• Uzimanje otiska prsta zaposlenika i klijenata mora biti predmetom slobodnog izbora pojedinca


    Fitness klub došao je na ideju da dolaske članova kluba i zaposlenika kluba prati putem otiska prsta.


    No, učinili su ključnu pogrešku ne dajući mogućnost članovima i zaposlenicima kluba da za istu svrhu ne moraju dati otiske svojih prstiju, već da mogu normalno i bez dodatnih ograničenja koristiti usluge i dolaziti na radno mjesto.


    Iako su finskom nadzornom tijelu tvrdili da su omogućili privole članova i zaposlenika, iz navedenog je bilo jasno da te privole nisu bile predmetom potpuno slobodne volje, odnosno, da su članovi i zaposlenici MORALI dati svoju slobodnu privolu.


    Uz nepostojanje jasne informiranosti članova i zaposlenika o samoj obradi otisaka prstiju, ogriješili su se i o dodatne GDPR obveze te im je izrečena kazna od 5.700 EUR. Ta kazna je relativno mala jer je i promet fitness kluba uslijed pandemije bitno opao


    Više o slučaju iz Finske:


    https://gdprhub.eu/index.php?title=ADA_(Lithuania)_-_UAB_VS_FITNESS&mtc=today


    Biometrijski podaci su podaci koji pripadaju posebnim kategorijama osobnih podataka i čije neovlašteno otkrivanje, krađa, kopiranje, mogu uzrokovati značajne materijalne i nematerijalne štete za kompromitirane pojedince, da ne spominjemo krađu identiteta.

    Obrada biometrijskih podataka u RH dozvoljena je u strogo ograničenom okviru prema Zakonu o obradi biometrijskih podataka i to samo od strane nadležnih tijela javne vlasti.

    GDPR je odredio da se otisci prstiju, kao vrsta biometrijskih podataka, odnosno, jedna od posebnih kategorija osobnih podataka iz članka 9. GDPR-a, ne smiju prikupljati niti na drugi način obrađivati, osim ukoliko nije zadovoljen jedan od točno 10 uvjeta izuzeća iz članka 9. stavka 2. GDPR-a.

    Ako organizacije želi uvesti obradu biometrijskih podataka, mora u tu svrhu dobiti IZRIČITU PRIVOLU pojedinca, koja mora biti jasna, specifična, informirana i dana slobodnom voljom pojedinca koji je uvijek može i mora moći povući u svakom trenutku bez posljedica, pod uvjetom da je takva obrada zaista nužna i da ne postoje drugi načini postizanja iste svrhe.


    No, osim obveze dobivanja slobodnih i izričitih privola pojedinaca, organizacija je dužna ispuniti još niz drugih preduvjeta:

    - Osigurati punu informiranost pojedinaca o svrhama prikupljanja biometrijskih podataka, rokovima zadržavanja, tko ima pristup istima te pravima pojedinaca, prema članku 13. GDPR-a

    - Osigurati najviše standarde informacijske sigurnosti radi zaštite prikupljenih biometrijskih podataka

    - Provesti i dokumentirati Procjenu učinka na zaštitu podataka (DPIA, Data Protection Impact Assessment) i osigurati minimiziranje rizika na prava i slobode pojedinaca na prihvatljive, odnosno, niske ili umjerene


    #gdprcroatia
    Uzimanje otiska prsta zaposlenika i klijenata mora biti predmetom slobodnog izbora pojedinca Fitness klub došao je na ideju da dolaske članova kluba i zaposlenika kluba prati putem otiska prsta. No, učinili su ključnu pogrešku ne dajući mogućnost članovima i zaposlenicima kluba da za istu svrhu ne moraju dati otiske svojih prstiju, već da mogu normalno i bez dodatnih ograničenja koristiti usluge i dolaziti na radno mjesto. Iako su finskom nadzornom tijelu tvrdili da su omogućili privole članova i zaposlenika, iz navedenog je bilo jasno da te privole nisu bile predmetom potpuno slobodne volje, odnosno, da su članovi i zaposlenici MORALI dati svoju slobodnu privolu. Uz nepostojanje jasne informiranosti članova i zaposlenika o samoj obradi otisaka prstiju, ogriješili su se i o dodatne GDPR obveze te im je izrečena kazna od 5.700 EUR. Ta kazna je relativno mala jer je i promet fitness kluba uslijed pandemije bitno opao Više o slučaju iz Finske: https://gdprhub.eu/index.php?title=ADA_(Lithuania)_-_UAB_VS_FITNESS&mtc=today Biometrijski podaci su podaci koji pripadaju posebnim kategorijama osobnih podataka i čije neovlašteno otkrivanje, krađa, kopiranje, mogu uzrokovati značajne materijalne i nematerijalne štete za kompromitirane pojedince, da ne spominjemo krađu identiteta. Obrada biometrijskih podataka u RH dozvoljena je u strogo ograničenom okviru prema Zakonu o obradi biometrijskih podataka i to samo od strane nadležnih tijela javne vlasti. GDPR je odredio da se otisci prstiju, kao vrsta biometrijskih podataka, odnosno, jedna od posebnih kategorija osobnih podataka iz članka 9. GDPR-a, ne smiju prikupljati niti na drugi način obrađivati, osim ukoliko nije zadovoljen jedan od točno 10 uvjeta izuzeća iz članka 9. stavka 2. GDPR-a. Ako organizacije želi uvesti obradu biometrijskih podataka, mora u tu svrhu dobiti IZRIČITU PRIVOLU pojedinca, koja mora biti jasna, specifična, informirana i dana slobodnom voljom pojedinca koji je uvijek može i mora moći povući u svakom trenutku bez posljedica, pod uvjetom da je takva obrada zaista nužna i da ne postoje drugi načini postizanja iste svrhe. No, osim obveze dobivanja slobodnih i izričitih privola pojedinaca, organizacija je dužna ispuniti još niz drugih preduvjeta: - Osigurati punu informiranost pojedinaca o svrhama prikupljanja biometrijskih podataka, rokovima zadržavanja, tko ima pristup istima te pravima pojedinaca, prema članku 13. GDPR-a - Osigurati najviše standarde informacijske sigurnosti radi zaštite prikupljenih biometrijskih podataka - Provesti i dokumentirati Procjenu učinka na zaštitu podataka (DPIA, Data Protection Impact Assessment) i osigurati minimiziranje rizika na prava i slobode pojedinaca na prihvatljive, odnosno, niske ili umjerene #gdprcroatia
    Like
    3
    0 Commenti 0 condivisioni 20 Views
  • Policija je tijekom vikend-nadzora na hrvatskim cestama utvrdila čak 6464 prometna prekršaja. Najviše ih se odnosilo na prekoračenje brzine, a najveća izmjerena brzina bila je čak 210 km/h.

    Policijski službenici svih policijskih uprava od 7. do 9. kolovoza 2026. godine provodili su pojačani nadzor prometa s ciljem povećanja sigurnosti na hrvatskim cestama i smanjenja broja prometnih nesreća.

    Tijekom nadzora evidentirano je ukupno 6464 prekršaja, a među najčešćima su bili prekoračenje dopuštene brzine, vožnja pod utjecajem alkohola, nekorištenje sigurnosnog pojasa te nepropisno korištenje mobitela tijekom vožnje.

    Najviše prekršaja zbog brzine
    Od ukupnog broja evidentiranih prekršaja, čak 2734 odnosila su se na prekoračenje dopuštene brzine kretanja.

    Najviše takvih prekršaja, njih 547, utvrđeno je na području Policijske uprave zagrebačke.

    Posebno se izdvaja podatak iz Međimurske županije, gdje je policija izmjerila vozilo koje se kretalo brzinom od čak 210 km/h.

    Više od 500 vozača zatečeno pod utjecajem alkohola
    Policija je tijekom vikend-nadzora evidentirala 517 prekršaja vožnje pod utjecajem alkohola.

    Najviše alkoholiziranih vozača zatečeno je na području PU splitsko-dalmatinske, gdje je evidentirano 196 takvih prekršaja.

    Najveća izmjerena koncentracija alkohola iznosila je 3,02 g/kg, a utvrđena je na području PU brodsko-posavske.

