Možemo li imati web stranicu bez Cookie bannera? Naravno da možemo i odluka je u cijelosti na vlasniku web stranice ili mobilne aplikacije. Jednostavno je: ako imamo web stranicu ili mobilnu aplikaciju koja instalira isključivo kolačiće NUŽNE za funkcionalnost stranice bez marketinških ili analitičkih kolačića, bez raznih trackera, bez Google Analytics, Meta Pixel, Google Ads, Facebook trackera, videozapisa ili sadržaja trećih strana, dodataka društvenih mreža i sličnog, tada nam Cookie banner uopće nije potreban. I posjetitelji takve stranice će biti presretni. Takva je i službena web stranica GDPR Croatia na www.biconsult.hr. Sve to možemo uz par minuta investiranog vremena naučiti iz službene objave AZOP-a: https://azop.hr/kolacici-gdpr/ iz koje izdvajamo: „Ističemo da činjenica da je stranicu tehnički izradio ili održava vanjski web dizajner ne oslobađa vlasnika stranice (voditelja obrade) odgovornosti da utvrdi koji su kolačići i drugi alati ugrađeni, koje osobne podatke prikupljaju, u koje svrhe, kome se podaci dostavljaju i koliko dugo se čuvaju. Stoga je prije svega potrebno od web dizajnera zatražiti tehničku provjeru i potpuni popis kolačića, programskih oznaka i drugih tehnologija koje se aktiviraju prilikom posjeta stranici. Posebno je potrebno provjeriti jesu li ugrađeni alati kao što su Google Analytics, Meta Pixel, Google Ads, videozapisi ili sadržaji trećih strana, dodaci društvenih mreža i slične usluge. Sama tvrdnja u politici kolačića da se koriste analitički i marketinški kolačići nije dokaz da su oni zaista instalirani, ali politika mora točno odgovarati stvarnom načinu rada stranice. Ako internetska stranica koristi isključivo tehnički nužne kolačiće, odnosno kolačiće bez kojih se ne može pružiti usluga koju je korisnik izričito zatražio, za njih nije potrebno tražiti privolu. U tom slučaju nije potrebno prikazivati banner kojim se od korisnika traži prihvaćanje kolačića. Korisnike je ipak potrebno na jasan i transparentan način obavijestiti o uporabi takvih kolačića. Politiku kolačića potrebno je uskladiti sa stvarnim stanjem i iz nje ukloniti tvrdnje o analitičkim ili marketinškim kolačićima ako se oni ne koriste. Ako se, međutim, koriste analitički, marketinški ili drugi kolačići koji nisu tehnički nužni, isti se ne smiju postaviti niti aktivirati prije nego što korisnik za njih dade valjanu privolu. Privola mora biti dobrovoljna, posebna, informirana i nedvosmislena te dana jasnom potvrdnom radnjom, u skladu s člankom 4. točkom 11. i člankom 7. Opće uredbe o zaštiti podataka. Unaprijed označene opcije, nastavak pregledavanja stranice, šutnja ili neaktivnost korisnika ne predstavljaju valjanu privolu. Banner koji sadrži samo gumb „Prihvaćam” nije odgovarajući ako se na stranici koriste kolačići koji nisu nužni i putem kojih se obrađuju osobni podaci posjetitelja stranice. Posjetiteljima internetske stranice (korisnicima) se već na prvoj razini bannera mora omogućiti da jednako jednostavno prihvate ili odbiju kolačiće koji nisu nužni. Opcije „Odbijam kolačiće” i „Prihvaćam kolačiće” trebaju biti prikazane i dizajnirane na jednak način, bez zavaravajućeg dizajna kojim bi se korisnika poticalo na prihvaćanje. Korisniku se može omogućiti i zasebno upravljanje pojedinim kategorijama kolačića, primjerice analitičkim i marketinškim kolačićima. Nužni kolačići mogu biti