Hrvatska postaje smetlište EU-a
U posljednje vrijeme gotovo da nema tjedna ili mjeseca u kojem ne izbije ‘neobjašnjivo’ veliki poลพar u nekom skladištu prepunom otpada, ฤijim izgaranjem u zrak dospijevaju opasne kemikalije. ฤak i oni koje ne zanima problematika gospodarenja otpadom u Hrvatskoj poฤinju se pitati kako je moguฤe da se tako ฤesto dogaฤaju poลพari u tim velikim halama. I, da, nemojmo smetnuti s uma da su ta odlagališta mahom u privatnom vlasništvu. Pa dok tako izgaraju nagomilana plastika, gume i ostali opasni otpad, mediji i javnost su zainteresirani i sve prate, no kad se ugasi vatra, onda svi zaborave da je tu išta gorilo.
Nema ฤovjeka koji nije vidio koliko je opustošeno šuma kod nas. U Zelenom odredu smo osam godina prouฤavali i prijavljivali ta pustošenja te nedvojbeno ustanovili da je to drลพavni plan kojim su isplanirali pretjerane sjeฤe u papirima i dokumentima. Nakon toga su pogodovali privatnim poduzetnicima da oni iz drvne mase proizvode energiju, a tim privatnicima su u ime drลพavnih poticaja isplaฤivani još i poticaji za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije, što smo mi plaฤali iz svojih dลพepova. Nakon svega, rezultat je katastrofalan. Tijekom deset godina su opustošili preko 100.000 hektara šuma, napravili manjak drvne mase od 20 milijuna kubika, vrijednih 1 milijardu eura. I to je sve tako prolazilo jer je to bio drลพavni plan, a u drลพavnom planu svi su unutra i svi pokrivaju jedni druge.
Laลพirana studija Kaštijuna
Kad slušamo planove i programe, to je 11 regionalnih centara za gospodarenje otpadom, to su pretovarni centri, spalionice… A interesantno je s regionalnim centrima to da veฤina njih nema ni onu osnovnu vaลพeฤu studiju utjecaja na okoliš. Prvi je deponij Kaštijun kod Pule, koji ima kompletno laลพiranu studiju utjecaja na okoliš. Naravno da se kod gospodarenja otpadom postavlja pitanje kuda sa tim svim otpadom. Pa su nam prodali priฤu da ฤe raditi energiju, pa ฤe to biti toplina, pa struja… Došli smo u situaciju da je danas cijela Hrvatska doslovno zatrpana otpadom. U Hrvatsku se zakapa otpad, kupuju se i napuštene tvornice pa se tamo odlaลพe taj otpad. A nagradno pitanje je – otkud toliki otpad.
Naime, 2013. godine odobren je uvoz miješanog komunalnog otpada iz EU-a. Dakle, od 2014. do 2021. je rastao uvoz otpada u Hrvatsku. Tako je uvoz otpada 2021. godine bio veฤi 360 puta nego 2014. To je 36.000 posto. Gorivo iz otpada (RDF) najviše uvozimo iz Austrije, Italije i Slovenije. I to je predviฤeno za spaljivanje. Neka nam netko objasni logiku stvari – ako se naša drลพava zaklinje i stalno spominje da Europa ima moderne spalionice, da je sve turbo sigurno, da je sve divno i krasno, i proizvodi energiju, neka nam netko kaลพe, npr. zašto bi jedan Slovenac dao nama svoje smeฤe i platio da mi od njega proizvodimo energiju i formalno zaraฤujemo. Gdje je tu raฤunica, logika? Izvor ovih podataka je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. To su sve sluลพbeni dokumenti. Sve je to smeฤe za oporabu, dakle mi ฤemo iz njega raditi energiju, to je bit.
Opširnije: ๐
https://green-squad.org/hrvatska-je-zatrpana-otpadom-postajemo-smetliste-eu-a/
U posljednje vrijeme gotovo da nema tjedna ili mjeseca u kojem ne izbije ‘neobjašnjivo’ veliki poลพar u nekom skladištu prepunom otpada, ฤijim izgaranjem u zrak dospijevaju opasne kemikalije. ฤak i oni koje ne zanima problematika gospodarenja otpadom u Hrvatskoj poฤinju se pitati kako je moguฤe da se tako ฤesto dogaฤaju poลพari u tim velikim halama. I, da, nemojmo smetnuti s uma da su ta odlagališta mahom u privatnom vlasništvu. Pa dok tako izgaraju nagomilana plastika, gume i ostali opasni otpad, mediji i javnost su zainteresirani i sve prate, no kad se ugasi vatra, onda svi zaborave da je tu išta gorilo.
Nema ฤovjeka koji nije vidio koliko je opustošeno šuma kod nas. U Zelenom odredu smo osam godina prouฤavali i prijavljivali ta pustošenja te nedvojbeno ustanovili da je to drลพavni plan kojim su isplanirali pretjerane sjeฤe u papirima i dokumentima. Nakon toga su pogodovali privatnim poduzetnicima da oni iz drvne mase proizvode energiju, a tim privatnicima su u ime drลพavnih poticaja isplaฤivani još i poticaji za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije, što smo mi plaฤali iz svojih dลพepova. Nakon svega, rezultat je katastrofalan. Tijekom deset godina su opustošili preko 100.000 hektara šuma, napravili manjak drvne mase od 20 milijuna kubika, vrijednih 1 milijardu eura. I to je sve tako prolazilo jer je to bio drลพavni plan, a u drลพavnom planu svi su unutra i svi pokrivaju jedni druge.