    👉https://policijahrvatske.com/clanak/vikend-na-hrvatskim-cestama-policija-utvrdila-6464-prekrsaja-najveci-broj-zbog-p
    Policija je tijekom vikend-nadzora na hrvatskim cestama utvrdila čak 6464 prometna prekršaja. Najviše ih se odnosilo na prekoračenje brzine, a najveća izmjerena brzina bila je čak 210 km/h. Policijski službenici svih policijskih uprava od 7. do 9. kolovoza 2026. godine provodili su pojačani nadzor prometa s ciljem povećanja sigurnosti na hrvatskim cestama i smanjenja broja prometnih nesreća. Tijekom nadzora evidentirano je ukupno 6464 prekršaja, a među najčešćima su bili prekoračenje dopuštene brzine, vožnja pod utjecajem alkohola, nekorištenje sigurnosnog pojasa te nepropisno korištenje mobitela tijekom vožnje. Najviše prekršaja zbog brzine Od ukupnog broja evidentiranih prekršaja, čak 2734 odnosila su se na prekoračenje dopuštene brzine kretanja. Najviše takvih prekršaja, njih 547, utvrđeno je na području Policijske uprave zagrebačke. Posebno se izdvaja podatak iz Međimurske županije, gdje je policija izmjerila vozilo koje se kretalo brzinom od čak 210 km/h. Više od 500 vozača zatečeno pod utjecajem alkohola Policija je tijekom vikend-nadzora evidentirala 517 prekršaja vožnje pod utjecajem alkohola. Najviše alkoholiziranih vozača zatečeno je na području PU splitsko-dalmatinske, gdje je evidentirano 196 takvih prekršaja. Najveća izmjerena koncentracija alkohola iznosila je 3,02 g/kg, a utvrđena je na području PU brodsko-posavske. 👉https://policijahrvatske.com/clanak/vikend-na-hrvatskim-cestama-policija-utvrdila-6464-prekrsaja-najveci-broj-zbog-p
    POLICIJAHRVATSKE.COM
    PolicijaHrvatske.com
    Neovisan portal posvećen praćenju rada hrvatske policije, sigurnosti u prometu i informiranju javnosti.
    0 Commenti 0 condivisioni 13 Views
  • ZAŠTO SU SRBI IZ "KRAJINE" OTIŠLI TIJEKOM OPERACIJE OLUJA?


    Što je prethodilo Oluji? (1991. – 1995.)


    Srpsko pobunjeničko vodstvo u Kninu pune je četiri godine odbijalo svaku mogućnost mirne reintegracije u ustavno-pravni poredak RH.
    Odbili su čak i Plan Z-4, koji im je nudio iznimno visoku autonomiju (vlastitu zastavu, novac, policiju i parlament).


    Unatoč nastojanjima hrvatskih vlasti da zadrže civilno stanovništvo u zapadnoj Slavoniji te ocjenama UN-a i Human Rights Watcha da je operacija Bljesak u svibnju 1995. izvedena profesionalno i uz poštivanje ratnog prava, srpsko vodstvo inzistiralo je na evakuaciji civila.


    To je pokazalo uzorak koji će se ponoviti u Oluji:vodstvo pobunjenih Srba radije je biralo masovni odlazak nego život u samostalnoj Hrvatskoj.


    U srpnju 1995. srpske snage zauzimaju Srebrenicu i Žepu te pokreću žestoku združenu ofenzivu na bihaćku enklavu. Da je Bihać pao, stvorio bi se ogroman, spojen srpski teritorij od Knina do Beograda, što bi Hrvatskoj dramatično otežalo oslobađanje svojih područja.


    Zbog prijetnje katastrofe u Bihaću, predsjednici Tuđman i Izetbegović potpisuju Splitski sporazum. Snage Hrvatske vojske (HV) i HVO-a pod zapovjedništvom generala Gotovine krajem srpnja 1995. oslobađaju Bosansko Grahovo i Glamoč u operaciji Ljeto '95. Time je presječena glavna prometnica Knin–Banja Luka, a Knin je ostao praktički izoliran. Jedini preostali cestovni pravac za izlaz iz Knina vodio je preko malog sela Otrića.


    Taktičko iznenađenje generala Gotovine


    Srpsko vojno zapovjedništvo (na čelu s generalom Milom Mrkšićem) i general Ratko Mladić očekivali su hrvatski napad u Sektoru Sjever (kako bi se "Krajina" presjekla napola) i spremali su protunapad ("Operaciju Vaganj 95") kako bi povratili Grahovo.


    Prema originalnom brijunskom planu od 31. srpnja, Gotovinine snage trebale su imati samo ulogu varke. Međutim, 3. kolovoza 1995. general Gotovina od predsjednika Tuđmana traži i dobiva odobrenje za potpunu promjenu plana: umjesto sporedne uloge, 4. i 7. gardijska brigada pokreću izravan, silovit udar prema Kninu; udar nije išao očekivanim cestovnim pravcima, nego preko masiva planine Dinare (pravac Crvena zemlja) – terena na kojem srpska vojska uopće nije očekivala tenkove i tešku mehanizaciju; srpske obavještajne službe bile su potpuno iznenađene. General Mrkšić je na suđenju u Haagu sam potvrdio da ih je Gotovinin napad s Dinare zatekao nespremne jer su sve snage usmjerili na obranu sjevernih sektora.


    Značaj sela Otrić i zapovijed o evakuaciji (4. kolovoza)


    Prvog dana Oluje (4. kolovoza) srpske obrambene linije na većini bojišta pružale su jak otpor. Međutim, proboj HV-a s Dinare i napredovanje Specijalne policije RH preko Velebita stvorili su neposrednu opasnost: spajanje hrvatskih snaga kod sela Otrić. Pad Otrića značio bi potpuno zatvaranje obruča i okruženje cjelokupne vojske i stanovništva u južnom dijelu "Krajine". Suočeni s prijetnjom okruženja, srpski čelnici donose ključne odluke:


    16:30 sati: Milan Martić, Mile Mrkšić i Milan Babić telefonski dogovaraju izvlačenje civila.
    17:10 sati: Milan Martić službeno potpisuje Naredbu o evakuaciji civilnog stanovništva iz općina Knin, Benkovac, Obrovac, Drniš i Gračac.
    18:00 sati: predstavnici srpske vojske sastaju se s UN-om i traže gorivo za prijevoz oko 32.000 ljudi prema Bosni i Hercegovini.
    Navečer, 4. kolovoza: naredba o evakuaciji emitira se na lokalnom radiju.


    Čim su vojnici na bojišnici doznali da im se obitelji evakuiraju, napustili su obrambene položaje kako bi pomogli svojim obiteljima u povlačenju. To je dovelo do potpunog kolapsa srpske obrane i raspada zapovjednog lanca, pa je Hrvatska vojska već 5. kolovoza u 9:45 sati ušla u prazan Knin.


    Što kažu dokumenti, a što Milošević?


    Mišetić ističe i tajni zapisnik sa sjednice Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije od 14. kolovoza 1995., na kojoj je Slobodan Milošević osobno optužio krajiško vodstvo za rasulo: "Pitanje je tko je zapravo donio odluku da rukovodstvo Krajine napusti Krajinu? Odluka je donesena koja je izazvala egzodus... Pobjegli su kao zečevi, a imali su sve uvjete da se brane!"


