Potvrđena optužnica za ratni zločin protiv Dragutina Ćelapa Županijski sud u Zagrebu potvrdio je optužnicu za ratni zločin protiv civila iz 1991. godine protiv Dragutina Ćelapa (71), nekadašnjeg čelnika SDSS-a u Topuskom, kojeg je policija sredinom prošlog rujna prijavila i za ratni zločin iz 1992. godine. Potvrđena optužnica tereti Ćelapa da je 17. srpnja 1991., zajedno sa sada pokojnim, a tada 32-godišnjim i 39-godišnjim muškarcima, kao pripadnik paravojnih oružanih formacija tzv. SAO Krajine, došao u mjesto Staro Selo Topusko na području Gvozda i hicima iz vatrenog oružja usmrtio tada 50-godišnjeg muškarca koji je upravljao traktorom koji se potom prevrnuo u kanal, gdje je naknadno pronađen. Ćelap je zbog sumnje u ratni zločin u Starom Selu Topusko uhićen početkom listopada prošle godine, a policija je tom prilikom u njegovoj kući pronašla i oduzela dva pištolja i 600 grama suhe biljne materije nalik na indijsku konoplju. Policijska uprava sisačko-moslavačka prijavila je sredinom rujna ove godine Ćelapa i za ratni zločin iz ožujka 1992. godine. Prema sumnjama policije, Ćelap je kao pripadnik paravojne postrojbe, izviđačko-diverzantskog voda 19. pješadijske brigade TO Vrginmost, u mjestu Koritinja, usmrtio tada 60-godišnjeg civila koji je traktorom na polju obavljao poljoprivredne radove. Osumnjičeni Ćelap je pucao na civila iz vatrenog oružja iz tada privremeno okupiranog područja Republike Hrvatske, s neprijateljskih položaja uz desnu obalu rijeke Kupe u mjestu Banska Selnica. Kršio je pritom pravila međunarodnog prava, prema kojem civilno stanovništvo i građanske osobe uživaju opću zaštitu od opasnosti koje proizlaze iz vojnih operacija i prema kojem niti civilno stanovništvo niti građanske osobe smiju biti predmet napada. Dragutin Ćelap postao je tema u medijima 2019. kada je tadašnji županijski vijećnik i umirovljeni pukovnik HV-a Ivica Pandža Orkan došao do dokumenata iz arhive tzv. RSK, iz kojih se vidi kako je bio snajperist koji je kao pripadnik tzv. SVK dobio pisanu pohvalu od zapovjednika “3. partizanskog bataljona”, u kojoj piše da se “iskazao kao stabilna i hrabra osoba, pri čemu imponira njegova hladnokrvnost i odlučnost”. U dokumentu se navodi da se „posebno istaknuo u 1. i 2. napadu na Topusko kada je odlučnom akcijom jedinice u kojoj se on nalazio u Velikoj Vranovini likvidirano oko 30 pripadnika MUP-a i ZNG-i te po oslobađanju Lasinje likvidirao tri neprijateljska vojnika. https://www.sisak.info/2025/11/12/potvrdena-optuznica-za-ratni-zlocin-protiv-dragutina-celapa #RatniZlocin #presuda #optuzba #DragutinCelap

Drogiran i bez položenog vozačkog ispita upravljao automobilom U subotu, 18. listopada oko 1.30 sati, u Ulici 1. svibnja u Sisku, policijski su službenici zaustavili automobil sisačkih registracija kojim je pod utjecajem droga bez položenog vozačkog ispita upravljao 21-godišnjak. Uhićen je i zbog počinjenih prekršaja doveden nadležnom Općinskom sudu. Nakon žurnog postupka je pušten na slobodu, dok će presuda biti naknadno donesena. https://www.sisak.info/2025/10/20/drogiran-i-bez-polozenog-vozackog-ispita-upravljao-automobilom/

"OLUJA" Operacija Oluja (4. – 7. kolovoza 1995.) jedna je od najvažnijih i najkontroverznijih vojnih operacija u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Bila je ključna u završnici Domovinskog rata i omogućila Hrvatskoj da ponovno uspostavi suverenitet nad velikim dijelom teritorija koji je bio pod kontrolom srpskih pobunjenika još od 1991. Od 4. do 7. kolovoza 1995. 📍 Gdje? Glavnina operacije bila je usmjerena na Krajinu, osobito područje oko Knina, koje je bio „glavni grad“ samoproglašene Republike Srpske Krajine (RSK). Uključivala je i operacije u Lici, Banovini, Kordunu te dijelovima sjeverne Dalmacije. 🎯 Cilj operacije: Povratiti teritorij pod kontrolom RSK, koji je bio pod okupacijom od 1991. Uspostaviti ustavnopravni poredak RH na cijelom teritoriju. 