• Hrvatska postaje smetlište EU-a


    U posljednje vrijeme gotovo da nema tjedna ili mjeseca u kojem ne izbije ‘neobjašnjivo’ veliki poลพar u nekom skladištu prepunom otpada, ฤijim izgaranjem u zrak dospijevaju opasne kemikalije. ฤŒak i oni koje ne zanima problematika gospodarenja otpadom u Hrvatskoj poฤinju se pitati kako je moguฤ‡e da se tako ฤesto dogaฤ‘aju poลพari u tim velikim halama. I, da, nemojmo smetnuti s uma da su ta odlagališta mahom u privatnom vlasništvu. Pa dok tako izgaraju nagomilana plastika, gume i ostali opasni otpad, mediji i javnost su zainteresirani i sve prate, no kad se ugasi vatra, onda svi zaborave da je tu išta gorilo.


    Nema ฤovjeka koji nije vidio koliko je opustošeno šuma kod nas. U Zelenom odredu smo osam godina prouฤavali i prijavljivali ta pustošenja te nedvojbeno ustanovili da je to drลพavni plan kojim su isplanirali pretjerane sjeฤe u papirima i dokumentima. Nakon toga su pogodovali privatnim poduzetnicima da oni iz drvne mase proizvode energiju, a tim privatnicima su u ime drลพavnih poticaja isplaฤ‡ivani još i poticaji za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije, što smo mi plaฤ‡ali iz svojih dลพepova. Nakon svega, rezultat je katastrofalan. Tijekom deset godina su opustošili preko 100.000 hektara šuma, napravili manjak drvne mase od 20 milijuna kubika, vrijednih 1 milijardu eura. I to je sve tako prolazilo jer je to bio drลพavni plan, a u drลพavnom planu svi su unutra i svi pokrivaju jedni druge.


    Laลพirana studija Kaštijuna
    Kad slušamo planove i programe, to je 11 regionalnih centara za gospodarenje otpadom, to su pretovarni centri, spalionice… A interesantno je s regionalnim centrima to da veฤ‡ina njih nema ni onu osnovnu vaลพeฤ‡u studiju utjecaja na okoliš. Prvi je deponij Kaštijun kod Pule, koji ima kompletno laลพiranu studiju utjecaja na okoliš. Naravno da se kod gospodarenja otpadom postavlja pitanje kuda sa tim svim otpadom. Pa su nam prodali priฤu da ฤ‡e raditi energiju, pa ฤ‡e to biti toplina, pa struja… Došli smo u situaciju da je danas cijela Hrvatska doslovno zatrpana otpadom. U Hrvatsku se zakapa otpad, kupuju se i napuštene tvornice pa se tamo odlaลพe taj otpad. A nagradno pitanje je – otkud toliki otpad.


    Naime, 2013. godine odobren je uvoz miješanog komunalnog otpada iz EU-a. Dakle, od 2014. do 2021. je rastao uvoz otpada u Hrvatsku. Tako je uvoz otpada 2021. godine bio veฤ‡i 360 puta nego 2014. To je 36.000 posto. Gorivo iz otpada (RDF) najviše uvozimo iz Austrije, Italije i Slovenije. I to je predviฤ‘eno za spaljivanje. Neka nam netko objasni logiku stvari – ako se naša drลพava zaklinje i stalno spominje da Europa ima moderne spalionice, da je sve turbo sigurno, da je sve divno i krasno, i proizvodi energiju, neka nam netko kaลพe, npr. zašto bi jedan Slovenac dao nama svoje smeฤ‡e i platio da mi od njega proizvodimo energiju i formalno zaraฤ‘ujemo. Gdje je tu raฤunica, logika? Izvor ovih podataka je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. To su sve sluลพbeni dokumenti. Sve je to smeฤ‡e za oporabu, dakle mi ฤ‡emo iz njega raditi energiju, to je bit.


