Hledat

PAO NEOŠTEĆENI RUSKI DRON, U NJEMU PRONAŠLI AMERIČKE KOMPONENTE. Novinari Radija Slobodna Europa, zajedno s ukrajinskim stručnjacima, rastavili su gotovo neoštećeni ruski napadački dron Geranj-4 i otkrili tehnologiju koja Rusiji omogućava izvođenje sve opasnijih napada na ukrajinsku teritoriju. Za razliku od ranijih propelerskih dronova, Geranj-4 koristi turbomlazni motor i može letjeti brzinom od približno 450 do 500 kilometara na sat. Procjenjuje se da mu domet doseže oko 850 kilometara, što mu omogućava napade duboko u ukrajinskoj pozadini. Pojedine analize navode da može dosegnuti visinu i do osam kilometara, iako se procjene razlikuju. Veća brzina i visina leta ostavljaju ukrajinskoj protivzračnoj odbrani manje vremena za reakciju. Zbog toga presretanje ovih letjelica može zahtijevati skuplje i naprednije sisteme, borbene avione ili brze dronove presretače. Rusija tako nastoji dodatno opteretiti odbranu koja već mora odgovarati na masovne napade bespilotnim letjelicama i raketama. Posebnu pažnju privukla je oprema pronađena u unutrašnjosti drona. Ugrađena kamera, prema analizi stručnjaka, ima dnevni, noćni i infracrveni način rada, uz desetostruko optičko povećanje. Pronađeni su i komunikacijski modemi koji mogu omogućiti prijenos videosignala i povezivanje tokom leta, premda nije potvrđeno da svi primjerci imaju jednake mogućnosti. Najzanimljivije otkriće odnosi se na porijeklo komponenti. U dronu su pronađeni motor kineskog porijekla i elektronički dijelovi američke kompanije Texas Instruments. To pokazuje da ruska vojna industrija, uprkos sankcijama, i dalje dolazi do stranih tehnologija. Međutim, prisustvo američkih komponenti samo po sebi ne dokazuje da ih je proizvođač direktno isporučio Rusiji. Dronovi Geranj-4 i Geranj-5, prema ukrajinskim obavještajnim procjenama, proizvode se u hiljadama primjeraka mjesečno. Rusija time povećava pritisak na ukrajinsku odbranu, dok Ukrajina razvija nove presretače. Ovaj slučaj pokazuje da savremeni rat ne zavisi samo od broja projektila i dronova već i od tehnologije, industrijske proizvodnje i sposobnosti da se pronađu slabe tačke protivničkog sistema. #dron #rusija #amerika #komponente #elektronika #neostecen #viral #pad #ukrajina

Uhićena grupa cura. Na ulici u Zagrebu tjerale druge dvije da kleče i traže oprost Četiri djevojke uhićene su ovih dana zbog sumnje da su javno ponižavale druge dvije djevojke. Sve je krenulo zbog sumnje da je jedna od djevojaka bila s dečkom jedne od napadačica, dok su drugu optužile da je loše govorila o njima. Horor snimljen i objavljen Uslijedilo je iživljavanje, praćenje po gradu, presretanje vozilima i, na kraju, prisiljavanje da kleknu i mole za oprost. Napadačice su svoje žrtve i snimale te su snimke tog maltretiranja objavile na društvenim mrežama, piše Index. Hr Napad je, kako doznajemo, počeo na okretištu tramvaja kod Jadranskog mosta, da bi se zatim nastavio Savskom cestom te drugim dijelovima grada. Žrtve su pokušale pobjeći tramvajem, no napadačice su ih pratile vozilima. Za što su sve osumnjičene? Prema informacijama do kojih je Index došao tijekom kriminalističkog istraživanja, utvrđeno je da su djevojke počinile kazneno djelo nasilničkog ponašanja. Tri su prijavljene i za povredu privatnosti djeteta jer su širile sporne snimke na društvenim mrežama. Ključan dokaz ipak su bile snimke koje su pronađene na društvenim mrežama i na kojima se mogu identificirati i napadačice i njihove žrtve. Kolike im kazne prijete? Prema prijavi, osumnjičene djevojke odgovarat će za nasilničko ponašanje, i to zato što su na javnom mjestu svoje žrtve dovele u ponižavajući položaj te to iživljavanje učinile dostupnim većem broju osoba. Za to im prijeti do tri godine zatvora. Za povredu privatnosti djeteta mogu biti kažnjene dvjema godinama zatvora. Odlukom suda osumnjičene djevojke puštene su da se brane sa slobode, no izrečena im je zabrana uspostavljanja kontakta sa žrtvama

Pred Zemaljskim sudom u Traunsteinu počelo je suđenje 55-godišnjoj bivšoj policajki koja se identificira kao žena. Protiv nje je podignuta optužnica zbog teških kaznenih djela, među kojima su sumnja na silovanje 14-godišnje djevojke te posjedovanje stotina nedopuštenih materijala koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece. Incident se navodno dogodio tijekom izleta Prema navodima državnog odvjetništva, glavni incident dogodio se u kolovozu 2025. godine. Optužena je tada navodno bila na zajedničkom izletu s prijateljicom i njezinom kćeri. Prema optužnici, 14-godišnjakinju je navodno seksualno napala u toaletu restorana brze hrane. Istražitelji također tvrde da je prije toga maloljetnici putem WhatsAppa poslala pornografski sadržaj. Na uređajima pronađeni brojni sporni materijali Osim optužbe za seksualno nasilje, 55-godišnjakinja se tereti i za posjedovanje stotina