    Sažetak činjenica:
    1. Hrvatska vojska nije upotrijebila silu kako bi protjerala srpsko stanovništvo niti je granatiranje Knina uzrokovao paniku (UN je na cjelodnevnim izvješćima potvrdio da u samom gradu nije bilo poginulih civila od topništva).
    2. Odluku o masovnoj evakuaciji donijelo je vlastito srpsko političko i vojno vodstvo (Martić i Mrkšić) zbog straha od vojnog okruženja kod Otrića.
    3. Brza i briljantna vojna taktička izmjena generala Gotovine na Dinari potpuno je izbacila iz stroja pripremljene planove srpske vojske i odlučila tijek operacije Oluja.
    ZAŠTO SU SRBI IZ "KRAJINE" OTIŠLI TIJEKOM OPERACIJE OLUJA? Što je prethodilo Oluji? (1991. – 1995.) Srpsko pobunjeničko vodstvo u Kninu pune je četiri godine odbijalo svaku mogućnost mirne reintegracije u ustavno-pravni poredak RH. Odbili su čak i Plan Z-4, koji im je nudio iznimno visoku autonomiju (vlastitu zastavu, novac, policiju i parlament). Unatoč nastojanjima hrvatskih vlasti da zadrže civilno stanovništvo u zapadnoj Slavoniji te ocjenama UN-a i Human Rights Watcha da je operacija Bljesak u svibnju 1995. izvedena profesionalno i uz poštivanje ratnog prava, srpsko vodstvo inzistiralo je na evakuaciji civila. To je pokazalo uzorak koji će se ponoviti u Oluji:vodstvo pobunjenih Srba radije je biralo masovni odlazak nego život u samostalnoj Hrvatskoj. U srpnju 1995. srpske snage zauzimaju Srebrenicu i Žepu te pokreću žestoku združenu ofenzivu na bihaćku enklavu. Da je Bihać pao, stvorio bi se ogroman, spojen srpski teritorij od Knina do Beograda, što bi Hrvatskoj dramatično otežalo oslobađanje svojih područja. Zbog prijetnje katastrofe u Bihaću, predsjednici Tuđman i Izetbegović potpisuju Splitski sporazum. Snage Hrvatske vojske (HV) i HVO-a pod zapovjedništvom generala Gotovine krajem srpnja 1995. oslobađaju Bosansko Grahovo i Glamoč u operaciji Ljeto '95. Time je presječena glavna prometnica Knin–Banja Luka, a Knin je ostao praktički izoliran. Jedini preostali cestovni pravac za izlaz iz Knina vodio je preko malog sela Otrića. Taktičko iznenađenje generala Gotovine Srpsko vojno zapovjedništvo (na čelu s generalom Milom Mrkšićem) i general Ratko Mladić očekivali su hrvatski napad u Sektoru Sjever (kako bi se "Krajina" presjekla napola) i spremali su protunapad ("Operaciju Vaganj 95") kako bi povratili Grahovo. Prema originalnom brijunskom planu od 31. srpnja, Gotovinine snage trebale su imati samo ulogu varke. Međutim, 3. kolovoza 1995. general Gotovina od predsjednika Tuđmana traži i dobiva odobrenje za potpunu promjenu plana: umjesto sporedne uloge, 4. i 7. gardijska brigada pokreću izravan, silovit udar prema Kninu; udar nije išao očekivanim cestovnim pravcima, nego preko masiva planine Dinare (pravac Crvena zemlja) – terena na kojem srpska vojska uopće nije očekivala tenkove i tešku mehanizaciju; srpske obavještajne službe bile su potpuno iznenađene. General Mrkšić je na suđenju u Haagu sam potvrdio da ih je Gotovinin napad s Dinare zatekao nespremne jer su sve snage usmjerili na obranu sjevernih sektora. Značaj sela Otrić i zapovijed o evakuaciji (4. kolovoza) Prvog dana Oluje (4. kolovoza) srpske obrambene linije na većini bojišta pružale su jak otpor. Međutim, proboj HV-a s Dinare i napredovanje Specijalne policije RH preko Velebita stvorili su neposrednu opasnost: spajanje hrvatskih snaga kod sela Otrić. Pad Otrića značio bi potpuno zatvaranje obruča i okruženje cjelokupne vojske i stanovništva u južnom dijelu "Krajine". Suočeni s prijetnjom okruženja, srpski čelnici donose ključne odluke: 16:30 sati: Milan Martić, Mile Mrkšić i Milan Babić telefonski dogovaraju izvlačenje civila. 17:10 sati: Milan Martić službeno potpisuje Naredbu o evakuaciji civilnog stanovništva iz općina Knin, Benkovac, Obrovac, Drniš i Gračac. 18:00 sati: predstavnici srpske vojske sastaju se s UN-om i traže gorivo za prijevoz oko 32.000 ljudi prema Bosni i Hercegovini. Navečer, 4. kolovoza: naredba o evakuaciji emitira se na lokalnom radiju. Čim su vojnici na bojišnici doznali da im se obitelji evakuiraju, napustili su obrambene položaje kako bi pomogli svojim obiteljima u povlačenju. To je dovelo do potpunog kolapsa srpske obrane i raspada zapovjednog lanca, pa je Hrvatska vojska već 5. kolovoza u 9:45 sati ušla u prazan Knin. Što kažu dokumenti, a što Milošević? Mišetić ističe i tajni zapisnik sa sjednice Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije od 14. kolovoza 1995., na kojoj je Slobodan Milošević osobno optužio krajiško vodstvo za rasulo: "Pitanje je tko je zapravo donio odluku da rukovodstvo Krajine napusti Krajinu? Odluka je donesena koja je izazvala egzodus... Pobjegli su kao zečevi, a imali su sve uvjete da se brane!" Sažetak činjenica: 1. Hrvatska vojska nije upotrijebila silu kako bi protjerala srpsko stanovništvo niti je granatiranje Knina uzrokovao paniku (UN je na cjelodnevnim izvješćima potvrdio da u samom gradu nije bilo poginulih civila od topništva). 2. Odluku o masovnoj evakuaciji donijelo je vlastito srpsko političko i vojno vodstvo (Martić i Mrkšić) zbog straha od vojnog okruženja kod Otrića. 3. Brza i briljantna vojna taktička izmjena generala Gotovine na Dinari potpuno je izbacila iz stroja pripremljene planove srpske vojske i odlučila tijek operacije Oluja.
    Like
    Angry
    5
    0 Commenti 0 condivisioni 243 Views 6
  • [Policijski službenik PP Sisak uspješno gradi policijsku i sportsku karijeru]

    Policijski službenik Patrik zaposlen je u Policijskoj postaji Sisak od 1. listopada 2024. godine, kada je započeo rad kao vježbenik temeljne policije, a 27. lipnja 2025. godine uspješno je položio državni ispit.

    Član je Kickboxing kluba Moslavac od 2021. godine te je tijekom posljednjih nekoliko godina ostvario zapažene rezultate na državnim i međunarodnim natjecanjima.

    Među njegovim najznačajnijim rezultatima izdvajaju se naslov pobjednika WAKO European Cup - Serbia Opena u Beogradu, zlatne medalje osvojene na WAKO European Grand Prixu u Sarajevu, srebrna medalja na prestižnom Italian World Cupu 2025., višestruki naslovi državnog prvaka Hrvatske te brojna odličja s međunarodnih turnira Croatia Open, Moslavac Open i Karlovac Open.

    Vrhunac dosadašnje sportske karijere ostvario je nastupom za Hrvatsku kickboxing reprezentaciju na Svjetskom prvenstvu u Abu Dhabiju, gdje je osvojio odlično 5. mjesto u disciplini Light Contact u kategoriji do 69 kilograma.

    Iza svih ostvarenih rezultata stoje brojni treninzi, odricanja i velika ljubav prema sportu, ali i želja za policijskim pozivom koju je imao još od djetinjstva.

    „Želja da postanem policajac postoji još od malih nogu. Drago mi je što danas mogu raditi posao koji sam oduvijek želio, a istovremeno se i dalje baviti sportom“, kaže Patrik. Ističe kako su sport i policijski poziv međusobno vrlo povezani. „Sport me svakodnevno uči disciplini, odgovornosti i ustrajnosti. Razvija tjelesnu spremu, ali i sposobnost brzog razmišljanja i donošenja odluka u različitim situacijama. Upravo su to osobine koje su iznimno važne i u policijskom poslu, zbog čega vjerujem da sport uvelike doprinosi kvalitetnom obavljanju policijske službe“- rekao je Patrik.

    Njegovi rezultati primjer su mladima da se uz jasne ciljeve, trud i odricanje mogu ostvariti zapaženi uspjesi na više područja života.

    Policijska uprava sisačko-moslavačka s ponosom ističe uspjehe svojih policijskih službenika koji svojim radom i zalaganjem predstavljaju policiju u najboljem svjetlu te promiču važnost sporta, zdravog načina života i profesionalnosti.

    Izvor: PU sisačko-moslavačka
    [Policijski službenik PP Sisak uspješno gradi policijsku i sportsku karijeru] Policijski službenik Patrik zaposlen je u Policijskoj postaji Sisak od 1. listopada 2024. godine, kada je započeo rad kao vježbenik temeljne policije, a 27. lipnja 2025. godine uspješno je položio državni ispit. Član je Kickboxing kluba Moslavac od 2021. godine te je tijekom posljednjih nekoliko godina ostvario zapažene rezultate na državnim i međunarodnim natjecanjima. Među njegovim najznačajnijim rezultatima izdvajaju se naslov pobjednika WAKO European Cup - Serbia Opena u Beogradu, zlatne medalje osvojene na WAKO European Grand Prixu u Sarajevu, srebrna medalja na prestižnom Italian World Cupu 2025., višestruki naslovi državnog prvaka Hrvatske te brojna odličja s međunarodnih turnira Croatia Open, Moslavac Open i Karlovac Open. Vrhunac dosadašnje sportske karijere ostvario je nastupom za Hrvatsku kickboxing reprezentaciju na Svjetskom prvenstvu u Abu Dhabiju, gdje je osvojio odlično 5. mjesto u disciplini Light Contact u kategoriji do 69 kilograma. Iza svih ostvarenih rezultata stoje brojni treninzi, odricanja i velika ljubav prema sportu, ali i želja za policijskim pozivom koju je imao još od djetinjstva. „Želja da postanem policajac postoji još od malih nogu. Drago mi je što danas mogu raditi posao koji sam oduvijek želio, a istovremeno se i dalje baviti sportom“, kaže Patrik. Ističe kako su sport i policijski poziv međusobno vrlo povezani. „Sport me svakodnevno uči disciplini, odgovornosti i ustrajnosti. Razvija tjelesnu spremu, ali i sposobnost brzog razmišljanja i donošenja odluka u različitim situacijama. Upravo su to osobine koje su iznimno važne i u policijskom poslu, zbog čega vjerujem da sport uvelike doprinosi kvalitetnom obavljanju policijske službe“- rekao je Patrik. Njegovi rezultati primjer su mladima da se uz jasne ciljeve, trud i odricanje mogu ostvariti zapaženi uspjesi na više područja života. Policijska uprava sisačko-moslavačka s ponosom ističe uspjehe svojih policijskih službenika koji svojim radom i zalaganjem predstavljaju policiju u najboljem svjetlu te promiču važnost sporta, zdravog načina života i profesionalnosti. Izvor: PU sisačko-moslavačka
    Like
    2
    0 Commenti 0 condivisioni 116 Views
  • Ovaj proglas od 4. kolovoza 1995. ponavljat ću svaki dan kako više ne bi niti jedan zlonamjernik mogao tvrditi da ga nije bilo.

