GRADONAČELNIK ORLIĆ ĆE NAĆI RJEŠENJE ZA JOŠ JEDAN PROBLEM KOJI JE OSTAVILA IKIĆ BANIČEK Grad Sisak primio je pravomoćnu odluku sudskog procesa koji je punih 12 godina vodila bivša vlast, a od tadašnje oporbe i svih građana skrivani su papiri i informacije. NOVI KOSTURI IZ ORMARA IKIĆ BANIČEK-SISKU PRESUDA DA PLATI 25 MILIJUNA EURA Radi se o tužbi povodom izgradnje sportske dvorane, a u presudi je potvrđeno da Grad Sisak mora isplatiti odštetu od 25 milijuna eura na ime štete i sudskih troškova. "Kristina Ikić Baniček je imala punih 12 godina, čak 3 mandata da riješi slučaj dvorane. Nije joj bilo stalo do niti jednog djeteta koje je trebalo koristiti ovu dvoranu, niti učenika škole Kukuljević, Gimnazije, Strukovne, sada i Ekonomske... Sve bi nas trebala zabrinuti činjenica kako je bivša gradonačelnica Kristina Ikić Baniček imala priliku tijekom godina spor riješiti mirnim putem i izbjeći daljnju eskalaciju sudskog postupka, no kako smo upravo saznali, ona je ignorirala sve pozive na nagodbu i mirno rješavanje spora te maltretirala ljude protutužbama iako su, čuli smo, pravni stručnjaci upozoravali kako je cijeli ovaj proces ozbiljan rizik za Grad. Njenim nečinjenjem, inertnošću, bahatošću i neriješavanjem ovoga slučaja, danas imamo situaciju da moramo platiti 25 milijuna eura sudske presude u narednih 15 dana. Kristina Ikić Baniček je imala priliku kroz čak tri mandata za puno manji iznos, riješiti ovaj predmet kao što je bila riješena dvorana u Budaševu i vrtić Različak koji su bili dio tog paketa. Kako je to rješeno, a dvoranu je ostavila da trune na obilaznici? Mi ćemo naći rješenje za ovo, kao što smo i našli za druge izazove. Neću dozvoliti da se ugrozi funkcioniranje cijelog gradskog sustava. Podsjetit ću s kakvim se kosturima nosimo zadnjih mjeseci; negativno izvješće državne revizije o vođenju grada Kristine Ikić Baniček, izgradila je ledenu dvoranu bez uporabne dozvole pa smo dobili rješenje državnog inspektorata o uklanjanju, nenamjensko trošenje sredstava i cijeli niz skandaloznih pogrešnih odluka koji idu na štetu Siščana. Kao legalisti koji poštuju zakone Republike Hrvatske, mi presudu uvažavamo, ali paralelno smo se aktivirali na sve strane kako bismo ublažili štetu za Grad Sisak i pronašli najbolje rješenje. Ovim putem jasno poručujem kako će gradska uprava nastaviti normalno funkcionirati, kao i plaće zaposlenika, javne usluge, te neću dozvoliti da ovo ugrozi započete projekte i planove za razvoj grada koji je predugo stagnirao i bio taoc politike Ikić Baniček. Aktivno radimo na pronalasku adekvatnog rješenja kojim bismo zatvorili još jedno sramno poglavlje bivše vlasti. Istupio sam pred vas građane kako bih jasno i transparentno sve s Vama iskomunicirao, a također i najavio da aktivno radimo na tome da Grad premosti ovaj financijski problem i održimo gradski proračun stabilnim. Uz današnju presudu za dvoranu na obilaznici, pitam se koliko će još ovakvih kostura ispasti iz ormara? Siščanima 25 milijuna eura sudske presude uz mogućnost dodatnih još 5 milijuna, a Kristina Ikić Baniček uživa u saborskoj fotelji i šalje priopćenje ispred SDP-a ne želeći se čak ni potpisati iza napisanog jer zna da besramno laže Siščanke i Siščane" -ističe gradonačelnik Domagoj Orlić #Sisak #GradSisak #DomagojOrlić #KristinaIkićBaniček #dvorana #dug