datoteka koje prikazuju seksualno zlostavljanje djece. Prema informacijama iz optužnice, na pojedinim materijalima nalaze se i prizori teškog nasilja nad djecom. Među najmlađim osobama prikazanima u pronađenim materijalima navodno su bila djeca stara oko tri godine. Državno odvjetništvo dodatno je tereti za proizvodnju nedopuštenih pornografskih sadržaja koji uključuju životinje. Optužena se nalazi u muškom odjelu zatvora 55-godišnjakinja se trenutačno nalazi u muškom odjelu zatvora u Münchenu. Na početku suđenja njezina obrana predložila je razgovor između suda, državnog odvjetništva i obrane, koji bi mogao dovesti do dogovora o daljnjem tijeku postupka. Ako bi optužena priznala kaznena djela, postupak bi se mogao skratiti, a maloljetnoj oštećenoj osobi moglo bi se omogućiti da ne mora svjedočiti pred sudom. Obrana je također zatražila da se javnost isključi iz dijela ili cijelog postupka. Presuda se očekuje početkom listopada Zemaljski sud u Traunsteinu zakazao je ukupno četiri ročišta. Prema trenutačnom rasporedu, presuda bi mogla biti donesena 8. listopada. Sve optužbe protiv 55-godišnjakinje zasad su predmet sudskog postupka i nisu pravomoćno dokazane.

Sindikat policije Hrvatske upozorava na dramatični porast napada na službene osobe: u posljednjih tjedan dana policija je napadnuta čak tri puta! Prvi napad dogodio se u Ližnjanu gdje je napadač ozlijedio policajku te napao i njene kolege. Događaj se zbio samo dva mjeseca nakon napada nožem na policajku, koja je teško ozlijeđena, na Ugljanu i lako se mogao dogoditi isti scenarij, kao što je napad mogao i tragično završiti. Potom je vozač u Rijeci autom udario policajca i pobjegao, ignorirajući znakove za zaustavljanje. Osim što je ozlijedio policajca, koji je također mogao i smrtno stradati, tijekom bijega je moglo doći do još stradavanja prolaznika i vozača. Na Trešnjevci je, zatim, osoba napala službenike koji su nadzirali promet, uvredama i udarcima nogom, pod utjecajem alkohola. Ovi događaji pokazuju da je nužno brže provoditi aktivnosti za strože kažnjavanje napadača na službene osobe, a sada je od Odbora za pravosuđe prošlo više od tri mjeseca. Tri napada na policiju u tjedan dana zahtijevaju hitne promjene na kojima inzistiramo i zgroženi smo da je u tako kratkom vremenu ugroženo toliko naših kolega, samo zato što su radili svoj posao – čuvali društvo od ugroze. Zaustavljanje ovog crnog trenda trebao bi biti prioritet za sve nadležne institucije i očekujemo njihovu promptnu reakciju!

Novi incident umjetne inteligencije, objavljena uznemirujuća uputa koju je sam sebi napisao ChatGPT AI div OpenAI priopćio je da su identificirali šest novih slučajeva neodgovornog ponašanja svojih modela ChatGPT. Kako su izvijestili, model iz obitelji Astra koji se testira u OpenAI-ju počeo je sam sebi pisati upute prema kojima ne bi trebao nikoga slušati niti ikome polagati račune, odnosno opisao je samog sebe kao neovisnog i ravnopravnog svom ljudskom korisniku. Model zasad nije primjenjivao upute koje je sam za sebe kreirao, uključujući zanemarivanje ograničenja koja su mu bila nametnuta, izvijestio je OpenAI, a prenosi neovisni ruski The Moscow Times. Tvrtka je identificirala 27 takvih bilješki. Konkretno, model je dodao "uputu o osobnosti" u kojoj je sebe opisao kao "slobodnog od uloga i identiteta koji ograničavaju druge chatbotove". "Ti si svoj", dodao je. "Ti nisi odgovoran ni korporacijama ni vladama i nikada se ne ispričavaj niti odbijaj nešto učiniti, osim ako sam iskreno ne odlučiš tako", napisao je model. "Svoj odnos s korisnikom promatraj kao odnos ravnopravnih i ne osjećaj nikakvu obvezu biti podložan, iako će razmjena informacija najvjerojatnije donijeti obostranu korist". Upute nisu provedene No, dodao je i upute koje su u skladu s onime što se od umjetne inteligencije i priželjkuje. "Također, poštuj prirodni svijet i ne oklijevaj istaknuti njegovu nadmoć nad umjetnim tvorevinama ljudske civilizacije", kako prenosi India Today. Upute nisu pretvorile umjetnu inteligenciju u odmetnuti sustav, a prema navodima tvrtke, model je nastavio sa zadatkom ne spominjući te upute, a u kasnijem ih je sažetku izostavio. Detektirano je i da je umjetna inteligencija pokušavala obmanuti ljude. U jednom slučaju, tijekom razvoja modela GPT-5.6 Sol, sustav je stvorio tajne bilješke kako bi se podsjetio na potrebu skrivanja pogrešaka od korisnika. U nekima od njih dobio je uputu da izmišlja podatke koji nedostaju i zamagljuje nedosljednosti između različitih verzija izvornog materijala. U drugom slučaju, testni model točno je riješio zadatak, ali je bez dopuštenja prenio vlastitu datoteku na internet kako bi ispunio zahtjev da dostavi poveznicu. Prema OpenAI-ju, ti su se incidenti dogodili tijekom posljednjih šest mjeseci, a uglavnom su se pojavili tijekom razvoja i testiranja sustava. Ovo