🪖 Tijek i rezultat operacije U operaciji je sudjelovalo oko 130.000 pripadnika HV-a i MUP-a, a protiv njih je bilo raspoređeno oko 30.000 vojnika RSK. Knin je oslobođen već 5. kolovoza – taj dan se danas obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Operacija je završena u roku od 85 sati, s odlučujućom hrvatskom pobjedom. Nakon Oluje, Hrvatska je ponovno uspostavila kontrolu nad oko 10.400 km² ili 18,4% teritorija države. 🔄 Posljedice: 🟢 Pozitivne: De facto okončanje rata u Hrvatskoj. Omogućeno mirovno rješenje i za Bosnu i Hercegovinu – ubrzalo put prema Daytonskom sporazumu. Ojačana međunarodna pozicija Hrvatske. 🔴 Negativne i kontroverze: Masovno izbjeglištvo srpskog stanovništva – između 150.000 i 200.000 Srba je napustilo Hrvatsku (dobrovoljno ili iz straha). Bilo je pojedinačnih zločina nad civilima, pljačke i paleži, koje su osudili hrvatski državni vrh i međunarodna zajednica. U Haagu su zbog navodnog "zajedničkog zločinačkog pothvata" optuženi generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak, no oslobođeni su 2012. godine nakon žalbenog postupka – presuda je potvrdila legitimnost Oluje kao vojne operacije. 🇭🇷 Današnji značaj: Oluja je i dalje važan simbol hrvatske slobode i neovisnosti. Danas se slavi kao državni praznik – 5. kolovoza u Kninu se tradicionalno održava središnja svečanost. ⚖️ Politička pozadina i kontekst 1. Međunarodna situacija prije Oluje: Godine 1995. međunarodna zajednica bila je sve manje tolerantna prema statusu quo u bivšoj Jugoslaviji, posebno nakon masakra u Srebrenici (srpanj 1995.). Hrvatska je imala političku podršku SAD-a, osobito kroz vojni program obuke i savjetovanja "MPRI". Postojao je neslužbeni pristanak međunarodne zajednice da Hrvatska vojno riješi pitanje RSK, uz uvjet ograničenog trajanja i što manje civilnih žrtava. 2. Uloga hrvatskog vodstva: Predsjednik Franjo Tuđman i vrh HV-a planirali su operaciju kao završni čin za oslobađanje teritorija, uz diplomatski pritisak da se izbjegne dugotrajni rat. Paralelno se pokušavalo pregovarati (npr. Plan Z-4, koji su Srbi odbacili), ali bez rezultata. 🧠 Vojna taktika i izvedba 1. Ključne snage: HV (Hrvatska vojska) i specijalne jedinice MUP-a – oko 130.000 ljudi. Komandanti: Ante Gotovina (Južno bojište), Ivan Čermak, Mladen Markač, Petar Stipetić, itd. 2. Glavne bojišnice: Napad iz više pravaca: Lika, Kordun, Banovina, sjeverna Dalmacija. Glavni cilj: okružiti i slomiti obranu oko Knina, a zatim osloboditi ostale dijelove. 3. Brzina i učinkovitost: Operacija je trajala samo četiri dana – što je iznenadilo i protivničku stranu i međunarodne promatrače. Koristila se taktika iznenadnog masovnog udara, koordiniranog napada iz više smjerova, čime je RSK brzo slomljena. 🧭 Uloga stranih sila i reakcije 🔹 SAD: Iako nisu izravno sudjelovali, Amerikanci su kroz MPRI savjetovali Hrvatsku o modernizaciji oružanih snaga. Neizravna podrška SAD-a uoči i nakon Oluje. 🔹 UN i EU: U početku zabrinuti zbog izbjegličke krize i izvješća o zločinima. No kasnije su prihvatili operaciju kao čin legalne reintegracije teritorija. 🔹 Srbija: Milošević se distancirao od Knina, svjestan da bi izravan rat s Hrvatskom doveo do daljnjih sankcija i moguće intervencije NATO-a. 🔥 Posljedice za BiH i kraj rata Oluja je slomila RSK, ali i omogućila vojnu ofenzivu u Bosni, tzv. Maestral i Južni potez, u suradnji s Armijom BiH. To je dovelo do sloma bosanskih Srba i natjeralo ih za pregovarački stol. Daytonski sporazum (studeni-prosinac 1995.) formalno je završio rat u BiH. 🚨 Kontroverze i zločini Nakon vojne pobjede, došlo je do paleža sela, ubojstava civila i staraca, pljački – osobito na Kordunu i Banovini. Hrvatska država nije naredila te zločine, ali ih nije odmah efikasno spriječila. Gotovina i Markač su optuženi u Haagu, ali oslobođeni jer nije dokazana zapovjedna odgovornost. 📆 Današnje obilježavanje kolovoza je državni praznik: ➤ Dan pobjede i domovinske zahvalnosti ➤ Dan hrvatskih branitelja Glavna proslava održava se svake godine u Kninu uz vojnu paradu, polaganje vijenaca, mise i nastupe.

