NASTAVLJA SE PRITISAK HRT-a I ODVJETNIKA: POKUŠAJI NAPLATE TUĐIH DUGOVA BEZ OIB-a, AKTIVIRANJE ZASTARA IZ 2013. I IGNORIRANJE OSOBNOG STEČAJA
Nastavno na našu seriju objava o masovnim dopisima odvjetničkih ureda koji u ime HRT-a potražuju navodna dugovanja (često u apsolutnoj zastari), donosimo pet novih primjera izravno iz prakse koji pokazuju funkcioniranje sustava naplate. Ovi primjeri zorno prikazuju s kakvim se situacijama suočavaju potrošači.
⚠️ 1. SLUČAJ: POZIV ZA IZVANSUDSKU NAGODBU ZA DUG IZ 2013. GODINE
Jedan od potrošača zaprimio je poziv za izvansudsku nagodbu za navodni dug za RTV pristojbu iz 2013. godine. Iako je dug plaćen još prije 13 godina, od građanina se traži da predoči dokaz o uplati. Budući da je zakonski zastarni rok za pojedinačne račune javne televizije jedna godina, prebacivanje tereta dokaza na potrošača nakon više od desetljeća je pravno neutemeljeno. Taktika je jasna: navesti građana na uplatu makar minimalnog iznosa kako bi se prekinula zastara i pravno oživio zastarjeli dug. I APP...
⚠️ 2. SLUČAJ: POTRAŽIVANJE DUGA KOJI JE VLADA OTPISALA 2015. GODINE
Slučaj pogađa građanku koja je 2015. godine, odlukom Vlade RH zbog teškog socijalnog statusa, bila obuhvaćena službenim programom otpisa i oprosta dugovanja. Danas na njezinu adresu ponovno stiže obavijest o pokretanju postupka za taj isti, davno otpisani dug. Postavlja se pitanje kako je moguće da se socijalne mjere i službene odluke o otpisu ne knjiže u sustavima javnog servisa, čime se socijalno ugrožene građane ponovno izlaže pritisku naplate.
⚠️ 3. SLUČAJ: IGNORIRANJE PRAVOMOĆNOG RJEŠENJA O OSOBNOM STEČAJU
Treći potrošač prošao je kroz zakonski postupak osobnog stečaja, nakon čega ga je sud pravomoćnim rješenjem oslobodio preostalih obveza. Prema zakonu, ti dugovi pravno više ne postoje i ne mogu biti predmet prisilne naplate. Unatoč tome, interna evidencija vjerovnika ignorira sudsku odluku i ponovno pokušava aktivirati stara potraživanja.
⚠️ 4. SLUČAJ: POKUŠAJ NAGODBE „ODOKA“ – ODVJETNICI NEMAJU NI OIB NI GODINU ROĐENJA!?
Potrošač iz dalmatinskog mjesta, u kojem živi više osoba s istim imenom i prezimenom, primio je pisani poziv na nagodbu. Nakon što je od odvjetničkog ureda zatražio točne podatke o dužniku, dobio je priznanje da ured ne raspolaže ni OIB-om ni godinom rođenja tražene osobe. Budući da Financijska agencija (FINA) ovrhu bez OIB-a ne može provesti, uredi šalju pozive na nagodbu nasumičnim građanima istog imena, računajući da će netko u strahu potpisati priznanje tuđeg duga.
⚠️ 5. SLUČAJ: BANKOVNI ARHIVI NE ČUVAJU PODATKE IZ 2003. GODINE?
U Zagrebu je zabilježen primjer gdje je građanka 25 godina uredno plaćala pristojbu putem trajnog naloga. Nakon uložena prigovora i zahtjeva za ispisom, utvrđeno je da joj se na teret stavlja navodni dug iz 2003. godine. Prilikom odlaska u banku radi podizanja potvrda u uplatama, dobila je odgovor da bankovne institucije ne čuvaju izvatke starije od 20 godina. Time se potrošači dovode u situaciju da ne mogu materijalno dokazati uplate za dugovanja koja vjerovnik izvlači nakon više od dva desetljeća, što je suludo, ali istinito!