ŠVEDSKA UVODI ŽESTOKI PREOKRET Vlada premijera Ulfa Kristerssona, uz potporu Švedskih demokrata, finalizirala je planove za drastično proširenje osnova za deportaciju stranih državljana. Glavna promjena leži u automatizmu: prema novom prijedlogu, svako kazneno djelo koje rezultira zatvorskom kaznom - pa makar i minimalnom - postaje osnova za protjerivanje i zabranu povratka. Dosadašnja sudska praksa često je vagala između težine zločina i obiteljskih veza počinitelja u Švedskoj. Nova pravila taj balans pomiču u korist države. Tužitelji će sada imati zakonsku obvezu zahtijevati deportaciju u gotovo svim kaznenim postupcima protiv stranaca. Ministar migracija Johan Forssell potvrdio je da je cilj povećati broj deportacija zbog kriminala za čak šest puta - s trenutnih petstotinjak na više od tri tisuće godišnje. Osim formalnih presuda, uvodi se i kontroverzni koncept "manjka uzornog života" (šved. bristande vandel). To znači da će država moći deportirati osobe koje nisu nužno osuđene za teški kriminal, ali su povezane s kriminalnim klanovima, bave se sumnjivim poslovima, odaju se porocima ili šire antidemokratske vrijednosti. Vlada poručuje: boravak u Švedskoj je privilegija, a ne zajamčeno pravo, i taj se ugovor krši onog trenutka kada pojedinac postane teret ili prijetnja sustavu. Druga velika reforma udara u same temelje integracijskog procesa. Od lipnja 2026. godine, švedsko državljanstvo prestat će biti dostupno nakon samo pet godina boravka. Minimalni prag podiže se na osam godina, čime se Švedska izjednačava s najstrožim članicama EU poput Njemačke (prije njezine nedavne reforme) ili Austrije. No, godine provedene u zemlji samo su prvi korak. Novost koja najviše pogađa useljenike su obvezni državni ispiti. Kandidati će morati dokazati visoku razinu poznavanja švedskog jezika te proći test iz građanskog odgoja i poznavanja švedskog društva. Time se želi osigurati da novi državljani ne budu samo stanovnici na papiru, već aktivni sudionici u društvu. Uz to, uvodi se strogi financijski cenzus - kandidat mora dokazati da se može samostalno uzdržavati, bez oslanjanja na socijalne fondove, uz mjesečna primanja koja prate standarde tržišta rada. Ono što izaziva najviše zabrinutosti među useljenicima je najavljena revizija već izdanih trajnih boravišnih dozvola (Permanent Residency). Vlada razmatra mogućnost da se trajne dozvole pretvore u privremene, zahtijevajući od ljudi da se ili potpuno integriraju i apliciraju za državljanstvo pod novim, strožim pravilima, ili da periodično dokazuju opravdanost svog boravka. Ovakav potez praktički bi ukinuo osjećaj apsolutne sigurnosti koji je trajni boravak desetljećima pružao migrantima u Švedskoj. Prag plaće potreban za dobivanje radne dozvole raste na 90% medijalne plaće u državi, što iznosi otprilike 2.950 eura bruto. Ovim potezom država želi prisiliti poslodavce da na jednostavnijim poslovima (poput čišćenja ili dostave) zapošljavaju ljude koji su već u sustavu, dok se uvoz radne snage rezervira isključivo za stručnjake i deficitarna zanimanja. Za one koji se u novoj, strožoj Švedskoj ne snalaze, vlada je pripremila radikalnu mjeru "repatrijacijskih grantova". Od siječnja 2026., migrant koji se odluči trajno vratiti u svoju domovinu može dobiti do 350.000 kruna (oko 31.000 eura) poticaja. Iako kritičari ovo nazivaju "plaćanjem za odlazak", vlada tvrdi da je to humani izlaz za ljude koji su zapeli u socijalnoj isključenosti i koji bi dugoročno bili veći trošak za švedski socijalni sustav. Konačno, od travnja 2025. godine ukida se popularna praksa "promjene trake" (track-changing). Do sada su tražitelji azila kojima je zahtjev odbijen mogli jednostavno aplicirati za radnu dozvolu ako bi u međuvremenu pronašli posao. To više neće biti moguće - odbijeni azilanti morat će napustiti zemlju, a svako ignoriranje rješenja o deportaciji povlači za sobom kaznenu odgovornost i dugogodišnju zabranu ulaska u cijeli schengenski prostor. Švedska ovim paketom mjera šalje jasnu poruku: era nekontroliranog liberalizma je završena.

