• DROWNING MONA: KADA YUGO POSTANE ŠALA


    U filmu Drowning Mona Yugo je doveden do apsurda. Gotovo svi stanovnici malog grada voze isti automobil, a njegova reputacija nepouzdanog vozila postaje dio komičnog zapleta.


    Za američku publiku to je jednostavna šala.


    Za nekoga tko zna povijest Yuga, šala je mnogo zanimljivija.


    Jer Yugo koji se u Jugoslaviji desetljećima mogao predstavljati kao simbol domaće industrije u američkom filmu postaje gotovo rekvizit za ismijavanje.


    To je prilično neugodan kulturni sudar.


    Na jednoj strani nalazi se država koja je voljela isticati svoje industrijske uspjehe i posebnost svog socijalističkog modela.


    Na drugoj strani nalazi se američko tržište koje je vrlo brzo pokazalo da propaganda i stvarna konkurentnost nisu ista stvar.


    I upravo zato Yugo u Drowning Mona funkcionira bolje nego što bi možda funkcionirao neki izmišljeni automobil.


    Publika zna da je stvaran.


    Zna da je postojao.


    I zna da je pokušao osvojiti Ameriku.


    JUGOSLAVENSKA INDUSTRIJA I PROBLEM KONKURENCIJE


    Naravno, bilo bi nepravedno cijelu jugoslavensku industriju svesti na Yugo. Bilo je ozbiljnih tvornica, kvalitetnih proizvoda, inženjera i izvoza.


    Ali Yugo je izvrstan primjer jednog šireg problema.


    Sustav koji je dugo štitio domaće proizvođače od pune međunarodne konkurencije mogao je stvarati osjećaj uspjeha koji se nije uvijek potvrđivao na otvorenom tržištu.


    Dok je domaći kupac često morao birati između nekoliko ograničenih opcija, američki kupac nije imao takav problem.


    A kada je Yugo stigao u SAD, susreo se s proizvođačima koji su već desetljećima razvijali automobile za iznimno konkurentno tržište.


    Rezultat je bio gotovo predvidljiv.


    Yugo je postao hit zbog cijene, ali i predmet ismijavanja zbog svega ostalog.


    To je možda i najbolji sažetak njegove američke avanture.


    BIO JE JEFTIN. I TO JE BIO NJEGOV NAJVEĆI ADUT.


    Problem je nastao kada je trebalo dokazati da je nešto više od toga.


    OD SIMBOLA DRŽAVE DO SIMBOLA NEUSPJEHA


    Danas je Yugo postao gotovo pop-kulturni fenomen. Njegovo ime poznaju i ljudi koji nikada nisu živjeli u Jugoslaviji.


    Ali postoji određena ironija u tome što se jedan od najpoznatijih proizvoda jugoslavenske industrije danas često spominje upravo kao primjer lošeg automobila.


    Država koja je voljela isticati svoju posebnost između Istoka i Zapada pokušala je proizvesti automobil koji će konkurirati Zapadu.


    A Zapad ga je vrlo brzo pretvorio u vic.


    Drowning Mona tu priču samo dodatno začinjava.


    U filmu Yugo nije simbol tehnološke superiornosti, industrijskog ponosa ili velikog izvoznog uspjeha.


    On je dio apsurdnog svijeta u kojem svi voze isti mali automobil, a njegova nepouzdanost postaje gotovo komični element svakodnevice.


    I možda upravo zato film danas vrijedi pogledati.


    Ne samo zbog radnje, nego i zbog onoga što Yugo predstavlja.


    On je podsjetnik da se kvaliteta proizvoda ne može proizvesti političkim sloganom.


    Ne može se narediti konkurentnost.


    Ne može se deklarirati tehnološki napredak.


    Na kraju odlučuje kupac.


    A kada je Yugo došao pred američkog kupca, taj kupac je vrlo brzo dao svoj odgovor.


    Drowning Mona možda je samo crna komedija.


    Ali kada se u njoj pojavi Yugo, iza šale se vidi puno ozbiljnija priča: priča o industriji koja je pokušala napraviti automobil za svijet, a na jednom od najzahtjevnijih svjetskih tržišta završila kao – filmska šala.


    I zato je Yugo možda jedan od najboljih simbola kontradikcija bivše Jugoslavije.


    Bio je proizvod sustava koji se ponosio svojom industrijom, ali istodobno je često imao problema s konkurentnošću.


    Bio je automobil za mase, ali nikada nije postao ozbiljan svjetski automobilski proizvod.


    Bio je jugoslavenski pokušaj da se napravi nešto za Zapad.