Hrvatski odvjetnik na prosvjedu za Dodika: "Vama nisu problem Bošnjaci i Hrvati... sve se znalo unaprijed" Milorad Dodik odlukom Suda BiH osuđen je na godinu dana zatvora, uz šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta. U Banjoj Luci priređen je prosvjed potpore Dodiku, a na pozornici se, među ostalima, zatekao i član njegova odvjetničkog tima, poznati hrvatski odvjetnik Anto Nobilo. "Nije problem kad je netko osuđen u poštenom suđenju, ovdje je problem što ono od početka nije bilo takvo. Na samom početku više veleposlanika, navodni visoki predstavnik za BiH, ministri iz Sarajeva, svi su javno istupali i govorili 'Dodik je kriv i mora biti osuđen'. Oni su svoj društveni utjecaj upotrijebili da utječu na sud. Mi smo na to ukazivali. U demokratskim zemljama se političari suzdržavaju komentirati suđenja koja su u tijeku jer na taj način nezakonito utječu. U Sarajevu je bila druga atmosfera, tamo su svi relevantni osudili Dodika, a da suđenje nije ni počelo", kazao je Nobilo okupljenima i dodao: "Zato smo tražili izmještanje suđenja u bilo koji drugi grad u BiH, no odbili su nas. Okrivljenik mora imati povjerenja u sud i sud mora slati informacije i dojam o nepristranosti. Međutim, predsjednik tog suda na reakcije uglednih diplomata i političara nije reagirao. Samo je reagirao na jedan komentar predsjednika Dodika. Kazao je i kako ništa nisu mogli napraviti "iako su od početka znali da suđenje nije pošteno". "Četiri do pet mjeseci ranije, Bakir Izetbegović, koji nije bilo tko u BiH, rekao je da su strane ambasade odlučile da stanu iza ovog postupka, da je odluka pala i da će Dodik biti osuđen. To je bilo u listopadu. U studenom i prosincu, kada su očekivali da će presuda pasti do katoličkog Božića, drugi čovjek veleposlanstva SAD-a bio je na sudu svaki drugi dan. To su nam javili dobri ljudi sa suda. A ja pitam što on ima tamo raditi svaki drugi dan." "Prije dva i pol mjeseca, nekim svojim kontaktima iz političkog kruga u Sarajevu, dobio sam preciznu informaciju da će predsjednik biti suđen na godinu dana i da će mu biti izrečena sigurnosna mjera. Ja sam to javio predsjedniku, javio sam to kolegama odvjetnicima. Vjerovao sam i nisam vjerovao. Nisam mogao do kraja shvatiti da se na takav način radi. Mogu vam potvrditi kolege odvjetnici, ovu kaznu koja je izrečena, ja sam je tada rekao. Iznio sam činjenice, a vi iz toga izvucite zaključke. U ovom postupku sam shvatio da vama nisu problem Bošnjaci i Hrvati nego nerazumni stranci koji upravljaju ovom državom gotovo trideset godina. BiH zaslužuje biti suverena država, vlast pripada narodima kao zajednici slobodnih i ravnopravnih ljudi. Zašto BiH ne može biti u rangu svih drugih suverenih država? Sačuvajte mir i dejtonski ustavni poredak”, naglasio je Nobilo. https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/anto-nobilo-na-prosvjednom-skupu-komentirao-presudu-miloradu-dodiku---899005.html