Laลพirana studija Kaštijuna
Kad slušamo planove i programe, to je 11 regionalnih centara za gospodarenje otpadom, to su pretovarni centri, spalionice… A interesantno je s regionalnim centrima to da veฤina njih nema ni onu osnovnu vaลพeฤu studiju utjecaja na okoliš. Prvi je deponij Kaštijun kod Pule, koji ima kompletno laลพiranu studiju utjecaja na okoliš. Naravno da se kod gospodarenja otpadom postavlja pitanje kuda sa tim svim otpadom. Pa su nam prodali priฤu da ฤe raditi energiju, pa ฤe to biti toplina, pa struja… Došli smo u situaciju da je danas cijela Hrvatska doslovno zatrpana otpadom. U Hrvatsku se zakapa otpad, kupuju se i napuštene tvornice pa se tamo odlaลพe taj otpad. A nagradno pitanje je – otkud toliki otpad.
Naime, 2013. godine odobren je uvoz miješanog komunalnog otpada iz EU-a. Dakle, od 2014. do 2021. je rastao uvoz otpada u Hrvatsku. Tako je uvoz otpada 2021. godine bio veฤi 360 puta nego 2014. To je 36.000 posto. Gorivo iz otpada (RDF) najviše uvozimo iz Austrije, Italije i Slovenije. I to je predviฤeno za spaljivanje. Neka nam netko objasni logiku stvari – ako se naša drลพava zaklinje i stalno spominje da Europa ima moderne spalionice, da je sve turbo sigurno, da je sve divno i krasno, i proizvodi energiju, neka nam netko kaลพe, npr. zašto bi jedan Slovenac dao nama svoje smeฤe i platio da mi od njega proizvodimo energiju i formalno zaraฤujemo. Gdje je tu raฤunica, logika? Izvor ovih podataka je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. To su sve sluลพbeni dokumenti. Sve je to smeฤe za oporabu, dakle mi ฤemo iz njega raditi energiju, to je bit.
Opširnije: ๐
https://green-squad.org/hrvatska-je-zatrpana-otpadom-postajemo-smetliste-eu-a/
Hrvatska postaje smetlište EU-a
U posljednje vrijeme gotovo da nema tjedna ili mjeseca u kojem ne izbije ‘neobjašnjivo’ veliki poลพar u nekom skladištu prepunom otpada, ฤijim izgaranjem u zrak dospijevaju opasne kemikalije. ฤak i oni koje ne zanima problematika gospodarenja otpadom u Hrvatskoj poฤinju se pitati kako je moguฤe da se tako ฤesto dogaฤaju poลพari u tim velikim halama. I, da, nemojmo smetnuti s uma da su ta odlagališta mahom u privatnom vlasništvu. Pa dok tako izgaraju nagomilana plastika, gume i ostali opasni otpad, mediji i javnost su zainteresirani i sve prate, no kad se ugasi vatra, onda svi zaborave da je tu išta gorilo.
Nema ฤovjeka koji nije vidio koliko je opustošeno šuma kod nas. U Zelenom odredu smo osam godina prouฤavali i prijavljivali ta pustošenja te nedvojbeno ustanovili da je to drลพavni plan kojim su isplanirali pretjerane sjeฤe u papirima i dokumentima. Nakon toga su pogodovali privatnim poduzetnicima da oni iz drvne mase proizvode energiju, a tim privatnicima su u ime drลพavnih poticaja isplaฤivani još i poticaji za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije, što smo mi plaฤali iz svojih dลพepova. Nakon svega, rezultat je katastrofalan. Tijekom deset godina su opustošili preko 100.000 hektara šuma, napravili manjak drvne mase od 20 milijuna kubika, vrijednih 1 milijardu eura. I to je sve tako prolazilo jer je to bio drลพavni plan, a u drลพavnom planu svi su unutra i svi pokrivaju jedni druge.
Laลพirana studija Kaštijuna
Kad slušamo planove i programe, to je 11 regionalnih centara za gospodarenje otpadom, to su pretovarni centri, spalionice… A interesantno je s regionalnim centrima to da veฤina njih nema ni onu osnovnu vaลพeฤu studiju utjecaja na okoliš. Prvi je deponij Kaštijun kod Pule, koji ima kompletno laลพiranu studiju utjecaja na okoliš. Naravno da se kod gospodarenja otpadom postavlja pitanje kuda sa tim svim otpadom. Pa su nam prodali priฤu da ฤe raditi energiju, pa ฤe to biti toplina, pa struja… Došli smo u situaciju da je danas cijela Hrvatska doslovno zatrpana otpadom. U Hrvatsku se zakapa otpad, kupuju se i napuštene tvornice pa se tamo odlaลพe taj otpad. A nagradno pitanje je – otkud toliki otpad.
Naime, 2013. godine odobren je uvoz miješanog komunalnog otpada iz EU-a. Dakle, od 2014. do 2021. je rastao uvoz otpada u Hrvatsku. Tako je uvoz otpada 2021. godine bio veฤi 360 puta nego 2014. To je 36.000 posto. Gorivo iz otpada (RDF) najviše uvozimo iz Austrije, Italije i Slovenije. I to je predviฤeno za spaljivanje. Neka nam netko objasni logiku stvari – ako se naša drลพava zaklinje i stalno spominje da Europa ima moderne spalionice, da je sve turbo sigurno, da je sve divno i krasno, i proizvodi energiju, neka nam netko kaลพe, npr. zašto bi jedan Slovenac dao nama svoje smeฤe i platio da mi od njega proizvodimo energiju i formalno zaraฤujemo. Gdje je tu raฤunica, logika? Izvor ovih podataka je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. To su sve sluลพbeni dokumenti. Sve je to smeฤe za oporabu, dakle mi ฤemo iz njega raditi energiju, to je bit.
Opširnije: ๐
https://green-squad.org/hrvatska-je-zatrpana-otpadom-postajemo-smetliste-eu-a/