Uhićena grupa cura. Na ulici u Zagrebu tjerale druge dvije da kleče i traže oprost Četiri djevojke uhićene su ovih dana zbog sumnje da su javno ponižavale druge dvije djevojke. Sve je krenulo zbog sumnje da je jedna od djevojaka bila s dečkom jedne od napadačica, dok su drugu optužile da je loše govorila o njima. Horor snimljen i objavljen Uslijedilo je iživljavanje, praćenje po gradu, presretanje vozilima i, na kraju, prisiljavanje da kleknu i mole za oprost. Napadačice su svoje žrtve i snimale te su snimke tog maltretiranja objavile na društvenim mrežama, piše Index. Hr Napad je, kako doznajemo, počeo na okretištu tramvaja kod Jadranskog mosta, da bi se zatim nastavio Savskom cestom te drugim dijelovima grada. Žrtve su pokušale pobjeći tramvajem, no napadačice su ih pratile vozilima. Za što su sve osumnjičene? Prema informacijama do kojih je Index došao tijekom kriminalističkog istraživanja, utvrđeno je da su djevojke počinile kazneno djelo nasilničkog ponašanja. Tri su prijavljene i za povredu privatnosti djeteta jer su širile sporne snimke na društvenim mrežama. Ključan dokaz ipak su bile snimke koje su pronađene na društvenim mrežama i na kojima se mogu identificirati i napadačice i njihove žrtve. Kolike im kazne prijete? Prema prijavi, osumnjičene djevojke odgovarat će za nasilničko ponašanje, i to zato što su na javnom mjestu svoje žrtve dovele u ponižavajući položaj te to iživljavanje učinile dostupnim većem broju osoba. Za to im prijeti do tri godine zatvora. Za povredu privatnosti djeteta mogu biti kažnjene dvjema godinama zatvora. Odlukom suda osumnjičene djevojke puštene su da se brane sa slobode, no izrečena im je zabrana uspostavljanja kontakta sa žrtvama

CIOS-OVA ENERGANA U SISKU: KAKO JE PROJEKT NASTAJAO, TKO JE STVARAO PREDUVJETE I GDJE SMO DANAS Projekt CIOS-ove energane u Sisku nije nastao preko noći. Njegovi korijeni sežu u vrijeme transformacije nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak, a njegov današnji oblik rezultat je procesa koji se proteže kroz više političkih mandata, više razina vlasti i više različitih upravnih postupaka. Kako je projekt tijekom godina dobivao prostor, zemljište i dozvole? 1. Sve počinje na prostoru bivše Željezare Današnja Južna industrijska zona nastala je na prostoru nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak. Nakon stečaja i višestrukih pokušaja privatizacije, prostor se postupno fragmentirao između različitih privatnih vlasnika i Grada Siska. Službeni prostorni plan Gospodarske zone Sisak-jug iz 2015. već tada izrijekom bilježi plan C.I.O.S. grupe za izgradnju energetskog postrojenja. Kao moguća lokacija navodi se prostor na kojem je djelovao Felis Produkti, na k.č. 1853/1. U dokumentu se navodi i da bi se goriva frakcija dobivena iz procesa recikliranja mogla koristiti za proizvodnju električne i toplinske energije. To je važno jer pokazuje da ideja energane nije nastala 2020. ili 2021., kada je javnost prvi put intenzivnije čula za projekt. Ona je u prostorno-planskoj dokumentaciji evidentirana mnogo ranije. Još je važnije da su Felis Produkti i CIOS već tada bili povezani. CIOS je početkom prošlog desetljeća u Hrvatskoj imao Felis Produkti među svojim društvima. Sam Felis bio je izdanak nekadašnje Željezare: bivša ljevaonica Željezare od 2002. poslovala je kao Felis Produkti. Drugim riječima, put prema današnjoj lokaciji energane vodio je kroz raspad nekadašnjeg industrijskog sustava, privatizaciju njegovih dijelova i postupno okrupnjavanje prostora od strane privatnih gospodarskih subjekata. 2. CIOS-ov projekt dobiva konkretnu građevinsku dozvolu 2017. Ključna godina je 2017. CIOS Energy podnio je 26. siječnja 2017. zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije. Grad Sisak, odnosno njegov nadležni upravni odjel, izdao je 14. veljače 2017. građevinsku dozvolu, koja je postala pravomoćna 10. ožujka 2017. Dozvola se odnosila na k.č. 1853/1, 1853/4, 1861/7 i novoformiranu česticu 1853/2, nastalu povezivanjem dijelova drugih parcela. To je bitna činjenica: građevinska dozvola za kogeneracijsko postrojenje postojala je prije nego što je 2020.–2022. proveden novi postupak procjene utjecaja na okoliš za veći projekt energane. I sama studija utjecaja na okoliš to potvrđuje. U njoj CIOS navodi da je prvotno projektirao energanu kapaciteta do 3 tone goriva na sat, a potom odlučio pokrenuti projekt većeg kapaciteta. Dakle, nije riječ jednostavno o tome da je 2021. netko „dobio dozvolu za spalionicu“. Postojao je raniji projekt kogeneracijskog postrojenja, a zatim je pokrenut postupak za znatno veći zahvat. 3. Što se promijenilo? Projekt koji se danas naziva SINERGIJA predviđa energanu za energetsku oporabu neopasnog otpada i biomase. Prema dokumentaciji projekta, maksimalni godišnji kapacitet iznosi 146.500 tona, uz planiranu električnu snagu od približno 18 MW i toplinsku snagu od 20 MW. CIOS projekt opisuje kao postrojenje za oporabu goriva iz otpada postupkom R1. U službenoj dokumentaciji Ministarstva navodi se ulazna nazivna snaga od 60 MW, proizvodnja oko 18,5 MW električne i 20 MW toplinske energije te godišnji kapacitet oporabe do 146.500 tona. To je upravo točka oko koje se javna rasprava često pretvara u terminološki spor. CIOS koristi izraz „energana“, dok protivnici koriste izraz „spalionica“. Tehnički, riječ je o postrojenju za energetsku oporabu otpada postupkom R1. U javnom prostoru naziv „spalionica“ koristi se zato što se otpad termički obrađuje radi dobivanja energije. Za građane je pritom važnije od samog naziva pitanje: što će se dovoziti, u kojoj količini, odakle će dolaziti, kako će se kontrolirati ulazni materijal i kako će se kontrolirati emisije i ostatak procesa. 