    Opširnije: ๐Ÿ‘‡
    https://green-squad.org/hrvatska-je-zatrpana-otpadom-postajemo-smetliste-eu-a/
    Hrvatska postaje smetlište EU-a U posljednje vrijeme gotovo da nema tjedna ili mjeseca u kojem ne izbije ‘neobjašnjivo’ veliki poลพar u nekom skladištu prepunom otpada, ฤijim izgaranjem u zrak dospijevaju opasne kemikalije. ฤŒak i oni koje ne zanima problematika gospodarenja otpadom u Hrvatskoj poฤinju se pitati kako je moguฤ‡e da se tako ฤesto dogaฤ‘aju poลพari u tim velikim halama. I, da, nemojmo smetnuti s uma da su ta odlagališta mahom u privatnom vlasništvu. Pa dok tako izgaraju nagomilana plastika, gume i ostali opasni otpad, mediji i javnost su zainteresirani i sve prate, no kad se ugasi vatra, onda svi zaborave da je tu išta gorilo. Nema ฤovjeka koji nije vidio koliko je opustošeno šuma kod nas. U Zelenom odredu smo osam godina prouฤavali i prijavljivali ta pustošenja te nedvojbeno ustanovili da je to drลพavni plan kojim su isplanirali pretjerane sjeฤe u papirima i dokumentima. Nakon toga su pogodovali privatnim poduzetnicima da oni iz drvne mase proizvode energiju, a tim privatnicima su u ime drลพavnih poticaja isplaฤ‡ivani još i poticaji za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije, što smo mi plaฤ‡ali iz svojih dลพepova. Nakon svega, rezultat je katastrofalan. Tijekom deset godina su opustošili preko 100.000 hektara šuma, napravili manjak drvne mase od 20 milijuna kubika, vrijednih 1 milijardu eura. I to je sve tako prolazilo jer je to bio drลพavni plan, a u drลพavnom planu svi su unutra i svi pokrivaju jedni druge. Laลพirana studija Kaštijuna Kad slušamo planove i programe, to je 11 regionalnih centara za gospodarenje otpadom, to su pretovarni centri, spalionice… A interesantno je s regionalnim centrima to da veฤ‡ina njih nema ni onu osnovnu vaลพeฤ‡u studiju utjecaja na okoliš. Prvi je deponij Kaštijun kod Pule, koji ima kompletno laลพiranu studiju utjecaja na okoliš. Naravno da se kod gospodarenja otpadom postavlja pitanje kuda sa tim svim otpadom. Pa su nam prodali priฤu da ฤ‡e raditi energiju, pa ฤ‡e to biti toplina, pa struja… Došli smo u situaciju da je danas cijela Hrvatska doslovno zatrpana otpadom. U Hrvatsku se zakapa otpad, kupuju se i napuštene tvornice pa se tamo odlaลพe taj otpad. A nagradno pitanje je – otkud toliki otpad. Naime, 2013. godine odobren je uvoz miješanog komunalnog otpada iz EU-a. Dakle, od 2014. do 2021. je rastao uvoz otpada u Hrvatsku. Tako je uvoz otpada 2021. godine bio veฤ‡i 360 puta nego 2014. To je 36.000 posto. Gorivo iz otpada (RDF) najviše uvozimo iz Austrije, Italije i Slovenije. I to je predviฤ‘eno za spaljivanje. Neka nam netko objasni logiku stvari – ako se naša drลพava zaklinje i stalno spominje da Europa ima moderne spalionice, da je sve turbo sigurno, da je sve divno i krasno, i proizvodi energiju, neka nam netko kaลพe, npr. zašto bi jedan Slovenac dao nama svoje smeฤ‡e i platio da mi od njega proizvodimo energiju i formalno zaraฤ‘ujemo. Gdje je tu raฤunica, logika? Izvor ovih podataka je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. To su sve sluลพbeni dokumenti. Sve je to smeฤ‡e za oporabu, dakle mi ฤ‡emo iz njega raditi energiju, to je bit. Opširnije: ๐Ÿ‘‡ https://green-squad.org/hrvatska-je-zatrpana-otpadom-postajemo-smetliste-eu-a/
    Angry
    Like
    Sad
    5
    0 Reacties 0 Delingen 850 Weergaven
  • U okolici otoka Visa uoฤili smo prve ovogodišnje ๐—ป๐—ผ๐˜ƒ๐—ผ๐—ฟ๐—ผฤ‘๐—ฒ๐—ป๐—ฒ ๐—ฑ๐—ผ๐—ฏ๐—ฟ๐—ฒ ๐—ฑ๐˜‚๐—ฝ๐—ถ๐—ป๐—ฒ! ลฝenke Arganel, Jaglica i Dinko dale su svoj doprinos novoj generaciji. Plivajuฤ‡i uz sam bok majke, novoroฤ‘eni mladunci koriste strujanje vode koje im smanjuje energiju potrebnu za plivanje. Takoฤ‘er, veฤ‡a masa potkoลพnog masnog tkiva u odnosu na veliฤinu njihovog tijela poboljšava im plovnost. U skupini su bili i jednogodišnjaci Sreฤ‡ka i Gatule. Sreฤ‡kov mladunac malim je skokom pokazao napredak u veliฤini i okretnosti.