unaprijed aktivni, dok sve ostale kategorije moraju ostati neaktivne do davanja privole. Odbijanje kolačića ne smije korisniku onemogućiti pristup osnovnom sadržaju i funkcionalnostima stranice. Također, korisniku mora biti omogućeno da privolu naknadno povuče jednako jednostavno kao što ju je dao. Ako se na stranicu ugradi Meta Pixel ili sličan alat radi praćenja posjetitelja, mjerenja konverzija, izrade publike ili personaliziranog oglašavanja, takav se alat u pravilu ne smije aktivirati prije dobivanja privole korisnika. Korisnike je tada potrebno jasno obavijestiti i o vrstama podataka koji se prikupljaju, svrsi obrade, primateljima podataka, razdoblju čuvanja te mogućim prijenosima podataka u treće zemlje. Slijedom navedenoga, preporučujemo da: od web dizajnera zatražite pisanu specifikaciju svih ugrađenih kolačića i alata za praćenje; provedete tehničku provjeru učitavaju li se kolačići koji nisu nužni prije izbora korisnika; uklonite analitičke i marketinške alate ako Vam nisu potrebni; uskladite politiku privatnosti i politiku kolačića sa stvarnim stanjem; ako se nenužni kolačići koriste, uvedete mogućnosti „Prihvaćam” i „Odbijam” koje su jednako dostupne i jednako istaknute; omogućite naknadnu promjenu izbora i povlačenje privole. Zaključno, ako stranica ne koristi tzv. “nenužne” kolačiće, banner za privolu nije potreban, ali obavijest o kolačićima mora biti točna. Ako se analitički ili marketinški kolačići koriste, banner s jednim gumbom „Prihvaćam” nije dovoljan te korisniku mora biti omogućeno njihovo jednako jednostavno odbijanje prije nego što se takvi kolačići aktiviraju. U svrhu usklađivanja obrade osobnih podataka putem kolačića na internetskim stranicama, preporučamo korištenje alata kojeg je izradio Europski odbor za zaštitu podataka: https://www.edpb.europa.eu/documents/support-pool-of-experts/edpb-website-auditing-tool_en.“ Hvala AZOP 🍀 Image from Magnific #gdprcroatia

Jesmo li izloženi kazni ako nam netko skine postavljene oznake videonadzora? Već treći put je u određenom razdoblju netko lokalnom kafiću u Španjolskoj skinuo oznake videonadzora, a u posljednjem slučaju je odmah istog dana po "nestanku" oznaka nadzorno tijelo za zaštitu osobnih podataka dobilo prijavu o nepostojanju oznaka. Vrlo zločesto, zar ne? Ipak, nadzorno tijelo nije kaznilo lokalni kafić jer su postojali dokazi da je kafić svaki put odmah i bez odlaganja reagirao i naručio izradu novih obavijesti o videonadzoru, što se vidjelo iz priloženih računa za izradu naljepnica. Više detalja o slučaju: https://gdprhub.eu/index.php?title=AEPD_(Spain)_-_PS-00436-2021&mtc=today #gdprcroatia

Uzimanje otiska prsta zaposlenika i klijenata mora biti predmetom slobodnog izbora pojedinca Fitness klub došao je na ideju da dolaske članova kluba i zaposlenika kluba prati putem otiska prsta. No, učinili su ključnu pogrešku ne dajući mogućnost članovima i zaposlenicima kluba da za istu svrhu ne moraju dati otiske svojih prstiju, već da mogu normalno i bez dodatnih ograničenja koristiti usluge i dolaziti na radno mjesto. Iako su finskom nadzornom tijelu tvrdili da su omogućili privole članova i zaposlenika, iz navedenog je bilo jasno da te privole nisu bile predmetom potpuno slobodne volje, odnosno, da su članovi i zaposlenici MORALI dati svoju slobodnu privolu. Uz nepostojanje jasne informiranosti članova i zaposlenika