primjerice, hladnijem vremenu i većem korištenju grijanja), broju dana obuhvaćenih obračunom, prestanku subvencioniranja dijela cijene energije ili povećanja cijene električne energije. Podsjećamo da je na temelju Uredbe Vlade RH o izmjenama i dopuni Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije iz rujna 2025. godine cijena električne energije za kupce u javnoj usluzi i dalje regulirana, no da je i došlo do povećanja cijene električne energije za kućanstva u dijelu računa koji se odnosi na energiju (od 1. studenoga 2025.) te u dijelu računa koji se odnosi na mrežarinu (naknadu za prijenos i distribuciju), od 1. siječnja 2026. Ukupno povećanje računa kućanstva s prosječnom potrošnjom u Hrvatskoj, iznosi oko 12 posto u odnosu na račune izdane prije 1. studenoga 2025. godine. Također, skrećemo pažnju na postojanje mogućnosti da su neki od kupaca u prethodnom šestomjesečnom razdoblju potrošili više od 3.000 kWh električne energije, zbog čega im se na temelju Uredbe Vlade, obračunava cijena uvećana za 35 posto. Napominjemo kako je navedena Uredba na snazi do 30. rujna 2026. godine. Ukoliko je račun temeljen na procjeni, moguće je da procijenjena potrošnja odstupa od stvarnog stanja brojila. U takvim situacijama, svaki kupac ima pravo uložiti prigovor na račun, uz dostavu očitanog stanja brojila, te zatražiti korekciju obračuna i/ili mjesečnih novčanih obveza. Ako korisnik smatra da brojilo neispravno bilježi potrošnju električne energije, prvi je korak provjera instalacija u samom objektu: jesu li uistinu isključeni svi osigurači i postoji li „skriveno“ trošilo ili kvar na instalaciji koji može uzrokovati potrošnju. Ako korisnik i dalje sumnja da brojilo bilježi potrošnju bez stvarnog razloga, može se obratiti nadležnom distribucijskom području HEP ODS-a. Zahtjev se može predati telefonski, elektroničkom poštom, poštom ili osobno. Ako se utvrdi da je neispravnost utjecala na obračunske mjerne podatke, na temelju kojih opskrbljivač izdaje račun, operator postupa sukladno odredbama članka 85. Pravilnika o općim uvjetima te ispravlja obračun za prethodno razdoblje. Cjelokupni trošak zamjene brojila ili dijelova mjerne opreme te trošak same provjere u tom slučaju snosi operator sustava,“ odgovorili su iz HEP-a. 👇https://www.facebook.com/share/1EB6kzfnAo/ #HEP #računi #digitalnabrojila #potrošači #prigovori #kontrole #troškovizamjenebrojila

Svi znamo za naše pravo pristupa svojim osobnim podacima iz članka 15. GDPR-a i da pri tom moramo dobiti sve relevantne informacije KOJE naše osobne podatke KAKO i U KOJU svrhu s KOJIM pravnim temeljem obrađuje neki voditelj obrade, s KIM ih dijeli, odakle mu, KAKO dugo ih zadržava i KOJA su nam ostala prava iz GDPR-a. Pri tom imamo pravo dobiti i kopiju naših osobnih podataka. No, u članku 15. stavku 4. navedena je iznimka od prava na dobivanje kopije, ako bi se njenim davanjem negativno utjecalo na "prava i slobode drugih". Jedna od situacija kad je takva iznimka primjenjiva je slučaj davanja kopije snimke videonadzora, kad bi voditelj obrade morao zamutiti, odnosno, zamagliti ili zablurati druge osobe na snimci na kojoj se treba prikazati samo osobu koja traži pristup svojim osobnim podacima, odnosno, toj snimci. No, definicija iznimke radi sprječavanja negativnog utjecaja na prava i slobode drugih ima i širi spektar "primjene". Slučaj iz Njemačke nam daje takav primjer. Fizička osoba polagala je ispit iz znanja stranog jezika i pala je na istome. Pozvala