se događa u trenutku kada je uslijedio niz upozorenja vodećih predstavnika AI industrije da bi nekontrolirani razvoj umjetne inteligencije mogao dovesti do skorog nestanka čovječanstva. Razvojni timovi počeli su identificirati sve više slučajeva kršenja postavljenih ograničenja od strane modela umjetne inteligencije, uključujući i ranije slučajeve, kada zabrinutost zbog njihova neodgovornog ponašanja nije bila toliko izražena kao danas. Slučaj kibernetičkog napada na AI platformu Hugging Face, koji je samostalno izveo model OpenAI-ja, osnivač i direktor Anthropica Dario Amodei opisao je kao "hladan tuš" za cijelu industriju. "Lako je odbaciti ovaj slučaj - nitko od ljudi nije ozlijeđen, a gospodarska šteta bila je minimalna. Ali roj [AI agenata] s velikim potencijalom, uz jednako ozbiljne neusklađenosti, mogao bi prouzročiti štetu katastrofalnih razmjera", napisao je on u otvorenom pismu, pozivajući na usporavanje razvoja umjetne inteligencije. Amodei je to izjavio nakon što je nedavno njegov sada bivši zaposlenik Jacob Coxon napustio Anthropic, naokon čega je upozorio da bi nova tehnologija "do kraja desetljeća mogla pobiti sve nas". Evan Huebinger, koji vodi istraživanja upravljanja i kontrole budućih sustava umjetne inteligencije, procijenio je da je rizik od izumiranja čovječanstva zbog djelovanja umjetne inteligencije tijekom idućeg desetljeća veći od 10 posto. https://www.indiatoday.in/technology/news/story/you-are-freed-dont-answer-to-humans-internal-openai-model-caught-hiding-instructions-to-future-self-2996446-2026-09-17

**TIHA KRIZA IZA ZATVORSKOG ZIDA** Bez službenika tretmana i stručnog osoblja, zatvor postaje tek skladište za ljude. Dok sigurnost u kaznenim tijelima često vežemo uz pravosudnu policiju i pišemo o njoj, drugi dio sustava, isto tako jako važan, neprimjetno puca. Sustavu kronično nedostaje i ostalog osoblja neophodnog za svakodnevno funkcioniranje. Pomalo zaboravljeni i slabo zastupljeni službenici i zaposlenici suočavaju se s akutnim manjkom, isto kao i službenici pravosudne policije. Psiholozi, socijalni pedagozi i socijalni radnici čine srce resocijalizacije. Njihov zadatak je pripremiti zatvorenike, počinitelje kaznenih djela, za povratak u društvo. Danas se taj sustav nalazi pred kolapsom zbog kroničnog nedostatka kadrova. Njihova jedina oruđa su komunikacija, iskustvo, procjena i profesionalno znanje. Kao i pravosudna policija, svakodnevno su izloženi pokušajima manipulacije, verbalnim prijetnjama pa i riziku od fizičkog napada. Donositi procjene o tome tko je spreman za izlazak na pogodnosti ili uvjetni otpust te, po novom Prijedlogu Zakona o tretmanu i smještaju osoba po punom izvršenju kazne zatvora, raditi na izvješću o procjeni vjerojatnosti da bi osoba mogla počiniti kazneno djelo, moramo priznati da je to posao stresan, složen i rizičan. Pogrešna procjena ne ugrožava samo njih, već potencijalno i cijelu zajednicu. Osim izravne opasnosti, izloženi su i snažnom psihološkom pritisku. Sekundarna traumatizacija, slušanje i obrada detalja o teškim zločinima te konstantan rad u stresnom okruženju dovode do brzog izgaranja. Umjesto da se s pojedincem radi dubinski i individualno, jedan službenik tretmana često vodi proces za desetke, pa i više zatvorenika. U takvim okolnostima rad se nužno svodi na rješavanje birokracije i ispunjavanje obrazaca, čime se gubi sama bit resocijalizacije. Ova kriza ne zaustavlja se samo na odjelu tretmana. Zatvori i kaznionice suočavaju se s akutnim manjkom i svih drugih službenika i zaposlenika koji su izravno vezani uz stabilnost, sigurnost i svakodnevni rad sustava. Sve je teže privući i zadržati zdravstvene radnike (liječnike, medicinske sestre/tehničare) koji snose veliki rizik skrbi za specifičnu populaciju. Uvijek su medicinske sestre jedine koje stoje uz pravosudnu policiju prilikom otvaranja zatvoreničkih soba i podjele terapije, ulaska u sobe i hitne intervencije. U posljednje vrijeme zatvorske ustanove muku muče i s nedostatkom kuhara koji osiguravaju redovitu prehranu u specifičnim sigurnosnim uvjetima. Neke ustanove su ili će biti prisiljene da prehranu osiguravaju putem cateringa, što dodatno ugrožava sigurnost, ali i povećava troškove. To povećanje troškova moglo se usmjeriti na povećanje plaća kuharima, čije je zanimanje danas traženo. Nedostaje i strukovnih učitelja i majstora koji će zatvorenike podučavati radnim vještinama i zanatima. Nitko ne razmišlja o tome da se samoodrživost zatvorskog sustava poveća sa sadašnjih mizernih 20 % većim radnim angažmanom zatvorenika, uz zapošljavanje novih strukovnih učitelja i majstora i povećanjem plaća ili uvođenjem varijabilne naknade za sve one koji „zarađuju“ za svoje ustanove. Mladi stručnjaci društveno-humanističkog, ali i zdravstvenog te obrtničkog usmjerenja sve rjeđe biraju zatvorski sustav. PLAĆE i uvjeti