Stranka MOŽEMO saborske zastupnike naziva psima. Time su pokazali koliko je nisko pala razina njihove političke kulture. Takav rječnik ne pripada demokratskoj raspravi niti doprinosi poštovanju institucija i birača. S političkim protivnicima polemizira se argumentima, a ne uvredama.

Naše pravo na pristup vlastitim osobnim podacima treba početi koristiti Izdvojit ćemo neke od životno mogućih primjera prava na pristup osobnim podacima: Primjer 1. Zaposlenik dobije otkaz. Tjedan dana kasnije podnese zahtjev bivšem poslodavcu da želi pristup svim svojim osobnim podacima u dosjeu. Bivši poslodavac ne smije ga tražiti pojašnjenje svrhe, bez obzira mogle bi li ga neke informacije koštati gubitka potencijalnog sudskog spora u budućnosti. Primjer 2. Pojedinac traži od svoje jedinice lokalne uprave pristup podacima. JLS ima o pojedincu ogromne količine podataka i argumentirano sumnja da je pojedinac svjestan o kojoj se količini podataka radi. U tom slučaju JLS može tražiti pojedinca da specificira svoj zahtjev na konkretne evidencije, obrade ili dokumentaciju. Pri tom ne smije doći do skrivanja podataka od pojedinca. Primjer 3. Bivši kandidat za radno mjesto traži pristup svojim podacima. Nesuđeni poslodavac želi izbjeći davanje pristupa bivšem kandidatu i briše njegove osobne podatke, životopis i priloženu dokumentaciju iako rokovi zadržavanja takve dokumentacije nisu protekli. U tom slučaju poslodavac je u kršenju GDPR-a. Primjer 4. Ako organizacija ima osjetljive osobne podatke pojedinca, mora osigurati sigurnost tih podataka. Npr. ne možemo slati emailom zdravstvene podatke ili isplatne liste bez prethodne enkripcije ili postavljanja lozinke na dokumente. U takvim slučajevima se može iskoristiti i USB stik poslan preporučenom pošiljkom. Primjer 5. Jedan od managera u kompaniji ima rezervirano parkirno mjesto za njegovo službeno vozilo. Međutim, vrlo često nailazi da se na njegovom rezerviranom mjestu parkira nečiji tuđi auto. Želi saznati tko je taj vozač i traži od svoje kompanije uvid u snimke video nadzora u garaži kako bi otkrio tko je "besramnik". To nije zahtjev za pristup podacima, jer manager traži uvid u tuđe osobne podatke, a za to mora imati valjani pravni temelj iz članka 6. GDPR-a. Zahtjev se odbija. Primjer 6. Pojedinac kao podnositelj zahtjeva ne mora se pozvati na članak 15. GDPR-a ili koristiti pravne termine iz GDPR-a da bi njegov zahtjev bio valjan. Dovoljno je i da napiše da želi pristup osobnim podacima koji se odnose na njega ili