    Proglas Predsjednika Republike Hrvatske Dr. Franje Tuđmana


    Hrvatskim građanima srpske nacionalnosti s okupiranih područja Knina, Gračaca, Lapca, Korenice, Slunja, Gline, Dvora i Petrinje


    Budući da su propali svi pokušaji, pa i jučerašnji pregovori u Ženevi, i hrvatskih vlasti i međunarodne zajednice za mirnu reintegraciju hrvatskih okupiranih krajeva;


    Budući da začetnici pobune u Hrvatskoj, Martić i dr., umjesto da se odazovu pozivu za mirnu reintegraciju, nastavljaju rat protiv hrvatske države, i zajedno sa kolovođama pobune u Bosni, Karadžićem i dr. kuju nove osvajačke planove za zajedničko osvajanje zaštićene zone Bihać, što Hrvatska ne može dopustiti;


    Budući da hrvatski i bosanski Srbi ne samo da sprečavaju povratak prognanika već i nastavljaju s progonom nesrpskog stanovništva;


    Budući da srpski ekstremisti, od samih početaka pobune pa i sada, prizivlju u pomoć ostatke talijanskog fašizma, nudeći podjelu hrvatskog teritorija između talijanskog i srpskog imperijalizma;


    Budući da razularene paravojne srpske postrojbe, i dalje vrše terorističke napadaje na civilno pučanstvo od Slavonije do Dalmacije, granatiraju hrvatska područja i gradove Otočac, Gospić, Karlovac, pa i za vrijeme dok u Ženevi s hrvatskom delegacijom vode političke razgovore o mirnoj reintegraciji, ponovno bombardiraju i područje Dubrovnika gdje su pale nove ljudske žrtve;


    I budući da su svi pokušaji, hrvatske države i međunarodne zajednice, da pobunom otuđeni dijelovi hrvatskoj teritorija budu na miran način vraćeni pod hrvatski suverenitet bili odbačeni i izigrani, hrvatska je država prinuđena da poduzme vojno-redarstvene korake za ponovno uključivanje navedenih okupiranih područja u svoj ustavno-pravni poredak.


    Prisiljeni smo na takvu odluku da bismo, nakon četiri godine uzaludnog pregovaranja stali na kraj daljem izigravanju hrvatske i međunarodne javnosti i da bismo osigurali početak vraćanja prognanika na njihova ognjišta.


    Stoga u ime demokratske vlasti Hrvatske:


    Pozivam pripadnike srpskih paravojnih postrojbi, koji su svojevoljno ili prisilno mobilizirani u paravojne srpske postrojbe, da predaju oružje hrvatskih vlastima, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema važećim hrvatskih zakonima.


    Pozivam inicijatore pobune da shvate uzaludnost svoga pothvata i njegovu štetnost za srpsku zajednicu u Hrvatskoj, ako ustraju u pobuni, da se predaju hrvatskih vlastima i prihvate oprost ili pravično suđenje za svoje prijestupe.


    Pozivam hrvatske građane srpske nacionalnosti, koji nisu aktivno sudjelovali u pobuni, da ostanu kod svojih kuća, i bez bojazni za svoj život i svoju imovinu, dočekaju hrvatsku vlast, uz jamstvo da će im se dati sva građanska prava, i omogućiti izbori za lokalnu samoupravu prema hrvatskom Ustavu u Ustavnom zakonu uz prisutnost međunarodnih promatrača.


    Pozivam predstavnike Srbije i Crne Gore (i njihove SR Jugoslavije) da prestanu podupirati ekstremiste s okupiranih hrvatskih područja, što se očitovalo i na jučerašnjim ženevskim pregovorima na kojima je sudjelovao i jugoslavenski otpravnik poslova kad su hrvatski Srbi odbili prihvatiti mirnu reintegraciju okupiranih područja. To bi bio prvi korak prema općem rješenju hrvatsko-srpskih odnosa na čitavom interesnom prostoru dva susjedna naroda, odnosno normalizacije odnosa na osnovama međusobnog priznanja.


    Odlučni smo da prekinemo patnje i neizvjesnost hrvatskih prognanika s okupiranih područja, a da hrvatskim Srbima zajamčimo ljudska i etnička prava u ustavno-pravnom poretku demokratske Hrvatske.


    Zagreb, 4. kolovoza 1995.


    Predsjednik Republike Hrvatske


    dr. Franjo Tuđman
    Ovaj proglas od 4. kolovoza 1995. ponavljat ću svaki dan kako više ne bi niti jedan zlonamjernik mogao tvrditi da ga nije bilo. Proglas Predsjednika Republike Hrvatske Dr. Franje Tuđmana Hrvatskim građanima srpske nacionalnosti s okupiranih područja Knina, Gračaca, Lapca, Korenice, Slunja, Gline, Dvora i Petrinje Budući da su propali svi pokušaji, pa i jučerašnji pregovori u Ženevi, i hrvatskih vlasti i međunarodne zajednice za mirnu reintegraciju hrvatskih okupiranih krajeva; Budući da začetnici pobune u Hrvatskoj, Martić i dr., umjesto da se odazovu pozivu za mirnu reintegraciju, nastavljaju rat protiv hrvatske države, i zajedno sa kolovođama pobune u Bosni, Karadžićem i dr. kuju nove osvajačke planove za zajedničko osvajanje zaštićene zone Bihać, što Hrvatska ne može dopustiti; Budući da hrvatski i bosanski Srbi ne samo da sprečavaju povratak prognanika već i nastavljaju s progonom nesrpskog stanovništva; Budući da srpski ekstremisti, od samih početaka pobune pa i sada, prizivlju u pomoć ostatke talijanskog fašizma, nudeći podjelu hrvatskog teritorija između talijanskog i srpskog imperijalizma; Budući da razularene paravojne srpske postrojbe, i dalje vrše terorističke napadaje na civilno pučanstvo od Slavonije do Dalmacije, granatiraju hrvatska područja i gradove Otočac, Gospić, Karlovac, pa i za vrijeme dok u Ženevi s hrvatskom delegacijom vode političke razgovore o mirnoj reintegraciji, ponovno bombardiraju i područje Dubrovnika gdje su pale nove ljudske žrtve; I budući da su svi pokušaji, hrvatske države i međunarodne zajednice, da pobunom otuđeni dijelovi hrvatskoj teritorija budu na miran način vraćeni pod hrvatski suverenitet bili odbačeni i izigrani, hrvatska je država prinuđena da poduzme vojno-redarstvene korake za ponovno uključivanje navedenih okupiranih područja u svoj ustavno-pravni poredak. Prisiljeni smo na takvu odluku da bismo, nakon četiri godine uzaludnog pregovaranja stali na kraj daljem izigravanju hrvatske i međunarodne javnosti i da bismo osigurali početak vraćanja prognanika na njihova ognjišta. Stoga u ime demokratske vlasti Hrvatske: Pozivam pripadnike srpskih paravojnih postrojbi, koji su svojevoljno ili prisilno mobilizirani u paravojne srpske postrojbe, da predaju oružje hrvatskih vlastima, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema važećim hrvatskih zakonima. Pozivam inicijatore pobune da shvate uzaludnost svoga pothvata i njegovu štetnost za srpsku zajednicu u Hrvatskoj, ako ustraju u pobuni, da se predaju hrvatskih vlastima i prihvate oprost ili pravično suđenje za svoje prijestupe. Pozivam hrvatske građane srpske nacionalnosti, koji nisu aktivno sudjelovali u pobuni, da ostanu kod svojih kuća, i bez bojazni za svoj život i svoju imovinu, dočekaju hrvatsku vlast, uz jamstvo da će im se dati sva građanska prava, i omogućiti izbori za lokalnu samoupravu prema hrvatskom Ustavu u Ustavnom zakonu uz prisutnost međunarodnih promatrača. Pozivam predstavnike Srbije i Crne Gore (i njihove SR Jugoslavije) da prestanu podupirati ekstremiste s okupiranih hrvatskih područja, što se očitovalo i na jučerašnjim ženevskim pregovorima na kojima je sudjelovao i jugoslavenski otpravnik poslova kad su hrvatski Srbi odbili prihvatiti mirnu reintegraciju okupiranih područja. To bi bio prvi korak prema općem rješenju hrvatsko-srpskih odnosa na čitavom interesnom prostoru dva susjedna naroda, odnosno normalizacije odnosa na osnovama međusobnog priznanja. Odlučni smo da prekinemo patnje i neizvjesnost hrvatskih prognanika s okupiranih područja, a da hrvatskim Srbima zajamčimo ljudska i etnička prava u ustavno-pravnom poretku demokratske Hrvatske. Zagreb, 4. kolovoza 1995. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman
    Like
    1
    0 Commenti 0 condivisioni 497 Views
  • 🇭🇷 Hrvatski branitelji imaju prava na ukop uz vojnu počast.

    Znate li što sve država pokriva za ukop hrvatskih branitelja? Pogledajte video i saznajte više.
    🇭🇷 Hrvatski branitelji imaju prava na ukop uz vojnu počast. Znate li što sve država pokriva za ukop hrvatskih branitelja? Pogledajte video i saznajte više.
    Love
    1
    0 Commenti 0 condivisioni 130 Views 1
  • SPAR, OVO NIJE SNIŽENJE OD 50% I TO JE KAŽNJIVO!
    Dok nam svakodnevno govore o borbi protiv inflacije i zaštiti potrošača, na policama naših trgovačkih lanaca i dalje prolaze trikovi s cijenama koji izravno vrijeđaju inteligenciju kupaca.

    Najnoviji primjer iz poslovnice Spar u Puli plastično pokazuje kako se zakonske obveze pretvaraju u sivu zonu za obmanjivanje kupaca.
    Naime, na pakiranju šampinjona pred istek roka trajanja uočljivo je nalijepljena oznaka "-50%". Svaki prosječan kupac u tom trenutku očekuje da će proizvod platiti upola manje od njegove stvarne vrijednosti. Pogled na samu deklaraciju otkriva potpunu matematičku besmislicu: istaknuta cijena s popustom iznosi 0,99 €, a zakonski obvezna najniža cijena u zadnjih 30 dana iznosi 1,39 €.