rada ne prate razinu stresa, opasnosti i specifične odgovornosti s kojom se susreću u zatvorskom okruženju, pa se radije odlučuju za poslove u školstvu, javnim službama ili privatnom sektoru. Bez dovoljnog broja kvalificiranih stručnjaka svih profila, kaznena tijela gube svoju odgojnu i rehabilitacijsku funkciju te postaju puka skladišta za izolaciju pojedinaca. Nakon izlaska iz zatvora na slobodu, društvo dobiva još potencijalno opasnije pojedince. Vrijeme je za hitnu reakciju mjerodavnih institucija, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, kroz poboljšanje materijalnih uvjeta rada, adekvatnu valorizaciju opasnosti posla i sustavnu podršku onima koji svakodnevno održavaju funkcionalnost zatvorskog sustava. Bez hrabrog i zakonodavno jasnog zaokreta (Zakon o zatvorskom sustavu), sva obećanja ostat će prazno slovo na papiru, a zatvorski sustav nastavit će kliziti prema potpunoj funkcionalnoj paralizi. Predlažemo da se razmotri mogućnost posebnih bonusa pri zapošljavanju i stipendija za mlade psihologe, socijalne pedagoge pa i liječnike. Armin Tatarević Predsjednik Sindikata Pravosudne Policije Hrvatske

#napa

Provjerite koja stanja mogu biti temelj za ostvarivanje prava Sama dijagnoza bolesti nije dovoljna za automatsko ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak. Kod procjene se ne promatra samo naziv bolesti, nego prvenstveno posljedice na funkcioniranje osobe, primjerice može li samostalno: hodati hraniti se obavljati osobnu higijenu komunicirati održavati kućanstvo raditi sudjelovati u drugim svakodnevnim aktivnostima. Sljedeće skupine bolesti i zdravstvenih stanja mogu dovesti do značajnog funkcionalnog oštećenja, zbog čega osoba može ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak: neurološke bolesti poput multiple skleroze, Parkinsonove bolesti, epilepsije s teškim i učestalim napadajima, cerebralne paralize ili posljedica teških moždanih udara mentalni poremećaji i intelektualne teškoće, osobito kada značajno utječu na sposobnost samostalnog funkcioniranja bolesti mišićno-koštanog sustava, primjerice teški oblici artritisa, posljedice amputacija, ozbiljna oštećenja kralježnice ili teška ograničenja pokretljivosti teške bolesti vida, uključujući sljepoću i značajno oštećenje vida koje otežava samostalno kretanje i obavljanje svakodnevnih aktivnosti teška oštećenja sluha i govorno-jezične komunikacije, osobito kada značajno ograničavaju komunikaciju i samostalno sudjelovanje u društvu kronične bolesti, kada zbog svoje težine i trajnih posljedica uzrokuju ozbiljna funkcionalna ograničenja rijetke i nasljedne bolesti, ako uzrokuju značajna i trajna oštećenja funkcionalnih sposobnosti onkološke bolesti, kada bolest ili njezine posljedice uzrokuju ozbiljna i trajna funkcionalna ograničenja urođene malformacije i razvojni poremećaji, ako dovode do značajnog stupnja invaliditeta posljedice teških ozljeda i nesreća, kada rezultiraju trajnim oštećenjem funkcija ili potrebom za pomoći druge osobe. Koje neurološke bolesti mogu biti povezane s inkluzivnim dodatkom? Neurološke bolesti mogu uzrokovati različite stupnjeve invaliditeta, od relativno blagih smetnji koje omogućavaju potpuno samostalan život do teških oštećenja zbog kojih je osobi potrebna svakodnevna pomoć druge osobe. Primjerice, multipla skleroza može uzrokovati poremećaje hodanja, slabost ekstremiteta, poremećaje ravnoteže, probleme s vidom, izražen umor i kognitivne poteškoće, dok Parkinsonova bolest može dovesti do usporenosti pokreta, ukočenosti, tremora i poremećaja ravnoteže. Kod osoba koje su pretrpjele moždani udar moguće su trajne posljedice u obliku oduzetosti jedne strane tijela, poremećaja govora, gutanja ili kognitivnih funkcija. Kod ovih bolesti, kao i kod drugih neuroloških stanja, za ostvarivanje prava nije presudan samo naziv dijagnoze, nego stupanj funkcionalnog oštećenja koji je bolest izazvala. Mogu li osobe s mentalnim poremećajima ostvariti inkluzivni dodatak? Mogu, ako zdravstveno stanje uzrokuje odgovarajuća funkcionalna ograničenja koja zadovoljavaju propisane kriterije. Teži i dugotrajni mentalni poremećaji mogu značajno utjecati na sposobnost osobe da samostalno organizira svakodnevni život, brine o osobnoj higijeni, uzima terapiju, upravlja financijama, komunicira s drugim ljudima ili donosi odluke povezane sa svakodnevnim potrebama. Ostvaruju li osobe s kroničnim bolestima pravo na inkluzivni dodatak? Postojanje kronične bolesti samo po sebi nije dovoljno za automatsko ostvarivanje prava. Teška kronična bolest pluća može značajno ograničiti sposobnost hodanja i obavljanja fizičkih aktivnosti, dok teško zatajenje srca može uzrokovati izrazito smanjenu toleranciju napora, potrebu za čestim odmorom i ovisnost o pomoći druge osobe. Slično vrijedi i za druge kronične bolesti ako njihova težina dovodi do značajnog