informacijama koje voditelj obrade ima o njemu. Primjer 7. Tvrtka X na svojim web stranicama i u Obavijesti o privatnosti objavila je dvije email adrese: jednu za opća pitanja i drugu za GDPR zahtjeve. Fizička osoba podnese svoj zahtjev za pristup podacima na prvu email adresu namijenjenu općim pitanjima. Tvrtka X mora prihvatiti zahtjev za pristup podacima kao valjan. Međutim, ako pojedinac pošalje zahtjev na email adresu koju je našao na listi provjere ispravnosti sanitarija Tvrtke X, tada se takav zahtjev ne treba smatrati valjanim. Primjer 8. Pojedinac traži uvid u snimku video nadzora Tvrtke na kojoj se on nalazi. Tvrtka ne treba vršiti identifikaciju svih snimljenih osoba, već traži dodatne informacije od pojedinca, npr. točno vrijeme i datum i dodatne informacije, kako bi identificirao pojedinca (dodat ćemo zgodno pitanje: "Kako ste bili odjeveni?"). Primjer 9. Pojedinac je sklopio ugovor s Pružateljem usluge i sad telefonskim pozivom korisničkoj službi traži pristup svojim podacima. Agent ne može znati radi li se o istoj osobi, ali Tvrtka može slanjem posebnog koda putem SMS poruke provjeriti s pojedincem njegovu autentičnost. Primjer 10. Uzimanje kopije osobne iskaznice u svrhu identifikacije pojedinca koji želi pristup svojim osobnim podacima može dovesti do rizika za tog pojedinca, krađe identiteta i smatra se neprimjerenim osim slučajeva kada je to neophodno ili u skladu s nekim propisom. To vrijedi posebno za banke, hotele, rent-a-car i sl. Također, nisu svi podaci s osobne iskaznice neophodni. Oni koji to nisu (npr. fotografija, nacionalnost, broj OI, posebni kodovi), trebaju se zacrniti. Primjer 11. Kandidat za radno mjesto predao je životopis i zamolbu. Tijekom intervjua, predstavnik potencijalnog poslodavca pisao je bilješke o kandidatu. Kandidat nakon toga traži pristup svojim osobnim podacima prikupljenim tijekom postupka selekcije. Potencijalni poslodavac dužan je dati pristup osobnim podacima koje je kandidat dao putem životopisa i zamolbe, kao i sažetak bilješki uključujući i osobne dojmove o kandidatu. I još puno primjera je navedeno u odličnom dokumentu prijedlog Smjernica EDPB (European Data Protection Board) o pravu na pristup osobnim podacima, koje su na javnoj raspravi. Svatko tko želi, može sudjelovati na javnoj raspravi, kao i pročitati prijedlog EDPB Smjernica: https://edpb.europa.eu/our-work-tools/documents/public-consultations/2022/guidelines-012022-data-subject-rights-right_en Photo by Yan Krukov from Pexels #gdprcroatia