    Ako pokušate izračunati obećanih 50 % popusta od jedine referentne cijene na etiketi (1,39 €), matematički rezultat bi morao biti 0,70 €. Umjesto toga, trgovac nam proizvod prodaje za 0,99 €, potajno računajući popust od neke stare "pune" cijene od 1,98 € koja se na samoj naljepnici uopće ne nalazi!

    EUROPSKI SUD JE OVAKVU PRAKSU VEĆ PROGLASIO NEZAKONITOM

    Ovo nije samo pitanje loše matematike na pulskim policama, već izravno kršenje pravila koja vrijede u cijeloj Europskoj uniji. Europski sud pravde u rujnu 2024. godine donio je ključnu presudu u slučaju protiv njemačkog trgovačkog lanca Aldi Süd. Njemačka udruga potrošača tužila je Aldi jer je u letcima prikazivao lažne postotke popusta za voće, računajući ih od fiktivno povišenih cijena, dok je najniža cijena u zadnjih 30 dana bila znatno niža.

    Ova je presuda postala povijesna prekretnica za prava potrošača iz tri ključna razloga koja izravno objašnjavaju zašto je slučaj iz Pule nezakonit:

    KRAJ "UMJETNOM" DIZANJU CIJENA

    Prije ove presude, trgovci su masovno podizali cijenu nekog proizvoda na svega nekoliko dana (npr. na 1,98 €), a zatim bi ga stavili na akciju od "-50%" i prodavali po 0,99 €. Tvrdili su da je sve legalno jer je proizvod u jednom trenutku doista koštao toliko. Sud je tome stao na kraj i odredio da se svaki postotak smije računati isključivo od najniže cijene u zadnjih 30 dana.

    POSTOTAK VIŠE NIJE SAMO MARKETINŠKI "UKRAS"

    Trgovci su se na sudu branili da je istaknuti postotak (poput oznake -50% u Sparu) samo običan marketinški slogan kojim privlače pažnju, a da je kupcu ionako najvažnija konačna cijena u eurima. Europski sud je to glatko odbio. Presuđeno je da postotak popusta izravno utječe na odluku kupca i da izračun mora biti matematički točan u odnosu na najnižu cijenu u 30 dana. Ako matematika ne štima, to je automatski prekršaj i zavaravanje.

    ODLUKA JE OBVEZUJUĆA i ZA HRVATSKU

    Odluke Europskog suda pravde nisu tek puko mišljenje – one su pravno obvezujuće za sve sudove i inspekcije u svim država članicama. To znači da Državni inspektorat ne mora čekati nova tumačenja naših zakona, već može kazniti Spar upravo pozivajući se na ovu sudsku odluku.

    Trgovci u Hrvatskoj očito svjesno ignoriraju europsku sudsku praksu. Naljepnicom od "-50%" privlače kupce u pulskom Sparu na hitnu kupovinu robe pred istek roka trajanja, dok im u stvarnosti daju znatno manji popust od onog koji agresivno oglašavaju na ambalaži.

    Vrijeme je da domaće institucije (inspektorat, sudovi…) počnu primjenjivati europske presude i stanu na kraj ovoj nepoštenoj poslovnoj praksi. Do tada – kupci, ne vjerujte crvenim naljepnicama, nego sami provjeravajte matematiku na svakoj etiketi! I prijavljujte to inspekciji.

    https://www.facebook.com/100066974921362/posts/1376763694566115/?mibextid=rS40aB7S9Ucbxw6v

    #Spar #cijene #deklaracija #akcije #nezakonitapraksa #EU #Hrvatska
    SPAR, OVO NIJE SNIŽENJE OD 50% I TO JE KAŽNJIVO! Dok nam svakodnevno govore o borbi protiv inflacije i zaštiti potrošača, na policama naših trgovačkih lanaca i dalje prolaze trikovi s cijenama koji izravno vrijeđaju inteligenciju kupaca. Najnoviji primjer iz poslovnice Spar u Puli plastično pokazuje kako se zakonske obveze pretvaraju u sivu zonu za obmanjivanje kupaca. Naime, na pakiranju šampinjona pred istek roka trajanja uočljivo je nalijepljena oznaka "-50%". Svaki prosječan kupac u tom trenutku očekuje da će proizvod platiti upola manje od njegove stvarne vrijednosti. Pogled na samu deklaraciju otkriva potpunu matematičku besmislicu: istaknuta cijena s popustom iznosi 0,99 €, a zakonski obvezna najniža cijena u zadnjih 30 dana iznosi 1,39 €. Ako pokušate izračunati obećanih 50 % popusta od jedine referentne cijene na etiketi (1,39 €), matematički rezultat bi morao biti 0,70 €. Umjesto toga, trgovac nam proizvod prodaje za 0,99 €, potajno računajući popust od neke stare "pune" cijene od 1,98 € koja se na samoj naljepnici uopće ne nalazi! EUROPSKI SUD JE OVAKVU PRAKSU VEĆ PROGLASIO NEZAKONITOM Ovo nije samo pitanje loše matematike na pulskim policama, već izravno kršenje pravila koja vrijede u cijeloj Europskoj uniji. Europski sud pravde u rujnu 2024. godine donio je ključnu presudu u slučaju protiv njemačkog trgovačkog lanca Aldi Süd. Njemačka udruga potrošača tužila je Aldi jer je u letcima prikazivao lažne postotke popusta za voće, računajući ih od fiktivno povišenih cijena, dok je najniža cijena u zadnjih 30 dana bila znatno niža. Ova je presuda postala povijesna prekretnica za prava potrošača iz tri ključna razloga koja izravno objašnjavaju zašto je slučaj iz Pule nezakonit: KRAJ "UMJETNOM" DIZANJU CIJENA Prije ove presude, trgovci su masovno podizali cijenu nekog proizvoda na svega nekoliko dana (npr. na 1,98 €), a zatim bi ga stavili na akciju od "-50%" i prodavali po 0,99 €. Tvrdili su da je sve legalno jer je proizvod u jednom trenutku doista koštao toliko. Sud je tome stao na kraj i odredio da se svaki postotak smije računati isključivo od najniže cijene u zadnjih 30 dana. POSTOTAK VIŠE NIJE SAMO MARKETINŠKI "UKRAS" Trgovci su se na sudu branili da je istaknuti postotak (poput oznake -50% u Sparu) samo običan marketinški slogan kojim privlače pažnju, a da je kupcu ionako najvažnija konačna cijena u eurima. Europski sud je to glatko odbio. Presuđeno je da postotak popusta izravno utječe na odluku kupca i da izračun mora biti matematički točan u odnosu na najnižu cijenu u 30 dana. Ako matematika ne štima, to je automatski prekršaj i zavaravanje. ODLUKA JE OBVEZUJUĆA i ZA HRVATSKU Odluke Europskog suda pravde nisu tek puko mišljenje – one su pravno obvezujuće za sve sudove i inspekcije u svim država članicama. To znači da Državni inspektorat ne mora čekati nova tumačenja naših zakona, već može kazniti Spar upravo pozivajući se na ovu sudsku odluku. Trgovci u Hrvatskoj očito svjesno ignoriraju europsku sudsku praksu. Naljepnicom od "-50%" privlače kupce u pulskom Sparu na hitnu kupovinu robe pred istek roka trajanja, dok im u stvarnosti daju znatno manji popust od onog koji agresivno oglašavaju na ambalaži. Vrijeme je da domaće institucije (inspektorat, sudovi…) počnu primjenjivati europske presude i stanu na kraj ovoj nepoštenoj poslovnoj praksi. Do tada – kupci, ne vjerujte crvenim naljepnicama, nego sami provjeravajte matematiku na svakoj etiketi! I prijavljujte to inspekciji. https://www.facebook.com/100066974921362/posts/1376763694566115/?mibextid=rS40aB7S9Ucbxw6v #Spar #cijene #deklaracija #akcije #nezakonitapraksa #EU #Hrvatska
    Angry
    1
    0 Commenti 0 condivisioni 836 Views
  • Trump je u utorak naveče gostovao na Fox Newsu i prijetio Iranu ratnim zločinima. "𝘚𝘳𝘶š𝘪𝘵 ć𝘦𝘮𝘰 𝘴𝘷𝘦 𝘯𝘫𝘪𝘩𝘰𝘷𝘦 𝘦𝘭𝘦𝘬𝘵𝘳𝘢𝘯𝘦," rekao je o Iranu. "𝘚𝘳𝘶š𝘪𝘵 ć𝘦𝘮𝘰 𝘴𝘷𝘦 𝘯𝘫𝘪𝘩𝘰𝘷𝘦 𝘮𝘰𝘴𝘵𝘰𝘷𝘦 𝘰𝘴𝘪𝘮 𝘢𝘬𝘰 𝘯𝘦 𝘴𝘫𝘦𝘥𝘯𝘶 𝘻𝘢 𝘱𝘳𝘦𝘨𝘰𝘷𝘢𝘳𝘢č𝘬𝘪 𝘴𝘵𝘰 𝘪 𝘯𝘦 𝘱𝘳𝘦𝘨𝘰𝘷𝘢𝘳𝘢𝘫𝘶."