Ovi primjeri potvrđuju metodu u kojoj se, zbog nemogućnosti redovne naplate preko Fine uslijed nedostatka čistih podataka, koriste dopisi s pozivima na "nagodbe" kako bi građani sami potpisali vlastito priznanje duga.

Podsjećamo na tri osnovna pravila obrane u ovakvim situacijama:

1. IZBJEGAVAJTE TELEFONSKO RJEŠAVANJE PROBLEMA – Telefonska komunikacija s odvjetničkim uredima najčešće služi za pritisak i navođenje na neoprezne izjave koje se mogu protumačiti kao priznanje duga.
2. NE UPLAĆUJTE PARCIJALNE IZNOSE I NE POTPISUJTE NAGODBE – Svaka uplata ili potpisivanje prijedloga nagodbe automatski prekida zastaru i pravno oživljava zastarjelo ili tuđe dugovanje. Tražite isključivo pismenu specifikaciju.
3. ULOŽITE ISKLJUČIVO PISANI PRIGOVOR – Prigovor zastare, pogrešnog identiteta ili osobnog stečaja šalje se preporučeno poštom ili na službeni e-mail ureda.

Dok se o ovome slučaju provodi ispitni postupak Ureda pučke pravobraniteljice te se uključuju nadležna ministarstva i agencije, @haloinspektore nastavlja pratiti postupanja na terenu. Građani imaju svoja zakonska prava i nisu ovršni objekti.

Podijelite ovu objavu kako bi vaši sugrađani na vrijeme prepoznali svoja prava i znali kako reagirati na sporne dopise. Ugnjeteni i ovršeni nisu sami. Jer to se može dogoditi već sutra i vama.

(U prvom komentaru donosimo i šprancu prigovora)

#HRT #pristojbe #ovrhe #nagodbe #zastare #odvjetnici #potrošači #pravagrađana #Haloinspektore

Policijska uprava sisačko-moslavačka provela je kriminalističko istraživanje nad 30‑godišnjakinjom s područja Gvozda zbog počinjenja prekršaja iz članka 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Okrivljena je u nedjelju, 30. kolovoza, na komunikacijskoj platformi objavila fotografiju na kojoj je vidljivo da na glavi nosi kapu sa simbolom kojim se remeti javni red i mir.

Uz podneseni optužni prijedlog dovedena je nadležnom Općinskom sudu, koji ju je proglasio krivom te joj izrekao novčanu kaznu u iznosu od 700 eura.

Izvor: https://sisacko-moslavacka-policija.gov.hr/vijesti-8/remetila-javni-red-i-mir-objavom-nedozvoljenog-simbola/48146

Naučnici intenzivno proučavaju potencijal pčelinjeg otrova u borbi protiv malignih ćelija.


Posebnu pažnju privlači melitin, peptid koji čini značajan dio otrova medonosne pčele. Laboratorijska istraživanja pokazala su da melitin može oštetiti membranu pojedinih tumorskih ćelija i pokrene procese koji dovode do njihovog uništavanja.


Rezultati eksperimenata ukazuju na snažan efekat protiv određenih tipova ćelija raka, ali tvrdnja da pčelinji otrov „ubija rak 100 odsto za 60 minuta“ ne znači da je pronađen lijek za rak. Dosadašnji rezultati uglavnom potiču iz laboratorijskih eksperimenata, dok je za primjenu kod ljudi potrebno mnogo dodatnih istraživanja i kliničkih ispitivanja.


Ipak, sposobnost melitina da selektivno djeluje na tumorske ćelije predstavlja zanimljiv pravac za razvoj budućih antikancerogenih terapija. 🧬


#Nauka #Medicina #Istraživanje #Onkologija #Zdravlje

ŠOKANTNO NOVO OTKRIĆE: BIVŠA GRADONAČELNICA SISKA KRISTINA IKIĆ BANIČEK OŠTETILA GRADSKI PRORAČUN ZA VIŠE OD POLA MILIJUNA EURA

Kako su radovi, vrijedni manje od 50.000,00 eura, koje je po sudskoj presudi trebao izvršiti Grad Sisak, postali trošak veći od pola milijuna eura za građane Siska?