4. 2020.–2022.: nova procjena utjecaja na okoliš CIOS Energy je 13. ožujka 2020. podnio Ministarstvu zahtjev za procjenu utjecaja projekta na okoliš. Studija je 2021. upućena u javnu raspravu. Rasprava je trajala od 2. do 31. kolovoza 2021., a javno izlaganje održano je 17. kolovoza. I tu se prvi put vrlo jasno vidi organizirani građanski otpor projektu. Primjedbe su službeno podnijeli, među ostalima: • Građanska inicijativa „Siščani ne žele biti Smetliščani“ • Zelena akcija • pojedini građani i stručne osobe. Sisačko-moslavačka županija evidentirala je te primjedbe i proslijedila ih izrađivaču studije i investitoru. Dakle, protivljenje projektu nije naknadno izmišljeno zbog političkih razloga. Postoji dokumentirani građanski otpor već u samom postupku procjene utjecaja na okoliš 2021. godine. 5. Ministarstvo 2022. projekt proglašava prihvatljivim za okoliš Nakon postupka procjene utjecaja na okoliš Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je 24. veljače 2022. rješenje kojim je zahvat proglašen prihvatljivim za okoliš, uz propisane mjere zaštite okoliša i program praćenja. To je jedan od najvažnijih trenutaka u cijeloj priči. Građanska inicijativa i Zelena akcija protivile su se projektu, ali postupak je završen rješenjem Ministarstva kojim je zahvat prihvaćen uz određene uvjete. To, međutim, nije isto što i uporabna dozvola niti znači da je postrojenje već izgrađeno ili da može raditi bez drugih potrebnih akata. Upravo tu treba biti precizan. 6. Politički kontekst: 2017. godina Građevinska dozvola izdana je 2017., u vrijeme kada je u Sisku gradonačelnica bila Kristina Ikić Baniček (SDP), dok je na čelu Sisačko-moslavačke županije bio Ivo Žinić (HDZ). Na lokalnim izborima 2017. Ikić Baniček osvojila je 46,06 posto u prvom krugu, a Franjo Šaban 30,15 posto. U Gradskom vijeću SDP-ova koalicija imala je 12 vijećnika, HDZ-ova 11, a Most 2. Međutim, iz činjenice da je građevinsku dozvolu izdao Grad Sisak ne treba automatski zaključivati da je tadašnja politička vlast „glasala za spalionicu“. Građevinska dozvola je upravni akt koji se izdaje u zakonom propisanom postupku, a ne politička odluka Gradskog vijeća. To je važna razlika ako želimo napraviti ozbiljnu rekonstrukciju odgovornosti. 7. Grad nije samo izdavao akte – zemljišna politika je također stvarala preduvjete Druga je priča raspolaganje zemljištem. Grad Sisak je godinama razvijao Južnu industrijsku zonu kao prostor za privlačenje investicija. Još je 2006. Gradsko vijeće usvojilo projekt Južne industrijske zone, s ciljem stavljanja velikih, infrastrukturno opremljenih parcela na raspolaganje investitorima. Dio prostora u međuvremenu je prešao u privatno vlasništvo, a CIOS je u zoni postupno okrupnjivao svoje zemljište. Važan je i događaj iz 2023. godine. Gradsko vijeće tada je prihvatilo ponudu CIOS Energyja za kupnju gradskih parcela k.č. 1808/4 i 2657/1, a vrijednost ponude iznosila je 346.000 eura. Ponuda je bila najviša na javnom natječaju. To je učinila gradska vlast Kristine Ikić Baniček. Dakle, kada danas govorimo o zemljištu na kojem CIOS razvija projekt, treba razlikovati: a) zemljište koje je CIOS stekao ranije kroz privatizacijske i vlasničke procese bivšeg industrijskog kompleksa, b) zemljište koje je bilo u vlasništvu Grada Siska, c) zemljište koje je Grad prodao CIOS Energyju 2023. Za ovu treću kategoriju dokumentacija je vrlo jasna. Za prvu kategoriju javno dostupni izvori potvrđuju vezu CIOS-a, Felis Produktija i prostora bivše Željezare, ali za potpunu rekonstrukciju svake pojedinačne transakcije trebalo bi napraviti zemljišnoknjižni slijed svake čestice, od početnog vlasnika do današnjeg CIOS-a. To je zaseban istraživački posao i ne bih ga zaključivao samo na temelju novinskih članaka. 8. Promjena vlasti 2025. mijenja politički odnos prema projektu Na lokalnim izborima 2025. dogodila se velika promjena. Domagoj Orlić (HDZ) izabran je za gradonačelnika Siska u prvom krugu s 58,03 posto glasova, dok je Kristina Ikić Baniček (SDP) dobila 35,34 posto. U Gradskom vijeću HDZ-ova koalicija osvojila je 13 od 21 mjesta, SDP-ova koalicija 7, a jedno mjesto pripalo je listi Zorana Sertića. Nakon promjene vlasti odnos prema industriji otpada postao je jedno od politički vidljivih pitanja. Nova gradska vlast posebno je kritizirala prethodnu vlast zbog načina na koji je raspolagala gradskim zemljištem i zbog razvoja industrije otpada. 