Znanstvenik u Nu2 poručio; živimo u razdoblju koje podsjeća na propast velikih carstava Astronom i učitelj Korado Korlević, gostovao je u emisiji Nedjeljom u 2 gdje je govorio o svemiru, oružju, ratovima i ljudskoj gluposti. Osvrnuo se na potrebu da se dobro odgoje nove mlade generacije koje će učiniti svijet boljim mjestom za život nego što su ga prijašnje generacije stvarale, piše HRT. Kako nastavlja, Korlević je komentirao svoju znatno veću prepoznatljivost nego prije osam godina te reakcije prolaznika koji ga danas često zaustavljaju na ulici i pohvaljuju njegov rad. - Bilo bi krivo reći da ne osjetiš ponos za nešto što si napravio, da je bilo vrijedno. Znaš da tvoja misija ima smisla. Jer veoma u poslu koji mi učitelji radimo, mi ne vidimo rezultate odmah. Rezultati se vide tek kad ta djeca odrastu, postanu odrasli ljudi i onda ti kažu hvala, kazao je naglasivši kako nije cilj da te hvale, već da svijet bude bolje mjesto nakon tebe. Govoreći o aktualnim globalnim zbivanjima i širenju demokracije na Bliskom istoku, smatra da živimo u razdoblju koje podsjeća na propast velikih carstava. Kaže da je riječ o zanimljivom, ali i opasnom povijesnom trenutku u kojem se, unatoč nekadašnjim očekivanjima o stabilnoj globalizaciji i "kraju povijesti", povijesni ciklusi ponavljaju, a suvremeno "zapadno-rimsko carstvo" postupno se raspada. Dodaje da zasad nije jasno tko će predvoditi sljedeći razvojni ciklus - Europa, Singapur ili neka treća sila - no ističe kako je jasno da živimo u iznimno turbulentnom vremenu. Osvrnuo se i na tehnološki napredak u kontekstu suvremenih ratova, ističući da su sukobi došli do razine u kojoj se, zahvaljujući tehnologiji, gotovo nitko više ne može sakriti, a napadi se mogu provoditi na daljinu bez izravnog kontakta s protivnikom. - Tvoja najbolja zaštita je da budeš u principu nevidljiv. U smislu da nisi interesantan. Nije možda više u modi pjesništvo, ali ona pjesma Vladimira Nazora, Šikara, objašnjava da ima šikaru, ali munje biraju hrastove. I šikaru nikad ne tuku. Tako da mi se nadamo u ovom svijetu da je Hrvatska u stvari jedna šikara i da nismo interesantni baš za neke ratove. Osim toga prošli smo taj dio i nije nam više interesantan. Onaj dio koji možemo očekivati su ekonomske krize, ekonomski problemi koji nam dolaze, ali ima jedna matematička teorija kaosa koja u stvari objašnjava da kaos je najsigurniji sustav koji postoji. Mi smo hodajući kaos, tako da smo u redu i zaštićeni, objasnio je. Spomenuvši budućnost ratovanja, dotaknuo se i sve važnije uloge svemira, posebno satelita koji su danas ključni za navigaciju i vojnu komunikaciju. Smatra da se rat u svemiru već događa, navodeći primjere špijunskih satelita koji presreću komunikaciju te razvoj svemirskih vojnih kapaciteta poput američkih svemirskih snaga. Dodaje i da postoji mogućnost tehnologija koje bi elektromagnetskim impulsom mogle onesposobiti velik broj satelita u orbiti. Ističe i da razlike u satelitskim sposobnostima među državama danas nisu toliko velike kao prije, pa i države s nešto slabijom tehnologijom i dalje mogu dobivati važne informacije s terena. Kao primjer navodi Ukrajinu, koja je nakon prekida pristupa američkim podacima počela koristiti francuske satelitske informacije bez velike promjene na bojištu. Prema njegovu mišljenju, zbog sve veće ovisnosti vojske o satelitima, dio budućih sukoba gotovo će se sigurno preseliti i u svemir. https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/znanstvenik-u-nu2-porucio-zivimo-u-razdoblju-koje-podsjeca-na-propast-velikih-carstava-opasnom-povijesnom-trenutku-15686839 Video 👉https://www.youtube.com/live/qZiFXejPaM0?is=fUZEOIDBQY8l5d60