Zadar: djevojčica umrla prije nego što je dobila inkluzivni dodatak Nakon niza problema u provedbi inkluzivnog dodatka, zbog kojih je resor napustio ministar Marin Piletić, novi ministar socijalne politike Alen Ružić preuzima sustav opterećen kašnjenjima i sudskim pravorijecima. Upravni sud nedavno je naložio Ministarstvu da isplati dodatak i obiteljima korisnika koji su u međuvremenu preminuli, dok je Ustavni sud ranije ukazao na sporne, diskriminatorne odredbe povezane sa Zakonom o osobnoj asistenciji, piše Index. Na te je probleme mjesecima upozoravala udruga "Sjena" i njezina predsjednica Suzana Rešetar, tvrdeći da prijedlozi iz prakse nisu uvaženi te da su se obitelji i korisnici našli u administrativnom labirintu. Naš inboks je pun, preplavljeni smo pozivima. Imam osjećaj da moj broj telefona ima pola Hrvatske. To su stvarne, teške priče, ne političke interpretacije. Kako je nedavno rekao premijer, "da netko dođe s drugog planeta, ne bi vjerovao što čuje i vidi, te ne bi vjerovao kako u stvarnosti žive obitelji djece s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom". Ne žive, preživljavaju u kaosu koji su im servirali – poručila je Rešetar za Index. Posebno potresan slučaj stiže i iz Zadra. Naime, javila im se majka čija je djevojčica bila u sustavu, a zahtjev za inkluzivni dodatak bio je "u proceduri". Djevojčica je u međuvremenu preminula, a rješenje nikada nije stiglo. – To više nije administrativni propust, to je moralni poraz države. Zato je presuda Upravnog suda važna – jer je jasno rekla da smrt podnositelja ne može biti izgovor za obustavu postupka – rekla je Rešetar.

[Hrvatska odvjetnica pri Sudu EU-a: Poništite odluku i uzmite Orbanu europski novac] Sve je počelo 2022. kada je Europska komisija Mađarskoj odobrila deset programa financiranih iz proračuna EU, ali je istodobno obustavila isplatu novca jer je ocijenila da Budimpešta ne poštuje temeljna prava i standarde vladavine prava koje jamči Unija. Poruka EU-a bila je jasna: novac će biti isplaćen tek kad se promijene sporna pravila, osobito ona koja se tiču neovisnosti sudova, piše Večernji. Krajem 2023. Komisija je zaključila da su te promjene donesene i odlučila pustiti novac, čime je Mađarska stekla pravo na oko 10,2 milijarde eura. No Europski parlament u ožujku 2024. podnosi tužbu. Kako tvrdi, Komisija je postupila prerano i bez dovoljno čvrstog obrazloženja – da reforme nisu bile do kraja provedene niti je pokazano da u praksi doista funkcioniraju. Ćapeta u svom mišljenju objašnjava zašto smatra da je Komisija pogriješila. Ovdje treba naglasiti da nezavisni odvjetnici, suci i savjetnici pri Sudu EU-a daju neovisno, stručno i obrazloženo mišljenje o tome kako bi Sud trebao odlučiti, ali njihovo mišljenje nije obvezujuće. Ćapeta u ovom slučaju smatra da nije dovoljno da se zakon formalno donese. Reformama se mora dopustiti da stupe na snagu i da se vidi primjenjuju li se u praksi. Ako je Komisija sama postavila precizne uvjete koje država mora ispuniti, onda ne može odobriti isplatu dok svaki od tih uvjeta nije stvarno ispunjen – i to mora jasno pokazati i objasniti. Drugim riječima, smatra da su uvjeti isupnjeni, ali da nema dovoljno dokaza da su ispunjeni u praksi. Presuda tek slijedi i mogla bi jasno odrediti koliko daleko Komisija smije ići kada politički procjenjuje jesu li uvjeti za isplatu europskog novca doista ispunjeni. Tamara Ćapeta hrvatska je pravnica i od listopada 2021. nezavisna odvjetnica pri Sudu Europske unije u Luxembourgu. Profesorica je europskog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je godinama predavala pravo Europske unije, unutarnje tržište i institucionalno pravo EU-a. Pri Sudu EU-a, kao nezavisna odvjetnica, ne zastupa Hrvatsku niti bilo koju državu članicu. https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/hrvatska-odvjetnica-pri-sudu-eu-a-ponistite-odluku-i-uzmite-orbanu-europski-novac-20260212