Nova gradska uprava Siska dobila je ponovno još jednu ovrhu iz doba prethodne vlasti koja je opteretila gradske financije. Uvidom u zaprimljene dokumente, evidentno se radi o namjernom, čistom nemaru i bahatom ponašanju kojeg su građani već prepoznali, ali razmjeri svih kostura koji ispadaju iz ormara nadilaze i najgora očekivanja.

Grad Sisak je ovršen za ukupno 541.479,23 eura iz gradskog proračuna zbog kriminalnih odluka bivše gradonačelnice. Riječ je o slučaju otvorenog kanala i propusta na području Zelenog brijega, na čije su loše stanje upozoravale obitelji koje ondje žive. Građani su tražili da Grad izvrši svoju zakonsku obvezu i osigura funkcionalnu odvodnju kako bi se spriječile poplave i materijalna šteta na njihovim nekretninama. Umjesto pravodobnog rješavanja problema, uslijedio je dugotrajan sudski postupak.

NEŠTO ŠTO JE TREBALA PRVOTNO PODMIRITI U IZNOSU OD 20 TISUĆA KUNA, NARASLO KROZ SUDSKE POSTUPKE NA PREKO POLA MILIJUNA EURA!

Pravomoćnom i ovršnom sudskom presudom Gradu Sisku naloženo je da ponovno stavi u trajnu funkciju otvoreni kanal i propust i plati kaznu 20.000,00 kuna.
Budući da bivša gradonačelnica Ikić Baniček ni tada nije postupila po sudskoj presudi, Općinski sud u Sisku, rješenjem od 7. listopada 2024. godine, ostavio je Gradu dodatni rok od 30 dana za izvršenje obveze te odredio sudske penale u iznosu od 2.654,46 eura za svaki dan zakašnjenja nakon isteka tog roka.

Rješenje je postalo pravomoćno 1. studenoga 2024., a ovršno 10. studenoga 2024. godine. U obrazloženju sud izričito navodi da je Grad Sisak imao dovoljno vremena za izvršenje svoje obveze te da su određeni sudski penali osnovani i primjereni upravo kako bi prisilili Grad na postupanje sukladno sudskoj odluci.
IKIĆ BANIČEK OPET ODBILA POSTUPITI PO SUDSKOJ PRESUDI

Posebno zabrinjava činjenica da Grad nije izvršio svoju obvezu niti je pravodobno poduzeo potrebne pravne i proceduralne korake za njezino izvršenje zbog čega je danas dodatno opterećen gradski proračun.

Obvezu saniranja kanala je završio novi gradonačelnik Domagoj Orlić već 29. svibnja 2025. godine, samo šest dana nakon što je preuzeo vlast od svoje kompromitirane prethodnice, no šteta njezinog nečinjena upravo je došla na naplatu jer posljedice višemjesečnog neizvršavanja pravomoćne sudske odluke već su bile nastale.
Posebno je porazna činjenica da je riječ o zahvatu čija je vrijednost iznosila manje od 50.000,00 eura. Drugim riječima, problem koji se mogao riješiti za nekoliko desetaka tisuća eura zbog dugotrajnog nepostupanja prerastao je u obvezu veću od pola milijuna eura koju će snositi građani Siska.

Odgovore na pitanja kako je bilo moguće ignorirati pravomoćnu sudsku odluku, zašto se nije postupilo u rokovima koje je odredio sud, te kako je odgovorno upravljanje javnim novcem moglo dovesti do toga da se posao od 48.029,25 eura pretvori u još dodatnih više od 540.000 eura obveza za gradski proračun, bivša gradonačelnica Kristina Ikić Baniček te njezina desna ruka Marko Krička, koji su zajedno upravljali Siskom, neka odgovore Siščanima.

Kupa u Sisku čuva ostatke antičke Siscije, rimskog mosta i teretne lađe stare oko 1800 godina

Iz korita su tijekom posljednjih stotinjak godina izvađene tisuće arheoloških predmeta, a pod vodom su ostali sačuvani dijelovi antičkih građevina, tragovi rimskog mosta i velika riječna lađa koja je Kupom plovila prije otprilike 1800 godina.

Razmjeri tih nalaza iznimni su i izvan hrvatskih okvira. U stručnom radu posvećenom rimskoj riječnoj lađi iz Siska zbirka predmeta izvađenih iz Kupe opisana je kao jedna od najopsežnijih zbirki arheološkog materijala pronađenog u europskim rijekama. Predmeti pripadaju dugom vremenskom rasponu, od bakrenog doba do srednjeg vijeka, no posebno je bogat rimski sloj, nastao u stoljećima kada je Siscija bila jedan od važnih gradova ovog dijela Carstva.