se na svoje pravo na pristup osobnim podacima i pravo na dobivanje kopije osobnih podataka prema članku 15. stavku 3. GDPR-a, što je organizacija koja organizira takve testove odbila. Ponudili su fizičkoj osobi da može ostvariti osobni uvid u svoj test, s obzirom da samo manji dio testa sadrži osobne podatke fizičke osobe i da bi se davanjem kopije cijelog testa ugrozila tajnost samog testa. Stvar je završila na lokalnom sudu u Frankfurtu, utvrdivši nedvosmisleno da svi odgovori fizičke osobe jesu njezini osobni podaci, ali sama testna pitanja to nisu. Istovremeno je sud odvagnuo čiji je interes jači između interesa fizičke osobe za pristupom vlastitim osobnim podacima i interesa organizacije za osiguranjem tajnosti samih pitanja u testu. S obzirom da su utvrdili da razvoj takvih jezičnih testova iziskuje složen proces uz ulaganje značajnih napora, a sami testovi koriste se u svrhu naturalizacije stranaca i izostanak tajnosti testova može uzrokovati da se takvi testovi proglase neprimjerenima za utvrđivanje jezičnih vještina, da bi se otkrivanjem kopije testnih pitanja ugrozila poduzetnička sloboda organizacije koja provodi testove. Stoga su dali za pravo organizaciji kao voditelju obrade da ima pravo odbiti dati kopiju testa temeljem članka 15. stavka 4. GDPR-a, a pri tom pravo na pristup osobnim podacima nije u cijelosti uskraćeno davanjem mogućnosti uvida fizičkoj osobi u njen primjerak testa. Više o slučaju: https://gdprhub.eu/index.php?title=AG_Frankfurt_am_Main_-_31_C_2043/22_(78)&mtc=today Image by pressfoto on Freepik #gdprcroatia

O ŠOKANTNOJ PRAKSI NAPLATE HRT PRISTOJBI, NAKON SABORSKOG ODBORA ZA MEDIJE OČITOVAO SE I ODBOR ZA PRAVOSUĐE! Neprihvatljiva je praksa u kojoj se u službenim dopisima izbjegava navesti pravna osnova, točan iznos duga i vrijeme nastanka, čime se krše osnovna načela transparentnosti, zaštite potrošača, pravna sigurnost i povjerenje građana u institucije, te se građane izlaže neopravdanom financijskom pritisku i dovodi u zabludu, osobito kada je riječ o ranjivijim skupinama društva, poput osoba starije životne dobi, tvrdi Nikola Grmoja, predsjednik Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora. ***** Nakon što su Pučka pravobraniteljica i Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) pokrenuli službene postupke povodom masovnog slanja opomena za RTV pristojbu, a saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije na čelu s predsjednikom Josipom Borićem najavio uvrštavanje ove teme na sjednicu u jesenskom zasjedanju, potrošačkoj platformi @haloinspektore stigao je i službeni odgovor predsjednika saborskog Odbora za pravosuđe, Nikole Grmoje. U cilju potpuno objektivnog i transparentnog informiranja javnosti, odgovor Odbora prenosimo integralno: „Nadležnost Odbora za pravosuđe kao radnog tijela Hrvatskoga sabora propisana je člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora i ista se odnosi na postupak donošenja zakona i drugih propisa u kojem Odbor ima prava i dužnosti matičnog radnog tijela, te Odbor nije nadležan utvrđivati činjenice, provjeravati zakonitost postupanja i odlučivanja nadležnih tijela ili utvrđivati osnovanost primjene zakonskih odredbi prilikom donošenja njihovih odluka“, piše u pojašnjenju dopisa, ali isto tako, kao predsjednik Odbora za pravosuđe, smatra: „...neprihvatljivom naplatu potraživanja za koja je nastupila apsolutna desetogodišnja zastara sukladno Zakonu o obveznim odnosima, te naglašava da naplata potraživanja mora biti transparentna, utemeljena na zakonu, uz poštivanje osnovnih načela koja propisuje Zakon o obveznim odnosima, osobito načela savjesnosti i poštenja, te zabrane zlouporabe prava.