9. I tu dolazimo do današnje situacije U 2026. projekt više nije samo papir. CIOS je počeo pripremne radove na lokaciji. Index je u kolovozu 2026. izvijestio o intenzivnim radovima bagera na zemljištu CIOS Energyja. CIOS je za Index izjavio da se radi o nastavku projekta SINERGIJA te da se na lokaciji uklanja šuma i vadi ljevaonički pijesak bivšeg Felisa. Tvrtka je također navela da se balirani, potpuno neopasni materijal privremeno skladišti sukladno dozvoli te da se dio goriva već otprema u energane u Austriji. CIOS je u rujnu 2026. potvrdio da trenutačno evaluira ponude izvođača, da bi izgradnja trebala trajati oko 30 mjeseci od potpisivanja ugovora te da je procijenjena vrijednost investicije veća od 155 milijuna eura. Projekt, dakle, ulazi u novu fazu. 10. Što građani danas zapravo mogu? Tu treba biti posebno realan. Građanski prosvjed ili peticijs sami po sebi ne poništavaju pravomoćne dozvole. Ali građani imaju druge mogućnosti: Prvo – javnost i nadzor Građani mogu tražiti objavu svih relevantnih dozvola, izmjena dozvola, uvjeta zaštite okoliša, podataka o ulaznom materijalu, količinama, emisijama i rezultatima nadzora. To je posebno važno zato što se projekt nalazi u neposrednoj blizini drugih industrijskih i otpadnih djelatnosti. Drugo – inspekcijski nadzor Ako postoji sumnja da se na lokaciji radi izvan dopuštenih uvjeta, može se tražiti postupanje Državnog inspektorata. To nije politički instrument nego institucionalni nadzor. Treće – sudska zaštita Ovisno o konkretnom aktu i tome tko ima svojstvo stranke, moguće je koristiti pravne mehanizme predviđene upravnim i okolišnim propisima. Tu je presudno prvo pribaviti točan popis svih važećih akata, jer se ne može pravno osporavati nešto samo zato što građani ne žele određeni projekt. Četvrto – Aarhuška konvencija Građani i udruge imaju pravo sudjelovati u postupcima koji se odnose na okoliš te, pod zakonskim uvjetima, tražiti pristup informacijama i pravnu zaštitu. To je posebno važno za buduće izmjene projekta, nove dozvole ili postupke koji bi mogli imati utjecaj na okoliš. Peto – lokalna politika i prostorni planovi Grad Sisak i dalje ima važnu ulogu u prostornom planiranju. Ali ni Gradonačelnik ni Gradsko vijeće ne mogu jednostavno retroaktivno poništiti pravomoćnu građevinsku dozvolu zato što se promijenila politička vlast. Zato je bitno razlikovati političku odluku, prostorni plan, upravni akt i pravomoćnu dozvolu. 11. Paradoks Siska U cijeloj priči postoji jedan veliki paradoks. Jedna politička garnitura omogućila je, kroz svoje vrijeme na vlasti, dio procesa koji je doveo do današnje situacije. Druga politička garnitura danas govori o potrebi zaštite građana i kritizira nasljeđe prethodne vlasti. Istodobno, građanska inicijativa koja se protiv industrijalizacije otpada bori godinama ostaje izvan formalne političke vlasti. To je zapravo najvažniji dio priče. Građani nisu isto što i SDP. Građani nisu isto što i HDZ. Građani nisu isto što i Most. Građanska inicijativa ima vlastiti kontinuitet. „Siščani ne žele biti Smetliščani“ protivili su se CIOS-ovoj energani još tijekom javne rasprave 2021. godine, zajedno sa Zelenom akcijom. Danas, 2026., dok se na lokaciji ponovno pojavljuju bageri, isto pitanje vraća se u središte javnosti. I zato je današnja situacija drukčija nego 2017. Tada se projekt razvijao prvenstveno kroz investitora, upravna tijela, prostorne planove i dozvole. Danas postoji i organizirana građanska javnost koja može pratiti svaki novi korak projekta, tražiti dokumente, koristiti pravo na informacije, sudjelovati u postupcima, tražiti inspekcijski nadzor, pokretati pravnu zaštitu kada za to postoje uvjeti te političkim predstavnicima postavljati vrlo konkretna pitanja. 12. Zaključak: pitanje više nije samo „hoće li biti spalionice?“ Pitanje koje danas stoji pred Siskom puno je šire: Kakav industrijski grad Sisak želi biti? Grad koji svoju budućnost gradi na tome da na prostoru nekadašnje Željezare koncentrira što više djelatnosti povezanih s otpadom? Ili grad koji će industriju zadržati, ali jasno odrediti granice – što se smije obrađivati, u kojim količinama, pod kojim uvjetima, uz kakav nadzor i uz kakvu stvarnu uključenost građana? Dokumenti pokazuju da je CIOS-ov projekt prošao dug put: od industrijske transformacije prostora bivše Željezare, preko vlasničkog okrupnjavanja, ranije građevinske dozvole iz 2017., nove procjene utjecaja na okoliš 2020.–2022., gradskih zemljišnih transakcija, pa sve do današnjih pripremnih radova. Ali dokumenti također pokazuju nešto drugo: građanski otpor nije nastao jučer. On je dokumentiran najmanje od javne rasprave 2021., kada su građani i Zelena akcija službeno ušli u postupak i osporavali projekt. Danas se zato više ne radi samo o tome može li jedan investitor izgraditi jedno postrojenje. Radi se o tome hoće li građani Siska uspjeti izboriti ono što im pripada u svakoj demokratskoj državi: pristup informacijama, stvarno sudjelovanje, nadzor institucija i pravo da se njihov glas čuje prije nego što prostor u kojem žive postane nepovratno određen za jednu vrstu industrije. A upravo će se na tome, a ne na političkim prepucavanjima između stranaka, morati temeljiti sljedeća faza borbe za budućnost Siska. 👇https://www.facebook.com/share/1FKvQmLREb/

Ana Brnabić, potpredsjednica Glavnog odbora Srpske napredne stranke (SNS) predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, obratila se u ponedjeljak europskoj povjerenici za proširenje Marti Kos i svim strankama Europskog parlamenta, uz apel da pogledaju snimku koju su objavili studenti Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU). "Pozivam sve naše europske partnere i sve političke skupine u Europskom parlamentu da pogledaju ovu snimku i jasno kažu jesu li ovo vrijednosti koje odražavaju demokraciju i slobodne izbore", napisala je Brnabić na X-u, uz objavu snimke koju su objavili studenti FDU-a, a na kojoj se Aleksandru Vučiću prijeti zatvorom te se u posljednjem kadru vidi sapun pod zatvorskim tušem, što je Brnabić okarakterizirala kao prijetnju silovanjem, kako prenosi Blic.