Velik dio te zbirke nije pronađen tijekom klasičnih arheoloških iskapanja. Na površinu su ga izbacila velika jaružanja Kupe početkom 20. stoljeća, osobito radovi provedeni 1912. godine. Monografija Urbanism of Roman Siscia navodi da Arheološki muzej u Zagrebu čuva oko devet tisuća antičkih artefakata izjaružanih iz riječnog korita, dok Gradski muzej Sisak u vezi s tim zahvatima spominje oko deset tisuća pronađenih predmeta i više od devet tisuća arheoloških nalaza.

Iz Kupe su tada izvađeni predmeti koji naizgled nemaju mnogo zajedničkog: vojna oprema i oružje, nakit, novac, posuđe, alati i sitnice iz svakodnevnog života. Upravo zajedno, međutim, daju neobično široku sliku ljudi koji su stoljećima živjeli uz ovu rijeku i koristili je kao prometnicu, izvor hrane, mjesto rada i vezu s ostatkom svijeta.

Segestika, a zatim rimska Siscija, razvile su se upravo uz rijeku i važan plovni pravac koji je preko Save vodio prema Dunavu. Kupa je zbog toga bila mnogo više od prirodne granice grada. Njome se putovalo i trgovalo, uz nju su se razvijali luka i drugi sadržaji povezani s riječnim prometom, a predmeti su tijekom stoljeća na različite načine završavali u vodi. Istodobno se mijenjalo i samo korito. Erozija lijeve obale zahvatila je dio prostora antičkoga grada, pa se strukture koje su nekada stajale uz Kupu danas dijelom nalaze u njoj.

https://putnikofer.hr

U e-Savjetovanje su upućeni nacrti izmjena i dopuna Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji te Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.

Predloženim izmjenama bilo bi obuhvaćeno ukupno 201.304 korisnika, odnosno gotovo 76 % svih umirovljenih hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. Između ostalog, predlaže se ukidanje posljednjeg umanjenja pojedinih mirovina iz 2002. godine, povećanje pojedinih mirovinskih prava te dodatno unaprjeđenje prava hrvatskih branitelja i njihovih obitelji.

Pozivamo sve zainteresirane da se upoznaju s prijedlozima i uključe u javno savjetovanje.

🔗 Poveznica - opširnije: https://branitelji.gov.hr/vijesti/predstavljeni-prijedlozi-izmjena-i-dopuna-dvaju-zakona-kojima-se-povecavaju-mirovine-vecini-hrvatskih-branitelja-i-clanova-njihovih-obitelji/5251

🔗 Poveznica - javno savjetovanje:
https://esavjetovanja.gov.hr/econ/10243
https://esavjetovanja.gov.hr/econ/10244

Uzimanje otiska prsta zaposlenika i klijenata mora biti predmetom slobodnog izbora pojedinca


Fitness klub došao je na ideju da dolaske članova kluba i zaposlenika kluba prati putem otiska prsta.


No, učinili su ključnu pogrešku ne dajući mogućnost članovima i zaposlenicima kluba da za istu svrhu ne moraju dati otiske svojih prstiju, već da mogu normalno i bez dodatnih ograničenja koristiti usluge i dolaziti na radno mjesto.


Iako su finskom nadzornom tijelu tvrdili da su omogućili privole članova i zaposlenika, iz navedenog je bilo jasno da te privole nisu bile predmetom potpuno slobodne volje, odnosno, da su članovi i zaposlenici MORALI dati svoju slobodnu privolu.


Uz nepostojanje jasne informiranosti članova i zaposlenika o samoj obradi otisaka prstiju, ogriješili su se i o dodatne GDPR obveze te im je izrečena kazna od 5.700 EUR. Ta kazna je relativno mala jer je i promet fitness kluba uslijed pandemije bitno opao


Više o slučaju iz Finske:


https://gdprhub.eu/index.php?title=ADA_(Lithuania)_-_UAB_VS_FITNESS&mtc=today


Biometrijski podaci su podaci koji pripadaju posebnim kategorijama osobnih podataka i čije neovlašteno otkrivanje, krađa, kopiranje, mogu uzrokovati značajne materijalne i nematerijalne štete za kompromitirane pojedince, da ne spominjemo krađu identiteta.