o samoj obradi otisaka prstiju, ogriješili su se i o dodatne GDPR obveze te im je izrečena kazna od 5.700 EUR. Ta kazna je relativno mala jer je i promet fitness kluba uslijed pandemije bitno opao Više o slučaju iz Finske: https://gdprhub.eu/index.php?title=ADA_(Lithuania)_-_UAB_VS_FITNESS&mtc=today Biometrijski podaci su podaci koji pripadaju posebnim kategorijama osobnih podataka i čije neovlašteno otkrivanje, krađa, kopiranje, mogu uzrokovati značajne materijalne i nematerijalne štete za kompromitirane pojedince, da ne spominjemo krađu identiteta. Obrada biometrijskih podataka u RH dozvoljena je u strogo ograničenom okviru prema Zakonu o obradi biometrijskih podataka i to samo od strane nadležnih tijela javne vlasti. GDPR je odredio da se otisci prstiju, kao vrsta biometrijskih podataka, odnosno, jedna od posebnih kategorija osobnih podataka iz članka 9. GDPR-a, ne smiju prikupljati niti na drugi način obrađivati, osim ukoliko nije zadovoljen jedan od točno 10 uvjeta izuzeća iz članka 9. stavka 2. GDPR-a. Ako organizacije želi uvesti obradu biometrijskih podataka, mora u tu svrhu dobiti IZRIČITU PRIVOLU pojedinca, koja mora biti jasna, specifična, informirana i dana slobodnom voljom pojedinca koji je uvijek može i mora moći povući u svakom trenutku bez posljedica, pod uvjetom da je takva obrada zaista nužna i da ne postoje drugi načini postizanja iste svrhe. No, osim obveze dobivanja slobodnih i izričitih privola pojedinaca, organizacija je dužna ispuniti još niz drugih preduvjeta: - Osigurati punu informiranost pojedinaca o svrhama prikupljanja biometrijskih podataka, rokovima zadržavanja, tko ima pristup istima te pravima pojedinaca, prema članku 13. GDPR-a - Osigurati najviše standarde informacijske sigurnosti radi zaštite prikupljenih biometrijskih podataka - Provesti i dokumentirati Procjenu učinka na zaštitu podataka (DPIA, Data Protection Impact Assessment) i osigurati minimiziranje rizika na prava i slobode pojedinaca na prihvatljive, odnosno, niske ili umjerene #gdprcroatia

Žena, u ulozi voditelja obrade, koristila je intimne fotografije svog supruga (ispitanika) i njegove ljubavnice u brakorazvodnoj parnici. Također je podijelila fotografije i s trećom stranom, odnosno suprugom ljubavnice svog supruga. Da stvar bude zanimljivija, fotografije intimnog karaktera je na Cloud pohranio sam suprug a lozinke za pristup datotekama u Cloudu zabilježio je u bilježnicu koju je držao pored računala, a koja je bila dostupna svim članovima obitelji. Suprug, preljubnik a ujedno i korisnik Cloud usluga je podnio pritužbu austrijskom nadzornom tijelu za zaštitu podataka, koje je odbacilo tužbu zauzevši stav da GDPR nije prekršen i da je otkrivanje fotografija bilo nužno za dokazivanje odgovornosti supruga u procesu razvoda. Međutim, dijeljenje intimnih fotografija nije dozvoljeno trećoj osobi, odnosno, suprugu ljubavnice, što je potvrdio i austrijski Savezni upravni sud. Što se tiče dijeljenja intimnih fotografija u brakorazvodnoj parnici, takve fotografije spadaju u posebne kategorije osobnih podataka prema članku 9. stavku 1. GDPR-a, odnosno u kategoriju podataka o seksualnom životu i spolnoj orijentaciji, čija je obrada općeniti zabranjena. No, članak 9. stavak 2. GDPR-a daje točno 10 iznimki od opće zabrane, a u konkretnom slučaju se primjenjuje iznimka iz točke (f) kad je obrada osobnih