    A Zapad je, barem u slučaju Yuga, odlučio da će ga radije pamtiti kao vic.
    DROWNING MONA: KADA YUGO POSTANE ŠALA U filmu Drowning Mona Yugo je doveden do apsurda. Gotovo svi stanovnici malog grada voze isti automobil, a njegova reputacija nepouzdanog vozila postaje dio komičnog zapleta. Za američku publiku to je jednostavna šala. Za nekoga tko zna povijest Yuga, šala je mnogo zanimljivija. Jer Yugo koji se u Jugoslaviji desetljećima mogao predstavljati kao simbol domaće industrije u američkom filmu postaje gotovo rekvizit za ismijavanje. To je prilično neugodan kulturni sudar. Na jednoj strani nalazi se država koja je voljela isticati svoje industrijske uspjehe i posebnost svog socijalističkog modela. Na drugoj strani nalazi se američko tržište koje je vrlo brzo pokazalo da propaganda i stvarna konkurentnost nisu ista stvar. I upravo zato Yugo u Drowning Mona funkcionira bolje nego što bi možda funkcionirao neki izmišljeni automobil. Publika zna da je stvaran. Zna da je postojao. I zna da je pokušao osvojiti Ameriku. JUGOSLAVENSKA INDUSTRIJA I PROBLEM KONKURENCIJE Naravno, bilo bi nepravedno cijelu jugoslavensku industriju svesti na Yugo. Bilo je ozbiljnih tvornica, kvalitetnih proizvoda, inženjera i izvoza. Ali Yugo je izvrstan primjer jednog šireg problema. Sustav koji je dugo štitio domaće proizvođače od pune međunarodne konkurencije mogao je stvarati osjećaj uspjeha koji se nije uvijek potvrđivao na otvorenom tržištu. Dok je domaći kupac često morao birati između nekoliko ograničenih opcija, američki kupac nije imao takav problem. A kada je Yugo stigao u SAD, susreo se s proizvođačima koji su već desetljećima razvijali automobile za iznimno konkurentno tržište. Rezultat je bio gotovo predvidljiv. Yugo je postao hit zbog cijene, ali i predmet ismijavanja zbog svega ostalog. To je možda i najbolji sažetak njegove američke avanture. BIO JE JEFTIN. I TO JE BIO NJEGOV NAJVEĆI ADUT. Problem je nastao kada je trebalo dokazati da je nešto više od toga. OD SIMBOLA DRŽAVE DO SIMBOLA NEUSPJEHA Danas je Yugo postao gotovo pop-kulturni fenomen. Njegovo ime poznaju i ljudi koji nikada nisu živjeli u Jugoslaviji. Ali postoji određena ironija u tome što se jedan od najpoznatijih proizvoda jugoslavenske industrije danas često spominje upravo kao primjer lošeg automobila. Država koja je voljela isticati svoju posebnost između Istoka i Zapada pokušala je proizvesti automobil koji će konkurirati Zapadu. A Zapad ga je vrlo brzo pretvorio u vic. Drowning Mona tu priču samo dodatno začinjava. U filmu Yugo nije simbol tehnološke superiornosti, industrijskog ponosa ili velikog izvoznog uspjeha. On je dio apsurdnog svijeta u kojem svi voze isti mali automobil, a njegova nepouzdanost postaje gotovo komični element svakodnevice. I možda upravo zato film danas vrijedi pogledati. Ne samo zbog radnje, nego i zbog onoga što Yugo predstavlja. On je podsjetnik da se kvaliteta proizvoda ne može proizvesti političkim sloganom. Ne može se narediti konkurentnost. Ne može se deklarirati tehnološki napredak. Na kraju odlučuje kupac. A kada je Yugo došao pred američkog kupca, taj kupac je vrlo brzo dao svoj odgovor. Drowning Mona možda je samo crna komedija. Ali kada se u njoj pojavi Yugo, iza šale se vidi puno ozbiljnija priča: priča o industriji koja je pokušala napraviti automobil za svijet, a na jednom od najzahtjevnijih svjetskih tržišta završila kao – filmska šala. I zato je Yugo možda jedan od najboljih simbola kontradikcija bivše Jugoslavije. Bio je proizvod sustava koji se ponosio svojom industrijom, ali istodobno je često imao problema s konkurentnošću. Bio je automobil za mase, ali nikada nije postao ozbiljan svjetski automobilski proizvod. Bio je jugoslavenski pokušaj da se napravi nešto za Zapad. A Zapad je, barem u slučaju Yuga, odlučio da će ga radije pamtiti kao vic.
    0 Reacties 0 aandelen 71 Views
  • Mistrall Hunter Resource Guide for Efficient Progress
    Success in Mistrall Hunter comes from understanding resource management, upgrading gear wisely, and preparing for challenging encounters. Players can improve their gameplay by exploring different areas, completing objectives, and choosing upgrades that match their preferred playstyle. Having enough resources allows smoother progression and better preparation for future battles. For players seeking additional convenience, Buy Mistrall Hunter Gyldenblod is an option to help support their in-game goals. EZBUFF focuses on providing useful gaming solutions for players who want a more efficient experience. Visit https://www.ezbuff.com/ to find more Mistrall Hunter resources and explore available gameplay support options.
    Mistrall Hunter Resource Guide for Efficient Progress Success in Mistrall Hunter comes from understanding resource management, upgrading gear wisely, and preparing for challenging encounters. Players can improve their gameplay by exploring different areas, completing objectives, and choosing upgrades that match their preferred playstyle. Having enough resources allows smoother progression and better preparation for future battles. For players seeking additional convenience, Buy Mistrall Hunter Gyldenblod is an option to help support their in-game goals. EZBUFF focuses on providing useful gaming solutions for players who want a more efficient experience. Visit https://www.ezbuff.com/ to find more Mistrall Hunter resources and explore available gameplay support options.
    0 Reacties 0 aandelen 78 Views
  • 🔎 Potraga za nestalim ultralakim zrakoplovom na području Paklenice završena je oko 22 sata

    🛩️ Ostatke zrakoplova pronašli su pripadnici HGSS - Hrvatska gorska služba spašavanja na teško pristupačnom području

    👮 Policijski službenici Policijske uprave ličko-senjske osiguravaju mjesto događaja te nastavljaju daljnje postupanje; očevid će biti proveden u jutarnjim satima

    📄 Više informacija dostupno je u priopćenju PU ličko-senjske: https://tinyurl.com/2fz9pcnk
    🔎 Potraga za nestalim ultralakim zrakoplovom na području Paklenice završena je oko 22 sata 🛩️ Ostatke zrakoplova pronašli su pripadnici HGSS - Hrvatska gorska služba spašavanja na teško pristupačnom području 👮 Policijski službenici Policijske uprave ličko-senjske osiguravaju mjesto događaja te nastavljaju daljnje postupanje; očevid će biti proveden u jutarnjim satima 📄 Više informacija dostupno je u priopćenju PU ličko-senjske: https://tinyurl.com/2fz9pcnk
    TINYURL.COM
    Dvije osobe smrtno stradale u padu ultralakog zrakoplova
    Policijski službenici Policijske uprave ličko-senjske osiguravaju mjesto događaja te će u ranim jutarnjim satima biti obavljen očevid kako bi se utvrdile sve okolnosti i činjenice ovog događaja
    0 Reacties 0 aandelen 182 Views
  • OD CRNOG BRDA DO SISKA — TKO ĆE BITI SLJEDEĆI?
    Mi u Sisku naučili smo jednu važnu stvar:
    Problem s otpadom ne počinje onoga dana kada se pojavi pred vašim vratima.
    Počinje puno ranije.
    Počinje kada se negdje godinama gomila problem koji se ne rješava.
    Počinje kada se otpad iz jednog kraja odluči premjestiti u drugi kako bi se stvorio privid rješavanja problema.
    Počinje kada se građanima kaže:
    „Sve je u okviru zakona i propisa“
    A onda se jednog dana pojave kamioni, jer papir podnosi svašta pa i izvrtanje činjenica i "prilagodbu" situacije zakonima.
    U Sisku smo to osjetili na vlastitoj koži.
    Troska s Crnog brda u Biljanima Donjim dovezena je u Sisak na obradu. Govorilo se o čak 150.000 tona. Mi smo pitali: zašto Sisak? Zašto skoro u centar grada? Jel netko uopće procijenio rizik prijevoza s 300km udaljene lokacije na puko prosijavanje nadomak centra grada u Sisak? Koji je smisao toga?
    Zašto građani saznaju posljednji i zašto moraju tek nakon već donesene odluke početi tražiti odgovore ili alternativna rješenja?
    Tisuće građana potpisale su peticiju protiv, a na ulicama Siska okupilo se u dva navrata preko tisuću ljudi u prosvjedima protiv ovakvog "rješenja" dugogodišnjeg problema s drugog kraja države.
    Uzalud!