Obrada biometrijskih podataka u RH dozvoljena je u strogo ograničenom okviru prema Zakonu o obradi biometrijskih podataka i to samo od strane nadležnih tijela javne vlasti.

GDPR je odredio da se otisci prstiju, kao vrsta biometrijskih podataka, odnosno, jedna od posebnih kategorija osobnih podataka iz članka 9. GDPR-a, ne smiju prikupljati niti na drugi način obrađivati, osim ukoliko nije zadovoljen jedan od točno 10 uvjeta izuzeća iz članka 9. stavka 2. GDPR-a.

Ako organizacije želi uvesti obradu biometrijskih podataka, mora u tu svrhu dobiti IZRIČITU PRIVOLU pojedinca, koja mora biti jasna, specifična, informirana i dana slobodnom voljom pojedinca koji je uvijek može i mora moći povući u svakom trenutku bez posljedica, pod uvjetom da je takva obrada zaista nužna i da ne postoje drugi načini postizanja iste svrhe.


No, osim obveze dobivanja slobodnih i izričitih privola pojedinaca, organizacija je dužna ispuniti još niz drugih preduvjeta:

- Osigurati punu informiranost pojedinaca o svrhama prikupljanja biometrijskih podataka, rokovima zadržavanja, tko ima pristup istima te pravima pojedinaca, prema članku 13. GDPR-a

- Osigurati najviše standarde informacijske sigurnosti radi zaštite prikupljenih biometrijskih podataka

- Provesti i dokumentirati Procjenu učinka na zaštitu podataka (DPIA, Data Protection Impact Assessment) i osigurati minimiziranje rizika na prava i slobode pojedinaca na prihvatljive, odnosno, niske ili umjerene


#gdprcroatia

Policija je tijekom vikend-nadzora na hrvatskim cestama utvrdila čak 6464 prometna prekršaja. Najviše ih se odnosilo na prekoračenje brzine, a najveća izmjerena brzina bila je čak 210 km/h.

Policijski službenici svih policijskih uprava od 7. do 9. kolovoza 2026. godine provodili su pojačani nadzor prometa s ciljem povećanja sigurnosti na hrvatskim cestama i smanjenja broja prometnih nesreća.

Tijekom nadzora evidentirano je ukupno 6464 prekršaja, a među najčešćima su bili prekoračenje dopuštene brzine, vožnja pod utjecajem alkohola, nekorištenje sigurnosnog pojasa te nepropisno korištenje mobitela tijekom vožnje.

Najviše prekršaja zbog brzine
Od ukupnog broja evidentiranih prekršaja, čak 2734 odnosila su se na prekoračenje dopuštene brzine kretanja.

Najviše takvih prekršaja, njih 547, utvrđeno je na području Policijske uprave zagrebačke.

Posebno se izdvaja podatak iz Međimurske županije, gdje je policija izmjerila vozilo koje se kretalo brzinom od čak 210 km/h.

Više od 500 vozača zatečeno pod utjecajem alkohola
Policija je tijekom vikend-nadzora evidentirala 517 prekršaja vožnje pod utjecajem alkohola.

Najviše alkoholiziranih vozača zatečeno je na području PU splitsko-dalmatinske, gdje je evidentirano 196 takvih prekršaja.

Najveća izmjerena koncentracija alkohola iznosila je 3,02 g/kg, a utvrđena je na području PU brodsko-posavske.

👉https://policijahrvatske.com/clanak/vikend-na-hrvatskim-cestama-policija-utvrdila-6464-prekrsaja-najveci-broj-zbog-p

ZAŠTO SU SRBI IZ "KRAJINE" OTIŠLI TIJEKOM OPERACIJE OLUJA?


Što je prethodilo Oluji? (1991. – 1995.)


Srpsko pobunjeničko vodstvo u Kninu pune je četiri godine odbijalo svaku mogućnost mirne reintegracije u ustavno-pravni poredak RH.
Odbili su čak i Plan Z-4, koji im je nudio iznimno visoku autonomiju (vlastitu zastavu, novac, policiju i parlament).