podataka (fotografija) nužna za uspostavu, ostvarivanje ili obranu pravnih zahtjeva ili kad god sudovi djeluju u sudbenom svojstvu Sud je naglasio da bi, kako bi se primijenila iznimka, obrada trebala biti "nužna" za svrhu navedenu u ovoj odredbi, što znači da sudski zahtjev ili obrana ne bi bili mogući bez obrade fotografija. Ipak, takav se zahtjev nužnosti i opravdanosti ne smije tumačiti preusko. Prema mišljenju Suda, kada sudac smatra da otkrivanje u sudskom postupku nije relevantno, to ne znači automatski kršenje članka 9. GDPR-a. Jedini slučaj u kojem se članak 9. stavak 2. točka (f) GDPR-a ne primjenjuje je kada stranka u postupku svjesno i samovoljno otkrije osjetljive podatke koji nisu povezani s predmetnim činjenicama. Stoga je Savezni upravni sud potvrdio odluku nadzornog tijela i smatrao da je obrada, odnosno, otkrivanje intimnih fotografija, zakonita. Više o slučaju: https://gdprhub.eu/index.php?title=BVwG_-_W292_2259696-1&mtc=today Image from FreePik #gdprcroatia

Svi znamo za naše pravo pristupa svojim osobnim podacima iz članka 15. GDPR-a i da pri tom moramo dobiti sve relevantne informacije KOJE naše osobne podatke KAKO i U KOJU svrhu s KOJIM pravnim temeljem obrađuje neki voditelj obrade, s KIM ih dijeli, odakle mu, KAKO dugo ih zadržava i KOJA su nam ostala prava iz GDPR-a. Pri tom imamo pravo dobiti i kopiju naših osobnih podataka. No, u članku 15. stavku 4. navedena je iznimka od prava na dobivanje kopije, ako bi se njenim davanjem negativno utjecalo na "prava i slobode drugih". Jedna od situacija kad je takva iznimka primjenjiva je slučaj davanja kopije snimke videonadzora, kad bi voditelj obrade morao zamutiti, odnosno, zamagliti ili zablurati druge osobe na snimci na kojoj se treba prikazati samo osobu koja traži pristup svojim osobnim podacima, odnosno, toj snimci. No, definicija iznimke radi sprječavanja negativnog utjecaja na prava i slobode drugih ima i širi spektar "primjene". Slučaj iz Njemačke nam daje takav primjer. Fizička osoba polagala je ispit iz znanja stranog jezika i pala je na istome. Pozvala se na svoje pravo na pristup osobnim podacima i pravo na dobivanje kopije osobnih podataka prema članku 15. stavku 3. GDPR-a, što je organizacija koja organizira takve testove odbila. Ponudili su fizičkoj osobi da može ostvariti osobni uvid u svoj test, s obzirom da samo manji dio testa sadrži osobne podatke fizičke osobe i da bi se davanjem kopije cijelog testa ugrozila tajnost samog testa. Stvar je završila na lokalnom sudu u Frankfurtu, utvrdivši nedvosmisleno da svi odgovori fizičke osobe jesu njezini osobni podaci, ali sama testna pitanja to nisu. Istovremeno je sud odvagnuo čiji je interes jači između interesa fizičke osobe za pristupom vlastitim osobnim podacima i interesa organizacije za osiguranjem tajnosti samih pitanja u testu. S obzirom da su utvrdili da razvoj takvih jezičnih testova iziskuje složen proces uz ulaganje značajnih napora, a sami testovi koriste se u svrhu naturalizacije stranaca i izostanak tajnosti testova može uzrokovati da se takvi testovi proglase neprimjerenima za utvrđivanje jezičnih vještina, da bi se otkrivanjem kopije testnih pitanja ugrozila poduzetnička sloboda organizacije koja provodi testove. Stoga su dali za pravo organizaciji kao voditelju obrade da ima pravo odbiti dati kopiju testa temeljem članka 15. stavka 4. GDPR-a, a pri tom pravo na pristup osobnim podacima nije u cijelosti uskraćeno davanjem mogućnosti uvida fizičkoj osobi u njen primjerak testa. Više o slučaju: https://gdprhub.eu/index.php?title=AG_Frankfurt_am_Main_-_31_C_2043/22_(78)&mtc=today Image by pressfoto on Freepik #gdprcroatia