Stranka MOŽEMO druge optužuje za licemjerje, a upravo ga sama provodi na djelu. U škole puštaju kontroverzne udruge koje promiču ideologije suprotne vrijednostima većine hrvatskog naroda, ali kršćanskoj udruzi ne dopuštaju ni da izvan nastave u školskoj sportskoj dvorani održi program povodom 30. obljetnice djelovanja.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs nedopustivim je u srijedu ocijenio postupak zastupnice Možemo Ivane Kekin koja je održala predavanje u školi i to objavila na društvenim mrežama, te je istaknuo da je u tu školu upućen inspekcijski nadzor da utvrdi pod kojim je uvjetima došlo do predavanja. 👉https://bit.ly/4srST48 Foto: Pixsell Više u prvom komentaru #rtldanas #fuchs #kekin

Norinco je u Hrvatskoj uložio milijune Goran Latković razgovarao je s Du Xiaodongom, zamjenikom generalnog direktora državnog poduzeća NIC. U Hrvatsku je, kaže, došao zbog obilježavanja 130 godina rada HEP-a. "Hrvatska je poznata kao Božje dvorište, predivna je. Uz predivne i kulturne krajolike, otkrili smo da je Hrvatska dobila neprocjenjiv dar, a to su značajni izvori sunca i vjetra. Smatram kako u budućnosti Norico International može donijeti novac i ekspertizu izravno u zelenu energiju, tranziciju i energetsku sigurnost u Hrvatskoj. Tu je širok potencijal", poručio je Du i dodao da su tu kroz deset godina radili na više projekata u zelenom energetskom sektoru. Na pitanje o budućim investicijama, rekao je da ih posebno zanimaju solari. A zašto su se odlučili baš za Hrvatsku? "Hrvatska je kineskom narodu dobro poznata zbog nogometa. Vrlo je poznata. Hrvatska je predivna, ima velik potencijal u suncu i vjetru. Odluka o investiranju u Hrvatsku je dobra odluka", poručio je Du. Komentirao je i što možemo očekivati u kineskoj Novoj godini. "U Hrvatskoj sam vidio da ljudi imaju vrlo važnu vezu s obitelji. U tom smislu želim poručiti mojim kolegama koji rade u dalekim zemljama i Hrvatskoj. Želim reći, u ime naše kompanije, hvala vašim obiteljima. Bez njihove potpore i razumijevanja ne biste mogli raditi mirno daleko od kuće. Naša kompanija se bez toga ne bi mogla lako razvijati. Hvala vam." https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/kineski-drzavni-div-vidi-nove-prilike-u-hrvatskoj-ima-neprocjenjiv-dar---966110.html

Financijska stručnjakinja i zastupnica u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Dina Dogan iznijela je niz optužbi na račun gradonačelnika Tomislava Tomaševića vezano uz upravljanje zagrebačkim pročistačem otpadnih voda u Resniku i raskid koncesijskog ugovora U objavi pod naslovom “Možemovski mulj: 166 tisuća tona razlike i 683 tisuće eura savjetnika za pročistač“, Dogan tvrdi da je u službenoj evidenciji Zagrebačkih otpadnih voda zabilježena značajna razlika u procjeni količine mulja, nusproizvoda procesa pročišćavanja otpadnih voda. Prema podacima na koje se poziva, 3. ožujka 2024. evidentirano je oko 274.661 tona mulja, dok je dan kasnije, 4. ožujka, upisana količina od 107.927 tona, uz napomenu o korekciji procjene. Razlika iznosi 166.734 tone. https://hrvatska-danas.com/2026/02/23/ceka-se-dorh-za-rijesi-mozemovski-mulj-objavljeni-novi-podaci-o-tomasevicevom-cudnom-poslovanju/

HRejting: Omjer političkih snaga da su izbori za Hrvatski sabor ovaj vikend HDZ je i dalje vodeća stranka - s 29,8% potpore građana. Slijedi SDP za koji bi glasalo 22,5% anketiranih. Na trećem je mjestu stranka Možemo s 12,8%. Daleko ispod njih, s 5%, kao četvrta stranka je Most. Nezavisna lista Marije Selak Raspudić dobiva 2,9%. Prema HRejtingu, HDZ-ov koalicijski partner Domovinski pokret ima 2% potpore. Da su izbori ovaj vikend, IDS bi dobio 1,2%, Pravo i pravda 1,1%, a na 1% su DOMiNO, zatim također koalicijski partner vladajućih HSLS te Nezavisna platforma Sjever. Potporu manju od 1% imaju redom Hrvatski suverenisti (0,9%), Centar (0,8%), HNS (0,6%), HSS (0,6%), Fokus (0,5%) i HSU (0,5%). I ovaj put mnogo je neodlučnih - 13,7%. https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/hrejting-18-12582165

Nakon duljeg razdoblja šutnje o temi planova ukrajinskih investitora u Sisku, danas se gradonačelnik Siska Domagoj Orlić oglasio javnom objavom u kojoj je poručio da nova gradska uprava neće podržavati projekte koji su u suprotnosti s prostornim planovima i važećim zakonima. Istodobno je otvoreno napao političke protivnike iz Možemo! i Mosta, optuživši ih da „parazitiraju na osjetljivim temama“ i traže medijski prostor.

