Počeli radovi na uređenju Perivoja Viktorovac Najveća zelena oaza u Sisku, Perivoj Viktorovac, popularna Šumica, krenula je u obnovu. Prije nekoliko dana u rad su uvedeni izvođači koji će urediti gotovo 7 hektara prirode. Planira se povezivanje biciklističke staze između Strossmayerove i Aleje narodnih heroja kao i uvođenje javne rasvjete. Izgradit će se i dječje igralište, 1000 kvadrata javnog trga uz otvoreni paviljon i šetnica s nadstrešnicom, zamijenit će se vodovod i odvodnja, a atraktivni će biti kišni vrtovi. Perivoj će dobiti javnu česmu, javne sanitarne prostorije, a cijeli prostor bit će povezan pričom o Perivoju kroz interpretacijske ploče. Projekt uređenja ukupno vrijedan 4,1 milijuna eura, financira se kroz ITU mehanizam i iz Proračuna Grada Siska, a u Perivoj će donijeti niz novih sadržaja, urbane i komunalne opreme. Rok za izvođenje radova je 14 mjeseci. https://sisakportal.hr/sisak/poceli-radovi-na-uredenju-perivoja-viktorovac

Samoozljeđivanje među adolescentima dosegnulo je alarmantno visoku razinu. Procjenjuje se da se svaka treća ili četvrta mlada osoba u Hrvatskoj barem jednom u životu namjerno samoozlijedila kako bi se lakše nosila s teškim životnim situacijama, osjećajima i iskustvima. "Samoozljeđivanje je najčešće poziv u pomoć, a ne izraz želje za suicidom", kaže autorica digitalne knjige "Samoozljeđivanje kod adolescenata" i nastavnica u Medicinskoj školi Pula Kristina Majer Čekada. Pojašnjava da namjerno samoozljeđivanje i nanošenje boli bez suicidalne nakane uključuje rezanje, grebanje i paljenje kože, grizenje, udaranje sebe ili udaranje o zid, sprečavanje rana da zarastu i uzimanje manjih, netoksičnih doza otrovnih supstanci. "Istraživanja pokazuju kako se između 10 i 40 posto mladih osoba barem jednom u životu samoozljeđivalo, a pretpostavlja se da je brojka veća jer mnogi to taje. Rezultati istraživanja iz 2023. među zagrebačkim srednjoškolcima ukazuju da se u samo pet godina samoozljeđivanje srednjoškolaca povećalo gotovo za 50 posto; 2021. godine bilo ih je 29 posto, u usporedbi s 2016., kada je taj postotak bio 17 posto", kazala je Čekada. Dodala je da je potpuno jasno da je na to povećanje utjecala pandemija covida. Samoozljeđivanje je najčešće tijekom adolescencije i rane odrasle dobi, iako se može javiti bilo kada. Čekada kaže da je samoozljeđivanje češće kod adolescentica, a kada se adolescenti samoozljeđuju, skloniji su nasilnijim metodama poput udaranja predmeta šakom, udaranja glavom. Specijalist adolescentske psihijatrije u pulskoj bolnici Ivica Šain kaže da samoozljeđivanje nije specifična dijagnoza, nego uvijek dolazi u sklopu nekih drugih poremećaja. Objašnjava da je adolescencija osjetljivo razdoblje u kojem mladi često prolaze kroz krizu identiteta, spolnosti i pripadnosti, što može dovesti do povećane anksioznosti. "U pokušaju da se nose s tim osjećajima, neki adolescenti pribjegavaju samoozljeđivanju kao načinu privremenog olakšanja, iako je to nezdrav mehanizam suočavanja", kaže Šain. Dodaje da takvo ponašanje često ostaje neprimijećeno jer se ozljede najčešće nalaze na rukama i nogama pa, ako mladi nose odjeću dugih rukava i nogavica, ono lako može ostati skriveno. Šain poručuje da promjene u ponašanju, povlačenje, izbjegavanje škole ili fizičkih aktivnosti, nošenje dugih rukava na visokim temperaturama te druženje s novim osobama mogu biti znakovi za uzbunu i da je u tim slučajevima važno razgovarati s adolescentom i uključiti stručnjake za mentalno zdravlje. https://www.jutarnji.hr/life/zdravlje/vise-mladih-hrvatska-samoozljedivanje-sokantni-razmjeri-15607788