    Zato danas razumijemo frustraciju ljudi iz Like.
    Ne tvrdimo da su Sisak i Gospić isti slučaj, ali je činjenica da nam je otpad i jednima i drugima silom nametnut. U Sisak je došao institucionalnim putem zbog privatnog interesa, a u Gospić ilegalno preko privatnog interesa te uz nemar nadležnih institucija.
    Nameće se jednostavno pitanje:
    AKO SE PROBLEM S OTPADOM MOŽE GODINAMA GOMILATI NA JEDNOM MJESTU, A ONDA SE "RJEŠAVATI" PREMJEŠTANJEM NA DRUGO MJESTO — TKO JAMČI DA SE ISTI OBRAZAC NEĆE PONOVITI NEGDJE DRUGDJE?

    Problem Biljana Donjih je "riješen" preko Siska.
    Danas je u problemu Lika.
    Sutra?
    Tko je sljedeći?
    Ne želimo Hrvatsku u kojoj se problem samo premješta iz jednog dvorišta u drugo.
    Želimo Hrvatsku u kojoj institucije pravodobno reagiraju i riješe manji problem kako ne bi nastao veći. Želimo da prije kamiona i prisile sustav pita građane za dozvolu. Ne smije zarada jedne tvrtke biti prioritet u odnosu na interes i zdravlje svih stanovnika jednog grada.
    Problem ne smije postati „Crno brdo“ da bi se naknadno počelo tražiti rješenje.

    I zato ćemo 5. rujna biti u Zagrebu.
    Građani moraju biti zajedno kada upozoravaju na ono što ne žele u svom mjestu. Idemo poručiti institucijama da se nauče slušati glas građana!

    Gospić nas danas upozorava!
    Sutra će se slučaj Gospić ponoviti negdje drugdje, a Sisak zna zašto treba slušati jer Sisak je već danas kolateralna žrtva nemara i nerada institucija u Biljanima Donjim prije puno godina.

    Da se ne ponavlja isti obrazac kruženja otpada i smeća;
    ✊ HODAJ ZA LIKU!
    HODAJ ZA HRVATSKU!
    5. RUJNA — ZAGREB
    #SiščaniNeŽeleBitiSmetlišćani #HodajZaLiku #HodajZaHrvatsku #CrnoBrdo #Sisak #Lika
    OD CRNOG BRDA DO SISKA — TKO ĆE BITI SLJEDEĆI? Mi u Sisku naučili smo jednu važnu stvar: Problem s otpadom ne počinje onoga dana kada se pojavi pred vašim vratima. Počinje puno ranije. Počinje kada se negdje godinama gomila problem koji se ne rješava. Počinje kada se otpad iz jednog kraja odluči premjestiti u drugi kako bi se stvorio privid rješavanja problema. Počinje kada se građanima kaže: „Sve je u okviru zakona i propisa“ A onda se jednog dana pojave kamioni, jer papir podnosi svašta pa i izvrtanje činjenica i "prilagodbu" situacije zakonima. U Sisku smo to osjetili na vlastitoj koži. Troska s Crnog brda u Biljanima Donjim dovezena je u Sisak na obradu. Govorilo se o čak 150.000 tona. Mi smo pitali: zašto Sisak? Zašto skoro u centar grada? Jel netko uopće procijenio rizik prijevoza s 300km udaljene lokacije na puko prosijavanje nadomak centra grada u Sisak? Koji je smisao toga? Zašto građani saznaju posljednji i zašto moraju tek nakon već donesene odluke početi tražiti odgovore ili alternativna rješenja? Tisuće građana potpisale su peticiju protiv, a na ulicama Siska okupilo se u dva navrata preko tisuću ljudi u prosvjedima protiv ovakvog "rješenja" dugogodišnjeg problema s drugog kraja države. Uzalud! Zato danas razumijemo frustraciju ljudi iz Like. Ne tvrdimo da su Sisak i Gospić isti slučaj, ali je činjenica da nam je otpad i jednima i drugima silom nametnut. U Sisak je došao institucionalnim putem zbog privatnog interesa, a u Gospić ilegalno preko privatnog interesa te uz nemar nadležnih institucija. Nameće se jednostavno pitanje: AKO SE PROBLEM S OTPADOM MOŽE GODINAMA GOMILATI NA JEDNOM MJESTU, A ONDA SE "RJEŠAVATI" PREMJEŠTANJEM NA DRUGO MJESTO — TKO JAMČI DA SE ISTI OBRAZAC NEĆE PONOVITI NEGDJE DRUGDJE? Problem Biljana Donjih je "riješen" preko Siska. Danas je u problemu Lika. Sutra? Tko je sljedeći? Ne želimo Hrvatsku u kojoj se problem samo premješta iz jednog dvorišta u drugo. Želimo Hrvatsku u kojoj institucije pravodobno reagiraju i riješe manji problem kako ne bi nastao veći. Želimo da prije kamiona i prisile sustav pita građane za dozvolu. Ne smije zarada jedne tvrtke biti prioritet u odnosu na interes i zdravlje svih stanovnika jednog grada. Problem ne smije postati „Crno brdo“ da bi se naknadno počelo tražiti rješenje. I zato ćemo 5. rujna biti u Zagrebu. Građani moraju biti zajedno kada upozoravaju na ono što ne žele u svom mjestu. Idemo poručiti institucijama da se nauče slušati glas građana! Gospić nas danas upozorava! Sutra će se slučaj Gospić ponoviti negdje drugdje, a Sisak zna zašto treba slušati jer Sisak je već danas kolateralna žrtva nemara i nerada institucija u Biljanima Donjim prije puno godina. Da se ne ponavlja isti obrazac kruženja otpada i smeća; ✊ HODAJ ZA LIKU! HODAJ ZA HRVATSKU! 5. RUJNA — ZAGREB #SiščaniNeŽeleBitiSmetlišćani #HodajZaLiku #HodajZaHrvatsku #CrnoBrdo #Sisak #Lika
    0 Reacties 0 aandelen 479 Views
  • Akrobatski program na Aerodromu Šašna Greda dobiva novo pojačanje 😍

    Uz dva Pittsa, publici će se predstaviti i legendarni Extra 300!