Unatoč nastojanjima hrvatskih vlasti da zadrže civilno stanovništvo u zapadnoj Slavoniji te ocjenama UN-a i Human Rights Watcha da je operacija Bljesak u svibnju 1995. izvedena profesionalno i uz poštivanje ratnog prava, srpsko vodstvo inzistiralo je na evakuaciji civila.


To je pokazalo uzorak koji će se ponoviti u Oluji:vodstvo pobunjenih Srba radije je biralo masovni odlazak nego život u samostalnoj Hrvatskoj.


U srpnju 1995. srpske snage zauzimaju Srebrenicu i Žepu te pokreću žestoku združenu ofenzivu na bihaćku enklavu. Da je Bihać pao, stvorio bi se ogroman, spojen srpski teritorij od Knina do Beograda, što bi Hrvatskoj dramatično otežalo oslobađanje svojih područja.


Zbog prijetnje katastrofe u Bihaću, predsjednici Tuđman i Izetbegović potpisuju Splitski sporazum. Snage Hrvatske vojske (HV) i HVO-a pod zapovjedništvom generala Gotovine krajem srpnja 1995. oslobađaju Bosansko Grahovo i Glamoč u operaciji Ljeto '95. Time je presječena glavna prometnica Knin–Banja Luka, a Knin je ostao praktički izoliran. Jedini preostali cestovni pravac za izlaz iz Knina vodio je preko malog sela Otrića.


Taktičko iznenađenje generala Gotovine


Srpsko vojno zapovjedništvo (na čelu s generalom Milom Mrkšićem) i general Ratko Mladić očekivali su hrvatski napad u Sektoru Sjever (kako bi se "Krajina" presjekla napola) i spremali su protunapad ("Operaciju Vaganj 95") kako bi povratili Grahovo.


Prema originalnom brijunskom planu od 31. srpnja, Gotovinine snage trebale su imati samo ulogu varke. Međutim, 3. kolovoza 1995. general Gotovina od predsjednika Tuđmana traži i dobiva odobrenje za potpunu promjenu plana: umjesto sporedne uloge, 4. i 7. gardijska brigada pokreću izravan, silovit udar prema Kninu; udar nije išao očekivanim cestovnim pravcima, nego preko masiva planine Dinare (pravac Crvena zemlja) – terena na kojem srpska vojska uopće nije očekivala tenkove i tešku mehanizaciju; srpske obavještajne službe bile su potpuno iznenađene. General Mrkšić je na suđenju u Haagu sam potvrdio da ih je Gotovinin napad s Dinare zatekao nespremne jer su sve snage usmjerili na obranu sjevernih sektora.


Značaj sela Otrić i zapovijed o evakuaciji (4. kolovoza)


Prvog dana Oluje (4. kolovoza) srpske obrambene linije na većini bojišta pružale su jak otpor. Međutim, proboj HV-a s Dinare i napredovanje Specijalne policije RH preko Velebita stvorili su neposrednu opasnost: spajanje hrvatskih snaga kod sela Otrić. Pad Otrića značio bi potpuno zatvaranje obruča i okruženje cjelokupne vojske i stanovništva u južnom dijelu "Krajine". Suočeni s prijetnjom okruženja, srpski čelnici donose ključne odluke:


16:30 sati: Milan Martić, Mile Mrkšić i Milan Babić telefonski dogovaraju izvlačenje civila.
17:10 sati: Milan Martić službeno potpisuje Naredbu o evakuaciji civilnog stanovništva iz općina Knin, Benkovac, Obrovac, Drniš i Gračac.
18:00 sati: predstavnici srpske vojske sastaju se s UN-om i traže gorivo za prijevoz oko 32.000 ljudi prema Bosni i Hercegovini.
Navečer, 4. kolovoza: naredba o evakuaciji emitira se na lokalnom radiju.


Čim su vojnici na bojišnici doznali da im se obitelji evakuiraju, napustili su obrambene položaje kako bi pomogli svojim obiteljima u povlačenju. To je dovelo do potpunog kolapsa srpske obrane i raspada zapovjednog lanca, pa je Hrvatska vojska već 5. kolovoza u 9:45 sati ušla u prazan Knin.