Kinezi su samo čekali, ekspresno su Trumpu zadali novi udarac Nakon što je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa ukinula pravo Sveučilišta Harvard da upisuje međunarodne, odnosno strane studente, a one upisane prisilila da se presele na druge fakultete ili izgube pravni status, Harvard se odlučio na podizanje tužbe. U tužbi podnesenoj u Bostonu, sveučilište je postupke administracije nazvalo "očiglednim kršenjem" zakona. "Jednim potezom pera, vlada je pokušala izbrisati četvrtinu studentskog tijela Harvarda, međunarodne studente koji značajno doprinose sveučilištu i njegovoj misiji", tvrdi Harvard u tužbi. Sveučilište traži sudski nalog kojim bi se zaustavio potez koji je Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS) poduzelo u četvrtak, a kojim se Harvardu oduzima certifikacija za Program studenata i razmjene - mehanizam kojim je dopušten upis stranih studenata. "Osuđujemo ovu nezakonitu i neopravdanu akciju", poručio je u pismu predsjednik Harvarda Alan Garber. Harvard je ocijenio da je riječ o osvetničkom činu koji bi mogao nanijeti veliku štetu sveučilištu. "Postupak vlade je nezakonit. Potpuno smo predani tome da Harvard ima mogućnost ugostiti međunarodne studente i znanstvenike, koji dolaze iz više od 140 zemalja i neizmjerno obogaćuju sveučilište i ovu naciju", objavilo je sveučilište u priopćenju. -Izvor Jutarnji List

Otkriven novi učinak ibuprofena? Ibuprofen blokira receptore za slatki okus Otkrili su to znanstvenici s Rutgers Universitya, predvođeni prof. Paulom Breslinom. Istraživači su otkrili da lijekovi poput ibuprofena i naproksena inhibiraju određene receptore za slatki okus – kako u ustima, tako i u drugim stanicama tijela. Ti receptori inače prepoznaju šećer i igraju ključnu ulogu u preradi glukoze. Ako lijekovi blokiraju te receptore, prema studiji, to mijenja percepciju i metabolizam šećera u tijelu, prenosi Fenix Magazin. “Otkrili smo da ibuprofen i naproksen smanjuju aktivaciju receptora za slatki okus i kod ljudi i u humanim stanicama,” objasnio je Breslin. Za taj učinak dovoljne su količine koje se u krvi pojavljuju nakon uobičajene terapijske doze. Ispitanici su osjećali manji intenzitet slatkog okusa Učinak je potvrđen i na ispitanicima: nakon što su isprali usta ibuprofenom, slatki okusi bili su im znatno manje izraženi. To upućuje na to da lijek ne djeluje samo lokalno u ustima, već i sustavno – odnosno da može utjecati na cijeli metabolizam šećera. Ranije studije već su upućivale na to da dugotrajna uporaba ibuprofena može biti povezana s nižim rizikom od bolesti poput dijabetesa, Alzheimerove bolesti ili raka crijeva. Ovo novo istraživanje sada nudi mogući mehanizam: blokiranje receptora za slatki okus. Ova otkrića ne znače da trebate uzimati ibuprofen preventivno. Za savjete o lijeku obratite se liječniku ili ljekarni. Ako se ovaj mehanizam potvrdi u daljnjim istraživanjima, ibuprofen bi mogao dobiti ulogu u prevenciji metaboličkih bolesti – posebno šećerne bolesti, zaključuju znanstvenici. No, još uvijek se radi o temeljnom istraživanju. Hoće li se ibuprofen doista moći koristiti za prevenciju dijabetesa, pokazat će tek daljnje kliničke studije.