O ŠOKANTNOJ PRAKSI NAPLATE HRT PRISTOJBI, NAKON SABORSKOG ODBORA ZA MEDIJE OČITOVAO SE I ODBOR ZA PRAVOSUĐE! Neprihvatljiva je praksa u kojoj se u službenim dopisima izbjegava navesti pravna osnova, točan iznos duga i vrijeme nastanka, čime se krše osnovna načela transparentnosti, zaštite potrošača, pravna sigurnost i povjerenje građana u institucije, te se građane izlaže neopravdanom financijskom pritisku i dovodi u zabludu, osobito kada je riječ o ranjivijim skupinama društva, poput osoba starije životne dobi, tvrdi Nikola Grmoja, predsjednik Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora. ***** Nakon što su Pučka pravobraniteljica i Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) pokrenuli službene postupke povodom masovnog slanja opomena za RTV pristojbu, a saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije na čelu s predsjednikom Josipom Borićem najavio uvrštavanje ove teme na sjednicu u jesenskom zasjedanju, potrošačkoj platformi @haloinspektore stigao je i službeni odgovor predsjednika saborskog Odbora za pravosuđe, Nikole Grmoje. U cilju potpuno objektivnog i transparentnog informiranja javnosti, odgovor Odbora prenosimo integralno: „Nadležnost Odbora za pravosuđe kao radnog tijela Hrvatskoga sabora propisana je člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora i ista se odnosi na postupak donošenja zakona i drugih propisa u kojem Odbor ima prava i dužnosti matičnog radnog tijela, te Odbor nije nadležan utvrđivati činjenice, provjeravati zakonitost postupanja i odlučivanja nadležnih tijela ili utvrđivati osnovanost primjene zakonskih odredbi prilikom donošenja njihovih odluka“, piše u pojašnjenju dopisa, ali isto tako, kao predsjednik Odbora za pravosuđe, smatra: „...neprihvatljivom naplatu potraživanja za koja je nastupila apsolutna desetogodišnja zastara sukladno Zakonu o obveznim odnosima, te naglašava da naplata potraživanja mora biti transparentna, utemeljena na zakonu, uz poštivanje osnovnih načela koja propisuje Zakon o obveznim odnosima, osobito načela savjesnosti i poštenja, te zabrane zlouporabe prava.“ Nikola Grmoja također smatra da je „neprihvatljiva praksa u kojoj se u službenim dopisima izbjegava navesti pravna osnova, točan iznos duga i vrijeme nastanka, čime se krše osnovna načela transparentnosti, zaštite potrošača, pravna sigurnost i povjerenje građana u institucije, te se građane izlaže neopravdanom financijskom pritisku i dovodi u zabludu, osobito kada je riječ o ranjivijim skupinama društva, poput osoba starije životne dobi. Vezano za tvrdnje građana kojima su na račune preko FINA-e provedene ovrhe za navodna dugovanja prema HRT-u starija od 10 godina, bez ranijeg zaprimanja rješenja o ovrsi, obavijesti od suda ili javnog bilježnika, smatra da se pri naplati dugovanja mora provoditi zakonom predviđena procedura, koja pretpostavlja zakonit način dostave kao i poštivanje prava na pravni lijek. Pitanje sazivanja sjednice Odbora odnosno održavanja zajedničke tematske sjednice s Odborom za informiranje, informatizaciju i medije na koju bi se pozvali predstavnici svih nadležnih mjerodavnih institucija razmotrit će se na početku jesenskog zasjedanja Hrvatskoga sabora.