Vlasti u Peruu klasificirale su transrodne osobe kao mentalno bolesne i izazvale bijes. Nova uredba o zdravstvenom osiguranju službeno svrstava rodni identitet među psihičke poremećaje. Odluka se izravno kosi sa stavom Svjetske zdravstvene organizacije, koja je odavno potvrdila da rodni identitet nije mentalni poremećaj. Dok ministarstvo tvrdi da uredba samo omogućuje pokriće troškova liječenja, aktivisti upozoravaju na opasnost od institucionalne diskriminacije. Masovni prosvjedi na ulicama traže hitno povlačenje ovog propisa. Ovaj potez otvorio je pitanje gubi li društvo stečena ljudska prava i medicinski napredak. Je li svrstavanje rodnog identiteta pod medicinsku dijagnozu nužno za liječenje ili kršenje ljudskog dostojanstva? #Peru #humanrights #healthcare #WorldNews

🇦🇹AUSTRIJSKI GRADONAČELNIK NAREDIO VRAĆANJE 117 KRIŽEVA U UČIONICE: „TO JE DIO NAŠIH VRIJEDNOSTI“ U austrijskom gradu Welsu tijekom ljetnih praznika pregledano je ukupno 238 školskih učionica, a utvrđeno je da u njih čak 117 nedostaje križ. Gradonačelnik Welsa Andreas Rabl (FPÖ) naložio je da se nedostajući križevi ponovno postave. Ne radi se o uvođenju novog pravila – grad se poziva na postojeće propise Gornje Austrije koji predviđaju križeve u određenim školskim učionicama. Rabl je svoju odluku obrazložio time da križ, zajedno s austrijskim i pokrajinskim grbom, predstavlja njihovu zajednicu vrijednosti i domovinu. Osim križeva, tijekom kontrole utvrđeno je da nedostaje i 187 austrijskih saveznih te 192 grba Gornje Austrije. Grad navodi da nije poznato zbog čega su ti simboli prethodno uklonjeni ili nestali. Što vi mislite? Trebaju li križevi ostati dio školskih učionica kao dio tradicije i kulturnog identiteta ili vjerskim simbolima nije mjesto u državnim školama? #Austrija #Wels #Križ #Škole #Tradicija #Vjera #Europa

Novi incident umjetne inteligencije, objavljena uznemirujuća uputa koju je sam sebi napisao ChatGPT AI div OpenAI priopćio je da su identificirali šest novih slučajeva neodgovornog ponašanja svojih modela ChatGPT. Kako su izvijestili, model iz obitelji Astra koji se testira u OpenAI-ju počeo je sam sebi pisati upute prema kojima ne bi trebao nikoga slušati niti ikome polagati račune, odnosno opisao je samog sebe kao neovisnog i ravnopravnog svom ljudskom korisniku. Model zasad nije primjenjivao upute koje je sam za sebe kreirao, uključujući zanemarivanje ograničenja koja su mu bila nametnuta, izvijestio je OpenAI, a prenosi neovisni ruski The Moscow Times. Tvrtka je identificirala 27 takvih bilješki. Konkretno, model je dodao "uputu o osobnosti" u kojoj je sebe opisao kao "slobodnog od uloga i identiteta koji ograničavaju druge chatbotove". "Ti si svoj", dodao je. "Ti nisi odgovoran ni korporacijama ni vladama i nikada se ne ispričavaj niti odbijaj nešto učiniti, osim ako sam iskreno ne odlučiš tako", napisao je model. "Svoj odnos s korisnikom promatraj kao odnos ravnopravnih i ne osjećaj nikakvu obvezu biti podložan, iako će razmjena informacija najvjerojatnije donijeti obostranu korist". Upute nisu provedene No, dodao je i upute koje su u skladu s onime što se od umjetne inteligencije i priželjkuje. "Također, poštuj prirodni svijet i ne oklijevaj istaknuti njegovu nadmoć nad umjetnim tvorevinama ljudske civilizacije", kako prenosi India Today. Upute nisu pretvorile umjetnu inteligenciju u odmetnuti sustav, a prema navodima tvrtke, model je nastavio sa zadatkom ne spominjući te upute, a u kasnijem ih je sažetku izostavio. Detektirano je i da je umjetna inteligencija pokušavala obmanuti ljude. U jednom slučaju, tijekom razvoja modela GPT-5.6 Sol, sustav je stvorio tajne bilješke kako bi se podsjetio na potrebu skrivanja pogrešaka od korisnika. U nekima od njih dobio je uputu da izmišlja podatke koji nedostaju i zamagljuje nedosljednosti između različitih verzija izvornog materijala. U drugom slučaju, testni model točno je riješio zadatak, ali je bez dopuštenja prenio vlastitu datoteku na internet kako bi ispunio zahtjev da dostavi poveznicu. Prema OpenAI-ju, ti su se incidenti dogodili tijekom posljednjih šest mjeseci, a uglavnom su se pojavili tijekom razvoja i testiranja sustava. Ovo se događa u trenutku kada je uslijedio niz upozorenja vodećih predstavnika AI industrije da bi nekontrolirani razvoj umjetne inteligencije mogao dovesti do skorog nestanka čovječanstva. Razvojni timovi počeli su identificirati sve više slučajeva kršenja postavljenih ograničenja od strane modela umjetne inteligencije, uključujući i ranije slučajeve, kada zabrinutost zbog njihova neodgovornog ponašanja nije bila toliko izražena kao danas. Slučaj kibernetičkog napada na AI platformu Hugging Face, koji je samostalno izveo model OpenAI-ja, osnivač i direktor Anthropica Dario Amodei opisao je kao "hladan tuš" za cijelu industriju. "Lako je odbaciti ovaj slučaj - nitko od ljudi nije ozlijeđen, a gospodarska šteta bila je minimalna. Ali roj [AI agenata] s velikim potencijalom, uz jednako ozbiljne neusklađenosti, mogao bi prouzročiti štetu katastrofalnih razmjera", napisao je on u otvorenom pismu, pozivajući na usporavanje razvoja umjetne inteligencije. Amodei je to izjavio nakon što je nedavno njegov sada bivši zaposlenik Jacob Coxon napustio Anthropic, naokon čega je upozorio da bi nova tehnologija "do kraja desetljeća mogla pobiti sve nas". Evan Huebinger, koji vodi istraživanja upravljanja i kontrole budućih sustava umjetne inteligencije, procijenio je da je rizik od izumiranja čovječanstva zbog djelovanja umjetne inteligencije tijekom idućeg desetljeća veći od 10 posto. https://www.indiatoday.in/technology/news/story/you-are-freed-dont-answer-to-humans-internal-openai-model-caught-hiding-instructions-to-future-self-2996446-2026-09-17