Evo što će se dogoditi ako pritisnete električnu kočnicu tijekom vožnje,hoće li ishod biti kao i s ručnom kočnicom? Odgovor je da neće jer kontrolna jedinica u automobilu tu situaciju prepoznaje kao kočenje automobila i ne dolazi do blokade kotača. Električna kočnica tada silu aplicira u intervalima, odnosno uključuje se ABS. Uglavnom, ne potežite prekidač električne parkirne kočnice u vožnji, piše HAK Revija. Mehanizam kočnice je hidraulički ili mehanički i neće doći do njezina otpuštanja kad se isprazni akumulator. Odnosno, za održavanje čvrstog stiska kočnici nije potrebna električna energija. Potrebno je poštovati pravila korištenja Isto tako, za razliku od klasične ručne, treba preciznije poštovati pravila aktiviranja parkirnog kočenja. Riječ je o statičkom kočenju te prije njegova aktiviranja treba potpuno zaustaviti automobil, navodi za Nacional prometni stručnjak Željko Marušić. Naime, preranim aktiviranjem nastaje dinamičko opterećenje u mehanizmu električne kočnice, što smanjuje pouzdanost i vijek sustava. Problem je veći što je brzina aktiviranja veća. Također, treba paziti da se kočenje mehanizmom prijenosa snage aktivira tek ubacivanjem ručice ručnog mjenjača u prvi stupanj, odnosno ručice automatskog mjenjača u P. (Dnevnik.hr) #elektronika #električna #kočnica #vozilo #otpuštanje #mehanizam

Googleova umjetna inteligencija riješila desetogodišnji problem! Googleov alat za umjetnu inteligenciju riješio je u dva dana problem za koji je znanstvenicima trebalo desetljeće. José Penadés i njegovi kolege s Imperial Collegea u Londonu proveli su 10 godina otkrivajući kako neke superbakterije postaju otporne na antibiotike. To je rastuća prijetnja, koja svake godine odnosi milijune života. Kad je tim Googleovom alatu dizajniranom za suradnju s istraživačima postavio ovo pitanje, umjetna inteligencija došla je do istog odgovora kao i njihova tada neobjavljena otkrića u samo dva dana. Zaprepašten, Penadés je poslao e-poštu Googleu kako bi provjerio ima li pristup njegovom istraživanju. Tvrtka je odgovorila negativno. Istraživači su svoja otkrića objavili 19. veljače na web poslužitelju bioRxiv, pa još nisu recenzirani. Između ostalog, otkrili su kako umjetna inteligencija ima potencijal sintetizirati sve dostupne dokaze i usmjeriti na najvažnija pitanja i eksperimentalne dizajne. To bi moglo smanjiti broj neuspješnih pokušaja i omogućiti brži znanstveni napredak. Ključ za borbu protiv tihe pandemije Antimikrobna rezistencija (AMR) javlja se kada zarazni mikrobi - poput bakterija, virusa, gljivica i parazita - postanu otporni na antibiotike, čineći osnovne lijekove neučinkovitima. Tiha pandemija, kako nazivaju AMR, predstavlja jednu od najvećih zdravstvenih prijetnji s kojima se čovječanstvo suočava jer prekomjerna i zlouporaba antibiotika u medicini i poljoprivredi povećava njenu prisutnost. Procjenjuje se kako je u 2019. godini ubila najmanje 1,27 milijuna ljudi u svijetu. Kako bi istražili problem, Penadés i njegov tim počeli su tražiti načine na koje jedna vrsta superbakterije - obitelj virusa koji inficiraju bakterije poznatih kao kromosomski otoci koji stvaraju kapside (cf-PICI) - stječe svoju sposobnost inficiranja različitih vrsta bakterija. Znanstvenici su pretpostavili kako su virusi to učinili uzimajući repove, koje se koristi za ubrizgavanje virusnog genoma u bakterijsku stanicu domaćina, iz različitih virusa koji inficiraju bakterije. Eksperimenti su dokazali kako su te pretpostavke bile točne, otkrivajući revolucionarni mehanizam u horizontalnom prijenosu gena kojeg znanstvena zajednica prije nije bila svjesna. Prije nego što je itko iz tima javno podijelio svoja otkrića, istraživači su isto pitanje postavili Googleovom alatu. Nakon dva dana dobili su prijedloge, među kojima je bio i onaj za koji su znali kako je točan. To je pokazalo kako je algoritam bio u mogućnosti sagledati dostupne dokaze, analizirati mogućnosti, postavljati pitanja, dizajnirati eksperimente i predložiti istu hipotezu do koje su znanstvenici došli tijekom godina mukotrpnog znanstvenog istraživanja, ali za puno kraće vrijeme. Korištenje umjetne inteligencije od samog početka ne bi uklonilo potrebu za provođenjem eksperimenata, ali da bi im pomoglo da dođu do hipoteze puno prije, čime bi im uštedjele godine rada, piše Yahoo News.

