NEVJEROJATNO: "SPAR" i "BONDUELLE" NAM "SERVIRAJU" KUKCE U AKCIJI !?! Svako malo imamo slučaj s proizvodima Bonduelle. Ili je u njemu "babin zub", odnosno kozoglav (u prvom komentaru imate link na tu objavu) ili imaju kamenčiće, ili konzerve graha koje nisu u cijelosti zatvorene pa se povlače diljem Europe. U Mađarskoj se povukla cikla zbog krhotina stakla u pakiranju. Baš kao i u Njemačkoj, godinu prije. Prije dva mjeseca Luksemburška uprava za veterinarstvo i hranu (ALVA) proglasila je narančasti stupanj uzbune zbog salate od kupusa marke Bonduelle zbog možebitne bakterije Listeria monocytogenes. Sada imamo novi slučaj, ovaj put iz splitskog Spara gdje pod akciju prodaju Bonduelle kukuruz šećerac s rokom trajanja do 31.8.2027. od 170 grama s hrpom - kukaca!?! "To je sigurno neki od razvojnih oblika kukaca...teško je ovako na prvi pogled reći ali sigurno da se radi o kukuruzu koji nije tijekom uzgoja zaštićen, možda čak i bio proizvodu. Rizici za veću manifestaciju nametnika kod bio proizvoda su veći. Jasno, tu je očito i nedostatak kontrole ulaznih sirovina, a tako i konačnog proizvoda. Također, vidi se nedostatak senzibiliteta proizvođača odnosno trgovca koji bi, kad već mijenja cijenu, skrenuo pogled na očiti problem s proizvodima. Kako bilo to je neispravan proizvod i nije smio biti u prodaji," komentirao je mr.sc. Marijan Katalenić, stručnjak za sigurnost i kvalitetu hrane. A potrošači s pravom pitaju: nije li ta "akcijska" prodaja upravo zbog toga i smišljena, zbog prodaje proizvoda koji ne bi smio biti na polici? Ako jeste, onda je to vrlo GNJUSNA podvala i proizvođača i trgovca. U takvim i sličnim slučajevima u svim civiliziranim zemljama gdje poštuju potrošače iste minute nakon ovakve objave bi se povukla cijela serija, ako ništa drugo iz preventivnih razloga. Ali ovo je Spar i ovo je Hrvatska. Zato će, očito, inspekcije imati što raditi... https://www.facebook.com/100066974921362/posts/1088488913393596/?mibextid=rS40aB7S9Ucbxw6v #Plodine #Split #Bonduelle #kukci

OPASNA PLIJESAN NA MLIJEČNIM DESERTIMA IZ "LIDLA" Plijesan prekriva Hrvatsku. U šest godina koliko postoji Halo, inspektore nismo doživjeli toliko prijava i pritužbi na pljesnive prehrambene proizvode. Svaki dan mogli bi objavljivati desetke priča. Danas ćemo (opet) o Lidlu. Onom iz Kutine . "Već sam više puta naišla na plijesan u proizvodima kupljenima u Lidlu i to sve unutar roka valjanosti. Poučena time uvijek pregledam cijeli proizvod prije nego ga dam svojoj djeci posebno kada se radi o mliječnom desertu ili proizvodu. Plijesan smo pronašli čak i u namazu od tune no to nisam slikala niti sam sačuvala račun pa bi takva vrsta reklamacije vjerojatno bila odbijena. A i morala bi prevaliti kilometre zbog 2-3 eura nadoknade. Sada sam bila opreznija i mudrija," piše nam ogorčena Kutinjanka jer je zamalo svojoj maloljetnoj djeci dala mliječni desert s medom koji je bio uredno zapakiran, neoštećene ambalaže, ali puno plijesni. Na slikama se vidi kako su SVI deserti prekriveni slojem plijesni, iako je uredan rok trajanja (21.8.2025.). Tko ih proizvodi, ne piše, ali se da iščitati kako taj mliječni desert distribuira mađarski Lidl, a da je isti proizveden za hrvatski Lidl (ma što god to značilo). Dakle, odgovornost za stavljanje na tržište RH ima hrvatski Lidl. Čak i u slučaju eventualnih zdravstvenih problema njihovih kupaca. I to u punom obeštećenju. Naš savjet: pažljivo čitajte rokove trajanja, sada dok traju velike vrućine provjerite SVE mliječne, čokoladne, ali i mesne proizvode i prerađevine prije no što ih konzumirate ili nekome ponudite na stolu ili za jelo. Da ne bi poslije bilo "belaja", rekli bi u Bosni . Stihijsko popunjavanje polica, višesatno držanje paleta raznih OSJETLJIVIH proizvoda na Suncu, prekid hladne linije i niz drugih čimbenika i te kako mogu stvoriti problem potrošačima koji s povjerenjem kupuju i pošteno plaćaju svakim danom sve skuplje proizvode. A plijesan se najmanje očekuje ako ne sve o propisima proizvedeno, transportirano i distribuirano do polica i potrošača. Na kraju recimo još i ovo: zanimljivo kako već mjesecima ukazujemo na probleme s crvima i plijesnima u hrani koju prodaje Lidl. A oni nisu napravili niti jedan jedini opoziv. Barem ne javni... 🤔 #Lidl #plijesan #mliječnidesert https://www.facebook.com/100066974921362/posts/pfbid0T647prUdKGRxLzfEGmBLfRfopTh8JJXjLy2aEHy9UXGKpVjo7fGhBdwbszmp4uHTl/?app=fbl

NEVJEROJATNO: CRVI U BRAŠNU, A NITKO NE PREUZIMA KRIVICU ZA TO!?! Prvo je krajem prošle godine bilo nekoliko slučajeva s crvima u crnom brašnu Eko klas kupljenog u Sparu. I nije bilo odgovora. Niti reakcije. Sada opet imamo dva nova slučaja koji se (opet) povezuju s proizvodima u kojima su nađeni – crvi, odnosno ono što svakako ne pripada brašnu... Riječ je o Eko klas brašnu koji je kupljen u Intersparu Arena i brašnu kojeg za trgovačku marku K Classic – oštro, tip 400, proizvodi i plasira putem Kauflanda, poznata hrvatska tvrtka Granolio. Na slikama se lijepo vide velike ličinke koje su se razmnožile iako su rokovi trajanja na oba proizvoda - uredni. S obzirom na neugodnosti koje su doživjeli potrošači kupujući te proizvode, i na temelju njihovih prijava, pitali smo za očitovanje i tvrtku Granolio, ali i našeg stručnjaka za sigurnost i kvalitetu hrane. I to prije nego obavijestimo Državni inspektorat, odnosno poljoprivrednu inspekciju. Pitanja koja smo postavili su bila, između ostalog, kako je došlo do ovog onečišćenja i kakva je unutarnja kontrola u mlinu? Zanimalo nas je i porijeklo pšenice koja se koristi posebno kod Eko klasa. Pitali smo i što će poduzeti glede ovoga (analiza preostalih proizvoda, opoziv…), ali i kako potrošači i gdje mogu ostvariti pravo na reklamaciju te tko će ih obeštetiti? Dobili smo oba odgovora. S time da na ono najvažnije, vezano uz Eko klas, nismo dobili jer na otisku kupljenog brašna Eko klas se ne vidi dobro i čitljivo LOT broj, kao ni rok valjanosti (osim što je vidljivo da je to barem do 2026. – što znači da je proizvod još uvijek „u roku“). Priča je zanimljiva s više aspekata, pa idemo redom. Prvo „Granolio“, proizvođač i vlasnik mlina Farina iz Gornjeg Draganeca. „Zahvaljujemo na upitu vezano za pronađene ličinke u brašnu i pokušati ćemo ukratko objasniti procese. Kako bismo zaštitili svoje proizvode upravo od ovakvih zaraza, brašno se prije pakiranja propušta kroz entoletere i kontrolna sita koja u potpunosti uklanjaju svaku nečistoću