Agencija za zaštitu osobnih podataka je zaprimila upit je li dozvoljeno snimanje policajaca na javnom mjestu. U odgovoru je Agencija navela da je člankom 2. Zakona o policiji (Narodne novine br. 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15, 121/16 i 66/19) propisano kako je policija središnja služba Ministarstva unutarnjih poslova koja obavlja poslove određene zakonom i drugim propisima. Policija građanima pruža zaštitu njihovih temeljnih ustavnih prava i sloboda i zaštitu drugih Ustavom Republike Hrvatske zaštićenih vrijednosti. Isto tako, istaknuta je i presuda Suda Europske unije koji je u predmetu C-345/17 istaknuo kako pojedina fizička osoba može snimati policijske službenike tijekom obavljanja njihovih dužnosti te takve snimke objaviti primjerice na društvenim mrežama pod uvjetom da takvo snimanje i objava videozapisa ima za isključivu svrhu otkrivanje informacija, mišljenja i ideja javnosti, odnosno da je takva obrada osobnih podataka isključivo u novinarske svrhe. U tom kontekstu u odgovoru je naglašeno da je policija osnovana kao redarstvena vlast koja obavlja poslove zaštite temeljnih ljudskih prava i sloboda kao javnu službu u interesu svih građana Republike Hrvatske. Postupanje policije prema građanima koji se nalaze na javnim površinama izaziva posebnu pozornost javnosti, a osobito kada građani osjećaju da su policijski službenici neprofesionalno obavljali svoju dužnost. U takvim situacijama bilo bi dopušteno u svrhu informiranja javnosti snimiti postupanje policijskih službenika te takve snimke objaviti (uz primjenu tehničkih mjera zaštite/zamućivanja lica policijskih službenika) kako bi u javnom interesu u smislu novinarskog izvještavanja informirali opću javnost o njihovom postupanju, ali samo onda kada postoje očigledne sumnje u nezakonito ili neprofesionalno obavljanje policijskog posla. U slučaju da su policijski službenici redovno obavljali svoje profesionalne zadaće bez da je bilo očite sumnje u nezakonito/neprofesionalno postupanje te da je takva njihova snimka objavljena u javnosti, tada bi se moglo govoriti o nezakonitoj obradi njihovih osobnih podataka, budući da policijski službenici također uživaju pravo na zaštitu svog integriteta te privatnosti dok obavljaju iznimno zahtjevne i opasne zadaće zaštite javne sigurnosti u korist svih građana. U slučaju da se takve snimke ne učine dostupnim javnosti ili trećim osobama putem objave, već da iste zadrži fizička osoba koja ih je snimila isključivo za svoje kućne aktivnosti, tada bi se radilo o izuzeću od primjene Opće uredbe o zaštiti podataka, sukladno članku 2. stavku 2. Opće uredbe o zaštiti podataka (kućna ili privatna iznimka, op.a.). Više u Godišnjem izvješću o radu AZOP-a za 2023. godinu: https://azop.hr/wp-content/uploads/2024/11/Godisnje-izvjesce-AZOP-2023.-AZOP.pdf Image from FreePik #gdprcroatia

Otac godinama tjerao sina (13) da vozi traktor, auto pa čak i šleper Otac (41) iz okolice Bjelovara ovih je dana na Općinskom sudu osuđen na godinu dana uvjetnog zatvora zbog kaznenog djela povrede djetetovih prava. Prema presudi, muškarac je u razdoblju od sedam godina, točnije od 2015. do lipnja 2022., iskorištavao svog maloljetnog sina za obavljanje raznih poslova na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Nakon razvoda braka dječak mu je sudskom odlukom bio povjeren na skrb, što je, kako stoji u presudi, otac iskoristio kako bi ga zaposlio na poslovima neprimjerenima njegovoj dobi. Maloljetni dječak tako je vozio traktor po cestama i poljskim putevima, upravljao automobilom, a u jednom je trenutku čak vozio i šleper. Sve je otkriveno u lipnju 2022. godine, kada je policija u okolici Bjelovara u prometu zaustavila Mercedes za čijim je volanom sjedio 13-godišnjak. Otac je nakon toga uhićen i proveo je 10 dana u istražnom zatvoru. Nakon izricanja presude odrekao se prava na žalbu, čime je presuda postala pravomoćna. Na kraju se ispričao i rekao da neće više. (ika) https://bjelovar.live/sok-u-okolici-bjelovara-otac-godinama-tjerao-sina-13-da-vozi-traktor-auto-pa-cak-i-sleper