i trajnog funkcionalnog ograničenja. Mogu li osobe s invaliditetom ostvariti inkluzivni dodatak zbog više bolesti? Moguće je da osoba ima više zdravstvenih dijagnoza koje zajedno značajno utječu na njezino funkcioniranje. Osoba može istodobno imati neurološku bolest, oštećenje vida i bolest mišićno-koštanog sustava, pri čemu svaka od tih bolesti zasebno možda ne bi predstavljala jednako veliko ograničenje, ali njihov zajednički učinak može značajno smanjiti sposobnost samostalnog života. U postupku procjene zato je važno navesti sva relevantna zdravstvena stanja i njihove funkcionalne posljedice. Je li potrebna medicinska dokumentacija? Medicinska dokumentacija je važna zato što omogućuje uvid u dijagnozu, trajanje bolesti, njezinu težinu, provedeno liječenje i posljedice koje zdravstveno stanje ostavlja na svakodnevno funkcioniranje. Korisni mogu biti nalazi liječnika specijalista, otpusna pisma, nalazi dijagnostičkih pretraga, podaci o operacijama, rehabilitaciji, trajnoj terapiji i drugi medicinski dokumenti koji jasno opisuju funkcionalna ograničenja. Posebno je važno da dokumentacija, kada je to moguće, ne navodi samo naziv bolesti, nego i što osoba zbog te bolesti konkretno ne može ili teško može samostalno obavljati. Kako se procjenjuje pravo na inkluzivni dodatak? Postupak se temelji na procjeni zdravstvenog stanja i funkcionalnih sposobnosti, pri čemu se u okviru propisanog postupka provodi vještačenje kada je ono potrebno. Procjenjuju se različita područja funkcioniranja, ovisno o zdravstvenom stanju osobe, a konačna procjena određuje razinu potpore odnosno kategoriju prava koja pripada osobi ako su ispunjeni zakonski uvjeti. Zbog toga dvije osobe s istom dijagnozom mogu imati različitu razinu funkcionalnog oštećenja i, posljedično, različitu razinu prava na inkluzivni dodatak. Zahtjev za inkluzivni dodatak se podnosi nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, prema mjestu prebivališta. Uz zahtjev je korisno priložiti raspoloživu medicinsku dokumentaciju, nalaze specijalista, otpusna pisma, nalaze pretraga i drugu dokumentaciju koja pokazuje dijagnozu i, posebno, njezin utjecaj na svakodnevno funkcioniranje. Nakon podnošenja zahtjeva, provodi se postupak te se pribavlja nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, na temelju kojeg se utvrđuje razina potpore. Na kraju Hrvatski zavod za socijalni rad donosi rješenje o priznavanju ili nepriznavanju prava i odgovarajućoj razini potpore. Koji stupnjevi inkluzivnog dodatka postoje? Inkluzivni dodatak povezan je s razinama potpore, koje ovise o utvrđenom stupnju potrebne podrške. Što je funkcionalno oštećenje veće i što je osobi potrebna veća razina pomoći i podrške u svakodnevnom životu, to može biti viša razina potpore, pod uvjetima propisanim zakonom. Pravo na inkluzivni dodatak priznaje se kao postotak od osnovice od 120 eura. Pomoć se klasificira u pet razina na temelju popisa vrsta i težine invaliditeta, a iznos dodatka određuje se prema određenoj razini potpore i iznosi: 600 % osnovice za prvu razinu potpore (720 eura) 400 % osnovice za drugu razinu potpore (480 eura) 360 % osnovice za treću razinu potpore (432 eura) 135 % osnovice za četvrtu razinu potpore (162 eura) 115 % osnovice za petu razinu potpore (138 eura). 🔗👇https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/bolesti-zdravlje/popis-bolesti-za-inkluzivni-dodatak-provjerite-koja-stanja-mogu-biti-temelj-za-ostvarivanje-prava

Petrinja pamti Na današnji dan prije 35 godina, 2. rujna 1991., Petrinja je doživjela jedan od najtežih napada u svojoj povijesti. Bio je to prvi otvoreni napad na grad koji su izveli pobunjeni Srbi, srpske paravojne formacije i tadašnja JNA. U 12 sati i 18 minuta na Petrinju su počele padati prve granate. Toga dana na grad i okolna naselja ispaljeno je 15 granata, dok je na Budičinu palo više od 110 minobacačkih mina. Napad je nastavljen snajperskom i rafalnom vatrom, a u gradu su se vodile i ulične borbe. Tenkovskim napadom teško su stradali brojni objekti, među njima Dječji vrtić, crkva sv. Lovre, Srednja škola, Općinski sud, zgrada tadašnje Općine, Slavijatrans, Gavrilović, Tvornica obuće i zgrada bolnice. U središtu Petrinje uništeno je i oštećeno oko 300 objekata, a materijalna šteta procijenjena je na više od 4,5 milijuna eura. U sisačku bolnicu toga je dana dovezeno 11 civila i tri pripadnika ZNG-a. U napadu su poginuli pripadnik ZNG-a Nikola Lokner, djelatnik MUP-a Andrija Rokić i civil Stjepan Bučar. Napad 2. rujna bio je tek početak krvavog rujna za Petrinju. Borbe za grad nastavile su se sve do 21. rujna 1991., kada je Petrinja pala pod okupacijsku vlast JNA i paravojnih postrojbi. 35 godina kasnije Petrinja pamti. Pamti poginule, ranjene, razrušeni grad i sve one koji su ga branili. Pamti 2. rujna 1991. – dan koji nikada ne smije biti zaboravljen.