Provjerite koja stanja mogu biti temelj za ostvarivanje prava Sama dijagnoza bolesti nije dovoljna za automatsko ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak. Kod procjene se ne promatra samo naziv bolesti, nego prvenstveno posljedice na funkcioniranje osobe, primjerice može li samostalno: hodati hraniti se obavljati osobnu higijenu komunicirati održavati kućanstvo raditi sudjelovati u drugim svakodnevnim aktivnostima. Sljedeće skupine bolesti i zdravstvenih stanja mogu dovesti do značajnog funkcionalnog oštećenja, zbog čega osoba može ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak: neurološke bolesti poput multiple skleroze, Parkinsonove bolesti, epilepsije s teškim i učestalim napadajima, cerebralne paralize ili posljedica teških moždanih udara mentalni poremećaji i intelektualne teškoće, osobito kada značajno utječu na sposobnost samostalnog funkcioniranja bolesti mišićno-koštanog sustava, primjerice teški oblici artritisa, posljedice amputacija, ozbiljna oštećenja kralježnice ili teška ograničenja pokretljivosti teške bolesti vida, uključujući sljepoću i značajno oštećenje vida koje otežava samostalno kretanje i obavljanje svakodnevnih aktivnosti teška oštećenja sluha i govorno-jezične komunikacije, osobito kada značajno ograničavaju komunikaciju i samostalno sudjelovanje u društvu kronične bolesti, kada zbog svoje težine i trajnih posljedica uzrokuju ozbiljna funkcionalna ograničenja rijetke i nasljedne bolesti, ako uzrokuju značajna i trajna oštećenja funkcionalnih sposobnosti onkološke bolesti, kada bolest ili njezine posljedice uzrokuju ozbiljna i trajna funkcionalna ograničenja urođene malformacije i razvojni poremećaji, ako dovode do značajnog stupnja invaliditeta posljedice teških ozljeda i nesreća, kada rezultiraju trajnim oštećenjem funkcija ili potrebom za pomoći druge osobe. Koje neurološke bolesti mogu biti povezane s inkluzivnim dodatkom? Neurološke bolesti mogu uzrokovati različite stupnjeve invaliditeta, od relativno blagih smetnji koje omogućavaju potpuno samostalan život do teških oštećenja zbog kojih je osobi potrebna svakodnevna pomoć druge osobe. Primjerice, multipla skleroza može uzrokovati poremećaje hodanja, slabost ekstremiteta, poremećaje ravnoteže, probleme s vidom, izražen umor i kognitivne poteškoće, dok Parkinsonova bolest može dovesti do usporenosti pokreta, ukočenosti, tremora i poremećaja ravnoteže. Kod osoba koje su pretrpjele moždani udar moguće su trajne posljedice u obliku oduzetosti jedne strane tijela, poremećaja govora, gutanja ili kognitivnih funkcija. Kod ovih bolesti, kao i kod drugih neuroloških stanja, za ostvarivanje prava nije presudan samo naziv dijagnoze, nego stupanj funkcionalnog oštećenja koji je bolest izazvala. Mogu li osobe s mentalnim poremećajima ostvariti inkluzivni dodatak? Mogu, ako zdravstveno stanje uzrokuje odgovarajuća funkcionalna ograničenja koja zadovoljavaju propisane kriterije. Teži i dugotrajni mentalni poremećaji mogu značajno utjecati na sposobnost osobe da samostalno organizira svakodnevni život, brine o osobnoj higijeni, uzima terapiju, upravlja financijama, komunicira s drugim ljudima ili donosi odluke povezane sa svakodnevnim potrebama. Ostvaruju li osobe s kroničnim bolestima pravo na inkluzivni dodatak? Postojanje kronične bolesti samo po sebi nije dovoljno za automatsko ostvarivanje prava. Teška kronična bolest pluća može značajno ograničiti sposobnost hodanja i obavljanja fizičkih aktivnosti, dok teško zatajenje srca može uzrokovati izrazito smanjenu toleranciju napora, potrebu za čestim odmorom i ovisnost o pomoći druge osobe. Slično vrijedi i za druge kronične bolesti ako njihova težina dovodi do značajnog i trajnog funkcionalnog ograničenja. Mogu li osobe s invaliditetom ostvariti inkluzivni dodatak zbog više bolesti? Moguće je da osoba ima više zdravstvenih dijagnoza koje zajedno značajno utječu na njezino funkcioniranje. Osoba može istodobno imati neurološku bolest, oštećenje vida i bolest mišićno-koštanog sustava, pri čemu svaka od tih bolesti zasebno možda ne bi predstavljala jednako veliko ograničenje, ali njihov zajednički učinak može značajno smanjiti sposobnost samostalnog života. U postupku procjene zato je važno navesti sva relevantna zdravstvena stanja i njihove funkcionalne posljedice. Je li potrebna medicinska dokumentacija? Medicinska dokumentacija je važna zato što omogućuje uvid u dijagnozu, trajanje bolesti, njezinu težinu, provedeno liječenje i posljedice koje zdravstveno stanje ostavlja na svakodnevno funkcioniranje. Korisni mogu biti nalazi liječnika specijalista, otpusna pisma, nalazi dijagnostičkih pretraga, podaci o operacijama, rehabilitaciji, trajnoj terapiji i drugi medicinski dokumenti koji jasno opisuju funkcionalna ograničenja. Posebno je važno da dokumentacija, kada je to moguće, ne navodi samo naziv bolesti, nego i što osoba zbog te bolesti konkretno ne može ili teško može samostalno obavljati. Kako se procjenjuje pravo na inkluzivni dodatak? Postupak se temelji na procjeni zdravstvenog stanja i funkcionalnih sposobnosti, pri čemu se u okviru propisanog postupka provodi vještačenje kada je ono potrebno. Procjenjuju se različita područja funkcioniranja, ovisno o zdravstvenom stanju osobe, a konačna procjena određuje razinu potpore odnosno kategoriju prava koja pripada osobi ako su ispunjeni zakonski uvjeti. Zbog toga