iz brašna. Bitna stavka nam je sigurnost i zaštita naših proizvoda zbog čega u mlinu Farina imamo implementiran sustav upravljanja kvalitetom. Certificirani smo po standardima kvalitete ISO 9001:2015, HACCP, IFS FOOD, Brašno hrvatskih polja, Kosher, Halal. Prvi u RH u mlinarskoj industriji smo implementirali HACCP sustav 2004. godine, i IFS FOOD 2011. godine Sustavom upravljanja kvalitetom kako bi dodatno zaštitili naše proizvoda od zaraza ovakve vrste propisano je i provodimo jednom godišnje fumigaciju svih mlinskih i proizvodnih prostora. Također provodimo i preventivna zadimljavanja mlinskih i proizvodnih prostora. Ambalažu skladištimo u originalnim pakiranjima i čuvamo zatvorenom sve do upotrebe. Proizvodni proces u potpunosti je automatiziran i nadziran u svim fazama, uz standarde proizvodnje koji uključuju dnevno praćenje ulaznih sirovina i gotovih proizvoda u laboratoriju opremljenom najsuvremenijom tehnologijom. U proizvodnji koristimo najkvalitetniju sirovinu koja je kontrolirana prilikom ulaza (svako vozilo), tako da se nikako ne možemo složiti sa obrazloženjem vašeg stručnog suradnika za sigurnost i kvalitetu hrane da je problem u „internom nadzoru u vašem mlinu, ali i u porijeklu, odnosno (ne)kvaliteti pšenice.“ Uvidom u karticu artikla reklamiranog proizvoda K Classic utvrdili smo da je reklamirano brašno pakirano 26.07.2024., a prema kupcu Kaufland Hrvatska k.d. je otpremano 29.07.2024. po otpremnici OTK24-F-02955 u količini od 22.400 kg, iz čega je vidljivo da se u našem skladištu zadržalo svega 3 dana. Nakon zaprimljene reklamacije pregledali smo kontrolne uzorke sa datumom proizvodnje od 24.07.2024., najbliže prije reklamiranog brašna koji je pohranjen u našem skladištu. Organoleptičkom kontrolom i utvrdili smo da je proizvod ispravan te u njemu nismo pronašli infestaciju. U privitku dostavljamo kratki video (kojeg ćemo prikazati drugom prilikom – op.a.) Uvidom u evidenciju reklamacija ustanovljeno je da nije bilo niti jedne druge reklamacije takve vrste na taj lot broj. Uvjeti skladištenja svakako utječu na pojavu i razvoj insekata. Kako bi proizvod ostao zaštićen od pojave insekata, potrebno ga je skladištiti na za to propisan način, na suhom i prozračnom mjestu. Što se tiče prava potrošača, svakako nas mogu kontaktirati putem naše službene e-mail adrese: granolio@granolio.hr Što se tiče Eko klas brašna nije vidljiv lot broj na dostavljenoj fotografiji, pa nismo u mogućnosti provjeriti sve činjenice, ako postoji mogućnost dostave lot broja provjerit ćemo se ostale okolnosti kao i u slučaju K Classica,“ odgovorili su iz Granolia. A sada stav našeg poznatog stručnjaka za sigurnost i kvalitetu hrane, mr. sc. Marijana Katalenića: „Očito je kriv čovjek jer nema detaljnije kontrole nad ulaznom sirovinom, žitom, i uz loše skladištenje unose se jajašca moljaca koja nastavljaju svoj razvojni put. Firma je iz Zagreba, mlin u Donjem Draganecu, a sirovina, pšenica ne zna se… Sve u svemu, svaki mlin bi trebao imati stalnu kontrolu u mlinu (mali laboratorij, nije skup) za kontrolu sirovine, a tvrtka Granolio d.d. protokol pod HACCP sustavom za kontrolu izlaznih proizvoda kao što je ovaj. Jasno i tehnologa koji je zadužen za isto kao i za brigu eksterne kontrole. Hrvatska ima puno laboratorija za hranu i svi „tavore“ zbog manjka posla ili zbog očitog neizvršavanja zakonskih obaveza proizvođača. A umjesto troška za analize valjda se ide na APP. Kako god bilo, jednostavno kontrola im ne valja. Nemaju dobar algoritam uzimanja uzoraka svoje proizvodnje. Ne možeš prebacivati na prodajni lanac jer je manifestacija insekata velika i dubinska ...sve u svemu treba pohvaliti za odgovor, ali izgovor je očekivan. Mislim da im ovo treba poslužiti radi pojačanja njihove kontrole, ne za prepucavanja. Kako bi Ezop kazao...ako koza laže, rog ne laže. Tako je i ovdje. Napomena: dogodi se, i uz sve certifikate, propust ali kada se problem uoči i vidi posljedica, to je primjer da koji puta papir nije mjerilo sigurnosti nego kao uvijek – čovjek,“ komentirao je neovisni stručnjak za sigurnost i kvalitetu hrane Marijan Katalenić. Kako god bilo, to je nedopustivo. U ovom slučaju potrošač može očito „okačiti“ prigovor „mačku o rep“ jer odgovornost nitko ne želi preuzeti. Proizvođač prebacuje krivicu na trgovce, trgovci na proizvođača, a potrošač tu… (dodajte sami riječ ili nastavite rečenicu). Tim prije što se na ambalaži (vidi sliku!) zaista ne vidi detaljno niti cijeli LOT broj niti rok trajanja. A to zasigurno nije tiskao trgovac. (Nastavlja se) #crviubrašnu #Granolio #EkoKlas #Interspar #Kaufland

TAKO JE GOVORIO PAPA FRANJO Umro je papa Franjo. U 89. godini, nakon teške bolesti, napustio nas je, kako su ga zvali, „papa naroda“ koji je u svom pontifikatu promijenio Katoličku Crkvu i u nju unio duh novog vremena. Sa zadnjim atomima snage, uz težak fizički napor, na Uskrs (kojeg su ove godine istovremeno slavili svi kršćani i katolici i pravoslavci) udijelio je blagoslov čitavom svijetu. To je bilo njegovo posljednje obraćanje Rimu i svijetu, Urbi et Orbi. Ostat će zapamćen po svojoj dobroti, osjetljivosti za malog običnog čovjeka, po skromnosti i vjeri da u svakom Čovjeku ima dobroga. I zato je bio poštovan u svim vjerama svijeta. Papa Franjo ostat će ubilježen i u povijesti čovječanstva i po tome što se snažno zalagao za društvenu pravdu, govorio je protiv „bijesnog konzumerizma“, bio na strani običnog malog građanina-potrošača koji postaje „rob žrvnja tržišta“, branio je učitelje, tražio je bolju zdravstvenu skrb za sve, a ne samo za neke koji je mogu platiti, kritizirao je bogate i pohlepne ljude, govorio je onako kako bi ga razumio svaki čovjek na Zemlji. Kao podsjetnik objavljujemo njegove izjave koje su u hrvatskom društvu pomalo prošle „ispod radara“. BIJESNI KONZUMERIZAM Papa Franjo tako je rekao kako „…želja za potrošnjom predstavlja "virus koji vjeru napada u samim korijenima". To je bijesni konzumerizam koji nameće pravilo: "Stvari nikada dovoljno". Moramo se oduprijeti iskušenju da je smisao života u gomilanju. Moramo se suočiti s iluzijom da je čovjek sretan kada posjeduje puno stvari. Oduprite se sjajnim svjetlima konzumerizma koja (ovaj mjesec) blješte svuda oko nas". Bio je tužan što se slavlje Uskrsa i Božića pretvorilo u sumanuto kupovanje i darivanje skupim predmetima i hranom, a ne obiteljsko okupljanje, iskazivanje milosrđa i duhovnosti. Samu bit tih kršćanskih svetkovina