Potvrđena optužnica za ratni zločin protiv Dragutina Ćelapa Županijski sud u Zagrebu potvrdio je optužnicu za ratni zločin protiv civila iz 1991. godine protiv Dragutina Ćelapa (71), nekadašnjeg čelnika SDSS-a u Topuskom, kojeg je policija sredinom prošlog rujna prijavila i za ratni zločin iz 1992. godine. Potvrđena optužnica tereti Ćelapa da je 17. srpnja 1991., zajedno sa sada pokojnim, a tada 32-godišnjim i 39-godišnjim muškarcima, kao pripadnik paravojnih oružanih formacija tzv. SAO Krajine, došao u mjesto Staro Selo Topusko na području Gvozda i hicima iz vatrenog oružja usmrtio tada 50-godišnjeg muškarca koji je upravljao traktorom koji se potom prevrnuo u kanal, gdje je naknadno pronađen. Ćelap je zbog sumnje u ratni zločin u Starom Selu Topusko uhićen početkom listopada prošle godine, a policija je tom prilikom u njegovoj kući pronašla i oduzela dva pištolja i 600 grama suhe biljne materije nalik na indijsku konoplju. Policijska uprava sisačko-moslavačka prijavila je sredinom rujna ove godine Ćelapa i za ratni zločin iz ožujka 1992. godine. Prema sumnjama policije, Ćelap je kao pripadnik paravojne postrojbe, izviđačko-diverzantskog voda 19. pješadijske brigade TO Vrginmost, u mjestu Koritinja, usmrtio tada 60-godišnjeg civila koji je traktorom na polju obavljao poljoprivredne radove. Osumnjičeni Ćelap je pucao na civila iz vatrenog oružja iz tada privremeno okupiranog područja Republike Hrvatske, s neprijateljskih položaja uz desnu obalu rijeke Kupe u mjestu Banska Selnica. Kršio je pritom pravila međunarodnog prava, prema kojem civilno stanovništvo i građanske osobe uživaju opću zaštitu od opasnosti koje proizlaze iz vojnih operacija i prema kojem niti civilno stanovništvo niti građanske osobe smiju biti predmet napada. Dragutin Ćelap postao je tema u medijima 2019. kada je tadašnji županijski vijećnik i umirovljeni pukovnik HV-a Ivica Pandža Orkan došao do dokumenata iz arhive tzv. RSK, iz kojih se vidi kako je bio snajperist koji je kao pripadnik tzv. SVK dobio pisanu pohvalu od zapovjednika “3. partizanskog bataljona”, u kojoj piše da se “iskazao kao stabilna i hrabra osoba, pri čemu imponira njegova hladnokrvnost i odlučnost”. U dokumentu se navodi da se „posebno istaknuo u 1. i 2. napadu na Topusko kada je odlučnom akcijom jedinice u kojoj se on nalazio u Velikoj Vranovini likvidirano oko 30 pripadnika MUP-a i ZNG-i te po oslobađanju Lasinje likvidirao tri neprijateljska vojnika. https://www.sisak.info/2025/11/12/potvrdena-optuznica-za-ratni-zlocin-protiv-dragutina-celapa #RatniZlocin #presuda #optuzba #DragutinCelap

Drogiran i bez položenog vozačkog ispita upravljao automobilom U subotu, 18. listopada oko 1.30 sati, u Ulici 1. svibnja u Sisku, policijski su službenici zaustavili automobil sisačkih registracija kojim je pod utjecajem droga bez položenog vozačkog ispita upravljao 21-godišnjak. Uhićen je i zbog počinjenih prekršaja doveden nadležnom Općinskom sudu. Nakon žurnog postupka je pušten na slobodu, dok će presuda biti naknadno donesena. https://www.sisak.info/2025/10/20/drogiran-i-bez-polozenog-vozackog-ispita-upravljao-automobilom/

"OLUJA" Operacija Oluja (4. – 7. kolovoza 1995.) jedna je od najvažnijih i najkontroverznijih vojnih operacija u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Bila je ključna u završnici Domovinskog rata i omogućila Hrvatskoj da ponovno uspostavi suverenitet nad velikim dijelom teritorija koji je bio pod kontrolom srpskih pobunjenika još od 1991. Od 4. do 7. kolovoza 1995. 📍 Gdje? Glavnina operacije bila je usmjerena na Krajinu, osobito područje oko Knina, koje je bio „glavni grad“ samoproglašene Republike Srpske Krajine (RSK). Uključivala je i operacije u Lici, Banovini, Kordunu te dijelovima sjeverne Dalmacije. 🎯 Cilj operacije: Povratiti teritorij pod kontrolom RSK, koji je bio pod okupacijom od 1991. Uspostaviti ustavnopravni poredak RH na cijelom teritoriju. 