    Simboliฤnim usvajanjem dupina za sebe ili za nekog drugog moลพete podrลพati naše istraลพivanje, omoguฤ‡ujuฤ‡i nam da nastavimo pratiti ลพivote ovih dobrih dupina kroz buduฤ‡e generacije ๐Ÿ‘‰ www.plavi-svijet.org/pridruzite-se/
    ___
    Around the island of Vis, we observed this year’s first ๐—ป๐—ฒ๐˜„๐—ฏ๐—ผ๐—ฟ๐—ป ๐—ฏ๐—ผ๐˜๐˜๐—น๐—ฒ๐—ป๐—ผ๐˜€๐—ฒ ๐—ฑ๐—ผ๐—น๐—ฝ๐—ต๐—ถ๐—ป๐˜€! The females Arganel, Jaglica and Dinko contributed to the new generation. By swimming near their mothers, these newborns are provided with a slipstream, which reduces the energy required to swim. Their relatively higher blubber mass, further improves their buoyancy. The calves of Sreฤ‡ko and Gatula, which were also observed, are already a year older. They demonstrated the quick development of young bottlenose dolphins in size and mobility, evidenced by the little jump of Sreฤ‡ko’s calf.
    By #adoptingadolphin yourself or for somebody else, you can support our research, allowing us to keep documenting the lives of these bottlenose dolphins across many generations ๐Ÿ‘‰ https://www.blue-world.org/get-involved/
    ...
    #BlueWorldInstitute #AdriaticDolphins #MarineConservation #PlaviSvijetVis #AdoptADolphin #UsvojiDupina
    U okolici otoka Visa uoฤili smo prve ovogodišnje ๐—ป๐—ผ๐˜ƒ๐—ผ๐—ฟ๐—ผฤ‘๐—ฒ๐—ป๐—ฒ ๐—ฑ๐—ผ๐—ฏ๐—ฟ๐—ฒ ๐—ฑ๐˜‚๐—ฝ๐—ถ๐—ป๐—ฒ! ลฝenke Arganel, Jaglica i Dinko dale su svoj doprinos novoj generaciji. Plivajuฤ‡i uz sam bok majke, novoroฤ‘eni mladunci koriste strujanje vode koje im smanjuje energiju potrebnu za plivanje. Takoฤ‘er, veฤ‡a masa potkoลพnog masnog tkiva u odnosu na veliฤinu njihovog tijela poboljšava im plovnost. U skupini su bili i jednogodišnjaci Sreฤ‡ka i Gatule. Sreฤ‡kov mladunac malim je skokom pokazao napredak u veliฤini i okretnosti. Simboliฤnim usvajanjem dupina za sebe ili za nekog drugog moลพete podrลพati naše istraลพivanje, omoguฤ‡ujuฤ‡i nam da nastavimo pratiti ลพivote ovih dobrih dupina kroz buduฤ‡e generacije ๐Ÿ‘‰ www.plavi-svijet.org/pridruzite-se/ ___ Around the island of Vis, we observed this year’s first ๐—ป๐—ฒ๐˜„๐—ฏ๐—ผ๐—ฟ๐—ป ๐—ฏ๐—ผ๐˜๐˜๐—น๐—ฒ๐—ป๐—ผ๐˜€๐—ฒ ๐—ฑ๐—ผ๐—น๐—ฝ๐—ต๐—ถ๐—ป๐˜€! The females Arganel, Jaglica and