ROBOVI POTROŠNJE Govorio je i o prijelazu iz komunizma u konzumerizam: „Ono što oba „-izma“ imaju zajedničko je lažna ideja slobode. Ona komunizma je bila prisilna „sloboda“, ograničena izvana, o kojoj je netko drugi odlučivao. Ona konzumerizma je libertarijanska, hedonistička, spljoštena „sloboda“, koja nas čini robovima potrošnje i stvari“. NEZASITNI POTROŠAČI „Da bi se izrazila Isusova ljubav, često se upotrebljava simbol srca. Neki se pitaju ima li on još uvijek neko stvarno značenje. No, kad smo u napasti ploviti po površini, živjeti u trci ne znajući naposljetku zašto, postati nezasitnim potrošačima i robovima žrvnja tržišta koje ne zanima smisao našega postojanja, imamo potrebu povratiti važnost srca«, napisao je papa Franjo na početku enciklike »Dilexit nos – Uzljubi nas«, čije je prve riječi, a time i naslov, preuzeo iz poslanice sv. Pavla Rimljanima (8,37). Bio je ljut zbog „bogatog Zapada koji baca hranu dok milijuni diljem svijeta gladuju“: POŠTUJMO SVETOST HRANE „Hranu koju bacamo u smeće nepravedno otimamo iz ruku onih koji je nemaju; onih koji po svojemu nepovredivom ljudskom dostojanstvu imaju pravo na svagdašnji kruh“, napisao je papa Franjo u poruci upućenoj Quu Dongyuu, generalnom direktoru FAO-a, Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu i dodao: „Prehrana ima duhovni temelj i njezino ispravno upravljanje podrazumijeva potrebu usvajanja etičkog ponašanja. Jamčeći više od bilo kojeg drugog dobra zadovoljenje temeljnoga prava na život. S hranom valja postupati poštujući svetost koja joj je svojstvena, koja proizlazi iz temeljne svetosti svake osobe, a koju joj priznaju brojne tradicije, kulture i religije. Bacati hranu u smeće znači ne vrijednovati žrtvu, rad, prijevozna sredstva i troškove energije koji su utrošeni da se kvalitetna hrana donese na stol“, poručio je Papa. DOBRA ZDRAVSTVENA SKRB DOSTUPNA SVIMA I dok kod nas liste čekanja na liječenje i punu zdravstvenu skrb postaju sve dulje i dulje, a oni koji odlučuju o javnom zdravstvu u Hrvatskoj grabe sebi u džepove, otimajući bolesnima i starima sredstva za lijekove i suvremene medicinske uređaje, papa Franjo je molio i kritizirao političare na svoj način: „Želim zamoliti vlade svih zemalja svijeta da ne zaborave da je dobra zdravstvena skrb dostupna svima - prioritet“, kaže papa Franjo u poruci. „Ako se to još nije dogodilo“, dodaje, „to je nerijetko zbog lošeg upravljanja resursima i nedostatka ozbiljne političke predanosti“. OSJETLJIVOST NA UČITELJE I ODGOJITELJE S obzirom da je i sam u Argentini, gdje je rođen, papa Franjo radio i kao učitelj, bio je senzibiliziran za sustav odgoja i obrazovanja. Bio je osjetljiv na učitelje, posebice one koju su „primorani raditi dvije smjene da bi zaradili pristojnu plaću. Ali, „u kakvom će stanju biti učitelj nakon dvije smjene?“ pitao se papa Franjo i dodao: „Djelatnicima i protagonistima odgoja, koji su „ponekad umorni, a danas ih se malo cijeni“: njihovo je poslanje, uvjerava Sveti Otac, „milo Bogu i vrlo važno za braću“. Slao je poruku ministrima obrazovanja: „U društvu u kojem je sve teže pronaći polazišnu točku, mladim ljudima je potrebna škola kao dobra, pozitivna polazna točka. To je moguće samo ako škola ima učitelje koji su sposobni dati smisao školi, učenju i kulturi, bez da sve svode na puki prijenos tehničkog znanja. Umjesto toga, oni moraju uspostaviti odgojno-obrazovni odnos sa svakim učenikom, koji se mora osjećati prihvaćenim i voljenim zbog onoga tko je, sa svim svojim ograničenjima i potencijalom. Učitelj ne poučava samo sadržaje, već vrijednosti i običaje života. Računalo može podučavati sadržaje, ali za razumijevanje ljubavi, razumijevanje vrijednosti i običaja koji stvaraju sklad u društvu, potreban je dobar učitelj.“ NASTAVNICI MEĐU NAJLOŠIJE PLAĆENIM RADNICIMA Obraćajući se članovima Talijanske asocijacije učitelja i školskih administratora, Papa je svojevremeno rekao: „Poučavanje je prelijepa profesija. Šteta je što su učitelji tako loše plaćeni, zato što se njihov rad ne svodi samo na vrijeme koje provode u školi, nego i na vrijeme koje provode pripremajući se za nastavu i vrijeme koje provedu sa svakim pojedinim učenikom.“ Papa je tijekom Vatikanske konferencije o kršćanskoj edukaciji prije deset godina rekao da su nastavnici „među najlošije plaćenim radnicima“ i dodao kako to znači „da država jednostavno nema interesa za edukaciju“. „Kad bi država pokazala zanimanje, stvari ne bi bile kakve jesu“, rekao je papa Franjo i ustvrdio: „Obrazovni savez je prekinut, a naš je posao pronaći nove putove.“ Smatrao je kako mlade treba učiti vrijednostima života, ali i financijskoj pismenosti, upoznavati ih s njihovim pravima u društvu koje nisu samo na papiru. (Poput zaštite potrošača) U sedam i pol godina pontifikata, argentinski Papa nije prestao kritizirati cinični svijet gospodarstva koji je postao ravnodušan na socijalne nejednakosti i na smanjenje prirodnih resursa planeta. Objavio je i encikliku "Svi smo braća" u kojoj ponovo napada neoliberalnu dogmu, koju je nazvao "bijednom misli" i "financijskom špekulacijom" koja se temelji na "brzoj dobiti i pohlepi“. Zato je papa Franjo bio voljen i cijenjen među običnim ljudima koji su ga i te kako razumjeli i voljeli za razliku od bogatih, pohlepnih i – političara. Sveti Otac Franjo danas se vratio u Očev dom. Počivao u miru Božjem. #papaFranjo #karizmatičnipapa #papanaroda #bijesnikonzumerizam #robovipotrošnje #nezasitnipotrošači #svetosthrane #dobrazdravstvenskrb