ZAŠTO ZAGREBAČKA BANKA ODBIJA ZAHTJEVE POTROŠAČA? Potrošačka platforma „Halo, inspektore“ zatražila je da se zbog povećanih životnih troškova i inflacije uvede podizanje gotovine na svim bankomatima poslovnih banaka u Hrvatskoj bez naknada za bilo koju banku. Takva praksa bila je uvedena i tijekom pandemijskog razdoblja što je među potrošačima bilo ocijenjeno odličnom ocjenom. Takvu praksu, uostalom, imaju i Nizozemci koji imaju jedinstvenu mrežu bankomata i nalaze se na 24. mjestu po broju bankomata u EU sa samo 34 bankomata na sto tisuća stanovnika. Najviše bankomata po „glavi stanovnika“ imaju Austrija – 169, zatim Portugal - 161, dok je „malena“ Hrvatska na visokom trećem mjestu sa čak 126 bankomata na 100 tisuća stanovnika!?! Takav potez dosta bi značio osiromašenim građanima i poduzetnicima. To bi u konačnici doprinijelo i smanjivanju troška održavanja bankomatske infrastrukture, a na što su se brojne hrvatske banke do sada i te kako izvlačile kod poskupljenja svojih usluga. Te zahtjeve podržao je i guverner HNB-a sa svojim suradnicima što je i javno izrekao pred novinarima nakon našeg dvosatnog sastanka s njima u petak popodne: „To je dobra ideja. Svakako bi dovela do smanjenja troškova i bankomatske mreže dio čega bi se onda mogao preliti i na potrošače kroz manje cijene. Nema potrebe da idemo u shopping centre i da tamo ima osam bankomata, ako tamo može biti jedan za sve,“ izjavio je Boris Vujčić pred novinarima. Na sastanku s guvernerom HNB-a i njegovim najbližim suradnicima ponovili smo i zahtjeve potrošača još iz 2023. godine za odustajanje od poskupljenja naknada banaka. Što je, uostalom, nedavno nakon početka naših bojkota zatražio i od HNB od Hrvatske udruge banaka. Erste, OTP banka i Addiko su to prošli tjedan i najavili. Međutim, najveće banke poput Zagrebačke i Privredne banke, te RBA i HPB-a to nisu još učinili. A ZABA je čak to i odbila s obrazloženjem da su oni svoju naknadu podigli s početkom ove godine! Pitali smo Zagrebačku banku zašto su poskupjeli i kolike su im naknade koje su podigli pod raznim izgovorima, te niz drugih pitanja vezana uz njihovo poslovanje. Evo što su nam odgovorili: „Zagrebačka banka ne naplaćuje naknadu za podizanje gotovine na svojim bankomatima imateljima kartica ostalih banaka iz Hrvatske, već tu naknadu naplaćuje banka izdavatelj svojim klijentima. Zagrebačka banka nema informaciju koliko ta naknada iznosi. Naknada za podizanje gotovog novca karticama inozemnih izdavatelja na bankomatima Zabe iznosi 5,31 EUR po transakciji, što nije izolirana praksa u usporedbi s drugim zemljama. Razlog tome su visoki troškovi infrastrukture bankomata. Početkom 2025. godine promijenili smo naknade za svoje usluge u poslovanju s građanima na način da smo neke naknade smanjili, neke povećali, a neke ukinuli. Prije promjene naknada početkom 2025.godine, zadnja promjena naknada paketa usluga za građane provedena je 2007. te za dio usluga 2019. godine. Od tada su se značajno promijenile tržišne okolnosti koje su dovele do potrebe za usklađivanjem naknada, kao što su: kumulativna inflacija, značajan rast operativnih troškova poslovanja (u četverogodišnjem razdoblju porast troškova poput poštarine – 77 %, režija – 92 %, prijevoza i zaštite novca – 161 % i IT troškova – 41,5 %). Također, u razdoblju od 2007. godine do danas imali smo i značajna kapitalna ulaganja u sigurnost, unaprjeđenje proizvoda i usluga koja premašuju 90 milijuna EUR. U portfelju individualnih klijenata Zagrebačke banke prosječna cijena paketa koju klijenti plaćaju iznosi 5,9 EUR (poveznica na pakete za građane). Prosječna