Dinko contributed to the new generation. By swimming near their mothers, these newborns are provided with a slipstream, which reduces the energy required to swim. Their relatively higher blubber mass, further improves their buoyancy. The calves of Sreฤ‡ko and Gatula, which were also observed, are already a year older. They demonstrated the quick development of young bottlenose dolphins in size and mobility, evidenced by the little jump of Sreฤ‡ko’s calf. By #adoptingadolphin yourself or for somebody else, you can support our research, allowing us to keep documenting the lives of these bottlenose dolphins across many generations ๐Ÿ‘‰ https://www.blue-world.org/get-involved/ ... #BlueWorldInstitute #AdriaticDolphins #MarineConservation #PlaviSvijetVis #AdoptADolphin #UsvojiDupina
    Love
    2
    0 Reacties 0 Delingen 1K Weergaven
  • ๐ƒ๐ˆ๐‰๐„๐‹๐ˆ๐“๐„ ๐ƒ๐€๐‹๐‰๐„ ๐ข ๐ฉ๐จ๐ฆ๐จ๐ณ๐ข๐ญ๐ž ๐ฎ š๐ข๐ซ๐ž๐ง๐ฃ๐ฎ ๐ข๐ฌ๐ญ๐ข๐ง๐ž. Na današnji dan (10. 07. 1856.) u liฤkom selu Smiljan, rodio se ๐๐ˆ๐Š๐Ž๐‹๐€ ๐“๐„๐’๐‹๐€ koji je bio jedan od ๐ง๐š๐ฃ๐ฏ๐žฤ‡๐ข๐ก ๐‡๐ซ๐ฏ๐š๐ญ๐ฌ๐ค๐ข๐ก ๐ฎ๐ฆ๐จ๐ฏ๐š. Bio je ๐๐ซลพ๐š๐ฏ๐ฅ๐ฃ๐š๐ง๐ข๐ง ๐‡๐ซ๐ฏ๐š๐ญ๐ฌ๐ค๐ž a ne kako srbi tvrde (Austro-ugarske) jer je Hrvatsk tek 1867 godine ušla u Austro-Ugarsku monarhiju i bio je ๐๐ซลพ๐š๐ฏ๐ฅ๐ฃ๐š๐ง๐ข๐ง ๐’๐€๐ƒ. Tesla se zanimao za svoje podrijetlo, pa se potrudio i istraลพiti ga. ๐™๐š๐ค๐ฅ๐ฃ๐ฎฤ๐ข๐จ ๐ฃ๐ž ๐๐š ๐ฃ๐ž ๐ก๐ซ๐ฏ๐š๐ญ๐ฌ๐ค๐จ๐  ๐ฉ๐ฅ๐ž๐ฆ๐ขฤ‡๐ค๐จ๐  ๐ฉ๐จ๐๐ซ๐ข๐ฃ๐ž๐ญ๐ฅ๐š i o tome je sam zapisao; ”Drago mi je što me i Hrvati smatraju svojim jer su moji predci hrvatski koljenoviฤ‡i Draganiฤ‡i iz Zadra. Kao hrvatski plemiฤ‡i u 16. stoljeฤ‡u došli su u Liku i tu ostali. U Liku su moji prapredci došli preko Novog Vinodola. Predci moje majke, Kaliniฤ‡i, takoฤ‘er su hrvatski plemiฤ‡i iz Novog Vinodola. Moj pradjed stjecajem okolnosti morao je otiฤ‡i u Bosansku krajinu (Osmanska Hrvatska) i tamo se oลพenio pravoslavnom djevojkom i prešao na pravoslavlje. On je imao isturene prednje zube pa ga je narod prozvao Tesla prema alatki kojom se obraฤ‘uje drvo i otud i moje sadašnje prezime Tesla. To je zapravo nadimak. Moj djed je bio ฤasnik u liฤkoj regimenti, a moj otac pravoslavni prota! – zapisao je.