"PLODINE" TISUĆAMA POTROŠAČA NAPLAĆIVALI NAKNADU ZA AMBALAŽU BEZ OZNAKA! Obećali smo za ovaj vikend poučne, zanimljive i dobre priče koje dokazuju kako su potrošači najbolji "tržišni inspektori". Posebice u Hrvatskoj gdje se na potrošače gleda kao na "nižu rasu" ili "ovce za šišanje". E, pa da to tako ne može više biti dokazat ćemo kroz ovaj vikend. Ide priča prva. Ona iz Plodina. Koje su na svoje police stavili novi sok od naranče s pulpom koju proizvodi njemački Molkerei Gropper iz Bissingena. Prijave su stigle sa svih strana Hrvatske: od Slavonije, Dalmacije, Istre i Kvarnera do Zagreba. S time da su i cijene bile različite: od 1,67 € u Pleternici do 3,33 € u Novalji, Zagrebu... Na prvi pogled, dobra roba, ako je 1,67 € i prihvatljiva cijena, ukusan proizvod. Na drugi, detaljniji pogled - problem. Osim što je deklaracija na boci teško čitljiva (bolje rečeno nečitljiva zbog sitnih slova i svijetlo narančaste boje), nema prijevoda na hrvatskib jezik. Tu su njemački, mađarski, rumunjski, slovenski, slovački, češki, poljski, ali ne i hrvatski To je prvi prekršaj. A, drugi, još ozbiljniji prekršaj je onaj koji su otkrile tisuće kupaca diljem Hrvatske. I ti naknadno kada su htjeli vratiti te plastične boce i uzeti naplaćenu im naknadu od 0,10 €✓ Na bocama nije bilo oznake, a trgovci su u Plodinama uredno naplaćivale naknadu čime su si napravili ne pripadajuću dobit, prevarili potrošače i počinili težak prekršaj prema Zakonu o gospodarenju otpadom. Gnjev potrošača je bio razumljiv. Zato smo o svemu izvijestili DIRH (nadležan za deklaraciju) i Carinsku upravu. Vrlo brzo stigao nam je odgovor koji je potvrdio ono što smo znali. Naime, "Zakonom o gospodarenju otpadom u dijelu koji pojašnjava temeljne pojmove definira se „sustav proširene odgovornosti proizvođača” kao skup mjera koje se poduzimaju u Republici Hrvatskoj kako bi se osiguralo da proizvođači proizvoda snose financijsku ili financijsku i organizacijsku odgovornost za fazu »otpad« u životnom ciklusu proizvoda. Isto tako, točkom 48., definira se “otpad” kao „svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili "mora odbaciti“. S tim u vezi, a sukladno odredbama predmetnog Zakona, nadležnost Carinske uprave u smislu proširene odgovornosti, odnosi se na sustav obveza u sustavu proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, uključujući plaćanje povratne naknade i naknade gospodarenja otpadom. U skladu sa Zakonom o gospodarenju otpadom Carinska uprava provodi nadzor kod obveznika koji stavljaju proizvod na tržište i u odnosu na plaćanje povratne naknade uključivo i označavanje proizvoda odgovarajućom oznakom o povratnoj naknadi. Člankom 4. točkom 69. Zakona o gospodarenju otpadom definirano je da je proizvođač proizvoda pravna ili fizička osoba – obrtnik ili fizička osoba koja razvija, proizvodi, prerađuje, obrađuje, prodaje, unosi ili uvozi odnosno stavlja na tržište proizvode i/ili uređaje i/ili opremu. Nadalje, člankom 4. točkom 80. predmetnog Zakona definirano je da je „stavljanje proizvoda na raspolaganje na tržištu“ - svaka isporuka proizvoda za distribuciju, potrošnju ili upotrebu na tržištu Republike Hrvatske u okviru trgovačke aktivnosti, s plaćanjem ili bez plaćanja, a u točci 81. definirano je da je „stavljanje na tržište“ - prvo stavljanje proizvoda na raspolaganje na tržištu Republike Hrvatske. Sukladno odredbama članka 104. Zakona o gospodarenju otpadom sustav povratne naknade vodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te je proizvođač proizvoda koji stavlja na tržište proizvod za koji je propisano plaćanje povratne naknade, dužan izvijestiti Fond o količini proizvoda stavljenog na tržište te plaćati iznos povratne naknade Fondu. Sukladno članku 4. Uredbe o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi povratna naknada iznosi 0,10 eura i plaća se za svu ambalažu od pića koja je označena oznakom sustava povratne naknade. Pravilnikom o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku propisano je da proizvođači/uvoznici/ unosnici prilikom stavljanja proizvoda pakiranih u ambalažu na tržište Republike Hrvatske, uplaćuju Fondu naknade između ostalog i za povratnu naknadu te da se od 23.11.2023. godine prijava i obračun povratne naknade odnosi na ambalažu od stakla, PET, FE i AL volumena većeg ili jednakog 0,2 l i volumena jednakog ili manjeg od 3 l. Člankom 17. navedenog Pravilnika propisno je da je proizvođač proizvoda OBVEZAN označiti ambalažu od pića GTIN oznakom te je propisan i izgled navedene oznake. Iz navedenih odredbi proizlazi da je osoba koja stavlja proizvode na tržište u obvezi iste prijaviti Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te iste propisno označiti. U odnosu na zaprimljene informacije o mogućim nepravilnostima, Carinska uprava je sukladno djelokrugu rada poduzela propisane aktivnosti u skladu s odgovarajućim zakonskim odredbama," izvijestili su nas iz Carinske uprave. Slično je postupio i Državni inspektorat koji je nadležan za kontrolu deklaracija. Cijeli kontingent tog proizvoda je zato hitno povučen s tržišta. Ostaje pitanje kako i pod kojim uvjetima potrošači sada mogu ostvariti pravo na povrat naknade koja im je uredno naplaćena, a radi se o desecima tisuća takvih boca. U svakom slučaju, nemojte baciti te boce u otpad jer čekamo odgovor Plodina koje potrošačima moraju vratiti neosnovano naplaćenu naknadu bez mogućnosti legalnog povrata sredstava. Čekat ćemo i rješenja o kaznama koja će dobiti Plodine. U međuvremenu, pažljivo i odgovorno kupujte sve proizvode. Posebice u hrvatskim trgovinama. #Plodine #Carina #DIRH #povratambalaže #naknadazaplastičneboce #prekršaji #kazne

Povlači se šampon iz prodaje: Može sadržavati bakteriju koja uzrokuje ozbiljne infekcije Više od 1.000 boca šampona povlači se iz prodaje u SAD-u nakon što je proizvođač otkrio da mogu biti kontaminirane bakterijom koja može uzrokovati ozbiljne infekcije. Boce Tec Italy Shampoo Totale distribuirane su u SAD-u, konkretno u državama New York i Kalifornija, ali su možda proslijeđene i u druge savezne države, priopćila je matična kompanija Henkel, sa sjedištem u Njemačkoj, koja proizvodi i druge poznate proizvode poput sapuna Dial i omekšivača Snuggle. Povlačenje je pokrenuto iz meksičkog ogranka tvrtke i odnosi se na 1.068 boca, javlja Euronews. Što se događa ako ste izloženi bakteriji? Henkel je naveo da šampon može sadržavati bakteriju Klebsiella oxytoca, koja je inače prisutna u crijevima, no izloženost izvan probavnog sustava može uzrokovati infekcije očiju, nosa i kože. Bakterija se češće širi u zdravstvenim ustanovama. Osobe s oslabljenim imunitetom izložene su većem riziku od štetnih reakcija, upozorili su iz tvrtke. Koji se proizvodi povlače? Povlačenje se odnosi na boce šampona pakirane u zelene plastične boce od 1 litre. Univerzalni proizvodni kod (UPC) – koji se nalazi na stražnjoj strani boce i služi za identifikaciju proizvoda – je 7501438375850. Potrošači u Europi mogu kupiti proizvode Tec Italy putem interneta. #šampon #prodaja #povlačenje #europa #amerika #proizvođać (Izvor:N1)