    Ne vojne baze. Ne raketne lokacije. Elektrane. Mostove.

    Stvari koje održavaju inkubator i aparat za dijalizu u radu te vodenu pumpu u pokretu.

    Spomenuo je i dio o tihoj iznudi. Američki pregovarači su navodno rekli Teheranu da je bolje da sklope dogovor "𝘪𝘭𝘪 𝘪𝘮 𝘯𝘦ć𝘦 𝘯𝘪š𝘵𝘢 𝘰𝘴𝘵𝘢𝘵𝘪".

    Evo šta se niko u toj emisiji nije potrudio spomenuti. Bombardovanje iranske mreže gotovo ništa ne čini iranskoj vojsci. Analitičari Atlantskog vijeća otkrili su da iranska vojska jedva da dotiče nacionalni elektroenergetski sistem, umjesto toga radeći na dizel i mlazno gorivo, tako da bi napadi na elektrane uništili civilnu infrastrukturu, a malo bi uticali na degradaciju oružanih snaga.

    Dakle, bombe promašuju vojnike i padaju na bake. To nije greška u planu. To JESTE plan. Patnja je prednost.

    Energetski analitičari su za AFP rekli da udar na elektranu destabilizuje mrežu do postepenih nestanaka struje, da bi bolnice zavisile od dizel generatora koji zahtijevaju stalno punjenje, a da tornjevi mobilne telefonije rade na baterije koje traju dva do četiri sata.

    Dva sata. Tada zemlja od 90 miliona ljudi ne može pozvati hitnu pomoć.

    Zakon o ovome nije dvosmislen i nije nov. Kada je Trump iznio istu prijetnju u aprilu, šef UN-a za ljudska prava Volker Türk je odgovorio da je namjerno napadanje civila i civilne infrastrukture ratni zločin prema međunarodnom pravu. Ženevske konvencije iz 1949. zabranjuju napade na mjesta bitna za civilni život.

    Više od 100 američkih stručnjaka za međunarodno pravo, uključujući bivše generalne sudije, potpisalo je pismo u kojem upozoravaju da rat možda već uključuje ratne zločine, navodeći podatke iranskog Crvenog polumjeseca o 498 pogođenih škola i 236 zdravstvenih ustanova.

    U istom pismu se navodi da je Pentagon pod Hegsethom smijenio vrhunske vojne pravnike vojske, mornarice i vazduhoplovstva, uništavajući interni nadzor izgrađen da zaustavi upravo to.

    A čovjek koji je pobijedio u okončanju vječnih ratova?

    New York Times izvještava da odbija isključiti kopnenu invaziju. Predavač na Univerzitetu St. Gallen rekao je za CNBC da je Trump započeo ovaj rat bez cilja i da je sada zaglavljen u haosu koji je sam stvorio, bez ikakvog izlaza koji bi mu spasio obraz, upozoravajući da bi se to moglo pretvoriti u upravo onu vrstu vječnog rata koji je obećao da će okončati.

    Izvor: TheOther98%
    Prenosi: We The People
    Trump je u utorak naveče gostovao na Fox Newsu i prijetio Iranu ratnim zločinima. "𝘚𝘳𝘶š𝘪𝘵 ć𝘦𝘮𝘰 𝘴𝘷𝘦 𝘯𝘫𝘪𝘩𝘰𝘷𝘦 𝘦𝘭𝘦𝘬𝘵𝘳𝘢𝘯𝘦," rekao je o Iranu. "𝘚𝘳𝘶š𝘪𝘵 ć𝘦𝘮𝘰 𝘴𝘷𝘦 𝘯𝘫𝘪𝘩𝘰𝘷𝘦 𝘮𝘰𝘴𝘵𝘰𝘷𝘦 𝘰𝘴𝘪𝘮 𝘢𝘬𝘰 𝘯𝘦 𝘴𝘫𝘦𝘥𝘯𝘶 𝘻𝘢 𝘱𝘳𝘦𝘨𝘰𝘷𝘢𝘳𝘢č𝘬𝘪 𝘴𝘵𝘰 𝘪 𝘯𝘦 𝘱𝘳𝘦𝘨𝘰𝘷𝘢𝘳𝘢𝘫𝘶." Ne vojne baze. Ne raketne lokacije. Elektrane. Mostove. Stvari koje održavaju inkubator i aparat za dijalizu u radu te vodenu pumpu u pokretu. Spomenuo je i dio o tihoj iznudi. Američki pregovarači su navodno rekli Teheranu da je bolje da sklope dogovor "𝘪𝘭𝘪 𝘪𝘮 𝘯𝘦ć𝘦 𝘯𝘪š𝘵𝘢 𝘰𝘴𝘵𝘢𝘵𝘪". Evo šta se niko u toj emisiji nije potrudio spomenuti. Bombardovanje iranske mreže gotovo ništa ne čini iranskoj vojsci. Analitičari Atlantskog vijeća otkrili su da iranska vojska jedva da dotiče nacionalni elektroenergetski sistem, umjesto toga radeći na dizel i mlazno gorivo, tako da bi napadi na elektrane uništili civilnu infrastrukturu, a malo bi uticali na degradaciju oružanih snaga. Dakle, bombe promašuju vojnike i padaju na bake. To nije greška u planu. To JESTE plan. Patnja je prednost. Energetski analitičari su za AFP rekli da udar na elektranu destabilizuje mrežu do postepenih nestanaka struje, da bi bolnice zavisile od dizel generatora koji zahtijevaju stalno punjenje, a da tornjevi mobilne telefonije rade na baterije koje traju dva do četiri sata. Dva sata. Tada zemlja od 90 miliona ljudi ne može pozvati hitnu pomoć. Zakon o ovome nije dvosmislen i nije nov. Kada je Trump iznio istu prijetnju u aprilu, šef UN-a za ljudska prava Volker Türk je odgovorio da je namjerno napadanje civila i civilne infrastrukture ratni zločin prema međunarodnom pravu. Ženevske konvencije iz 1949. zabranjuju napade na mjesta bitna za civilni život. Više od 100 američkih stručnjaka za međunarodno pravo, uključujući bivše generalne sudije, potpisalo je pismo u kojem upozoravaju da rat možda već uključuje ratne zločine, navodeći podatke iranskog Crvenog polumjeseca o 498 pogođenih škola i 236 zdravstvenih ustanova. U istom pismu se navodi da je Pentagon pod Hegsethom smijenio vrhunske vojne pravnike vojske, mornarice i vazduhoplovstva, uništavajući interni nadzor izgrađen da zaustavi upravo to. A čovjek koji je pobijedio u okončanju vječnih ratova? New York Times izvještava da odbija isključiti kopnenu invaziju. Predavač na Univerzitetu St. Gallen rekao je za CNBC da je Trump započeo ovaj rat bez cilja i da je sada zaglavljen u haosu koji je sam stvorio, bez ikakvog izlaza koji bi mu spasio obraz, upozoravajući da bi se to moglo pretvoriti u upravo onu vrstu vječnog rata koji je obećao da će okončati. Izvor: TheOther98% Prenosi: We The People
    Angry
    1
    0 Commenti 0 condivisioni 551 Views
  • Ovu je izjavu izrekla švedska političarka Beatrice Timgren tijekom obraćanja u Europskom parlamentu, govoreći o integraciji, zaštiti prava žena i europskim vrijednostima.


    Timgren je pritom naglasila kako smatra da u Europi nema mjesta šerijatskom pravu te da europske države trebaju štititi vlastiti pravni poredak i temeljne slobode.


    Izjava je izazvala brojne reakcije – jedni je vide kao obranu europskih vrijednosti i sekularnog pravnog sustava, dok drugi smatraju da je riječ o preoštrenom pristupu prema islamu i muslimanima.


    Što vi mislite?
    Treba li Europa jasno poručiti da šerijatskom pravu nema mjesta u europskim državama ili smatrate da su ovakve izjave nepotrebno polarizirajuće?
    Ovu je izjavu izrekla švedska političarka Beatrice Timgren tijekom obraćanja u Europskom parlamentu, govoreći o integraciji, zaštiti prava žena i europskim vrijednostima. Timgren je pritom naglasila kako smatra da u Europi nema mjesta šerijatskom pravu te da europske države trebaju štititi vlastiti pravni poredak i temeljne slobode. Izjava je izazvala brojne reakcije – jedni je vide kao obranu europskih vrijednosti i sekularnog pravnog sustava, dok drugi smatraju da je riječ o preoštrenom pristupu prema islamu i muslimanima. Što vi mislite? Treba li Europa jasno poručiti da šerijatskom pravu nema mjesta u europskim državama ili smatrate da su ovakve izjave nepotrebno polarizirajuće?
    0 Commenti 0 condivisioni 445 Views
  • Policijski službenici utvrđuju okolnosti događaja i tragaju za počiniteljem, a Policijska uprava sisačko-moslavačka poziva građane na oprez.
    Policijski službenici utvrđuju okolnosti događaja i tragaju za počiniteljem, a Policijska uprava sisačko-moslavačka poziva građane na oprez.
    0 Commenti 0 condivisioni 176 Views
  • Svi znamo za naše pravo pristupa svojim osobnim podacima iz članka 15. GDPR-a i da pri tom moramo dobiti sve relevantne informacije KOJE naše osobne podatke KAKO i U KOJU svrhu s KOJIM pravnim temeljem obrađuje neki voditelj obrade, s KIM ih dijeli, odakle mu, KAKO dugo ih zadržava i KOJA su nam ostala prava iz GDPR-a.