🪖 Tijek i rezultat operacije U operaciji je sudjelovalo oko 130.000 pripadnika HV-a i MUP-a, a protiv njih je bilo raspoređeno oko 30.000 vojnika RSK. Knin je oslobođen već 5. kolovoza – taj dan se danas obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Operacija je završena u roku od 85 sati, s odlučujućom hrvatskom pobjedom. Nakon Oluje, Hrvatska je ponovno uspostavila kontrolu nad oko 10.400 km² ili 18,4% teritorija države. 🔄 Posljedice: 🟢 Pozitivne: De facto okončanje rata u Hrvatskoj. Omogućeno mirovno rješenje i za Bosnu i Hercegovinu – ubrzalo put prema Daytonskom sporazumu. Ojačana međunarodna pozicija Hrvatske. 🔴 Negativne i kontroverze: Masovno izbjeglištvo srpskog stanovništva – između 150.000 i 200.000 Srba je napustilo Hrvatsku (dobrovoljno ili iz straha). Bilo je pojedinačnih zločina nad civilima, pljačke i paleži, koje su osudili hrvatski državni vrh i međunarodna zajednica. U Haagu su zbog navodnog "zajedničkog zločinačkog pothvata" optuženi generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak, no oslobođeni su 2012. godine nakon žalbenog postupka – presuda je potvrdila legitimnost Oluje kao vojne operacije. 🇭🇷 Današnji značaj: Oluja je i dalje važan simbol hrvatske slobode i neovisnosti. Danas se slavi kao državni praznik – 5. kolovoza u Kninu se tradicionalno održava središnja svečanost. ⚖️ Politička pozadina i kontekst 1. Međunarodna situacija prije Oluje: Godine 1995. međunarodna zajednica bila je sve manje tolerantna prema statusu quo u bivšoj Jugoslaviji, posebno nakon masakra u Srebrenici (srpanj 1995.). Hrvatska je imala političku podršku SAD-a, osobito kroz vojni program obuke i savjetovanja "MPRI". Postojao je neslužbeni pristanak međunarodne zajednice da Hrvatska vojno riješi pitanje RSK, uz uvjet ograničenog trajanja i što manje civilnih žrtava. 2. Uloga hrvatskog vodstva: Predsjednik Franjo Tuđman i vrh HV-a planirali su operaciju kao završni čin za oslobađanje teritorija, uz diplomatski pritisak da se izbjegne dugotrajni rat. Paralelno se pokušavalo pregovarati (npr. Plan Z-4, koji su Srbi odbacili), ali bez rezultata. 🧠 Vojna taktika i izvedba 1. Ključne snage: HV (Hrvatska vojska) i specijalne jedinice MUP-a – oko 130.000 ljudi. Komandanti: Ante Gotovina (Južno bojište), Ivan Čermak, Mladen Markač, Petar Stipetić, itd. 2. Glavne bojišnice: Napad iz više pravaca: Lika, Kordun, Banovina, sjeverna Dalmacija. Glavni cilj: okružiti i slomiti obranu oko Knina, a zatim osloboditi ostale dijelove. 3. Brzina i učinkovitost: Operacija je trajala samo četiri dana – što je iznenadilo i protivničku stranu i međunarodne promatrače. Koristila se taktika iznenadnog masovnog udara, koordiniranog napada iz više smjerova, čime je RSK brzo slomljena. 🧭 Uloga stranih sila i reakcije 🔹 SAD: Iako nisu izravno sudjelovali, Amerikanci su kroz MPRI savjetovali Hrvatsku o modernizaciji oružanih snaga. Neizravna podrška SAD-a uoči i nakon Oluje. 🔹 UN i EU: U početku zabrinuti zbog izbjegličke krize i izvješća o zločinima. No kasnije su prihvatili operaciju kao čin legalne reintegracije teritorija. 🔹 Srbija: Milošević se distancirao od Knina, svjestan da bi izravan rat s Hrvatskom doveo do daljnjih sankcija i moguće intervencije NATO-a. 🔥 Posljedice za BiH i kraj rata Oluja je slomila RSK, ali i omogućila vojnu ofenzivu u Bosni, tzv. Maestral i Južni potez, u suradnji s Armijom BiH. To je dovelo do sloma bosanskih Srba i natjeralo ih za pregovarački stol. Daytonski sporazum (studeni-prosinac 1995.) formalno je završio rat u BiH. 🚨 Kontroverze i zločini Nakon vojne pobjede, došlo je do paleža sela, ubojstava civila i staraca, pljački – osobito na Kordunu i Banovini. Hrvatska država nije naredila te zločine, ali ih nije odmah efikasno spriječila. Gotovina i Markač su optuženi u Haagu, ali oslobođeni jer nije dokazana zapovjedna odgovornost. 📆 Današnje obilježavanje kolovoza je državni praznik: ➤ Dan pobjede i domovinske zahvalnosti ➤ Dan hrvatskih branitelja Glavna proslava održava se svake godine u Kninu uz vojnu paradu, polaganje vijenaca, mise i nastupe.