ŠOKANTNE SLIKE IZ „PLODINA“: OVO JE HRANA KOJU SU NAM PRODAVALI… Nepovoljni vremenski uvjet samo su ubrzali raspadanje prehrambenih proizvoda koji danima stoje na otvorenom prostoru uz krapinske Plodine. Apokaliptične scene razbacane, napola trule, pljesnive hrane koja je počela širiti smrad oko nepropisno odloženog otpada, ali i privlačiti glodavce sa svih strana Krapine, šokirale su nas sve u @haloinspektore . Tim prije što su se u kartonskim kutijama našle i kobasice pred istekom roka trajanja, jogurti sa sniženja…pa su potrošači s pravom se pitali ne završava li dio toga, pod sumnjivim okolnostima, u slobodnoj prodaji. (I onda se čudom čudimo što na policama nalazimo ostatke izmeta glodavaca i tragove njihovih noćnih „ophodnji“ po trgovinama.) Kako bilo, nakon dojave potrošača, u akciju je krenula i Sanitarna inspekcija Državnog inspektorata koji nam je poslao i službeno očitovanje o postupanju i rezultatima nadzora kojeg prenosimo u cijelosti: „Danas je po službenoj dužnosti obavljen inspekcijski nadzor sanitarne inspekcije Državnog inspektorata na predmetnoj lokaciji (Plodine, Krapina) gdje je utvrđena nepravilnost vezano za udovoljavanje zahtjevima higijene hrane iz Priloga II. Poglavlje VI Uredbe (EU) o higijeni hrane BR. 852/2004-postupanje s otpadom te je na temelju javnozdravstvenog interesa donijeto usmeno rješenje kojim se naređuje subjektu da osigura zbrinjavanja nusproizvoda životinjskog podrijetla putem za to ovlaštene osobe i da osigura odgovarajuće uvjete skladištenja i zbrinjavanja otpada. Stranka je započela s izvršenjem usmenog rješenja te će biti obavljena kontrola izvršenja usmenog rješenja. Slijedom utvrđene nepravilnosti izrečena je novčana kazna pravnoj i odgovornoj osobi prema odredbi članka 24. Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu,“ izvijestili su nas iz Državnog inspektorata. Vjerujemo da se takve scene i takav odnos prema hrani u Plodinama (a i drugim trgovačkim lancima) više neće viđati. Barem ne javno, dodali bi neki. I bili bi u pravu. Sve dok takvim trgovcima na vrata opet ne zakucaju inspektori DIRH-a… #Plodine #Krapina #sanitarnainspekcija #DIRH #glodavci #otpad #hrana

PREMIJERU, OVAKO SE RADE GOTOVO SAVRŠENA „TIHA“ POSKUPLJENJA! Kada je prije 19 godina Lidl ulazio na hrvatsko tržište svi su govorili kako će to biti dobar korektiv za cijene. I kako će taj njemački diskonter drastično na bolje promijeniti mišljenje potrošača o trgovinama. Bit će jeftinije, ali i kvalitetnije. Jer, oni su nešto poput konkuretnog im također njemačkog Aldija. Ali, ipak bolji po kvaliteti. Međutim, nije sve išlo baš tako glatko. U početku poslovanja u RH Lidl je imao velik broj prijava (čitaj: reklamacija) kupaca, ali i kazni od strane tadašnjeg Državnog inspektorata. Prije svega zbog (ne)kvalitete proizvoda koji su nudili hrvatskim potrošačima, neisticanja cijena, nedostatka deklaracija na hrvatskom nam jeziku, nepoštivanja Zakona o zaštiti potrošača itd. S vremenom se to, ne baš lijepo, stanje popravilo. Proizvodi u Lidlu postali su kvalitetniji (jer su mnogi upitni inozemni proizvodi zamijenjeni onima iz Hrvatske – op. a.), raznovrsniji, a i uzdrmali su, priznajemo poprilično, i trgovačku sliku i praksu u Lijepoj našoj sa sloganom „Jedna zemlja, jedna cijena“. Logično, to su i domaći i inozemni potrošači i te kako pozdravili (prošle su godine gotovo svi trgovački lanci u RH "položili" sličnu "zakletvu", javno pred potrošačima, s obećanjem kako će biti svuda iste cijene, što su uglavnom i učinili. Istina, sve je bilo po iznimno visokim cijenama (na što su se žalili milijuni stranih turista, ali Bože moj, neka vide kako nam je kada je turistička sezona kod nas – op.a.) Vrijeme, kao i usmjerenje Uprave, s druge pak strane, učinilo je svoje. Danas u Hrvatskoj Lidl, zapravo, više nije "diskonter". Cijene više nisu male, a (po mišljenju potrošača) ni kvaliteta proizvoda više nije kao što je bila. U odnosu na druge slične trgovačke lance imaju ipak jednu pozitivnu prednost koju potrošači cijene: bespogovorno prihvaćaju reklamacije i često ih obeštećuju. Ali, ni ta pozivna slika nije trajala dugo. Danas je hrvatski Lidl, uz Kaufland (ista su poslovna grupacija) i njemački dm – Drogerie Markt, postao sinonim za visoke cijene, posebice u odnosu na susjednu nam i prijateljsku Sloveniju, a o Njemačkoj da i ne govorimo. I više ne cijene jednako svoje kupce u Hrvatskoj kao one u Njemačkoj odakle potiču i gdje im sjedište. S obzirom da živimo u Eurozoni gdje nam je euro zajednička valuta, a poslujemo i kupujemo na kakti jedinstvenom tržištu, za očekivati je onda da nas Lidl barem - ne izrabljuje. Pa da i cijene u Njemačkoj i Sloveniji ne budu i do 50% niže od onih u Hrvatskoj. Jer, konačno, isti su trgovački lanac, isti su prihodi u pitanju, a PDV nije baš toliko veći... Voljeli bi hrvatski potrošači kada bi Lidl uveo i novi slogan: „Moja zemlja, moja cijena, moja EU“ aludirajući na jedinstvenost cijena i u Njemačku odakle potiču, kao i u Hrvatskoj, Sloveniji... I, usput rečeno, neka ne serviraju priče koje više niti mala djeca ne prihvaćaju kao izgovor o „zlim dobavljačima“, velikoj kilometraži, razvedenoj državi, logistički zahtjevnim područjima, skupljoj radnoj snazi itd. Baš kao što ne želimo ni "puzajuća" poskupljenja koja nam serviraju na tjednoj bazi, a da gotovo mnogi nisu niti svjesni toga. I dalje ne vjerujete? Onda pogledajte ovo kao očiti dokaz te tvrdnje. Predstavljamo primjer konzervirane tune u suncokretovom ulju koja je 10. veljače koštala 2,29 €, tjedan dana poslije 2,39 €, da bi jučer, 3. ožujka, ta cijena bila dodatnih deset euro centi skuplja! Dakle, za tri tjedna dok svi govorili o visokim cijenama i bojkotu trgovačkih lanaca, ta je tuna poskupjela s 2,29 na 2,49 €! Drugim riječima, tjedno je postajala skuplja za 3 %!!! I to tiho, tiho, gotovo ispod radara. Ali ne i ispod našeg! Jer imamo najbolju mrežu „inspektora“ na terenu, onu - potrošačku! Koja sada i putem naše aplikacije https://haloinspektore.eu prati kretanje cijena i snima stanje na hrvatskom tržištu. Da, da: provalili smo i Lidl! Isti onaj koji očito zavarava potrošače raznim akcijama i marketinškim pričama, a istovremeno nam tiho, gotovo podlo i pohlepno, serviraju – tjedna sitna, ali bitna poskupljenja! Vjerujemo kako će ovo pročitati i premijer Andrej Plenković te će se konačno javno zapitati: „Tko to sabotira Vladu RH s poskupljenjima?!“ Možda mu sada, konačno, netko od njegovih jako dobro plaćenih suradnika poput ministra gospodarstva ili nekog ravnatelja brojnih državnih agencija, ukaže na ovaj dokaz koji javno objavljujemo. Samo, jadno je to i tužno, ako pored svih institucija i Vlade RH, potrošači moraju odlično plaćenim državnim dužnosnicima ukazivati na probleme s kojima se susreću na tržištu koje po službenoj dužnosti (kao) nadziru tijela javne vlasti. Jer, očito je i na ovom primjeru kako „sit gladnom ne vjeruje“. A u Hrvatskoj su, prije svega umirovljenici, ovršeni i blokirani, mnogi gladni jer ne mogu živjeti sa četiri (4) eura dnevno koliko im ostane kada plate sve obveze, skupe lijekove i sve skuplje režije, pa moraju živjeti od akcije do akcije na kojima se, zapravo, i dalje nude – kontinuirana tiha, puzajuća poskupljenja (vidi slike). Koje nitko osim nas, izgleda, ne nadzire. E, Andrej, Andrej... Sramotno i jadno je to. #Lidl #tuna #poskupljenja #