Što kažu dokumenti, a što Milošević?


Mišetić ističe i tajni zapisnik sa sjednice Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije od 14. kolovoza 1995., na kojoj je Slobodan Milošević osobno optužio krajiško vodstvo za rasulo: "Pitanje je tko je zapravo donio odluku da rukovodstvo Krajine napusti Krajinu? Odluka je donesena koja je izazvala egzodus... Pobjegli su kao zečevi, a imali su sve uvjete da se brane!"


Sažetak činjenica:
1. Hrvatska vojska nije upotrijebila silu kako bi protjerala srpsko stanovništvo niti je granatiranje Knina uzrokovao paniku (UN je na cjelodnevnim izvješćima potvrdio da u samom gradu nije bilo poginulih civila od topništva).
2. Odluku o masovnoj evakuaciji donijelo je vlastito srpsko političko i vojno vodstvo (Martić i Mrkšić) zbog straha od vojnog okruženja kod Otrića.
3. Brza i briljantna vojna taktička izmjena generala Gotovine na Dinari potpuno je izbacila iz stroja pripremljene planove srpske vojske i odlučila tijek operacije Oluja.

[Policijski službenik PP Sisak uspješno gradi policijsku i sportsku karijeru]

Policijski službenik Patrik zaposlen je u Policijskoj postaji Sisak od 1. listopada 2024. godine, kada je započeo rad kao vježbenik temeljne policije, a 27. lipnja 2025. godine uspješno je položio državni ispit.

Član je Kickboxing kluba Moslavac od 2021. godine te je tijekom posljednjih nekoliko godina ostvario zapažene rezultate na državnim i međunarodnim natjecanjima.

Među njegovim najznačajnijim rezultatima izdvajaju se naslov pobjednika WAKO European Cup - Serbia Opena u Beogradu, zlatne medalje osvojene na WAKO European Grand Prixu u Sarajevu, srebrna medalja na prestižnom Italian World Cupu 2025., višestruki naslovi državnog prvaka Hrvatske te brojna odličja s međunarodnih turnira Croatia Open, Moslavac Open i Karlovac Open.

Vrhunac dosadašnje sportske karijere ostvario je nastupom za Hrvatsku kickboxing reprezentaciju na Svjetskom prvenstvu u Abu Dhabiju, gdje je osvojio odlično 5. mjesto u disciplini Light Contact u kategoriji do 69 kilograma.

Iza svih ostvarenih rezultata stoje brojni treninzi, odricanja i velika ljubav prema sportu, ali i želja za policijskim pozivom koju je imao još od djetinjstva.

„Želja da postanem policajac postoji još od malih nogu. Drago mi je što danas mogu raditi posao koji sam oduvijek želio, a istovremeno se i dalje baviti sportom“, kaže Patrik. Ističe kako su sport i policijski poziv međusobno vrlo povezani. „Sport me svakodnevno uči disciplini, odgovornosti i ustrajnosti. Razvija tjelesnu spremu, ali i sposobnost brzog razmišljanja i donošenja odluka u različitim situacijama. Upravo su to osobine koje su iznimno važne i u policijskom poslu, zbog čega vjerujem da sport uvelike doprinosi kvalitetnom obavljanju policijske službe“- rekao je Patrik.

Njegovi rezultati primjer su mladima da se uz jasne ciljeve, trud i odricanje mogu ostvariti zapaženi uspjesi na više područja života.

Policijska uprava sisačko-moslavačka s ponosom ističe uspjehe svojih policijskih službenika koji svojim radom i zalaganjem predstavljaju policiju u najboljem svjetlu te promiču važnost sporta, zdravog načina života i profesionalnosti.

Izvor: PU sisačko-moslavačka

Ovaj proglas od 4. kolovoza 1995. ponavljat ću svaki dan kako više ne bi niti jedan zlonamjernik mogao tvrditi da ga nije bilo.