    Još jedan atraktivan nastup, još više akrobacija i još jedan razlog da nam se pridružite u Nedjelju, 06. rujna na XIV. Aeromitingu Marijan Celjak

    📍 Aerodrom Šašna Greda
    Akrobatski program na Aerodromu Šašna Greda dobiva novo pojačanje 😍 Uz dva Pittsa, publici će se predstaviti i legendarni Extra 300! Još jedan atraktivan nastup, još više akrobacija i još jedan razlog da nam se pridružite u Nedjelju, 06. rujna na XIV. Aeromitingu Marijan Celjak 📍 Aerodrom Šašna Greda
    0 Reacties 0 aandelen 128 Views
  • Practicar divisiones con números más grandes ayuda a desarrollar habilidades matemáticas y mayor seguridad. https://thecalculadoraalicia.com/division/ puede complementar estas actividades permitiendo que los estudiantes comparen sus respuestas y detecten errores en los cálculos realizados.
    Practicar divisiones con números más grandes ayuda a desarrollar habilidades matemáticas y mayor seguridad. https://thecalculadoraalicia.com/division/ puede complementar estas actividades permitiendo que los estudiantes comparen sus respuestas y detecten errores en los cálculos realizados.
    0 Reacties 0 aandelen 139 Views
  • WEDECO UV Lamp Replacement for Consistent UV Water Treatment Performance


    A WEDECO UV Lamp Replacement can help maintain compatible UV water treatment systems when existing lamps reach the end of their service life. Selecting a correctly matched replacement is important for maintaining proper system operation and UV output. Always compare lamp specifications, dimensions, connectors, power requirements, and equipment compatibility before installation to support reliable and efficient disinfection performance.


    Visit Us - https://www.uvcballast.com/WEDECO-UV-Lamp-Replace.html
    WEDECO UV Lamp Replacement for Consistent UV Water Treatment Performance A WEDECO UV Lamp Replacement can help maintain compatible UV water treatment systems when existing lamps reach the end of their service life. Selecting a correctly matched replacement is important for maintaining proper system operation and UV output. Always compare lamp specifications, dimensions, connectors, power requirements, and equipment compatibility before installation to support reliable and efficient disinfection performance. Visit Us - https://www.uvcballast.com/WEDECO-UV-Lamp-Replace.html
    WEDECO UV Lamp Replace
    Supply all kinds of WEDECO-UV-Lamp-Replace,such as SLR32143/HP SLR32143/4P,38595, 6101277, 6102167, EcoRay 32143/4P, SLR32143, SLR32143/4P, TAK33, TAK55
    0 Reacties 0 aandelen 88 Views
  • 🔎 Hrvatska kontrola zračne plovidbe obavijestila je Operativni centar civilne zaštite Ravnateljstvo civilne zaštite MUP RH da je danas, 21. kolovoza 2026. oko 16:14 sati, izgubljen signal ultralakog zrakoplova oznake D-KWZE, koji je letio iz Češke prema Zadru. Signal je izgubljen 17 milja sjeveroistočno od Zadra.


    Operativni centar civilne zaštite pokrenuo je akciju traganja i spašavanja. Na teren su upućeni djelatnici Službe civilne zaštite Zadar i Gospić, policijski službenici, vatrogasci te timovi HGSS stanica Zadar i Gospić.
    🔎 Hrvatska kontrola zračne plovidbe obavijestila je Operativni centar civilne zaštite Ravnateljstvo civilne zaštite MUP RH da je danas, 21. kolovoza 2026. oko 16:14 sati, izgubljen signal ultralakog zrakoplova oznake D-KWZE, koji je letio iz Češke prema Zadru. Signal je izgubljen 17 milja sjeveroistočno od Zadra. Operativni centar civilne zaštite pokrenuo je akciju traganja i spašavanja. Na teren su upućeni djelatnici Službe civilne zaštite Zadar i Gospić, policijski službenici, vatrogasci te timovi HGSS stanica Zadar i Gospić.
    Wow
    Sad
    2
    0 Reacties 0 aandelen 214 Views
  • Poljska na svojoj sjevernoj i istočnoj granici gradi obrambeni sustav protiv Rusije. Bundeswehr pritom pomaže svom savezniku iz NATO-a.
    Od lipnja su u akciji i njemački inženjerci.

    👇https://p.dw.com/p/5JAJ3
    Poljska na svojoj sjevernoj i istočnoj granici gradi obrambeni sustav protiv Rusije. Bundeswehr pritom pomaže svom savezniku iz NATO-a. Od lipnja su u akciji i njemački inženjerci. 👇https://p.dw.com/p/5JAJ3
    Like
    2
    0 Reacties 0 aandelen 39 Views
  • 🏥 Novi ultrazvučni uređaj za još bržu i kvalitetniju hitnu skrb

    Opća bolnica Dr. Ivo Pedišić Sisak nastavlja ulagati u suvremenu medicinsku opremu i unaprjeđenje uvjeta liječenja svojih pacijenata.

    Iz vlastitih sredstava bolnice nabavljen je novi mobilni ultrazvučni uređaj Philips Ultrasound 5100, koji će se koristiti u Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu (OHBP).

    U hitnoj medicini vrijeme je jedan od ključnih čimbenika. Upravo zato mogućnost da liječnik ultrazvučni pregled obavi odmah, uz samog pacijenta, može značajno ubrzati procjenu njegova stanja i donošenje odluke o daljnjem liječenju.

    Novi uređaj omogućuje brzu ultrazvučnu dijagnostiku kod hitnih i životno ugrožavajućih stanja.

    Opremljen je s tri ultrazvučne sonde – kardiološkom, linearnom i konveksnom – čime omogućuje širok raspon pregleda, dok njegova mobilnost zdravstvenim djelatnicima omogućuje korištenje uređaja ondje gdje je najpotrebniji – neposredno uz pacijenta.

    Ovo ulaganje još je jedan korak Opće bolnice Dr. Ivo Pedišić Sisak prema dostupnijoj, bržoj i kvalitetnijoj zdravstvenoj skrbi.

    Suvremena oprema našim zdravstvenim djelatnicima pruža bolje uvjete za rad, a pacijentima omogućuje bržu dijagnostiku, pravodobno donošenje kliničkih odluka i još višu razinu sigurnosti u hitnim stanjima.

    Jer ulaganje u medicinsku opremu prije svega je ulaganje u naše pacijente.

    #OpćaBolnicaSisak #OBDrIvoPedišićSisak
    🏥 Novi ultrazvučni uređaj za još bržu i kvalitetniju hitnu skrb Opća bolnica Dr. Ivo Pedišić Sisak nastavlja ulagati u suvremenu medicinsku opremu i unaprjeđenje uvjeta liječenja svojih pacijenata. Iz vlastitih sredstava bolnice nabavljen je novi mobilni ultrazvučni uređaj Philips Ultrasound 5100, koji će se koristiti u Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu (OHBP). U hitnoj medicini vrijeme je jedan od ključnih čimbenika. Upravo zato mogućnost da liječnik ultrazvučni pregled obavi odmah, uz samog pacijenta, može značajno ubrzati procjenu njegova stanja i donošenje odluke o daljnjem liječenju. Novi uređaj omogućuje brzu ultrazvučnu dijagnostiku kod hitnih i životno ugrožavajućih stanja. Opremljen je s tri ultrazvučne sonde – kardiološkom, linearnom i konveksnom – čime omogućuje širok raspon pregleda, dok njegova mobilnost zdravstvenim djelatnicima omogućuje korištenje uređaja ondje gdje je najpotrebniji – neposredno uz pacijenta. Ovo ulaganje još je jedan korak Opće bolnice Dr. Ivo Pedišić Sisak prema dostupnijoj, bržoj i kvalitetnijoj zdravstvenoj skrbi. Suvremena oprema našim zdravstvenim djelatnicima pruža bolje uvjete za rad, a pacijentima omogućuje bržu dijagnostiku, pravodobno donošenje kliničkih odluka i još višu razinu sigurnosti u hitnim stanjima. Jer ulaganje u medicinsku opremu prije svega je ulaganje u naše pacijente. #OpćaBolnicaSisak #OBDrIvoPedišićSisak
    0 Reacties 0 aandelen 271 Views
  • Naučnici intenzivno proučavaju potencijal pčelinjeg otrova u borbi protiv malignih ćelija.