EVO DOKAZA Stalno govorimo. Gotovo vičemo: „Dokle god budete kupovali, trgovcima (i svima s njima u lancu od proizvođača, distributera do logistike...) dajete za pravo da podižu cijene. Dajete im legitimno pravo napuhivanja cijena“. JER MEĐU I DALJE KUPUJU! I bojkotiraju bojkot kupovine. I kupovinom npr. u Konzumu daju za pravo njima da podižu cijene. Ili ne spuštaju. Kako god to rekli, smisao je isti. Ne vjerujete? Imamo dokaz. Rast cijena u Konzumu u vrijeme općeg bojkota i tjednog bojkota kupovine u Konzumu ne pokazuje značajnija sniženja. Čak i uz njihova „zaključavanja“ i tjedne akcije (one su, ako niste znali, samo privremenog i marketinškog karaktera!) i navodnih brojnih „sniženja“. To je potvrdila i Hrvatska narodna banka koja je u analizi mikrocijena Konzuma utvrdila kako „frekvencija promjena cijena ne pokazuje značajno snižavanje“, a što se lijepo vidi i na grafikonu u prilogu. K tome, „kada se proizvodi svrstaju u kategorije potrošnje u veljači, siječanjska inflacija hrane prije i poslije bojkota je – gotovo ista“. Prevedeno za one koji ne razumiju: Konzum nije snizio cijene, niti će to činiti. A zašto bi? Jer, vi i dalje kupujete. Deklarativno se mnogi izjašnjavaju za dnevne, tjedne, mjesečne, pa čak i polugodišnje bojkote, a onda mrtvo-hladni odu i pokupuju sve što mogu. I gdje stignu. Čime pogaze sve to što su mislili, rekli, tvrdili i željeli, ali samo – deklarativno. Poznato je kako je "licemjerje u Hrvata" svakodnevna stvar. Od političara do građana koji su spremni potrošiti i zadnji cent ne bi li otišli na doček sportaša, koncert neke pjevaljke ili se počastiti za pričest, odnosno krizmu kao da dan poslije ne postoji. Pa makar poslije ne imali što za jesti. Ali, zato smo glasni po birtijama, kafićima, na obiteljskim okupljanjima i poslovnim okruženjima… Zato, neka se samo kupuje. I dalje. Neka se bojkotira bojkot kupovine i potrošnje. Vjerujte onima koji imaju i koji sabotiraju bojkot. I sve nas. I dalje će cijene divljati, a mnogi će kmečati i plakati kako nas nitko ne voli, nitko ne cijeni, nitko ne razumije. I, kako je kriva Vlada RH koja ništa nije poduzela. 😉 A, Bože mili, zašto bi kada joj punimo državnu riznicu kupujući i trošeći?🤗 Kada će umirovljenicima pred Uskrs i lokalne izbore dati „dodatnih“ 15-16 eura više na mirovinu od 300-400 eura, kada će vam dijeliti recepte za kiflice i kako kuhati kruh. A mnogi će i dalje samo cmoljiti, kukati… Pa onda neka kukaju i dalje. Očito da je nekima ipak dobro. Nekima svakako jeste, a neki samo glume. I pljuckaju po na nama. I onima koji bojkotiraju kupovinu na tjednoj ili dnevnoj razini. „Sretno vam bilo bojkotiranje,“ kažu oni javno i smiju nam se u lice. ***** Vi i samo vi odlučujete: kupiti ili ne kupiti. Mi ne kupujemo kada je #bojkot. Ne činimo to. Niti gazimo svoju riječ (ma što pisali, radili i govorili protiv nas). I ne, nismo ničija politička ispostava niti smo bliski s bilo kojom političkom opcijom. Mi smo samo – potrošači. Koji svaki dan osjećaju što znači živjeti u vremenu divljanja cijena, inflacije, političkog licemjerja, nepotizma i elitizma, korupcije koja nagriza sve pore društvenog i gospodarskog života. I bez imalo odgovornosti. Jer, većina šuti. I ne bojkotira više. Bogati se još više bogate, a siromašni postaju još siromašniji. Valjda nam tako i treba. Mi ćemo bez obzira na to u petak, 28.2.2025. bojkotirati. SVE! I bit ćemo dio, ovaj put, i pokreta pod nazivom „Economic Blackout Day". Ne dajte svoje novce bez obzira na sve pritiske, izazove, popuste i akcije. I točka. Ali, bit će kako vi želite... #bojkot #nedamosvojenovce Izvor: HNB

ZAŠTO ZAGREBAČKA BANKA ODBIJA ZAHTJEVE POTROŠAČA? Potrošačka platforma „Halo, inspektore“ zatražila je da se zbog povećanih životnih troškova i inflacije uvede podizanje gotovine na svim bankomatima poslovnih banaka u Hrvatskoj bez naknada za bilo koju banku. Takva praksa bila je uvedena i tijekom pandemijskog razdoblja što je među potrošačima bilo ocijenjeno odličnom ocjenom. Takvu praksu, uostalom, imaju i Nizozemci koji imaju jedinstvenu mrežu bankomata i nalaze se na 24. mjestu po broju bankomata u EU sa samo 34 bankomata na sto tisuća stanovnika. Najviše bankomata po „glavi stanovnika“ imaju Austrija – 169, zatim Portugal - 161, dok je „malena“ Hrvatska na visokom trećem mjestu sa čak 126 bankomata na 100 tisuća stanovnika!?! Takav potez dosta bi značio osiromašenim građanima i poduzetnicima. To bi u konačnici doprinijelo i smanjivanju troška održavanja bankomatske infrastrukture, a na što su se brojne hrvatske banke do sada i te kako izvlačile kod poskupljenja svojih usluga. Te zahtjeve podržao je i guverner HNB-a sa svojim suradnicima što je i javno izrekao pred novinarima nakon našeg dvosatnog sastanka s njima u petak popodne: „To je dobra ideja. Svakako bi dovela do smanjenja troškova i bankomatske mreže dio čega bi se onda mogao preliti i na potrošače kroz manje cijene. Nema potrebe da idemo u shopping centre i da tamo ima osam bankomata, ako tamo može biti jedan za sve,“ izjavio je Boris Vujčić pred novinarima. Na sastanku s guvernerom HNB-a i njegovim najbližim suradnicima ponovili smo i zahtjeve potrošača još iz 2023. godine za odustajanje od poskupljenja naknada banaka. Što je, uostalom, nedavno nakon početka naših bojkota zatražio i od HNB od Hrvatske udruge banaka. Erste, OTP banka i Addiko su to prošli tjedan i najavili. Međutim, najveće banke poput Zagrebačke i Privredne banke, te RBA i HPB-a to nisu još učinili. A ZABA je čak to i odbila s obrazloženjem da su oni svoju naknadu podigli s početkom ove godine! Pitali smo Zagrebačku banku zašto su poskupjeli i kolike su im naknade koje su podigli pod raznim izgovorima, te niz drugih pitanja vezana uz njihovo poslovanje. Evo što su nam odgovorili: „Zagrebačka banka ne naplaćuje naknadu za podizanje