“ I na kraju, kaže: „S obzirom na ozbiljne pritužbe o kršenju odredbi o dostavi i pravu na pravni lijek, zatražit će se očitovanje nadležnih tijela.“ Za vašu informaciju: ovo nije kraj sage o skandaloznom postupanju pravne službe HRT-a i poznatih odvjetničkih ureda u svezi pokušaja naplate tisuća i tisuća navodno neplaćenih RTV pristojbi. 🛑 VAŽNO UPOZORENJE GRAĐANIMA! Ako na svoju adresu dobijete opomenu pred ovrhu, ponudu za nagodbu ili slična pisma odvjetničkih ureda, NIPOŠTO IH NE ZOVITE TELEFONOM! U telefonskom razgovoru možete biti izigrani i navedeni na izjave koje se pravno tumače kao priznanje duga, čime se automatski prekida zastara. Umjesto poziva, odmah pošaljite službeni pismeni prigovor. Kompletnu i besplatnu pravnu šprancu tog dopisa donosimo vam u prvom komentaru ispod ove objave. Kopirajte je, ispunite i pošaljite isključivo preporučeno s povratnicom! Što kažete vi na ovo? Borite li se i vi makar prepiskom s odvjetničkim uredima koji vas pokušavaju reketariti navodnim dugovanjima u apsolutnoj zastari, dugovanjima preminulih osoba, opomenama i pozivima na nagodbu za vama nepoznate dugove? Podržavate li vi ovo što radimo u vaše ime i ime tisuća drugih građana? Jer dok drugi mediji imaju „zakon šutnje“ o tom gorućem pitanju Hrvatske, mi argumentirano, konstruktivno i profesionalno izvještavamo i pitamo: hoće li netko konačno zaustaviti ovu skandaloznu praksu koju provodi pravna služba HRT-a uz blagoslov ravnateljstva? Zašto se šuti i u nadležnim ministarstvima? 👉 Špranca prigovora nalazi se u prvom komentaru ispod ove objave! (DIJELITE DALJE I ZAŠTITITE SVOJE BLIŽNJE!) P.S. Imamo insajderske informacije koje govore o prvim pokušajima pozadinskog pritiska i lobiranja na domaća regulatorna tijela (poput AZOP-a ili AZTN-a) kroz političke i poslovne veze kako bi njihova konačna očitovanja bila što blaža, a „Halo, inspektore“ ispao platforma koja je "podignula paniku bez razloga" i kompromitirala cijelu priču za „prazan balon“ i priča bez temelja! ŠTO VI KAŽETE NA TO? 👉https://www.facebook.com/share/1ELZEMkF28/ #Haloinspektore #Sabor #Grmoja #Odborzapravosuđe #HRT #pristojba #istina #potrošači #prava #zastara #GDPR

INSTITUCIJE IPAK STEŽU OBRUČ OKO HRT-a: PUČKA PRAVOBRANITELJICA I AZOP POKREĆU ISTRAGE ZBOG SPORNIH OPOMENA GRAĐANIMA ZA RTV PRISTOJBE! Iako je na djelu apsolutna medijska šutnja, tisuće građana uspjelo je preko platforme Halo, inspektore javno pokrenuti pitanje RTV pristojbe i svih šokantnih posljedica (ne)naplate putem opomena za navodna dugovanja čak i s početka ovog stoljeća! ZATO PODIJELITE OVAJ TEKST kako bi informacija došla do što većeg broja građana koji su ovih tjedana u velikim dilemama što učiniti nakon što su dobili razne pozive za nagodbu, opomene, a neki čak i ovrhe bez da su prethodno bili obaviješteni. Pritisak se vrši čak i na imena preminulih članova obitelji i/ili starijih osoba koje niti ne plaćaju pretplate jer im to u njihovo ime čine članovi obitelji. No, ovih dana dugogodišnja praksa Hrvatske radiotelevizije (HRT) da preko odvjetničkih ureda masovno šalje netransparentne opomene za stara i potencijalno zastarjela dugovanja konačno doživljava svojevrsni institucionalni „kontraudar“. Kako smo već izvijestili prošli tjedan, prvi