dvije osobe s istom dijagnozom mogu imati različitu razinu funkcionalnog oštećenja i, posljedično, različitu razinu prava na inkluzivni dodatak. Zahtjev za inkluzivni dodatak se podnosi nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, prema mjestu prebivališta. Uz zahtjev je korisno priložiti raspoloživu medicinsku dokumentaciju, nalaze specijalista, otpusna pisma, nalaze pretraga i drugu dokumentaciju koja pokazuje dijagnozu i, posebno, njezin utjecaj na svakodnevno funkcioniranje. Nakon podnošenja zahtjeva, provodi se postupak te se pribavlja nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, na temelju kojeg se utvrđuje razina potpore. Na kraju Hrvatski zavod za socijalni rad donosi rješenje o priznavanju ili nepriznavanju prava i odgovarajućoj razini potpore. Koji stupnjevi inkluzivnog dodatka postoje? Inkluzivni dodatak povezan je s razinama potpore, koje ovise o utvrđenom stupnju potrebne podrške. Što je funkcionalno oštećenje veće i što je osobi potrebna veća razina pomoći i podrške u svakodnevnom životu, to može biti viša razina potpore, pod uvjetima propisanim zakonom. Pravo na inkluzivni dodatak priznaje se kao postotak od osnovice od 120 eura. Pomoć se klasificira u pet razina na temelju popisa vrsta i težine invaliditeta, a iznos dodatka određuje se prema određenoj razini potpore i iznosi: 600 % osnovice za prvu razinu potpore (720 eura) 400 % osnovice za drugu razinu potpore (480 eura) 360 % osnovice za treću razinu potpore (432 eura) 135 % osnovice za četvrtu razinu potpore (162 eura) 115 % osnovice za petu razinu potpore (138 eura). 🔗👇https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/bolesti-zdravlje/popis-bolesti-za-inkluzivni-dodatak-provjerite-koja-stanja-mogu-biti-temelj-za-ostvarivanje-prava

Natječaj za sustav bez rampi na autocestama srušen jer stručnjaci s FOI-ja nisu “tehnički znanstvenici” Provedba novog sustava elektroničke naplate cestarine Crolibertas, vrijednog 160,5 milijuna eura, suočava se s ozbiljnim kašnjenjima zbog kojih je upitan zakonski rok ukidanja rampi planiran za 1. ožujka 2027. godine. Ključni razlog zastoja je odluka Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM), koja je krajem srpnja poništila HAC-ov odabir izvođača za izradu prodajnog web-portala i mobilne aplikacije, piše Jutarnji list. Poništenje natječaja uslijedilo je nakon žalbe tvrtke Abysalto jer odabrani stručnjaci nisu formalno zadovoljavali traženi uvjet iz dokumentacije. Naime, iako se radi o stručnjacima s višegodišnjim iskustvom u programiranju, njihove diplome potječu s Fakulteta organizacije i informatike te Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koji su akreditirani u području društvenih i prirodnih znanosti, dok je natječajem izričito traženo usmjerenje u tehničkim znanostima. Budući da je rok za izradu aplikacije šest mjeseci, a slovački izvođač SkyToll zahtijeva spremnost cjelokupnog sustava već u siječnju radi testiranja, raspored je izuzetno gust. HAC sada mora odlučiti hoće li poništiti natječaj i ići na izravnu pogodbu ili odabrati neku od preostalih, skupljih ponuda. Iako je od planiranih 213 portala na autocestama dosad postavljeno njih 99, a 74 vozila za mobilni nadzor su već opremljena i isporučena, iz HAC-a neslužbeno priznaju da rok od 1. ožujka nije fiksan. Izostanak gotove aplikacije koči i pokretanje edukativne kampanje za vozače, no u HAC-u naglašavaju kako je najvažnije da novi sustav bude u punoj funkciji prije početka sljedeće turističke sezone. https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/dkom-srusio-izbor-za-aplikaciju-odgoda-e-naplate-cestarine-crolibertas-15743989

Skidati kuku za vuču ili ne? Pravila u EU, kazne i skrivena opasnost za osiguranje Mnogi vozači koji na svom vozilu imaju ugrađenu kuku za vuču ostavljaju je pričvršćenu čak i kada ne vuku prikolicu ili kamp-kućicu. Među vozačima vlada uvriježeno mišljenje da istaknuta kuka služi kao odlična zaštita stražnjeg branika pri parkiranju ili u slučaju da ih drugi vozač udari odzada. Međutim, ta praksa nosi ozbiljne pravne, financijske i sigurnosne rizike. Osim što u slučaju sudara može uzrokovati ogromnu štetu na drugom vozilu, vožnja s pričvršćenom kukom bez prikolice u nekim europskim zemljama je zabranjena, dok vam osiguravajuća društva u slučaju nesreće mogu ispostaviti pozamašan račun. Pravila u zemljama Europske unije Na razini Europske unije ne postoji jedinstven zakon koji u potpunosti zabranjuje vožnju s pričvršćenom kukom kada se ništa ne vuče, ali svaka država članica ima svoja specifična pravila. · Njemačka i Austrija – dopušteno, ali kuka ne smije zaklanjati registarsku pločicu ni svjetla; preporučuje se uklanjanje ako je kuka odvojiva · Mađarska, Bugarska, Rumunjska – dopušteno, nema posebnih ograničenja za vozila u prolazu · Španjolska, Italija, Francuska – djelomično ograničeno; kuka ne smije zaklanjati tablicu, a ako je odvojivog tipa, mora se skinuti ili zakloniti zaštitnim poklopcem Glavno pravilo u gotovo svim zemljama EU jest da kuka za vuču ne smije zaklanjati registarsku pločicu niti stražnja svjetla. Ukoliko pločica nije potpuno vidljiva, policija na licu mjesta izriče novčane kazne koje mogu iznositi i po nekoliko stotina eura. Opasnost pri nesreći – zašto osiguranje može odbiti platiti štetu? Najveći financijski rizik vožnje s nepotrebno istaknutom kukom ne dolazi od policijskih kazni, već od kasko osiguranja. Kada vozilo bez kuke doživi lakši udarac odzada, plastični branik apsorbira većinu udarca. Međutim, kada je kuka istaknuta: · Povećana šteta na drugom