gotovine na svojim bankomatima imateljima kartica ostalih banaka iz Hrvatske, već tu naknadu naplaćuje banka izdavatelj svojim klijentima. Zagrebačka banka nema informaciju koliko ta naknada iznosi. Naknada za podizanje gotovog novca karticama inozemnih izdavatelja na bankomatima Zabe iznosi 5,31 EUR po transakciji, što nije izolirana praksa u usporedbi s drugim zemljama. Razlog tome su visoki troškovi infrastrukture bankomata. Početkom 2025. godine promijenili smo naknade za svoje usluge u poslovanju s građanima na način da smo neke naknade smanjili, neke povećali, a neke ukinuli. Prije promjene naknada početkom 2025.godine, zadnja promjena naknada paketa usluga za građane provedena je 2007. te za dio usluga 2019. godine. Od tada su se značajno promijenile tržišne okolnosti koje su dovele do potrebe za usklađivanjem naknada, kao što su: kumulativna inflacija, značajan rast operativnih troškova poslovanja (u četverogodišnjem razdoblju porast troškova poput poštarine – 77 %, režija – 92 %, prijevoza i zaštite novca – 161 % i IT troškova – 41,5 %). Također, u razdoblju od 2007. godine do danas imali smo i značajna kapitalna ulaganja u sigurnost, unaprjeđenje proizvoda i usluga koja premašuju 90 milijuna EUR. U portfelju individualnih klijenata Zagrebačke banke prosječna cijena paketa koju klijenti plaćaju iznosi 5,9 EUR (poveznica na pakete za građane). Prosječna mjesečna naknada za paket usluga i proizvoda koju plaćaju pravne osobe iznosi 12 EUR (poveznica na pakete za pravne osobe). Naknade su zadnji put povećane početkom 2025.godine i od tada klijenti prosječno na mjesečnoj razini za paket usluga plaćaju 1,6 EUR više. Naknade za pakete usluga za građane nisu mijenjane od 2007. odnosno od 2019. godine za dio usluga. Udio cijena paketa bankarskih usluga u prosječnoj plaći u RH danas je manji nego u 2007. godini; 2007. iznosio je od 0,62 % do 1,86 %, a danas taj udio iznosi od 0,44 % do 1,28 %. Prosječna mjesečna naknada u 2022. godini iznosila je 8 EUR po klijentu, dok je 2023. godine prosječan mjesečni iznos naknade po klijentu bio 7,2 EUR. Iako zakonsko rješenje još nije doneseno, Zagrebačka banka ukinula je naknadu za ugovaranje i vođenje za sve Osnovne račune građana, što znači da od siječnja 2025. klijentima pružamo mogućnost primanja redovitog dohotka, mirovine i ostalih primanja bez naknade. U sklopu Osnovnog računa klijenti besplatno mogu koristiti: tekući račun s debitnom karticom, on-line bankarstvo (m-zaba ili e-zaba), isplatu gotovine u poslovnici (jedna transakcija mjesečno) te podizanje gotovine na bankomatu uz neograničen broj transakcija, koje je bilo besplatno i prije ove promjene. Naknada za Osnovni račun do ove promjene iznosila je 1,99 EUR mjesečno,“ odgovorili su iz Zagrebačke banke. I dalje ostaje nejasno zašto ne odustaju od povećanja naknada kada znamo da će dioničari Zagrebačke banke 26. ožujka 2025. odlučivati o isplatama dividende iz prošlogodišnje dobiti u visini od 1,4 eura po dionici. S time da je Nadzorni odbor banke predložio da se lanjska neto dobit u iznosu od 448,3 milijuna eura isplati kao dividenda, a samo 1,3 milijuna eura ostavi u zadržanu dobit. Uz to predloženo je da se svakom članu Nadzornog odbora isplati po 79,66 tisuća eura kao naknada za rad, pri čemu se povećava postotak onima članovima Nadzornog odbora „koji obavljaju specifične dužnosti“, uključivo „pravo na putne i s time povezane troškove“. Inače, bruto bonusi za rad članova Uprave ZABA-e kreću su od 89 do 180.000 eura dok je prošle godine predsjednik Uprave Ivan Vlaho dobio bonus od 800.000 eura (uz 182.000 eura koje je imao za auto, zatim za dopunsko, mirovinsko i životno osiguranje i drugo), dok mu e plaća bila 367.177 eura. To znači da mu je plaća bila nevjerojatnih 113.000 eura bruto! Raspon godišnjih bruto plaća drugih sedam članova Uprave Zagrebačke banke kretao se od 128.464 i 231.805 eura. Potrošači, odnosno korisnici usluga Zagrebačke banke traže da u takvim uvjetima odličnog poslovanja, banka odustane od povećanja svojih naknada, sve što je do sada naplatila vrati klijentima banke te snosi dio tereta inflacije i rasta troškova života i poslovanja u Republici Hrvatskoj. U suprotnom su spremni na poduzimanje aktivnosti prema Zagrebačkoj banci što bi nanijelo ne samo reputacijsku štetu (koja je već nastala) već i ozbiljnije financijske štete u poslovanju tijekom narednog razdoblja. Problem kada bankari „odlijepe“ od stvarnosti, kada profit i pohlepa budu važniji od društveno odgovornog ponašanja, morala i socijalne osjetljivosti te svojim naknadama (bez PDV-a i poreza na ekstra dobit) „deru“ čak i najsiromašnije slojeve društva, već je viđen u povijesti. Tada zbog nepoduzimanja kvalitetnih zaštitnih mehanizama u korist potrošača „stradaju“ i vlade, i parlamenti, i bankari. Ali, ovi se potonji, u pravilu, ipak izvuku s manjom štetom nego građani. Koje gule gdje god stignu. Kao i sada. #ZABA #HNB #dobit #bonusi #bojkot #reputacijskašteta (Ilustracije: RTL, Forbes)

MINISTRE, ŠTO SE ČEKA? O ovome se u Hrvatskoj šuti. Nešto se pričalo, pisalo, objavljivalo, a onda se – zašutjelo. Neshvatljivo. Nedopustivo. Evo i zašto. Od 1. travnja 2025. u Italiji će jedna naljepnica postati obavezna za označavanje proizvoda pogođenih „shrinkflacijom“, praksom proizvođača koji smanjuje količinu/veličinu proizvoda bez istovremenog snižavanja njegove cijene. „Krenuli smo u to kako bismo zaustavili „shrinkflaciju“. Italija je, zajedno s Francuskom, među prvima u Europi uvela propise za suzbijanje te pojave. Još jednom smo prednjačili u inovativnosti zaštite potrošača i na to smo posebno ponosni,” izjavio je u prosincu prošle godine talijanski ministar poduzetništva i proizvodnje Adolfo Urso. Mjera koju je uvela talijanska vlada radi zaštite potrošača mogla bi dobiti neočekivan udarac, odnosno Europska unija mogla bi pokrenuti postupak protiv Republike Italije jer nije poštivala pravila EU-a kojih se treba pridržavati pri mijenjanju propisa koji mogu ograničiti jedinstveno europsko tržište. Vidjet ćemo kako će to završiti. Francuska je, međutim, odigrala proceduru po pravilima i ima nacionalnu mjeru s kojom štiti francuskog potrošača od ove štetne pojave. „Shrinkflacija“ je već neko vrijeme praksa i na našem tržištu - od pakiranja prehrambenih proizvoda do deterdženata, sredstava za čišćenje itd. Takvi su proizvodi izgledom isti kao i prethodno kupljeni, ali su manje težine ili niže