    Posebnu pažnju privlači melitin, peptid koji čini značajan dio otrova medonosne pčele. Laboratorijska istraživanja pokazala su da melitin može oštetiti membranu pojedinih tumorskih ćelija i pokrene procese koji dovode do njihovog uništavanja.


    Rezultati eksperimenata ukazuju na snažan efekat protiv određenih tipova ćelija raka, ali tvrdnja da pčelinji otrov „ubija rak 100 odsto za 60 minuta“ ne znači da je pronađen lijek za rak. Dosadašnji rezultati uglavnom potiču iz laboratorijskih eksperimenata, dok je za primjenu kod ljudi potrebno mnogo dodatnih istraživanja i kliničkih ispitivanja.


    Ipak, sposobnost melitina da selektivno djeluje na tumorske ćelije predstavlja zanimljiv pravac za razvoj budućih antikancerogenih terapija. 🧬


    #Nauka #Medicina #Istraživanje #Onkologija #Zdravlje
    Naučnici intenzivno proučavaju potencijal pčelinjeg otrova u borbi protiv malignih ćelija. Posebnu pažnju privlači melitin, peptid koji čini značajan dio otrova medonosne pčele. Laboratorijska istraživanja pokazala su da melitin može oštetiti membranu pojedinih tumorskih ćelija i pokrene procese koji dovode do njihovog uništavanja. Rezultati eksperimenata ukazuju na snažan efekat protiv određenih tipova ćelija raka, ali tvrdnja da pčelinji otrov „ubija rak 100 odsto za 60 minuta“ ne znači da je pronađen lijek za rak. Dosadašnji rezultati uglavnom potiču iz laboratorijskih eksperimenata, dok je za primjenu kod ljudi potrebno mnogo dodatnih istraživanja i kliničkih ispitivanja. Ipak, sposobnost melitina da selektivno djeluje na tumorske ćelije predstavlja zanimljiv pravac za razvoj budućih antikancerogenih terapija. 🧬 #Nauka #Medicina #Istraživanje #Onkologija #Zdravlje
    Love
    Yay
    2
    0 Reacties 0 aandelen 409 Views
  • Ne utvaramo si da smo kadri mijenjati puno toga, ali ako smo bili i mali zupčanik koji je omogućio pokretanje drugih mahanizama prema višem cilju, mi smo sretni i trud nam se isplatio. Podrška našim Ličanima 5. rujna, da se kotačići i zupčanici pokrenu, okrenu i sve što treba preokrenu u korist svih nas građana zajedno.

    Svima koji su se uključili na ove stranice nedavno, ali i onima koji u komentarima propitkuju koja korist od nas, posvećujemo tekst:

    Siščani ne žele biti Smetlišćani – kada građani odluče da više neće šutjeti

    Građanska inicijativa„Siščani ne žele biti Smetlišćani“ nije nastala iz želje za političkom borbom, niti iz potrebe da se nekome dodijeli krivnja. Nastala je iz mnogo jednostavnijeg pitanja: koliko još tereta jedan grad može podnijeti?
    Sisak je desetljećima bio industrijski grad. Njegovi su građani živjeli uz industriju, nosili njezine posljedice i podnosili njezine rizike. Upravo zato inicijativa polazi od jednostavnog, ali snažnog stava: činjenica da je Sisak industrijski grad ne znači da mora postati mjesto u koje će se dovoziti sve ono što drugi ne žele imati u svojoj blizini.

    Jedan od najvećih uspjeha inicijative jest to što je pitanje otpada izvela iz zatvorenih institucionalnih prostora i pretvorila ga u javno pitanje.
    Građani su počeli tražiti odgovore: što se u Sisak dovozi, odakle dolazi, u kojim količinama, tko ima dozvole, gdje se otpad obrađuje i pod kojim uvjetima?
    To nije mala stvar.
    U sustavu u kojemu se građaninu često kaže da je nešto „zakonito“ i da stoga nema razloga za zabrinutost, inicijativa je otvorila mnogo važnije pitanje: je li ono što je zakonski dopušteno ujedno i prihvatljivo za život građana?
    Upravo je takvo propitivanje srž građanskog aktivizma.
    Još 2019. godine inicijativa je sudjelovala u javnom protivljenju namjerama vezanim uz gospodarenje otpadom, a dokumenti Grada Siska pokazuju da su njezini zahtjevi i tada ulazili u širu raspravu o prostornom planiranju i budućnosti grada.

    Aktivistički gledano, uspjeh se ne mjeri samo brojem projekata koji su zaustavljeni.
    Ponekad je uspjeh natjerati institucije da više ne mogu ignorirati građanima važno pitanje.
    To se dogodilo s planiranim skladištem i spalionicom kemijskog otpada u Novom Pračnu. Inicijativa se suprotstavila projektu energane koja je trebala obrađivati stotine tisuća litara kemijskog otpada u blizini zelenog prigradskog naselja. U javnost je tako i dospjelo pitanje treba li Sisak postati mjesto u koje će se dovoziti otpad iz cijele Hrvatske.
    Drugim riječima, inicijativa je počela mijenjati samu paradigmu rasprave.
    Više se nije govorilo samo:
    „Ima li investitor dozvolu?“
    nego:
    „Kakav grad želimo ostaviti svojoj djeci?“
    To je politički i društveni pomak koji se ne može izmjeriti donošenjem administrativne odluke da se nešto planirano ipak na koncu ne realizira.
    Važnu fazu djelovanja inicijatove predstavlja borba protiv dovoza troske s lokacije „Crno brdo“ u Biljanima Donjim.
    Inicijativa nije ostala samo na objavama na društvenim mrežama. Pokrenuta je peticija protiv dovoza i obrade 150.000 tona troske, upućena Vladi Republike Hrvatske, Saboru i Državnom inspektoratu. Peticija je prikupila preko 4.500 potpisa.
    Organizirani su prosvjedi, podneseni zahtjevi i prijave, tražene informacije od nadležnih tijela, a problem je iznesen i pred Ministarstvo zaštite okoliša i sud EK.
    Zelena akcija u svom izvještaju za 2025. navodi da je zajedno s predstavnicima inicijative radila na traženju informacija i pisanju prijava i dopisa nadležnim tijelima te da su zajedno održali akciju pred Ministarstvom pod parolom:
    „I poslije Crnog brda – Crno brdo.“