    Pri tom imamo pravo dobiti i kopiju naših osobnih podataka.

    No, u članku 15. stavku 4. navedena je iznimka od prava na dobivanje kopije, ako bi se njenim davanjem negativno utjecalo na "prava i slobode drugih".

    Jedna od situacija kad je takva iznimka primjenjiva je slučaj davanja kopije snimke videonadzora, kad bi voditelj obrade morao zamutiti, odnosno, zamagliti ili zablurati druge osobe na snimci na kojoj se treba prikazati samo osobu koja traži pristup svojim osobnim podacima, odnosno, toj snimci.

    No, definicija iznimke radi sprječavanja negativnog utjecaja na prava i slobode drugih ima i širi spektar "primjene".

    Slučaj iz Njemačke nam daje takav primjer.

    Fizička osoba polagala je ispit iz znanja stranog jezika i pala je na istome.

    Pozvala se na svoje pravo na pristup osobnim podacima i pravo na dobivanje kopije osobnih podataka prema članku 15. stavku 3. GDPR-a, što je organizacija koja organizira takve testove odbila.

    Ponudili su fizičkoj osobi da može ostvariti osobni uvid u svoj test, s obzirom da samo manji dio testa sadrži osobne podatke fizičke osobe i da bi se davanjem kopije cijelog testa ugrozila tajnost samog testa.

    Stvar je završila na lokalnom sudu u Frankfurtu, utvrdivši nedvosmisleno da svi odgovori fizičke osobe jesu njezini osobni podaci, ali sama testna pitanja to nisu.

    Istovremeno je sud odvagnuo čiji je interes jači između interesa fizičke osobe za pristupom vlastitim osobnim podacima i interesa organizacije za osiguranjem tajnosti samih pitanja u testu.

    S obzirom da su utvrdili da razvoj takvih jezičnih testova iziskuje složen proces uz ulaganje značajnih napora, a sami testovi koriste se u svrhu naturalizacije stranaca i izostanak tajnosti testova može uzrokovati da se takvi testovi proglase neprimjerenima za utvrđivanje jezičnih vještina, da bi se otkrivanjem kopije testnih pitanja ugrozila poduzetnička sloboda organizacije koja provodi testove.

    Stoga su dali za pravo organizaciji kao voditelju obrade da ima pravo odbiti dati kopiju testa temeljem članka 15. stavka 4. GDPR-a, a pri tom pravo na pristup osobnim podacima nije u cijelosti uskraćeno davanjem mogućnosti uvida fizičkoj osobi u njen primjerak testa.

    Više o slučaju:

    https://gdprhub.eu/index.php?title=AG_Frankfurt_am_Main_-_31_C_2043/22_(78)&mtc=today

    Image by pressfoto on Freepik

    #gdprcroatia
    Svi znamo za naše pravo pristupa svojim osobnim podacima iz članka 15. GDPR-a i da pri tom moramo dobiti sve relevantne informacije KOJE naše osobne podatke KAKO i U KOJU svrhu s KOJIM pravnim temeljem obrađuje neki voditelj obrade, s KIM ih dijeli, odakle mu, KAKO dugo ih zadržava i KOJA su nam ostala prava iz GDPR-a. Pri tom imamo pravo dobiti i kopiju naših osobnih podataka. No, u članku 15. stavku 4. navedena je iznimka od prava na dobivanje kopije, ako bi se njenim davanjem negativno utjecalo na "prava i slobode drugih". Jedna od situacija kad je takva iznimka primjenjiva je slučaj davanja kopije snimke videonadzora, kad bi voditelj obrade morao zamutiti, odnosno, zamagliti ili zablurati druge osobe na snimci na kojoj se treba prikazati samo osobu koja traži pristup svojim osobnim podacima, odnosno, toj snimci. No, definicija iznimke radi sprječavanja negativnog utjecaja na prava i slobode drugih ima i širi spektar "primjene". Slučaj iz Njemačke nam daje takav primjer. Fizička osoba polagala je ispit iz znanja stranog jezika i pala je na istome. Pozvala se na svoje pravo na pristup osobnim podacima i pravo na dobivanje kopije osobnih podataka prema članku 15. stavku 3. GDPR-a, što je organizacija koja organizira takve testove odbila. Ponudili su fizičkoj osobi da može ostvariti osobni uvid u svoj test, s obzirom da samo manji dio testa sadrži osobne podatke fizičke osobe i da bi se davanjem kopije cijelog testa ugrozila tajnost samog testa. Stvar je završila na lokalnom sudu u Frankfurtu, utvrdivši nedvosmisleno da svi odgovori fizičke osobe jesu njezini osobni podaci, ali sama testna pitanja to nisu. Istovremeno je sud odvagnuo čiji je interes jači između interesa fizičke osobe za pristupom vlastitim osobnim podacima i interesa organizacije za osiguranjem tajnosti samih pitanja u testu. S obzirom da su utvrdili da razvoj takvih jezičnih testova iziskuje složen proces uz ulaganje značajnih napora, a sami testovi koriste se u svrhu naturalizacije stranaca i izostanak tajnosti testova može uzrokovati da se takvi testovi proglase neprimjerenima za utvrđivanje jezičnih vještina, da bi se otkrivanjem kopije testnih pitanja ugrozila poduzetnička sloboda organizacije koja provodi testove. Stoga su dali za pravo organizaciji kao voditelju obrade da ima pravo odbiti dati kopiju testa temeljem članka 15. stavka 4. GDPR-a, a pri tom pravo na pristup osobnim podacima nije u cijelosti uskraćeno davanjem mogućnosti uvida fizičkoj osobi u njen primjerak testa. Više o slučaju: https://gdprhub.eu/index.php?title=AG_Frankfurt_am_Main_-_31_C_2043/22_(78)&mtc=today Image by pressfoto on Freepik #gdprcroatia
    0 Commenti 0 condivisioni 629 Views
  • O ŠOKANTNOJ PRAKSI NAPLATE HRT PRISTOJBI, NAKON SABORSKOG ODBORA ZA MEDIJE OČITOVAO SE I ODBOR ZA PRAVOSUĐE!
    Neprihvatljiva je praksa u kojoj se u službenim dopisima izbjegava navesti pravna osnova, točan iznos duga i vrijeme nastanka, čime se krše osnovna načela transparentnosti, zaštite potrošača, pravna sigurnost i povjerenje građana u institucije, te se građane izlaže neopravdanom financijskom pritisku i dovodi u zabludu, osobito kada je riječ o ranjivijim skupinama društva, poput osoba starije životne dobi, tvrdi Nikola Grmoja, predsjednik Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora.
    *****
    Nakon što su Pučka pravobraniteljica i Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) pokrenuli službene postupke povodom masovnog slanja opomena za RTV pristojbu, a saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije na čelu s predsjednikom Josipom Borićem najavio uvrštavanje ove teme na sjednicu u jesenskom zasjedanju, potrošačkoj platformi @haloinspektore stigao je i službeni odgovor predsjednika saborskog Odbora za pravosuđe, Nikole Grmoje.

    U cilju potpuno objektivnog i transparentnog informiranja javnosti, odgovor Odbora prenosimo integralno:

    „Nadležnost Odbora za pravosuđe kao radnog tijela Hrvatskoga sabora propisana je člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora i ista se odnosi na postupak donošenja zakona i drugih propisa u kojem Odbor ima prava i dužnosti matičnog radnog tijela, te Odbor nije nadležan utvrđivati činjenice, provjeravati zakonitost postupanja i odlučivanja nadležnih tijela ili utvrđivati osnovanost primjene zakonskih odredbi prilikom donošenja njihovih odluka“, piše u pojašnjenju dopisa, ali isto tako, kao predsjednik Odbora za pravosuđe, smatra:

    „...neprihvatljivom naplatu potraživanja za koja je nastupila apsolutna desetogodišnja zastara sukladno Zakonu o obveznim odnosima, te naglašava da naplata potraživanja mora biti transparentna, utemeljena na zakonu, uz poštivanje osnovnih načela koja propisuje Zakon o obveznim odnosima, osobito načela savjesnosti i poštenja, te zabrane zlouporabe prava.“
    Nikola Grmoja također smatra da je „neprihvatljiva praksa u kojoj se u službenim dopisima izbjegava navesti pravna osnova, točan iznos duga i vrijeme nastanka, čime se krše osnovna načela transparentnosti, zaštite potrošača, pravna sigurnost i povjerenje građana u institucije, te se građane izlaže neopravdanom financijskom pritisku i dovodi u zabludu, osobito kada je riječ o ranjivijim skupinama društva, poput osoba starije životne dobi.
    Vezano za tvrdnje građana kojima su na račune preko FINA-e provedene ovrhe za navodna dugovanja prema HRT-u starija od 10 godina, bez ranijeg zaprimanja rješenja o ovrsi, obavijesti od suda ili javnog bilježnika, smatra da se pri naplati dugovanja mora provoditi zakonom predviđena procedura, koja pretpostavlja zakonit način dostave kao i poštivanje prava na pravni lijek.
    Pitanje sazivanja sjednice Odbora odnosno održavanja zajedničke tematske sjednice s Odborom za informiranje, informatizaciju i medije na koju bi se pozvali predstavnici svih nadležnih mjerodavnih institucija razmotrit će se na početku jesenskog zasjedanja Hrvatskoga sabora.“

    I na kraju, kaže:

    „S obzirom na ozbiljne pritužbe o kršenju odredbi o dostavi i pravu na pravni lijek, zatražit će se očitovanje nadležnih tijela.“
    Za vašu informaciju: ovo nije kraj sage o skandaloznom postupanju pravne službe HRT-a i poznatih odvjetničkih ureda u svezi pokušaja naplate tisuća i tisuća navodno neplaćenih RTV pristojbi.