    Dakle, sam Tesla je smatrao da su njegovi preci zapravo bili hrvatskog podrijetla, a da su tek kasnije prešli na pravoslavlje i da su ih zbog toga poฤeli smatrati Srbima. Oko takvog gledišta još postoje nesuglasice meฤ‘u povjesniฤarima.


    #tesla #nikolatesla #hrvatska #struja #smiljan #elektricnastruja
    Bitka za Vukovar - najveฤ‡a i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu
    ๐ƒ๐ˆ๐‰๐„๐‹๐ˆ๐“๐„ ๐ƒ๐€๐‹๐‰๐„ ๐ข ๐ฉ๐จ๐ฆ๐จ๐ณ๐ข๐ญ๐ž ๐ฎ š๐ข๐ซ๐ž๐ง๐ฃ๐ฎ ๐ข๐ฌ๐ญ๐ข๐ง๐ž. Na današnji dan (10. 07. 1856.) u liฤkom selu Smiljan, rodio se ๐๐ˆ๐Š๐Ž๐‹๐€ ๐“๐„๐’๐‹๐€ koji je bio jedan od ๐ง๐š๐ฃ๐ฏ๐žฤ‡๐ข๐ก ๐‡๐ซ๐ฏ๐š๐ญ๐ฌ๐ค๐ข๐ก ๐ฎ๐ฆ๐จ๐ฏ๐š. Bio je ๐๐ซลพ๐š๐ฏ๐ฅ๐ฃ๐š๐ง๐ข๐ง ๐‡๐ซ๐ฏ๐š๐ญ๐ฌ๐ค๐ž a ne kako srbi tvrde (Austro-ugarske) jer je Hrvatsk tek 1867 godine ušla u Austro-Ugarsku monarhiju i bio je ๐๐ซลพ๐š๐ฏ๐ฅ๐ฃ๐š๐ง๐ข๐ง ๐’๐€๐ƒ. Tesla se zanimao za svoje podrijetlo, pa se potrudio i istraลพiti ga. ๐™๐š๐ค๐ฅ๐ฃ๐ฎฤ๐ข๐จ ๐ฃ๐ž ๐๐š ๐ฃ๐ž ๐ก๐ซ๐ฏ๐š๐ญ๐ฌ๐ค๐จ๐  ๐ฉ๐ฅ๐ž๐ฆ๐ขฤ‡๐ค๐จ๐  ๐ฉ๐จ๐๐ซ๐ข๐ฃ๐ž๐ญ๐ฅ๐š i o tome je sam zapisao; ”Drago mi je što me i Hrvati smatraju svojim jer su moji predci hrvatski koljenoviฤ‡i Draganiฤ‡i iz Zadra. Kao hrvatski plemiฤ‡i u 16. stoljeฤ‡u došli su u Liku i tu ostali. U Liku su moji prapredci došli preko Novog Vinodola. Predci moje majke, Kaliniฤ‡i, takoฤ‘er su hrvatski plemiฤ‡i iz Novog Vinodola. Moj pradjed stjecajem okolnosti morao je otiฤ‡i u Bosansku krajinu (Osmanska Hrvatska) i tamo se oลพenio pravoslavnom djevojkom i prešao na pravoslavlje. On je imao isturene prednje zube pa ga je narod prozvao Tesla prema alatki kojom se obraฤ‘uje drvo i otud i moje sadašnje prezime Tesla. To je zapravo nadimak. Moj djed je bio ฤasnik u liฤkoj regimenti, a moj otac pravoslavni prota! – zapisao je. Dakle, sam Tesla je smatrao da su njegovi preci zapravo bili hrvatskog podrijetla, a da su tek kasnije prešli na pravoslavlje i da su ih zbog toga poฤeli smatrati Srbima. Oko takvog gledišta još postoje nesuglasice meฤ‘u povjesniฤarima. #tesla #nikolatesla #hrvatska #struja #smiljan #elektricnastruja Bitka za Vukovar - najveฤ‡a i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu
    Like
    Love
    2
    0 Reacties 0 Delingen 1K Weergaven
Virtuala FansOnly https://virtuala.site