Hrvatski odvjetnik na prosvjedu za Dodika: "Vama nisu problem Bošnjaci i Hrvati... sve se znalo unaprijed" Milorad Dodik odlukom Suda BiH osuđen je na godinu dana zatvora, uz šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta. U Banjoj Luci priređen je prosvjed potpore Dodiku, a na pozornici se, među ostalima, zatekao i član njegova odvjetničkog tima, poznati hrvatski odvjetnik Anto Nobilo. "Nije problem kad je netko osuđen u poštenom suđenju, ovdje je problem što ono od početka nije bilo takvo. Na samom početku više veleposlanika, navodni visoki predstavnik za BiH, ministri iz Sarajeva, svi su javno istupali i govorili 'Dodik je kriv i mora biti osuđen'. Oni su svoj društveni utjecaj upotrijebili da utječu na sud. Mi smo na to ukazivali. U demokratskim zemljama se političari suzdržavaju komentirati suđenja koja su u tijeku jer na taj način nezakonito utječu. U Sarajevu je bila druga atmosfera, tamo su svi relevantni osudili Dodika, a da suđenje nije ni počelo", kazao je Nobilo okupljenima i dodao: "Zato smo tražili izmještanje suđenja u bilo koji drugi grad u BiH, no odbili su nas. Okrivljenik mora imati povjerenja u sud i sud mora slati informacije i dojam o nepristranosti. Međutim, predsjednik tog suda na reakcije uglednih diplomata i političara nije reagirao. Samo je reagirao na jedan komentar predsjednika Dodika. Kazao je i kako ništa nisu mogli napraviti "iako su od početka znali da suđenje nije pošteno". "Četiri do pet mjeseci ranije, Bakir Izetbegović, koji nije bilo tko u BiH, rekao je da su strane ambasade odlučile da stanu iza ovog postupka, da je odluka pala i da će Dodik biti osuđen. To je bilo u listopadu. U studenom i prosincu, kada su očekivali da će presuda pasti do katoličkog Božića, drugi čovjek veleposlanstva SAD-a bio je na sudu svaki drugi dan. To su nam javili dobri ljudi sa suda. A ja pitam što on ima tamo raditi svaki drugi dan." "Prije dva i pol mjeseca, nekim svojim kontaktima iz političkog kruga u Sarajevu, dobio sam preciznu informaciju da će predsjednik biti suđen na godinu dana i da će mu biti izrečena sigurnosna mjera. Ja sam to javio predsjedniku, javio sam to kolegama odvjetnicima. Vjerovao sam i nisam vjerovao. Nisam mogao do kraja shvatiti da se na takav način radi. Mogu vam potvrditi kolege odvjetnici, ovu kaznu koja je izrečena, ja sam je tada rekao. Iznio sam činjenice, a vi iz toga izvucite zaključke. U ovom postupku sam shvatio da vama nisu problem Bošnjaci i Hrvati nego nerazumni stranci koji upravljaju ovom državom gotovo trideset godina. BiH zaslužuje biti suverena država, vlast pripada narodima kao zajednici slobodnih i ravnopravnih ljudi. Zašto BiH ne može biti u rangu svih drugih suverenih država? Sačuvajte mir i dejtonski ustavni poredak”, naglasio je Nobilo. https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/anto-nobilo-na-prosvjednom-skupu-komentirao-presudu-miloradu-dodiku---899005.html