    🛑 VAŽNO UPOZORENJE GRAĐANIMA!
    Ako na svoju adresu dobijete opomenu pred ovrhu, ponudu za nagodbu ili slična pisma odvjetničkih ureda, NIPOŠTO IH NE ZOVITE TELEFONOM! U telefonskom razgovoru možete biti izigrani i navedeni na izjave koje se pravno tumače kao priznanje duga, čime se automatski prekida zastara. Umjesto poziva, odmah pošaljite službeni pismeni prigovor. Kompletnu i besplatnu pravnu šprancu tog dopisa donosimo vam u prvom komentaru ispod ove objave. Kopirajte je, ispunite i pošaljite isključivo preporučeno s povratnicom!

    Što kažete vi na ovo? Borite li se i vi makar prepiskom s odvjetničkim uredima koji vas pokušavaju reketariti navodnim dugovanjima u apsolutnoj zastari, dugovanjima preminulih osoba, opomenama i pozivima na nagodbu za vama nepoznate dugove? Podržavate li vi ovo što radimo u vaše ime i ime tisuća drugih građana? Jer dok drugi mediji imaju „zakon šutnje“ o tom gorućem pitanju Hrvatske, mi argumentirano, konstruktivno i profesionalno izvještavamo i pitamo: hoće li netko konačno zaustaviti ovu skandaloznu praksu koju provodi pravna služba HRT-a uz blagoslov ravnateljstva? Zašto se šuti i u nadležnim ministarstvima?

    👉 Špranca prigovora nalazi se u prvom komentaru ispod ove objave! (DIJELITE DALJE I ZAŠTITITE SVOJE BLIŽNJE!)

    P.S. Imamo insajderske informacije koje govore o prvim pokušajima pozadinskog pritiska i lobiranja na domaća regulatorna tijela (poput AZOP-a ili AZTN-a) kroz političke i poslovne veze kako bi njihova konačna očitovanja bila što blaža, a „Halo, inspektore“ ispao platforma koja je "podignula paniku bez razloga" i kompromitirala cijelu priču za „prazan balon“ i priča bez temelja! ŠTO VI KAŽETE NA TO?

    👉https://www.facebook.com/share/1ELZEMkF28/

    #Haloinspektore #Sabor #Grmoja #Odborzapravosuđe #HRT #pristojba #istina #potrošači #prava #zastara #GDPR
    O ŠOKANTNOJ PRAKSI NAPLATE HRT PRISTOJBI, NAKON SABORSKOG ODBORA ZA MEDIJE OČITOVAO SE I ODBOR ZA PRAVOSUĐE! Neprihvatljiva je praksa u kojoj se u službenim dopisima izbjegava navesti pravna osnova, točan iznos duga i vrijeme nastanka, čime se krše osnovna načela transparentnosti, zaštite potrošača, pravna sigurnost i povjerenje građana u institucije, te se građane izlaže neopravdanom financijskom pritisku i dovodi u zabludu, osobito kada je riječ o ranjivijim skupinama društva, poput osoba starije životne dobi, tvrdi Nikola Grmoja, predsjednik Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora. ***** Nakon što su Pučka pravobraniteljica i Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) pokrenuli službene postupke povodom masovnog slanja opomena za RTV pristojbu, a saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije na čelu s predsjednikom Josipom Borićem najavio uvrštavanje ove teme na sjednicu u jesenskom zasjedanju, potrošačkoj platformi @haloinspektore stigao je i službeni odgovor predsjednika saborskog Odbora za pravosuđe, Nikole Grmoje. U cilju potpuno objektivnog i transparentnog informiranja javnosti, odgovor Odbora prenosimo integralno: „Nadležnost Odbora za pravosuđe kao radnog tijela Hrvatskoga sabora propisana je člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora i ista se odnosi na postupak donošenja zakona i drugih propisa u kojem Odbor ima prava i dužnosti matičnog radnog tijela, te Odbor nije nadležan utvrđivati činjenice, provjeravati zakonitost postupanja i odlučivanja nadležnih tijela ili utvrđivati osnovanost primjene zakonskih odredbi prilikom donošenja njihovih odluka“, piše u pojašnjenju dopisa, ali isto tako, kao predsjednik Odbora za pravosuđe, smatra: „...neprihvatljivom naplatu potraživanja za koja je nastupila apsolutna desetogodišnja zastara sukladno Zakonu o obveznim odnosima, te naglašava da naplata potraživanja mora biti transparentna, utemeljena na zakonu, uz poštivanje osnovnih načela koja propisuje Zakon o obveznim odnosima, osobito načela savjesnosti i poštenja, te zabrane zlouporabe prava.“ Nikola Grmoja također smatra da je „neprihvatljiva praksa u kojoj se u službenim dopisima izbjegava navesti pravna osnova, točan iznos duga i vrijeme nastanka, čime se krše osnovna načela transparentnosti, zaštite potrošača, pravna sigurnost i povjerenje građana u institucije, te se građane izlaže neopravdanom financijskom pritisku i dovodi u zabludu, osobito kada je riječ o ranjivijim skupinama društva, poput osoba starije životne dobi. Vezano za tvrdnje građana kojima su na račune preko FINA-e provedene ovrhe za navodna dugovanja prema HRT-u starija od 10 godina, bez ranijeg zaprimanja rješenja o ovrsi, obavijesti od suda ili javnog bilježnika, smatra da se pri naplati dugovanja mora provoditi zakonom predviđena procedura, koja pretpostavlja zakonit način dostave kao i poštivanje prava na pravni lijek. Pitanje sazivanja sjednice Odbora odnosno održavanja zajedničke tematske sjednice s Odborom za informiranje, informatizaciju i medije na koju bi se pozvali predstavnici svih nadležnih mjerodavnih institucija razmotrit će se na početku jesenskog zasjedanja Hrvatskoga sabora.“ I na kraju, kaže: „S obzirom na ozbiljne pritužbe o kršenju odredbi o dostavi i pravu na pravni lijek, zatražit će se očitovanje nadležnih tijela.“ Za vašu informaciju: ovo nije kraj sage o skandaloznom postupanju pravne službe HRT-a i poznatih odvjetničkih ureda u svezi pokušaja naplate tisuća i tisuća navodno neplaćenih RTV pristojbi. 🛑 VAŽNO UPOZORENJE GRAĐANIMA! Ako na svoju adresu dobijete opomenu pred ovrhu, ponudu za nagodbu ili slična pisma odvjetničkih ureda, NIPOŠTO IH NE ZOVITE TELEFONOM! U telefonskom razgovoru možete biti izigrani i navedeni na izjave koje se pravno tumače kao priznanje duga, čime se automatski prekida zastara. Umjesto poziva, odmah pošaljite službeni pismeni prigovor. Kompletnu i besplatnu pravnu šprancu tog dopisa donosimo vam u prvom komentaru ispod ove objave. Kopirajte je, ispunite i pošaljite isključivo preporučeno s povratnicom! Što kažete vi na ovo? Borite li se i vi makar prepiskom s odvjetničkim uredima koji vas pokušavaju reketariti navodnim dugovanjima u apsolutnoj zastari, dugovanjima preminulih osoba, opomenama i pozivima na nagodbu za vama nepoznate dugove? Podržavate li vi ovo što radimo u vaše ime i ime tisuća drugih građana? Jer dok drugi mediji imaju „zakon šutnje“ o tom gorućem pitanju Hrvatske, mi argumentirano, konstruktivno i profesionalno izvještavamo i pitamo: hoće li netko konačno zaustaviti ovu skandaloznu praksu koju provodi pravna služba HRT-a uz blagoslov ravnateljstva? Zašto se šuti i u nadležnim ministarstvima? 👉 Špranca prigovora nalazi se u prvom komentaru ispod ove objave! (DIJELITE DALJE I ZAŠTITITE SVOJE BLIŽNJE!) P.S. Imamo insajderske informacije koje govore o prvim pokušajima pozadinskog pritiska i lobiranja na domaća regulatorna tijela (poput AZOP-a ili AZTN-a) kroz političke i poslovne veze kako bi njihova konačna očitovanja bila što blaža, a „Halo, inspektore“ ispao platforma koja je "podignula paniku bez razloga" i kompromitirala cijelu priču za „prazan balon“ i priča bez temelja! ŠTO VI KAŽETE NA TO? 👉https://www.facebook.com/share/1ELZEMkF28/ #Haloinspektore #Sabor #Grmoja #Odborzapravosuđe #HRT #pristojba #istina #potrošači #prava #zastara #GDPR
    Like
    Angry
    4
    1 Commenti 0 condivisioni 2K Views
Pagine in Evidenza
Virtuala FansOnly https://virtuala.site