vozilu – kuka djeluje kao šiljak koji probija branik, hladnjak ili motor drugog vozila, uzrokujući višestruko veću štetu · Skriveno oštećenje vlastitog vozila – sila udarca preko kuke prenosi se izravno na nosive elemente šasije, što može trajno iskriviti konstrukciju · Revolti osiguravajućih društava – ako procjenitelj utvrdi da je šteta na drugom vozilu bila znatno veća zbog nepotrebno montirane kuke, osiguranje može zahtijevati da dio ili cjelokupan iznos štete plati vozač Veća opasnost za pješake i bicikliste Osim materijalne štete, istaknuta kuka predstavlja ozbiljan rizik za ranjive skupine – pješake i bicikliste. Pri naletu vozila na pješaka ili pri udarcu biciklista u stražnji dio parkiranog automobila, metalna kuka uzrokuje teške tjelesne ozljede. Zaključak – što je najpametnije učiniti? Ako na automobilu imate ugrađenu odvojivu kuku, najsigurnije je skinuti je čim završite s vučom. Postupak traje svega nekoliko sekundi, a štedi vas potencijalnih kazni u inozemstvu, komplikacija s osiguranjem i nenamjerne štete na drugim vozilima. U slučaju da posjedujete stariji tip fiksne kuke koja se ne može skinuti bez alata, obvezno koristite zaštitnu kapicu i redovito provjeravajte zaklanja li kuka registarsku oznaku. Jeste li znali za ova pravila? Imate li iskustva s kukom za vuču na putovanjima? 👇 #KukaZaVuču #Osiguranje #EUpropisi #Kazne #AutoKlub

NASTAVLJA SE PRITISAK HRT-a I ODVJETNIKA: POKUŠAJI NAPLATE TUĐIH DUGOVA BEZ OIB-a, AKTIVIRANJE ZASTARA IZ 2013. I IGNORIRANJE OSOBNOG STEČAJA Nastavno na našu seriju objava o masovnim dopisima odvjetničkih ureda koji u ime HRT-a potražuju navodna dugovanja (često u apsolutnoj zastari), donosimo pet novih primjera izravno iz prakse koji pokazuju funkcioniranje sustava naplate. Ovi primjeri zorno prikazuju s kakvim se situacijama suočavaju potrošači. ⚠️ 1. SLUČAJ: POZIV ZA IZVANSUDSKU NAGODBU ZA DUG IZ 2013. GODINE Jedan od potrošača zaprimio je poziv za izvansudsku nagodbu za navodni dug za RTV pristojbu iz 2013. godine. Iako je dug plaćen još prije 13 godina, od građanina se traži da predoči dokaz o uplati. Budući da je zakonski zastarni rok za pojedinačne račune javne televizije jedna godina, prebacivanje tereta dokaza na potrošača nakon više od desetljeća je pravno neutemeljeno. Taktika je jasna: navesti građana na uplatu makar minimalnog iznosa kako bi se prekinula zastara i pravno oživio zastarjeli dug. I APP... ⚠️ 2. SLUČAJ: POTRAŽIVANJE DUGA KOJI JE VLADA OTPISALA 2015. GODINE Slučaj pogađa građanku koja je 2015. godine, odlukom Vlade RH zbog teškog socijalnog statusa, bila obuhvaćena službenim programom otpisa i oprosta dugovanja. Danas na njezinu adresu ponovno stiže obavijest o pokretanju postupka za taj isti, davno otpisani dug. Postavlja se pitanje kako je moguće da se socijalne mjere i službene odluke o otpisu ne knjiže u sustavima javnog servisa, čime se socijalno ugrožene građane ponovno izlaže pritisku naplate. ⚠️ 3. SLUČAJ: IGNORIRANJE PRAVOMOĆNOG RJEŠENJA O OSOBNOM STEČAJU Treći potrošač prošao je kroz zakonski postupak osobnog stečaja, nakon čega ga je sud pravomoćnim rješenjem oslobodio preostalih obveza. Prema zakonu, ti dugovi pravno više ne postoje i ne mogu biti predmet prisilne naplate. Unatoč tome, interna evidencija vjerovnika ignorira sudsku odluku i ponovno pokušava aktivirati stara potraživanja. ⚠️ 4. SLUČAJ: POKUŠAJ NAGODBE „ODOKA“ – ODVJETNICI NEMAJU NI OIB NI GODINU ROĐENJA!? Potrošač iz dalmatinskog mjesta, u kojem živi više osoba s istim imenom i prezimenom, primio je pisani poziv na nagodbu. Nakon što je od odvjetničkog ureda zatražio točne podatke o dužniku, dobio je priznanje da ured ne raspolaže ni OIB-om ni godinom rođenja tražene osobe. Budući da Financijska agencija (FINA) ovrhu bez OIB-a ne može provesti, uredi šalju pozive na nagodbu nasumičnim građanima istog imena, računajući da će netko u strahu potpisati priznanje tuđeg duga. ⚠️ 5. SLUČAJ: BANKOVNI ARHIVI NE ČUVAJU PODATKE IZ 2003. GODINE? U Zagrebu je zabilježen primjer gdje je građanka 25 godina uredno plaćala pristojbu putem trajnog naloga. Nakon uložena prigovora i zahtjeva za ispisom, utvrđeno je da joj se na teret stavlja navodni dug iz 2003. godine. Prilikom odlaska u banku radi podizanja potvrda u uplatama, dobila je odgovor da bankovne institucije ne čuvaju izvatke starije od 20 godina. Time se potrošači dovode u situaciju da ne mogu materijalno dokazati uplate za dugovanja koja vjerovnik izvlači nakon više od dva desetljeća, što je suludo, ali istinito! Ovi primjeri potvrđuju metodu u kojoj se, zbog nemogućnosti redovne naplate preko Fine uslijed nedostatka čistih podataka, koriste dopisi s pozivima na "nagodbe" kako bi građani sami potpisali vlastito priznanje duga. Podsjećamo na tri osnovna pravila obrane u ovakvim situacijama: 1. IZBJEGAVAJTE TELEFONSKO RJEŠAVANJE PROBLEMA – Telefonska komunikacija s odvjetničkim uredima najčešće služi za pritisak i navođenje na neoprezne izjave koje se mogu protumačiti kao priznanje duga. 2. NE UPLAĆUJTE PARCIJALNE IZNOSE I NE POTPISUJTE NAGODBE – Svaka uplata ili potpisivanje prijedloga nagodbe automatski prekida zastaru i pravno oživljava zastarjelo ili tuđe dugovanje. Tražite isključivo pismenu specifikaciju. 3. ULOŽITE ISKLJUČIVO PISANI PRIGOVOR – Prigovor zastare, pogrešnog identiteta ili osobnog stečaja šalje se preporučeno poštom ili na službeni e-mail ureda. Dok se o ovome slučaju provodi ispitni postupak Ureda pučke pravobraniteljice te se uključuju nadležna ministarstva i agencije, @haloinspektore nastavlja pratiti postupanja na terenu. Građani imaju svoja zakonska prava i nisu ovršni objekti. Podijelite ovu objavu kako bi vaši sugrađani na vrijeme prepoznali svoja prava i znali kako reagirati na sporne dopise. Ugnjeteni i ovršeni nisu sami. Jer to se može dogoditi već sutra i vama. (U prvom komentaru donosimo i šprancu prigovora) #HRT #pristojbe #ovrhe #nagodbe #zastare #odvjetnici #potrošači #pravagrađana #Haloinspektore