Proglas Predsjednika Republike Hrvatske Dr. Franje Tuđmana


Hrvatskim građanima srpske nacionalnosti s okupiranih područja Knina, Gračaca, Lapca, Korenice, Slunja, Gline, Dvora i Petrinje


Budući da su propali svi pokušaji, pa i jučerašnji pregovori u Ženevi, i hrvatskih vlasti i međunarodne zajednice za mirnu reintegraciju hrvatskih okupiranih krajeva;


Budući da začetnici pobune u Hrvatskoj, Martić i dr., umjesto da se odazovu pozivu za mirnu reintegraciju, nastavljaju rat protiv hrvatske države, i zajedno sa kolovođama pobune u Bosni, Karadžićem i dr. kuju nove osvajačke planove za zajedničko osvajanje zaštićene zone Bihać, što Hrvatska ne može dopustiti;


Budući da hrvatski i bosanski Srbi ne samo da sprečavaju povratak prognanika već i nastavljaju s progonom nesrpskog stanovništva;


Budući da srpski ekstremisti, od samih početaka pobune pa i sada, prizivlju u pomoć ostatke talijanskog fašizma, nudeći podjelu hrvatskog teritorija između talijanskog i srpskog imperijalizma;


Budući da razularene paravojne srpske postrojbe, i dalje vrše terorističke napadaje na civilno pučanstvo od Slavonije do Dalmacije, granatiraju hrvatska područja i gradove Otočac, Gospić, Karlovac, pa i za vrijeme dok u Ženevi s hrvatskom delegacijom vode političke razgovore o mirnoj reintegraciji, ponovno bombardiraju i područje Dubrovnika gdje su pale nove ljudske žrtve;


I budući da su svi pokušaji, hrvatske države i međunarodne zajednice, da pobunom otuđeni dijelovi hrvatskoj teritorija budu na miran način vraćeni pod hrvatski suverenitet bili odbačeni i izigrani, hrvatska je država prinuđena da poduzme vojno-redarstvene korake za ponovno uključivanje navedenih okupiranih područja u svoj ustavno-pravni poredak.


Prisiljeni smo na takvu odluku da bismo, nakon četiri godine uzaludnog pregovaranja stali na kraj daljem izigravanju hrvatske i međunarodne javnosti i da bismo osigurali početak vraćanja prognanika na njihova ognjišta.


Stoga u ime demokratske vlasti Hrvatske:


Pozivam pripadnike srpskih paravojnih postrojbi, koji su svojevoljno ili prisilno mobilizirani u paravojne srpske postrojbe, da predaju oružje hrvatskih vlastima, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema važećim hrvatskih zakonima.


Pozivam inicijatore pobune da shvate uzaludnost svoga pothvata i njegovu štetnost za srpsku zajednicu u Hrvatskoj, ako ustraju u pobuni, da se predaju hrvatskih vlastima i prihvate oprost ili pravično suđenje za svoje prijestupe.


Pozivam hrvatske građane srpske nacionalnosti, koji nisu aktivno sudjelovali u pobuni, da ostanu kod svojih kuća, i bez bojazni za svoj život i svoju imovinu, dočekaju hrvatsku vlast, uz jamstvo da će im se dati sva građanska prava, i omogućiti izbori za lokalnu samoupravu prema hrvatskom Ustavu u Ustavnom zakonu uz prisutnost međunarodnih promatrača.


Pozivam predstavnike Srbije i Crne Gore (i njihove SR Jugoslavije) da prestanu podupirati ekstremiste s okupiranih hrvatskih područja, što se očitovalo i na jučerašnjim ženevskim pregovorima na kojima je sudjelovao i jugoslavenski otpravnik poslova kad su hrvatski Srbi odbili prihvatiti mirnu reintegraciju okupiranih područja. To bi bio prvi korak prema općem rješenju hrvatsko-srpskih odnosa na čitavom interesnom prostoru dva susjedna naroda, odnosno normalizacije odnosa na osnovama međusobnog priznanja.


Odlučni smo da prekinemo patnje i neizvjesnost hrvatskih prognanika s okupiranih područja, a da hrvatskim Srbima zajamčimo ljudska i etnička prava u ustavno-pravnom poretku demokratske Hrvatske.


Zagreb, 4. kolovoza 1995.


Predsjednik Republike Hrvatske


dr. Franjo Tuđman

🇭🇷 Hrvatski branitelji imaju prava na ukop uz vojnu počast.

Znate li što sve država pokriva za ukop hrvatskih branitelja? Pogledajte video i saznajte više.