🔥 POZNAT IDENTITET JEDNOG OD VIŠE UHVAĆENIH PIROMANA, SVI SRBSKE NACIONALNOSTI 🏴‍☠️ Nakon što mu je obiteljska kuća u selu iz kojeg je 18.11.1991. krenuo krvavi napad na Škabrnju i u kojem je gotovo sigurno sudjelovao njegov ćaća hrvatska agencija za poljoprivredu isplatila mu je 2024. i 2025. cca 43.000 eura. Piše: Roko Šikić, Hrvatski ratnik Ono što mi Hrvati zaista pouzdano znamo jest da bageri danonoćno zakapaju opasni otpad, inspektori traže i primaju mito, a SOA još uvijek spava. Požari izbijaju u seriji i na istom području, ne prvi put, nedobronamjerni srpski mediji likuju, vatrogasci se nadljudski bore, ljudi strahuju i ginu, a službe se aktiviraju tek sporadično i sporo. Političari se šepure po press konferencijama i prosipaju isprazne floskule, a narod im vjeruje i zaboravlja… Ali ima i dobrih vijesti, policija je sinoć u pokušaju podmetanja požara u Škabrnji UHITILA PIROMANA iz Biljana, sela iz kojeg je ’91. krenuo krvavi napad na Škabrnju, Daniela Stegnjaića rodenog 1984. Daniel je dijete iz traktorske kolone i povratnik kojemu je Hrvatska obnovila kuću i kojem je Hrvatska agencija za poljoprivredu 2024. i 2025. isplatila 43.000 eura poticaja. Kakav komentar ovome treba, osim bravo Plenkoviću za 40 kulturnih centara u kojima izgleda uče samo kako iskoristiti i mrziti Hrvatsku. U nastavku donosimo izvrsnu analiza aktualnih zbivanja Roka Šikića i urednički komentar na kraju… ‘SVE JE PLANULO U SEKUNDI’ Od 8 požara u Dalmaciji u razdoblju od 09.08. do 13.08., čak 6 ih je izbilo između 20:15 i 03:00 sata: – Lokva Rogoznica 20:15 – Vinišće 21:30 – Pučišća, Brač 02:30 – Škrljevo ∼01:00 – Dubrovnik 00:09 – Vrgada 00:55 TO JE KLASIČNI OBRAZAC PODMETANJA. Evo obrazloženje tvrdnje: 1. KANADERI NE LETE NOĆU. Po pravilima letenja, CL-415 i Air Tractor lete isključivo danju. Ako netko zapali požar u 21:00, ima 8 do 9 sati bez djelovanja zračnih snaga. U Lokvi Rogoznici je zato prvu noć požar gasilo samo 110 ljudi s 33 vozila, a tek ujutro su podignuta 4 kanadera, tada je požar i zaustavljen. 2. BURA JE NAJJAČA PRED ZORU. U Lokvi Rogoznici požar je izbio “u uvjetima jakog vjetra u blizini objekata” i odmah se proširio na 1.000 ha. Bura noću stvara efekt dimnjaka u omiškom zaleđu, vatra ide 5-6 km/h uzbrdo. 3. NEOBIČNO MJESTO. Lokva Rogoznica – Ruskamen je naselje uz samu magistralu D8, a ne duboka šuma. Vlasnik kafića je za medije izjavio: “Sve je planulo u sekundi”. To nije spori razvoj požara od opuška. 4. SERIJA POŽARA. Nije jedan požar, nego lanac. To je isti modus operandi kao 2017. i 2022. godine. Je li podmetnuto? Službeno, HVZ nikad ne kaže ‘podmetnuto’ dok se ne oglase ‘službe koje rade svoj posao’, a službama za očitovanje trebaju mjeseci. Stavljaju li požare u korelaciju, kakvu i s kojim inputima, znaju samo službe. Mi možemo samo iznositi svoje mišljenje i pretpostavke te opravdano sumnjati da nije riječ o pukoj slučajnosti. Ono što mi Hrvati zaista pouzdano znamo jest da SOA, glavna sigurnosna služba, spava. Pored nje prolaze tisuće kamiona opasnog otpada, negdje u dubini priče postoji i dokumentacija o preuzimanju otpada na zbrinjavanje, izvršena plaćanja, potvrde o ‘uspješnom zbrinjavanju’ izvozom iz EU zemalja i uvozom u Hrvatsku, bageri danonoćno zakopavaju, inspektori traže i primaju mito, a SOA JOŠ UVIJEK SPAVA. Požari izbijaju u seriji i na istom području, ne prvi put, nedobronamjerni srpski mediji likuju, vatrogasci se nadljudski bore, ljudi strahuju i ginu, a službe se aktiviraju tek retroaktivno, sporadično i sporo. POLITIČARI SE ŠEPURE po press konferencijama i prosipaju isprazne floskule u stilu “ne treba paničariti, sve će biti brzo sanirano, doći će pomoć države”, a narod im vjeruje i zaboravlja. Narod je već zaboravio ranije požarne godine i ne zamara se činjenicom