“ Nikola Grmoja također smatra da je „neprihvatljiva praksa u kojoj se u službenim dopisima izbjegava navesti pravna osnova, točan iznos duga i vrijeme nastanka, čime se krše osnovna načela transparentnosti, zaštite potrošača, pravna sigurnost i povjerenje građana u institucije, te se građane izlaže neopravdanom financijskom pritisku i dovodi u zabludu, osobito kada je riječ o ranjivijim skupinama društva, poput osoba starije životne dobi. Vezano za tvrdnje građana kojima su na račune preko FINA-e provedene ovrhe za navodna dugovanja prema HRT-u starija od 10 godina, bez ranijeg zaprimanja rješenja o ovrsi, obavijesti od suda ili javnog bilježnika, smatra da se pri naplati dugovanja mora provoditi zakonom predviđena procedura, koja pretpostavlja zakonit način dostave kao i poštivanje prava na pravni lijek. Pitanje sazivanja sjednice Odbora odnosno održavanja zajedničke tematske sjednice s Odborom za informiranje, informatizaciju i medije na koju bi se pozvali predstavnici svih nadležnih mjerodavnih institucija razmotrit će se na početku jesenskog zasjedanja Hrvatskoga sabora.“ I na kraju, kaže: „S obzirom na ozbiljne pritužbe o kršenju odredbi o dostavi i pravu na pravni lijek, zatražit će se očitovanje nadležnih tijela.“ Za vašu informaciju: ovo nije kraj sage o skandaloznom postupanju pravne službe HRT-a i poznatih odvjetničkih ureda u svezi pokušaja naplate tisuća i tisuća navodno neplaćenih RTV pristojbi. 🛑 VAŽNO UPOZORENJE GRAĐANIMA! Ako na svoju adresu dobijete opomenu pred ovrhu, ponudu za nagodbu ili slična pisma odvjetničkih ureda, NIPOŠTO IH NE ZOVITE TELEFONOM! U telefonskom razgovoru možete biti izigrani i navedeni na izjave koje se pravno tumače kao priznanje duga, čime se automatski prekida zastara. Umjesto poziva, odmah pošaljite službeni pismeni prigovor. Kompletnu i besplatnu pravnu šprancu tog dopisa donosimo vam u prvom komentaru ispod ove objave. Kopirajte je, ispunite i pošaljite isključivo preporučeno s povratnicom! Što kažete vi na ovo? Borite li se i vi makar prepiskom s odvjetničkim uredima koji vas pokušavaju reketariti navodnim dugovanjima u apsolutnoj zastari, dugovanjima preminulih osoba, opomenama i pozivima na nagodbu za vama nepoznate dugove? Podržavate li vi ovo što radimo u vaše ime i ime tisuća drugih građana? Jer dok drugi mediji imaju „zakon šutnje“ o tom gorućem pitanju Hrvatske, mi argumentirano, konstruktivno i profesionalno izvještavamo i pitamo: hoće li netko konačno zaustaviti ovu skandaloznu praksu koju provodi pravna služba HRT-a uz blagoslov ravnateljstva? Zašto se šuti i u nadležnim ministarstvima? 👉 Špranca prigovora nalazi se u prvom komentaru ispod ove objave! (DIJELITE DALJE I ZAŠTITITE SVOJE BLIŽNJE!) P.S. Imamo insajderske informacije koje govore o prvim pokušajima pozadinskog pritiska i lobiranja na domaća regulatorna tijela (poput AZOP-a ili AZTN-a) kroz političke i poslovne veze kako bi njihova konačna očitovanja bila što blaža, a „Halo, inspektore“ ispao platforma koja je "podignula paniku bez razloga" i kompromitirala cijelu priču za „prazan balon“ i priča bez temelja! ŠTO VI KAŽETE NA TO? 👉https://www.facebook.com/share/1ELZEMkF28/ #Haloinspektore #Sabor #Grmoja #Odborzapravosuđe #HRT #pristojba #istina #potrošači #prava #zastara #GDPR