ispitni postupak pokreće Ured pučke pravobraniteljice, a danas smo dobili informaciju prema kojoj to sada čini i Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP). Obje su informacije potvrđene nakon naših objava pritužbi građana koji su se žalili na netransparentnost u postupanju te zloupotrebu podataka (GDPR) pokojnika. Tako ova akcija dvaju neovisnih tijela podiže problem na razinu sustavne ugroze prava građana i potencijalnog kršenja europskih uredbi o zaštiti podataka. PUČKA PRAVOBRANITELJICA TRAŽI HITNO OČITOVANJE Ured pučke pravobraniteljice potvrdio nam je otvaranje postupka po službenoj dužnosti (sukladno čl. 20. st. 2. i st. 3. Zakona o pučkom pravobranitelju) te će od HRT-a tražiti hitno očitovanje. Pravobraniteljica ističe da ovakva praksa, lišena transparentnih informacija o iznosu i vremenu nastanka duga, kod građana bez pravnog obrazovanja opravdano uzrokuje zabrinutost i nemir. Posebno se apostrofira problem slanja opomena za preminule osobe te pravni paradoks zastare. Iako pokušaj naplate zastarjelog duga sam po sebi nije protuzakonit, pritisak tijela s javnim ovlastima na građane otvara ozbiljna pitanja načela dobrog upravljanja. Iz Ureda podsjećaju i na neprovedenu preporuku Ministarstvu pravosuđa o nužnosti izrade novog Ovršnog zakona. AZOP POKREĆE NADZOR Sada, gotovo paralelno s pravobraniteljicom, reagira i Agencija za zaštitu osobnih podataka. AZOP je potvrdio provođenje nadzora u okviru svojih zakonskih ovlasti kako bi se utvrdilo jesu li prekršena temeljna načela Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR). Fokus AZOP-a bit će na člancima 5. i 6. Opće uredbe. Provjeravat će se postoji li zakonita svrha i valjana pravna osnova za obradu i prosljeđivanje podataka privatnim odvjetničkim uredima. Ključno pitanje nadzora bit će i točnost te ažurnost podataka (načelo točnosti), budući da slanje neprovjerenih opomena i potraživanja prema preminulim osobama indicira korištenje neažurnih i manjkavih baza podataka. „Voditelj obrade (HRT – op.a.) dužan je osigurati da osobni podaci budu točni, potpuni, ažurni te obrađivani isključivo u opsegu koji je nužan za ostvarenje zakonite svrhe obrade, uz poštovanje svih temeljnih načela zaštite osobnih podataka. Ovim putem ističemo da sukladno članku 15. Opće uredbe o zaštiti podataka, građani imaju pravo pristupa svojim osobnim podacima te mogu od voditelja obrade zatražiti potvrdu obrađuju li se njihovi osobni podaci, kao i zatražiti pristup tim podacima i informacijama o njihovoj obradi. Agencija će uzeti u obzir navedeno iz upita te će u okviru svojih ovlasti propisanih Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka i Općoj uredbi o zaštiti podataka provesti postupanje odnosno provjeriti navode“, piše između ostalog u obavijesti AZOP-a. PORUKA GRAĐANIMA: IMATE DVA MOĆNA ALATA! Ova reakcija neovisnih državnih institucija daje institucionalni legitimitet opravdanom buntu javnosti. Korisnike usluga HRT-a zato podsjećamo na dva ključna pravna alata: Isticanje prigovora zastare: Zastara ne nastupa automatski, već se dužnik na nju mora aktivno pozvati u pisanom obliku prema HRT-u i odvjetničkom uredu. Pravo na pristup podacima (čl. 15. GDPR-a): Građani imaju zakonsko pravo zahtijevati od HRT-a i odvjetničkih ureda točnu potvrdu koje podatke obrađuju, u koju svrhu i na temelju koje pravne osnove. Ovi postupci