    Lokalni problem je postao nacionalna tema.
    Više se nije moglo govoriti samo o jednoj tvrtki, jednoj lokaciji ili jednom gradu. Otvorilo se pitanje kako država postupa s otpadom koji nastaje na jednom kraju Hrvatske i zatim se premješta na drugi kraj zemlje.
    Tisuće ljudi izašle su na ulicu
    U rujnu 2025. inicijativa je organizirala prosvjed protiv dovoza 150.000 tona troske u Sisak. Na prosvjedu se okupilo preko dvije tisuće Siščanki i Siščana.
    Mjesec dana kasnije, u listopadu 2025., na novom prosvjedu protiv dovoza i obrade troske ponovno se okupilo preko tisuću građana.
    To je možda najvidljiviji dokaz onoga što je inicijativa postigla.
    Od pojedinačnog građanina koji se pita „što se događa?“ nastala je masa građana koja javno govori:
    „O ovome se mora odlučivati zajedno s nama.“
    A to je temelj demokracije.
    Inicijativa je promijenila i odnos prema institucijama
    Građanski aktivizam ne znači samo suprotstavljanje vlasti.
    On znači prisiliti vlast da polaže račune građanima.
    Nakon prosvjeda protiv troske javno su se oglašavali predstavnici Grada Siska, uključujući gradonačelnika Domagoja Orlića, predstavnici Fonda za zaštitu okoliša, čak su i predstavnici tvrtke koja je dobila posao zbrinjavanja, željeli razgovarati s predstavnivima inicijative.
    Bez obzira na političke razlike i različita tumačenja odgovornosti, činjenica da se o problemu javno razgovara i da predstavnici vlasti moraju reagirati pokazuje jednu važnu stvar: građani su postali relevantan sugovornik.
    Borba se nije zaustavila samo na otpadu iako je problem industrije otpada i mega kapaciteta za koje su izdane dozvole za dovoz, skladištenje i oporabu golem.
    Možda je upravo to najveći razvojni korak inicijative.
    „Siščani ne žele biti Smetlišćani“ više nije samo naziv pokreta protiv pojedinog projekta otpada.
    Inicijativa je proširila pitanje na širu temu kakvu budućnost treba imati Sisak i Sisačko-moslavačka županija.
    Tako se uključila i u protivljenje odlaganju nuklearnog otpada u Čerkezovcu te kasnije i velikim peradarskim kompleksima, farmama i klaonicama.
    U prosincu 2025. HRT je izvijestio da je inicijativa, nakon pozitivnog mišljenja za studiju utjecaja na okoliš mega klaonice u Sisku od strane povjerenstva MZOZT, najavila nastavak borbe. U izvještaju se navodi i da je peticiju protiv projekta potpisalo više od 8 000 građana.
    Nakon prvog udruženog prosvjeda "Ne pilićarskoj eko bombi" održanog u svibnju 2025. godine u Sisku, organiziran je i veliki zajednički prosvjed okupljenih građanskih inicijativa iz Sisačko-moslavačke županije zajedno sa udrugama Zelena akcija i Prijatelji životinja. Prosvjed početkom veljače 2026. godine u Zagrebu okupio je više od 5 000 ljudi, a iz gledališta su mu prisustvovsli predstavnici gotovo svih relevantnih stranačkih opcija bez obzira na ideološke razlike. Inicijativa se uspješno povezala s inicijativama unutar svoje županije, a uskoro postaje inspiracija i inicijativama u drugim županijama s kojima se također povezuje u zajedničkom otporu. Na prosvjedu protiv mega farmi se pojavljuje i inicijativa Gospić je naš dom. Inicijative od početka pružaju uzajamnu podršku jedni drugima jer i Sisak muku muči s gomilama otpada i cijelom industrijom otpada u svom gradu.
    Nova peticija koju su tada pokrenulu protiv mega peradarskih kompleksa prikupila je više od 51.000 potpisa građana.
    Što je, dakle, stvarno postignuto?
    Ako rezultate promatramo samo kroz prizmu „jesu li svi problemi riješeni“, odgovor bi bio: ne!
    Ali ako ih promatramo iz perspektive građanskog pokreta, slika je potpuno drugačija.
    Inicijativa je:
    • otvorila pitanje gospodarenja otpadom u Sisku kao pitanje javnog interesa;
    • mobilizirala tisuće građana na prosvjedima;
    • pokrenula i podržala peticije s tisućama potpisa;
    • izvršila javni pritisak na Ministarstvo, Grad i druge institucije;
    • tražila informacije, kontrole i preispitivanje postupaka i dozvola;
    • povezala se sa stručnim pojedincima i civilnim organizacijama poput Zelene akcije, Prijatelji životinja i dobila potporu preko 160 udruga civilnog društva
    • problem otpada iz Siska povezala je s nacionalnim sustavom gospodarenja otpadom;
    • proširila borbu na pitanje velikih industrijskih i poljoprivrednih projekata koji mogu dugoročno opteretiti prostor onečišćenjem te nakon zagrebačkog prosvjeda zabilježila malu pobjedu rušenjem Studije utjecaja na okoliš za mega klaonicu pilića u Sisku.
    • povezala građane Siska s drugim lokalnim inicijativama u županiji i Hrvatskoj.