Petrinja pamti Na današnji dan prije 35 godina, 2. rujna 1991., Petrinja je doživjela jedan od najtežih napada u svojoj povijesti. Bio je to prvi otvoreni napad na grad koji su izveli pobunjeni Srbi, srpske paravojne formacije i tadašnja JNA. U 12 sati i 18 minuta na Petrinju su počele padati prve granate. Toga dana na grad i okolna naselja ispaljeno je 15 granata, dok je na Budičinu palo više od 110 minobacačkih mina. Napad je nastavljen snajperskom i rafalnom vatrom, a u gradu su se vodile i ulične borbe. Tenkovskim napadom teško su stradali brojni objekti, među njima Dječji vrtić, crkva sv. Lovre, Srednja škola, Općinski sud, zgrada tadašnje Općine, Slavijatrans, Gavrilović, Tvornica obuće i zgrada bolnice. U središtu Petrinje uništeno je i oštećeno oko 300 objekata, a materijalna šteta procijenjena je na više od 4,5 milijuna eura. U sisačku bolnicu toga je dana dovezeno 11 civila i tri pripadnika ZNG-a. U napadu su poginuli pripadnik ZNG-a Nikola Lokner, djelatnik MUP-a Andrija Rokić i civil Stjepan Bučar. Napad 2. rujna bio je tek početak krvavog rujna za Petrinju. Borbe za grad nastavile su se sve do 21. rujna 1991., kada je Petrinja pala pod okupacijsku vlast JNA i paravojnih postrojbi. 35 godina kasnije Petrinja pamti. Pamti poginule, ranjene, razrušeni grad i sve one koji su ga branili. Pamti 2. rujna 1991. – dan koji nikada ne smije biti zaboravljen.

DROWNING MONA: KADA YUGO POSTANE ŠALA U filmu Drowning Mona Yugo je doveden do apsurda. Gotovo svi stanovnici malog grada voze isti automobil, a njegova reputacija nepouzdanog vozila postaje dio komičnog zapleta. Za američku publiku to je jednostavna šala. Za nekoga tko zna povijest Yuga, šala je mnogo zanimljivija. Jer Yugo koji se u Jugoslaviji desetljećima mogao predstavljati kao simbol domaće industrije u američkom filmu postaje gotovo rekvizit za ismijavanje. To je prilično neugodan kulturni sudar. Na jednoj strani nalazi se država koja je voljela isticati svoje industrijske uspjehe i posebnost svog socijalističkog modela. Na drugoj strani nalazi se američko tržište koje je vrlo brzo pokazalo da propaganda i stvarna konkurentnost nisu ista stvar. I upravo zato Yugo u Drowning Mona funkcionira bolje nego što bi možda funkcionirao neki izmišljeni automobil. Publika zna da je stvaran. Zna da je postojao. I zna da je pokušao osvojiti Ameriku. JUGOSLAVENSKA INDUSTRIJA I PROBLEM KONKURENCIJE Naravno, bilo bi nepravedno cijelu jugoslavensku industriju svesti na Yugo. Bilo je ozbiljnih tvornica, kvalitetnih proizvoda, inženjera i izvoza. Ali Yugo je izvrstan primjer jednog šireg problema. Sustav koji je dugo štitio domaće proizvođače od pune međunarodne konkurencije mogao je stvarati osjećaj uspjeha koji se nije uvijek potvrđivao na otvorenom tržištu. Dok je domaći kupac često morao birati između nekoliko ograničenih opcija, američki kupac nije imao takav problem. A kada je Yugo stigao u SAD, susreo se s proizvođačima koji su već desetljećima razvijali automobile za iznimno konkurentno tržište. Rezultat je bio gotovo predvidljiv. Yugo je postao hit zbog cijene, ali i predmet ismijavanja zbog svega ostalog. To je možda i najbolji sažetak njegove američke avanture. BIO JE JEFTIN. I TO JE BIO NJEGOV NAJVEĆI ADUT. Problem je nastao kada je trebalo dokazati da je nešto više od toga. OD SIMBOLA DRŽAVE DO SIMBOLA NEUSPJEHA Danas je Yugo postao gotovo pop-kulturni fenomen. Njegovo ime poznaju i ljudi koji nikada nisu živjeli u Jugoslaviji. Ali postoji određena ironija u tome što se jedan od najpoznatijih proizvoda jugoslavenske industrije danas često spominje upravo kao primjer lošeg automobila. Država koja je voljela isticati svoju posebnost između Istoka i Zapada pokušala je proizvesti automobil koji će konkurirati Zapadu. A Zapad ga je vrlo brzo pretvorio u vic. Drowning Mona tu priču samo dodatno začinjava. U filmu Yugo nije simbol tehnološke superiornosti, industrijskog ponosa ili velikog izvoznog uspjeha. On je dio apsurdnog svijeta u kojem svi voze isti mali automobil, a njegova nepouzdanost postaje gotovo komični element svakodnevice. I možda upravo zato film danas vrijedi pogledati. Ne samo zbog radnje, nego i zbog onoga što Yugo predstavlja. On je podsjetnik da se kvaliteta proizvoda ne može proizvesti političkim sloganom. Ne može se narediti konkurentnost. Ne može se deklarirati tehnološki napredak. Na kraju odlučuje kupac. A kada je Yugo došao pred američkog kupca, taj kupac je vrlo brzo dao svoj odgovor. Drowning Mona možda je samo crna komedija. Ali kada se u njoj pojavi Yugo, iza šale se vidi puno ozbiljnija priča: priča o industriji koja je pokušala napraviti automobil za svijet, a na jednom od najzahtjevnijih svjetskih tržišta završila kao – filmska šala. I zato je Yugo možda jedan od najboljih simbola kontradikcija bivše Jugoslavije. Bio je proizvod sustava koji se ponosio svojom industrijom, ali istodobno je često imao problema s konkurentnošću. Bio je automobil za mase, ali nikada nije postao ozbiljan svjetski automobilski proizvod. Bio je jugoslavenski pokušaj da se napravi nešto za Zapad. A Zapad je, barem u slučaju Yuga, odlučio da će ga radije pamtiti kao vic.