Nova gradska uprava ne podržava projekte koji su u suprotnosti s prostornim planovima. Svi projekti na području grada Siska moraju biti u skladu sa zakonima i propisima. „Možemo“ u Sisku održava bizarne konferencije za medije na temu okoliša, traže svoj medijski prostor, iskorištavajući emocije Siščana, dok grad koji vode, Zagreb, guši se u smeću. U prošlom su mandatu čak obećali zatvaranje odlagališta Jakuševec koji guši Zagrepčane i bježe pred vapajima svojih Zagrepčana. Zagreb također više od dvije godine kasni s donošenjem Plana gospodarenja otpadom, a kvaliteta zraka je lošija nego u Sisku. A najgore od svega, u tajnosti pripremaju izgradnju spalionice u Resniku. Briga za Siščane dokazuje se konkretnim djelima, a ne trčanjem za mikrofonima i čudnim političkim zaokretima, te parazitiranjem na osjetljivim temama. SISAK 💙💚 #Sisak #VolimSisak #zagadenje #mozemo #DomagojOrlic https://www.facebook.com/share/v/1DYJSK3jHd/

Pokolj u Kusonjama (1991. g.) Pokolj koji se dogodio nad 18 hrvatskih gardista i 2 hrvatska policajca odigrao se 8. i 9. rujna 1991. godine u zasjedi pobunjenih Srba u Kusonjama pokraj Pakraca. Na temelju neprovjerene dojave zapovjedništvo pokreće akciju eliminacije srpskih minobacačkih položaja u Kusonjama koji su bili svakodnevna ugroza Pakracu. Da bi saznali snagu protivnika, dan prije akcije šalju oklopljeno vozilo TOP 1 sa pripadnicima interventne satnije 105. bjelovarske brigade u izviđanje u Kusonje, međutim ne nailaze na protivničko djelovanje, pa je akcija sukladno planu počela iduće jutro, 8. rujna 1991. godine. U 07:30 h ulaze u dobro pripremljenu zasjedu i nakon onesposobljavanja TOP-a 1, aktivnu obranu pružaju iz obližnje kuće sa kućnim brojem 55. Dio gardista je pobijen tijekom razmjene vatre tog dana a dio je masakriran nakon zarobljavanja idućeg jutra. Ako dodamo ovoj tragediji pogibiju trojice hrvatskih časnika koji su dvije godine kasnije poginuli na istom mjestu prilikom odavanja počasti poginulim suborcima onda možemo reći da je ovo svakako jedan od najtragičnijih događaja na pakračkom ratištu za vrijeme Domovinskog rata. Na fotografiji vidimo scenu početka zasjede u Kusonjama, iz hrvatskog igranog filma 'Broj 55'.

Božinović: ‘Spajanje SDP-a i Možemo! odraz je očaja i frustracije‘ Potencijalni ulazak predsjednika Republike Zorana Milanovića u utrku za predsjednika Vlade na sljedećim parlamentarnim izborima ne izaziva zabrinutost u HDZ-u, a udruživanje SDP-a i Možemo! odraz je očaja i frustracije jer pojedinačno ne mogu naštetiti vladajućoj koaliciji – poručio je u emisiji "A sada Vlada" ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Božinović. Vlada je u dva tjedna imenovala dva nova ministra: Tomislav Ćorić preuzima Ministarstvo financija, a Alen Ružić stiže u Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike nakon odlaska Marina Piletića. Na pitanje je li Piletićev odlazak posljedica presude Upravnog suda o Zakonu o inkluzivnom dodatku, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ustvrdio je kako je premijer Andrej Plenković već iznio razloge za Piletićev odlazak, piše HRT. Mislim da je razloge već komunicirao predsjednik Vlade, a ako smo išta naučili u ovim mandatima, to je da je ministarski posao dosta zahtjevan. Što se tiče gospodina Piletića, znamo da je to jedan od najtežih resora. Dosta stvari koje je u tom resoru dobro napravljeno nosilo je njegov potpis. Kao Vlada smo napravili velike iskorake u odnosu na pomoć raznim društvenim skupinama – rekao je. Izvor: https://slobodnadalmacija.hr/