kvalitete. Sjetite se, uostalom, i kruha našeg svakdašnjeg: prvo je bio 1 kg, zatim 750 g, pa 600 g, ubrzo iza toga 500 g, da bi se sada štruca prodavala po cijeni 1 kg za samo 400 grama!!! Jedna od najvećih prijevara potrošača u Hrvatskoj. Smanjen PDV, smanjena težina (i kvaliteta!), a cijena porasla… Najslikovitiji primjer „shrinkflationa“ na hrvatski način. Sam izraz „shrinkflation“ nastao je spajanjem engleskog glagola „shrink“ (ograničiti) i imenice „inflation“ (napuhavanje), a ukazuje na praksu smanjenja količine ili kvalitete proizvoda uz nepromijenjenu cijenu. Na taj način se podiže cijena proizvoda bez izravnog povećanja troškova proizvodnje. Melonijeva vlada, kako bi se suprotstavila rastu cijena (a on je prema zadnjem izvještaju Eurostata među najnižim u EU – 1,7%!) uvela je mjeru u svoj zakon o tržištu i tržišnom natjecanju, koji je parlamentu usvojio 12. prosinca 2024. Tako će od 1. travnja 2025. proizvođači koji stavljaju u prodaju robu široke potrošnje čija je količina smanjena, a prethodno pakiranje je ostalo nepromijenjeno, dok je cijena po jedinici mjere povećana, obvezuju se na davanje tih informacija potrošačima posebnom naljepnicom na prodajnom pakiranju. Tako će na prednjoj strani pakiranja, odnosno na odgovarajućoj naljepnici na proizvodu, u razdoblju od šest mjeseci od datuma stavljanja na tržište „shrinkanog“ proizvoda morati stajati tekst: "Ovo pakiranje sadrži proizvod manje …. (nečega) nego X (mjerne jedinice) u usporedbi s prethodnom količinom». U Hrvatskoj se o tome samo priča, ali nitko ništa ne poduzima. Eto, sad imamo konkretne primjere država članica EU koje konkretno reagiraju na pojave na tržištu koje utječu na prava njihovih potrošača. Predlažemo resornom ministru Šušnjaru u čijem je portfelju zaštita potrošača da njegove službe HITNO prouče primjer Italije i Francuske … Pa ne moramo uvijek izmišljati neka nova rješenja. Što prije to bolje jer se s ovakvim zapuštenim stanjem sa zaštitom potrošača u Hrvatskoj ne „šrinkaju“ samo proizvodi, već i prava potrošača. (Na slikama: primjer očite „šrinkflacije“ na koju nitko, osim potrošača, ne reagira) #shrinkflation #bojkot #ministar #Italija #Francuska #Meloni #Urso

BOJKOT JE USPIO Bojkot je sredstvo iskazivanja otpora, neslaganja. Ima veliku snagu, pokreće na akciju i traži hitan zaokret u ponašanju onih protiv kojih je usmjeren. Prvi bojkot potrošača u Hrvatskoj ujedinio nas je, osvijestio, potrošačima je dao glas, smanjio je ukupnu potrošnju i pokrenuo je reakciju. Bojkot je uspio, što god vam s druge strane rekli. Bojkot je uspješno poslužio kao megafon - svi su istovremeno obaviješteni i uključeni. Potrošači su pozvani na akciju. Trgovci (i svi u lancu do proizvođača) kao i pružatelji usluga su pozvani na reakciju. Država (nadležna ministarstva, agencije, inspekcije i HNB) je prozvana zbog neprovođenja pravovremenih mjera za suzbijanje inflacije i dopuštanja sveopćeg nereda na tržištu. Bojkot, naravno, ima i svoju slabost - on je alat trenutnog, privremenog pritiska. Treći petak općeg bojkota nije mogao postići masovnost prvog, ali je svejedno dao dobre rezultate. Učinak prvog i drugog petka u bojkotu prelio se i na smanjenu potrošnju sljedećih dana. Kroz tri tjedna, od prvog petka u bojkotu do ponoći trećeg petka u bojkotu potrošili smo ukupno 108 milijuna eura manje, od toga samo u tri petka 75 milijuna eura manje. Od 19 promatranih dana u 16 dana je zabilježen pad potrošnje. To je efekt bojkota petkom. Zato nismo obeshrabreni. I ne odustajemo. Najveći apsolutni pad (vrijednost računa) je zabilježen u Zagrebu, zatim u Splitu, Osijeku, Rijeci, Zadru, Varaždinu, Puli, Karlovcu, Slavonskom brodu, Čakovcu. Pozdravljamo i Valpovo, Komižu, Požegu, Čazmu, Slatinu, Donju Stubicu, Labin, Zaprešić, Ivanec, Zabok i druge koji su zabilježili najveći pad potrošnje. Moramo promijeniti svoje ponašanje, smanjiti potrošnju. Dok god kupujemo više od potrebnog, dok god kupujemo samo zato što imamo priliku, cijene neće pasti pa si mnogi uskoro neće moći priuštiti niti ono što im je neophodno. Intervencije koje su uslijedile nakon bojkota - zamrzavanje cijena nekih proizvoda na određeni rok, kao i bezbrojne akcijske ponude i sniženja - samo su gesta, nikako rješenje za situaciju koja je na svim razina zapravo dramatična. Zamrzavanje cijena na kraći rok i privremeni popusti neće dovesti do zaustavljanja rasta cijena, njihove stabilizacije i to jako dobro znaju svi koji se trebaju uhvatiti u koštac s ovim problemom. Neviđenim marketinškim aktivnostima trgovački lanci u samo nekoliko dana stvaraju nevjerojatan pritisak na potrošača, ostavljajući dojam da je sada odjednom sve na policama povoljnije, na akciji, s popustom, zamrznuto. To je, naravno, lažni dojam, smanjivanje štete i popravljanje imidža trgovaca. Ta „velikodušnost“ u popustima, akcijskim cijenama i drugim „šarenim bombonima“ otvara pitanje kako se sada može sniziti cijena tolikog broja proizvoda za 20, 30, 50 posto, a nije se moglo i prije bojkota?! Bojkot hrvatskih potrošača postigao je dva cilja: (1) dokazali smo da potrošači imaju kolektivnu snagu, mogu se solidarizirati, mobilizirati, zauzeti za sebe; (2) problem enormnog rasta cijena i općeg grabeža nabili smo na nos svima koji su stvorili taj problem i koji su ga trebali spriječiti i izazvali smo reakciju. Treći cilj još nije ostvaren – zaustavljanje rasta cijena i stabilizacija. To će morati ostvariti oni koji su na izborima dobili (naše?) povjerenje. Podsjetimo, potrošači još čekaju odgovor trgovaca (a čeka ga i ministar financija - op.a.) zašto su zapravo cijene proizvoda kojima je PDV skinut na 5 % od tog trenutka do danas rasle, za neke proizvode i više od 40 %. U tom odgovoru krije se i odgovor na pitanje zašto su uopće cijene svega u Hrvatskoj toliko rasle. Odgovor je grabež (gramzivost, jagma, pohlepa, oportunizam), samo ga još nitko nije glasno rekao ministru. Potrošači ne traže kratkotrajne akcije kojima je jedina svrha smiriti strasti. Potrošači traže promjenu ponašanja trgovačkih lanaca (i onih koji ih nadziru) na hrvatskom tržištu koje će rezultirati zdravom konkurencijom i prestankom ovog grabeža. Zato platforma "Halo, Inspektore" nastavlja svoju misiju za pravednije cijene, poštenije trgovačke prakse i jači nadzor tržišta. https://www.facebook.com/halo.inspektore #bojkot #grabež #pohlepa #oportunizam #megafon #potrošači #PDV #HNB #ministarstva (Hvala za ilustraciju: PlayStationGamePlay)