mjesečna naknada za paket usluga i proizvoda koju plaćaju pravne osobe iznosi 12 EUR (poveznica na pakete za pravne osobe). Naknade su zadnji put povećane početkom 2025.godine i od tada klijenti prosječno na mjesečnoj razini za paket usluga plaćaju 1,6 EUR više. Naknade za pakete usluga za građane nisu mijenjane od 2007. odnosno od 2019. godine za dio usluga. Udio cijena paketa bankarskih usluga u prosječnoj plaći u RH danas je manji nego u 2007. godini; 2007. iznosio je od 0,62 % do 1,86 %, a danas taj udio iznosi od 0,44 % do 1,28 %. Prosječna mjesečna naknada u 2022. godini iznosila je 8 EUR po klijentu, dok je 2023. godine prosječan mjesečni iznos naknade po klijentu bio 7,2 EUR. Iako zakonsko rješenje još nije doneseno, Zagrebačka banka ukinula je naknadu za ugovaranje i vođenje za sve Osnovne račune građana, što znači da od siječnja 2025. klijentima pružamo mogućnost primanja redovitog dohotka, mirovine i ostalih primanja bez naknade. U sklopu Osnovnog računa klijenti besplatno mogu koristiti: tekući račun s debitnom karticom, on-line bankarstvo (m-zaba ili e-zaba), isplatu gotovine u poslovnici (jedna transakcija mjesečno) te podizanje gotovine na bankomatu uz neograničen broj transakcija, koje je bilo besplatno i prije ove promjene. Naknada za Osnovni račun do ove promjene iznosila je 1,99 EUR mjesečno,“ odgovorili su iz Zagrebačke banke. I dalje ostaje nejasno zašto ne odustaju od povećanja naknada kada znamo da će dioničari Zagrebačke banke 26. ožujka 2025. odlučivati o isplatama dividende iz prošlogodišnje dobiti u visini od 1,4 eura po dionici. S time da je Nadzorni odbor banke predložio da se lanjska neto dobit u iznosu od 448,3 milijuna eura isplati kao dividenda, a samo 1,3 milijuna eura ostavi u zadržanu dobit. Uz to predloženo je da se svakom članu Nadzornog odbora isplati po 79,66 tisuća eura kao naknada za rad, pri čemu se povećava postotak onima članovima Nadzornog odbora „koji obavljaju specifične dužnosti“, uključivo „pravo na putne i s time povezane troškove“. Inače, bruto bonusi za rad članova Uprave ZABA-e kreću su od 89 do 180.000 eura dok je prošle godine predsjednik Uprave Ivan Vlaho dobio bonus od 800.000 eura (uz 182.000 eura koje je imao za auto, zatim za dopunsko, mirovinsko i životno osiguranje i drugo), dok mu e plaća bila 367.177 eura. To znači da mu je plaća bila nevjerojatnih 113.000 eura bruto! Raspon godišnjih bruto plaća drugih sedam članova Uprave Zagrebačke banke kretao se od 128.464 i 231.805 eura. Potrošači, odnosno korisnici usluga Zagrebačke banke traže da u takvim uvjetima odličnog poslovanja, banka odustane od povećanja svojih naknada, sve što je do sada naplatila vrati klijentima banke te snosi dio tereta inflacije i rasta troškova života i poslovanja u Republici Hrvatskoj. U suprotnom su spremni na poduzimanje aktivnosti prema Zagrebačkoj banci što bi nanijelo ne samo reputacijsku štetu (koja je već nastala) već i ozbiljnije financijske štete u poslovanju tijekom narednog razdoblja. Problem kada bankari „odlijepe“ od stvarnosti, kada profit i pohlepa budu važniji od društveno odgovornog ponašanja, morala i socijalne osjetljivosti te svojim naknadama (bez PDV-a i poreza na ekstra dobit) „deru“ čak i najsiromašnije slojeve društva, već je viđen u povijesti. Tada zbog nepoduzimanja kvalitetnih zaštitnih mehanizama u korist potrošača „stradaju“ i vlade, i parlamenti, i bankari. Ali, ovi se potonji, u pravilu, ipak izvuku s manjom štetom nego građani. Koje gule gdje god stignu. Kao i sada. #ZABA #HNB #dobit #bonusi #bojkot #reputacijskašteta (Ilustracije: RTL, Forbes)