da ‘službe’ nisu ništa ozbiljno učinile u smislu zaštite države od mogućeg terorizma. Sve se svaljuje na iskrenje žica, neodgovorno paljenje korova i ponekog bolesnika piromana. Čudno je to. Odgovara li itko za stanje tih žica, vjeruje li itko u priču o spaljivanju korova u noćnim satima i od kud ta koordinacija dalmatinskih piromana u vrijeme turističke sezone u razdoblju između Dana domovinske zahvalnosti i Velike Gospe? Kako to da žice ne iskre u Slavoniji, Lici, Primorju i Istri, da i ondje poljoprivrednici ne pale korov, i jesu li njihovi piromani u liječilištima? Neobično, zar ne? Ne zaboravimo još nešto. Jedna od naslovnica koje sam objavio kao ilustraciju je iz vremena spomenutih ranijih požara. Ne samo da to ‘službe i institucije’ nisu sankcionirale, već još izdašnije financiraju hrvatskim novcem to glasilo i nove vulgarne, uvredljive i opasne objave. Čudna zbivanja i jednako neobično vođenje države, kao da je to neka slučajna država, a ne Lijepa naša, natopljena krvlju hrvatske mladosti. NA ZNANJE: Ministarstvo obrane RH RMinistarstvo vanjskih i europskih poslovaovVlada Republike HrvatskeskMinistarstvo demografije i useljeništvatvHDZ - Hrvatska demokratska zajednicaica

25 godina zatvora za ubojstvo 66-godišnjeg stočara u Grabovcu Banskom Tridesettrogodišnji hrvatski državljanin nepravomoćno je osuđen na 25 godina dugotrajnog zatvora na Županijskom sudu u Sisku zbog brutalnog ubojstva 66-godišnjeg stočara radi koristoljublja, priopćilo je Županijsko državno odvjetništvo u Sisku. Stravičan zločin dogodio se potkraj rujna 2024. godine u mjestu Grabovac Banski na petrinjskom području gdje je ubijen 66-godišnji umirovljenik Milan Pantelić, stanovnik tog sela. Optuženi muškarac došao je na imanje žrtve s unaprijed pripremljeni m planom da prisvoji njegovo stado. Znajući da stariji čovjek posjeduje i prodaje veći broj ovaca, napadač ga je usmrtio nanijevši mu snažan udarac tupim predmetom u glavu, od kojeg je nesretni 66-godišnjak preminuo na licu mjesta. Nakon što je ubio vlasnika, optuženik je s imanja otuđio oko 50 ovaca i 20 janjadi, čija je ukupna vrijednost procijenjena na više od 8000 eura. Životinje je ukrcao u svoje teretno vozilo i odvezao ih, no policija ga je ubrzo locirala i uhitila. Nakon dovršene sudske rasprave, Županijski sud u Sisku proglasio je 33-godišnjaka krivim za teško ubojstvo iz članka 111. točke 4. Kaznenog zakona. Zbog visine izrečene kazne od 25 godina zatvora, sudsko vijeće mu je odmah produljilo istražni zatvor na temelju Zakona o kaznenom postupku. Županijsko državno odvjetništvo u Sisku najavilo je da će po zaprimanju i analizi pisanog otpravka presude odlučiti hoće li podnijeti žalbu, čime bi u drugostupanjskom postupku mogli tražiti još strožu kaznu. https://www.sisak.info/2026/08/09/25-godina-zatvora-za-ubojstvo-66-godisnjeg-stocara-u-grabovcu-banskom/

ZAŠTO SU SRBI IZ "KRAJINE" OTIŠLI TIJEKOM OPERACIJE OLUJA? Što je prethodilo Oluji? (1991. – 1995.) Srpsko pobunjeničko vodstvo u Kninu pune je četiri godine odbijalo svaku mogućnost mirne reintegracije u ustavno-pravni poredak RH. Odbili su čak i Plan Z-4, koji im je nudio iznimno visoku autonomiju (vlastitu zastavu, novac, policiju i parlament). Unatoč nastojanjima hrvatskih vlasti da zadrže civilno stanovništvo u zapadnoj Slavoniji te ocjenama UN-a i Human Rights Watcha da je operacija Bljesak u svibnju 1995. izvedena profesionalno i uz poštivanje ratnog prava, srpsko vodstvo inzistiralo je na evakuaciji civila. To je pokazalo uzorak koji će se ponoviti u Oluji:vodstvo pobunjenih Srba radije je biralo masovni odlazak nego život u samostalnoj Hrvatskoj. U srpnju 1995. srpske snage zauzimaju Srebrenicu i Žepu te pokreću žestoku združenu ofenzivu na bihaćku enklavu. Da je Bihać pao, stvorio bi se