    Najvažnije postignuće: građani su shvatili vlastitu snagu
    Ali postoji nešto što nijedan registar, dozvola, peticija ni prosvjed ne može potpuno izmjeriti.
    To je promjena svijesti!
    Prije građanskog organiziranja, pojedinac je mogao osjećati da je nemoćan pred institucijama, investitorima i administracijom.
    Danas tisuće ljudi znaju da mogu potpisati peticiju.
    Mogu doći na prosvjed.
    Mogu tražiti dokumente.
    Mogu postavljati pitanja.
    Mogu tražiti odgovornost.
    Mogu povezati svoj problem s problemom drugog grada.
    I mogu reći:
    „Ovo je i naš grad. O našoj budućnosti neće se odlučivati bez nas.“
    To je možda najveći uspjeh inicijative „Siščani ne žele biti Smetlišćani“.
    Jer građanski pokret nije uspješan samo onda kada pobijedi jednu odluku.
    Uspješan je onda kada građani prestanu vjerovati da ništa ne mogu promijeniti.
    Borba još nije završena, trnovit je put iza, ali i spred osviještenih građana okupljenih u inicijativi.
    I zato ne treba stvarati iluziju da je išta gotovo.
    Pozitivni rezultati pojedinih postupaka ne znače da je pritisak nestao. Naprotiv, događaji iz 2025. i 2026. pokazuju da se pitanje budućnosti Siska i cijele županije i dalje vodi.
    Kako je predstavnica inicijative istaknula na prosvjedu 2026.,jedna dobivena bitka ne znači kraj borbe'.
    To je možda najbolji opis dosadašnjeg djelovanja.
    „Siščani ne žele biti Smetlišćani“ nisu samo prosvjed protiv otpada.
    To je poruka da Sisak nije ničije odlagalište.
    Da građani nisu statisti u projektima koji mijenjaju njihov prostor.
    Da „razvoj“ ne može značiti samo profit investitora, dok građanima ostaju prašina, buka, promet, rizici i posljedice.
    I da se pravo na čist, siguran i dostojanstven život ne dobiva šutnjom.
    Dobiva se organiziranjem, upornošću i solidarnošću.
    Zato je priča ove inicijative u konačnici priča o jednoj puno većoj stvari:
    o trenutku kada građani prestanu biti promatrači vlastitog grada i postanu njegovi aktivni čuvari. Kada postaju primjer i uzor drugima kako se stvari ipak mogu pokrenuti i promijeniti.
    A kada se to dogodi, vlast više ne može jednostavno odlučivati o građanima.
    Mora početi odlučivati s građanima!

    Hodaj za Liku! Hodaj za Sisak! Hodaj za Hrvatsku!