mogli bi označiti prekretnicu u dugogodišnjoj praksi agresivnih i netransparentnih pokušaja naplate potraživanja od strane javnog medijskog servisa. Odnosno, osoba koje su odgovorne za vođenje pristojbi na HRT-u i onih koji su im do sada takvo ponašanje odobravali. PROBIJANJE "ZAKONA ŠUTNJE" Novinari i ostali zaposlenici HRT-a nisu krivi za ono što im radi dio sektora i odgovorne osobe. Isto tako je za razumjeti postojanje svojevrsnog „zakona omerte“ (zakona šutnje - op.a.) koji vlada medijskim i političkim krugovima Hrvatske. Ali to je i možebitni dokaz kako mnogi uopće ne razumiju da se time ne napadaju novinari i ostali zaposlenici, već odgovorne osobe za ovo što se nesmetano radi već desetljećima. A sve omogućava kontroverzni zakon o HRT-u (članak 34.) prema kojem "snazi tko posjeduje prijamnik koji može primati radijski ili TV signal mora plaćati pristoju, a što uključuje TV, radio prijamnik u kući ili autu, ali i računala, tablete i mobitele. Nadamo se da vladajući ipak razumiju o čemu je riječ te da će se i nadležni saborski odbori očitovati jer im je to u interesu. (Osim ako i oni ne spadaju pod već spomenuti zakon institucionalne šutnje) P. S. U prvom komentaru imate pojednostavljenu šprancu prigovora kojeg možete koristiti... https://www.facebook.com/share/1Yp2uE4rDx/ #HRT #AZOP #Pučkapravobraniteljica #pristojba #javniservis #zakonšutnje #buntovnigrađani #haloinspektore #potrošači #građanskaprava

Kazna 25.000 EUR iznajmljivačima za uzimanje dvostrane kopije osobne iskaznice Gost apartmana rezervirao je smještaj online i tada je ostavio svoje podatke, od imena svih gostiju, email adrese, telefonske brojeve, ali je i prema zahtjevu iznajmljivača morao dostaviti i dvostrane kopije osobnih iskaznica. Jao. Pri tom iznajmljivač očigledno nije poznavao GDPR i obvezu prema njegovom članku 5. da se osobni podaci uvijek moraju biti primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koje se obrađuju. Osobna iskaznica sadrži više osobnih podataka od onih koji su nužni za korištenje u apartmanu. U Hrvatskoj je opseg osobnih podataka koje iznajmljivači smiju i moraju uzeti određen Pravilnikom o sustavu eVisitor. Naravno, gost se požalio nadzornom tijelu za zaštitu podataka, koje nije imalo druge nego zaključiti isto što smo mi maloprije ovdje napisali. Dodatno su kaznili iznajmljivača zbog izostanka transparentne obavijesti o postupanju s osobnim podacima gostiju u skladu s člankom 13. GDPR-a, posebice o identitetu iznajmljivača, njegovim kontaktima za ostvarivanje GDPR prava ispitanika, pravnim temeljima i svrhama obrade pojedinih osobnih podataka, rokovima obrade, s kime se dijele i sl. Time je ukupna kazna iznosila čak 75.000 EUR, a za samo kopiranje osobne iskaznice 25.000 EUR. Više o slučaju iz Španjolske kakav se itekako može primijeniti i kod nas: https://gdprhub.eu/index.php?title=AEPD_(Spain)_-_PS/00499/2022&mtc=today Image by katemangostar on Freepik https://www.facebook.com/share/1BQA4TzjxM/ #gdprcroatia

AZOP: IZNAJMLJIVAČI NE SMIJU KOPIRATI OSOBNE DOKUMENTE GOSTIJU 🔔 To je sažetak već poznatih uputa koje je AZOP ponovio i u okviru EU ARC radionice o zastiti osobnih podataka u turizmu.Više o toj temi može se pročitati i u prezentaciji: 👉https://arc-rec-project.eu/wp-content/uploads/2023/07/turizam-5-7.pdf #gdprcroatia #iznajmljivaci #gosti #osobnidokumenti #kopiranje #odmor