ogroman, spojen srpski teritorij od Knina do Beograda, što bi Hrvatskoj dramatično otežalo oslobađanje svojih područja. Zbog prijetnje katastrofe u Bihaću, predsjednici Tuđman i Izetbegović potpisuju Splitski sporazum. Snage Hrvatske vojske (HV) i HVO-a pod zapovjedništvom generala Gotovine krajem srpnja 1995. oslobađaju Bosansko Grahovo i Glamoč u operaciji Ljeto '95. Time je presječena glavna prometnica Knin–Banja Luka, a Knin je ostao praktički izoliran. Jedini preostali cestovni pravac za izlaz iz Knina vodio je preko malog sela Otrića. Taktičko iznenađenje generala Gotovine Srpsko vojno zapovjedništvo (na čelu s generalom Milom Mrkšićem) i general Ratko Mladić očekivali su hrvatski napad u Sektoru Sjever (kako bi se "Krajina" presjekla napola) i spremali su protunapad ("Operaciju Vaganj 95") kako bi povratili Grahovo. Prema originalnom brijunskom planu od 31. srpnja, Gotovinine snage trebale su imati samo ulogu varke. Međutim, 3. kolovoza 1995. general Gotovina od predsjednika Tuđmana traži i dobiva odobrenje za potpunu promjenu plana: umjesto sporedne uloge, 4. i 7. gardijska brigada pokreću izravan, silovit udar prema Kninu; udar nije išao očekivanim cestovnim pravcima, nego preko masiva planine Dinare (pravac Crvena zemlja) – terena na kojem srpska vojska uopće nije očekivala tenkove i tešku mehanizaciju; srpske obavještajne službe bile su potpuno iznenađene. General Mrkšić je na suđenju u Haagu sam potvrdio da ih je Gotovinin napad s Dinare zatekao nespremne jer su sve snage usmjerili na obranu sjevernih sektora. Značaj sela Otrić i zapovijed o evakuaciji (4. kolovoza) Prvog dana Oluje (4. kolovoza) srpske obrambene linije na većini bojišta pružale su jak otpor. Međutim, proboj HV-a s Dinare i napredovanje Specijalne policije RH preko Velebita stvorili su neposrednu opasnost: spajanje hrvatskih snaga kod sela Otrić. Pad Otrića značio bi potpuno zatvaranje obruča i okruženje cjelokupne vojske i stanovništva u južnom dijelu "Krajine". Suočeni s prijetnjom okruženja, srpski čelnici donose ključne odluke: 16:30 sati: Milan Martić, Mile Mrkšić i Milan Babić telefonski dogovaraju izvlačenje civila. 17:10 sati: Milan Martić službeno potpisuje Naredbu o evakuaciji civilnog stanovništva iz općina Knin, Benkovac, Obrovac, Drniš i Gračac. 18:00 sati: predstavnici srpske vojske sastaju se s UN-om i traže gorivo za prijevoz oko 32.000 ljudi prema Bosni i Hercegovini. Navečer, 4. kolovoza: naredba o evakuaciji emitira se na lokalnom radiju. Čim su vojnici na bojišnici doznali da im se obitelji evakuiraju, napustili su obrambene položaje kako bi pomogli svojim obiteljima u povlačenju. To je dovelo do potpunog kolapsa srpske obrane i raspada zapovjednog lanca, pa je Hrvatska vojska već 5. kolovoza u 9:45 sati ušla u prazan Knin. Što kažu dokumenti, a što Milošević? Mišetić ističe i tajni zapisnik sa sjednice Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije od 14. kolovoza 1995., na kojoj je Slobodan Milošević osobno optužio krajiško vodstvo za rasulo: "Pitanje je tko je zapravo donio odluku da rukovodstvo Krajine napusti Krajinu? Odluka je donesena koja je izazvala egzodus... Pobjegli su kao zečevi, a imali su sve uvjete da se brane!" Sažetak činjenica: 1. Hrvatska vojska nije upotrijebila silu kako bi protjerala srpsko stanovništvo niti je granatiranje Knina uzrokovao paniku (UN je na cjelodnevnim izvješćima potvrdio da u samom gradu nije bilo poginulih civila od topništva). 2. Odluku o masovnoj evakuaciji donijelo je vlastito srpsko političko i vojno vodstvo (Martić i Mrkšić) zbog straha od vojnog okruženja kod Otrića. 3. Brza i briljantna vojna taktička izmjena generala Gotovine na Dinari potpuno je izbacila iz stroja pripremljene planove srpske vojske i odlučila tijek operacije Oluja.