    👇https://www.facebook.com/100067031646107/posts/pfbid0qiDPfnyPvKnVjaqboU17X7meYhjevELNprRymiwwyK7iRfiaTEoyKpstaXGWMJkKl/
    Ne utvaramo si da smo kadri mijenjati puno toga, ali ako smo bili i mali zupčanik koji je omogućio pokretanje drugih mahanizama prema višem cilju, mi smo sretni i trud nam se isplatio. Podrška našim Ličanima 5. rujna, da se kotačići i zupčanici pokrenu, okrenu i sve što treba preokrenu u korist svih nas građana zajedno. Svima koji su se uključili na ove stranice nedavno, ali i onima koji u komentarima propitkuju koja korist od nas, posvećujemo tekst: Siščani ne žele biti Smetlišćani – kada građani odluče da više neće šutjeti Građanska inicijativa„Siščani ne žele biti Smetlišćani“ nije nastala iz želje za političkom borbom, niti iz potrebe da se nekome dodijeli krivnja. Nastala je iz mnogo jednostavnijeg pitanja: koliko još tereta jedan grad može podnijeti? Sisak je desetljećima bio industrijski grad. Njegovi su građani živjeli uz industriju, nosili njezine posljedice i podnosili njezine rizike. Upravo zato inicijativa polazi od jednostavnog, ali snažnog stava: činjenica da je Sisak industrijski grad ne znači da mora postati mjesto u koje će se dovoziti sve ono što drugi ne žele imati u svojoj blizini. Jedan od najvećih uspjeha inicijative jest to što je pitanje otpada izvela iz zatvorenih institucionalnih prostora i pretvorila ga u javno pitanje. Građani su počeli tražiti odgovore: što se u Sisak dovozi, odakle dolazi, u kojim količinama, tko ima dozvole, gdje se otpad obrađuje i pod kojim uvjetima? To nije mala stvar. U sustavu u kojemu se građaninu često kaže da je nešto „zakonito“ i da stoga nema razloga za zabrinutost, inicijativa je otvorila mnogo važnije pitanje: je li ono što je zakonski dopušteno ujedno i prihvatljivo za život građana? Upravo je takvo propitivanje srž građanskog aktivizma. Još 2019. godine inicijativa je sudjelovala u javnom protivljenju namjerama vezanim uz gospodarenje otpadom, a dokumenti Grada Siska pokazuju da su njezini zahtjevi i tada ulazili u širu raspravu o prostornom planiranju i budućnosti grada. Aktivistički gledano, uspjeh se ne mjeri samo brojem projekata koji su zaustavljeni. Ponekad je uspjeh natjerati institucije da više ne mogu ignorirati građanima važno pitanje. To se dogodilo s planiranim skladištem i spalionicom kemijskog otpada u Novom Pračnu. Inicijativa se suprotstavila projektu energane koja je trebala obrađivati stotine tisuća litara kemijskog otpada u blizini zelenog prigradskog naselja. U javnost je tako i dospjelo pitanje treba li Sisak postati mjesto u koje će se dovoziti otpad iz cijele Hrvatske. Drugim riječima, inicijativa je počela mijenjati samu paradigmu rasprave. Više se nije govorilo samo: „Ima li investitor dozvolu?“ nego: „Kakav grad želimo ostaviti svojoj djeci?“ To je politički i društveni pomak koji se ne može izmjeriti donošenjem administrativne odluke da se nešto planirano ipak na koncu ne realizira. Važnu fazu djelovanja inicijatove predstavlja borba protiv dovoza troske s lokacije „Crno brdo“ u Biljanima Donjim. Inicijativa nije ostala samo na objavama na društvenim mrežama. Pokrenuta je peticija protiv dovoza i obrade 150.000 tona troske, upućena Vladi Republike Hrvatske, Saboru i Državnom inspektoratu. Peticija je prikupila preko 4.500 potpisa. Organizirani su prosvjedi, podneseni zahtjevi i prijave, tražene informacije od nadležnih tijela, a problem je iznesen i pred Ministarstvo zaštite okoliša i sud EK. Zelena akcija u svom izvještaju za 2025. navodi da je zajedno s predstavnicima inicijative radila na traženju informacija i pisanju prijava i dopisa nadležnim tijelima te da su zajedno održali akciju pred Ministarstvom pod parolom: „I poslije Crnog brda – Crno brdo.“ Lokalni problem je postao nacionalna tema. Više se nije moglo govoriti samo o jednoj tvrtki, jednoj lokaciji ili jednom gradu. Otvorilo se pitanje kako država postupa s otpadom koji nastaje na jednom kraju Hrvatske i zatim se premješta na drugi kraj zemlje. Tisuće ljudi izašle su na ulicu U rujnu 2025. inicijativa je organizirala prosvjed protiv dovoza 150.000 tona troske u Sisak. Na prosvjedu se okupilo preko dvije tisuće Siščanki i Siščana. Mjesec dana kasnije, u listopadu 2025., na novom prosvjedu protiv dovoza i obrade troske ponovno se okupilo preko tisuću građana. To je možda najvidljiviji dokaz onoga što je inicijativa postigla. Od pojedinačnog građanina koji se pita „što se događa?“ nastala je masa građana koja javno govori: „O ovome se mora odlučivati zajedno s nama.“ A to je temelj demokracije. Inicijativa je promijenila i odnos prema institucijama Građanski aktivizam ne znači samo suprotstavljanje vlasti. On znači prisiliti vlast da polaže račune građanima. Nakon prosvjeda protiv troske javno su se oglašavali predstavnici Grada Siska, uključujući gradonačelnika Domagoja Orlića, predstavnici Fonda za zaštitu okoliša, čak su i predstavnici tvrtke koja je dobila posao zbrinjavanja, željeli razgovarati s predstavnivima inicijative. Bez obzira na političke razlike i različita tumačenja odgovornosti, činjenica da se o problemu javno razgovara i da predstavnici vlasti moraju reagirati pokazuje jednu važnu stvar: građani su postali relevantan sugovornik. Borba se nije zaustavila samo na otpadu iako je problem industrije otpada i mega kapaciteta za koje su izdane dozvole za dovoz, skladištenje i oporabu golem. Možda je upravo to najveći razvojni korak inicijative. „Siščani ne žele biti Smetlišćani“ više nije samo naziv pokreta protiv pojedinog projekta otpada. Inicijativa je proširila pitanje na širu temu kakvu budućnost treba imati Sisak i Sisačko-moslavačka županija. Tako se uključila i u protivljenje odlaganju nuklearnog otpada u Čerkezovcu te kasnije i velikim peradarskim kompleksima, farmama i klaonicama. U prosincu 2025. HRT je izvijestio da je inicijativa, nakon pozitivnog mišljenja za studiju utjecaja na okoliš mega klaonice u Sisku od strane povjerenstva MZOZT, najavila nastavak borbe. U izvještaju se navodi i da je peticiju protiv projekta potpisalo više od 8 000 građana. Nakon prvog udruženog prosvjeda "Ne pilićarskoj eko bombi" održanog u svibnju 2025. godine u Sisku, organiziran je i veliki zajednički prosvjed okupljenih građanskih inicijativa iz Sisačko-moslavačke županije zajedno sa udrugama Zelena akcija i Prijatelji životinja. Prosvjed početkom veljače 2026. godine u Zagrebu okupio je više od 5 000 ljudi, a iz gledališta su mu prisustvovsli predstavnici gotovo svih relevantnih stranačkih opcija bez obzira na ideološke razlike. Inicijativa se uspješno povezala s inicijativama unutar svoje županije, a uskoro postaje inspiracija i inicijativama u drugim županijama s kojima se također povezuje u zajedničkom otporu. Na prosvjedu protiv mega farmi se pojavljuje i inicijativa Gospić je naš dom. Inicijative od početka pružaju uzajamnu podršku jedni drugima jer i Sisak muku muči s gomilama otpada i cijelom industrijom otpada u svom gradu. Nova peticija koju su tada pokrenulu protiv mega peradarskih kompleksa prikupila je više od 51.000 potpisa građana. Što je, dakle, stvarno postignuto? Ako rezultate promatramo samo kroz prizmu „jesu li svi problemi riješeni“, odgovor bi bio: ne! Ali ako ih promatramo iz perspektive građanskog pokreta, slika je potpuno drugačija. Inicijativa je: • otvorila pitanje gospodarenja otpadom u Sisku kao pitanje javnog interesa; • mobilizirala tisuće građana na prosvjedima; • pokrenula i podržala peticije s tisućama potpisa; • izvršila javni pritisak na Ministarstvo, Grad i druge institucije; • tražila informacije, kontrole i preispitivanje postupaka i dozvola; • povezala se sa stručnim pojedincima i civilnim organizacijama poput Zelene akcije, Prijatelji životinja i dobila potporu preko 160 udruga civilnog društva • problem otpada iz Siska povezala je s nacionalnim sustavom gospodarenja otpadom; • proširila borbu na pitanje velikih industrijskih i poljoprivrednih projekata koji mogu dugoročno opteretiti prostor onečišćenjem te nakon zagrebačkog prosvjeda zabilježila malu pobjedu rušenjem Studije utjecaja na okoliš za mega klaonicu pilića u Sisku. • povezala građane Siska s drugim lokalnim inicijativama u županiji i Hrvatskoj. Najvažnije postignuće: građani su shvatili vlastitu snagu Ali postoji nešto što nijedan registar, dozvola, peticija ni prosvjed ne može potpuno izmjeriti. To je promjena svijesti! Prije građanskog organiziranja, pojedinac je mogao osjećati da je nemoćan pred institucijama, investitorima i administracijom. Danas tisuće ljudi znaju da mogu potpisati peticiju. Mogu doći na prosvjed. Mogu tražiti dokumente. Mogu postavljati pitanja. Mogu tražiti odgovornost. Mogu povezati svoj problem s problemom drugog grada. I mogu reći: „Ovo je i naš grad. O našoj budućnosti neće se odlučivati bez nas.“ To je možda najveći uspjeh inicijative „Siščani ne žele biti Smetlišćani“. Jer građanski pokret nije uspješan samo onda kada pobijedi jednu odluku. Uspješan je onda kada građani prestanu vjerovati da ništa ne mogu promijeniti. Borba još nije završena, trnovit je put iza, ali i spred osviještenih građana okupljenih u inicijativi. I zato ne treba stvarati iluziju da je išta gotovo. Pozitivni rezultati pojedinih postupaka ne znače da je pritisak nestao. Naprotiv, događaji iz 2025. i 2026. pokazuju da se pitanje budućnosti Siska i cijele županije i dalje vodi. Kako je predstavnica inicijative istaknula na prosvjedu 2026.,jedna dobivena bitka ne znači kraj borbe'. To je možda najbolji opis dosadašnjeg djelovanja. „Siščani ne žele biti Smetlišćani“ nisu samo prosvjed protiv otpada. To je poruka da Sisak nije ničije odlagalište. Da građani nisu statisti u projektima koji mijenjaju njihov prostor. Da „razvoj“ ne može značiti samo profit investitora, dok građanima ostaju prašina, buka, promet, rizici i posljedice. I da se pravo na čist, siguran i dostojanstven život ne dobiva šutnjom. Dobiva se organiziranjem, upornošću i solidarnošću. Zato je priča ove inicijative u konačnici priča o jednoj puno većoj stvari: o trenutku kada građani prestanu biti promatrači vlastitog grada i postanu njegovi aktivni čuvari. Kada postaju primjer i uzor drugima kako se stvari ipak mogu pokrenuti i promijeniti. A kada se to dogodi, vlast više ne može jednostavno odlučivati o građanima. Mora početi odlučivati s građanima! Hodaj za Liku! Hodaj za Sisak! Hodaj za Hrvatsku! 👇https://www.facebook.com/100067031646107/posts/pfbid0qiDPfnyPvKnVjaqboU17X7meYhjevELNprRymiwwyK7iRfiaTEoyKpstaXGWMJkKl/
    0 Reacties 0 aandelen 733 Views
Zoekresultaten
Virtuala FansOnly https://virtuala.site