#Odlaganje #Otpad #ilegalno

"PLODINE" TISUĆAMA POTROŠAČA NAPLAĆIVALI NAKNADU ZA AMBALAŽU BEZ OZNAKA! Obećali smo za ovaj vikend poučne, zanimljive i dobre priče koje dokazuju kako su potrošači najbolji "tržišni inspektori". Posebice u Hrvatskoj gdje se na potrošače gleda kao na "nižu rasu" ili "ovce za šišanje". E, pa da to tako ne može više biti dokazat ćemo kroz ovaj vikend. Ide priča prva. Ona iz Plodina. Koje su na svoje police stavili novi sok od naranče s pulpom koju proizvodi njemački Molkerei Gropper iz Bissingena. Prijave su stigle sa svih strana Hrvatske: od Slavonije, Dalmacije, Istre i Kvarnera do Zagreba. S time da su i cijene bile različite: od 1,67 € u Pleternici do 3,33 € u Novalji, Zagrebu... Na prvi pogled, dobra roba, ako je 1,67 € i prihvatljiva cijena, ukusan proizvod. Na drugi, detaljniji pogled - problem. Osim što je deklaracija na boci teško čitljiva (bolje rečeno nečitljiva zbog sitnih slova i svijetlo narančaste boje), nema prijevoda na hrvatskib jezik. Tu su njemački, mađarski, rumunjski, slovenski, slovački, češki, poljski, ali ne i hrvatski To je prvi prekršaj. A, drugi, još ozbiljniji prekršaj je onaj koji su otkrile tisuće kupaca diljem Hrvatske. I ti naknadno kada su htjeli vratiti te plastične boce i uzeti naplaćenu im naknadu od 0,10 €✓ Na bocama nije bilo oznake, a trgovci su u Plodinama uredno naplaćivale naknadu čime su si napravili ne pripadajuću dobit, prevarili potrošače i počinili težak prekršaj prema Zakonu o gospodarenju otpadom. Gnjev potrošača je bio razumljiv. Zato smo o svemu izvijestili DIRH (nadležan za deklaraciju) i Carinsku upravu. Vrlo brzo stigao nam je odgovor koji je potvrdio ono što smo znali. Naime, "Zakonom o gospodarenju otpadom u dijelu koji pojašnjava temeljne pojmove definira se „sustav proširene odgovornosti proizvođača” kao skup mjera koje se poduzimaju u Republici Hrvatskoj kako bi se osiguralo da proizvođači proizvoda snose financijsku ili financijsku i organizacijsku odgovornost za fazu »otpad« u životnom ciklusu proizvoda. Isto tako, točkom 48., definira se “otpad” kao „svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili "mora odbaciti“. S tim u vezi, a sukladno odredbama predmetnog Zakona, nadležnost Carinske uprave u smislu proširene odgovornosti, odnosi se na sustav obveza u sustavu proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, uključujući plaćanje povratne naknade i naknade gospodarenja otpadom. U skladu sa Zakonom o gospodarenju otpadom Carinska uprava provodi nadzor kod obveznika koji stavljaju proizvod na tržište i u odnosu na plaćanje povratne naknade uključivo i označavanje proizvoda odgovarajućom oznakom o povratnoj naknadi. Člankom 4. točkom 69. Zakona o gospodarenju otpadom definirano je da je proizvođač proizvoda pravna ili fizička osoba – obrtnik ili fizička osoba koja razvija, proizvodi, prerađuje, obrađuje, prodaje, unosi ili uvozi odnosno stavlja na tržište proizvode i/ili uređaje i/ili opremu. Nadalje, člankom 4. točkom 80. predmetnog Zakona definirano je da je „stavljanje proizvoda na raspolaganje na tržištu“ - svaka isporuka proizvoda za distribuciju, potrošnju ili upotrebu na tržištu Republike Hrvatske u okviru trgovačke aktivnosti, s plaćanjem ili bez plaćanja, a u točci 81. definirano je da je „stavljanje na tržište“ - prvo stavljanje proizvoda na raspolaganje na tržištu Republike Hrvatske. Sukladno odredbama članka 104. Zakona o gospodarenju otpadom sustav povratne naknade vodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te je proizvođač proizvoda koji stavlja na tržište proizvod za koji je propisano plaćanje povratne naknade, dužan izvijestiti Fond o količini proizvoda stavljenog na tržište te plaćati iznos povratne naknade Fondu. Sukladno članku 4. Uredbe o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi povratna naknada iznosi 0,10 eura i plaća se za svu ambalažu od pića koja je označena oznakom sustava povratne naknade. Pravilnikom o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku propisano je da proizvođači/uvoznici/ unosnici prilikom stavljanja proizvoda pakiranih u ambalažu na tržište Republike Hrvatske, uplaćuju Fondu naknade između ostalog i za povratnu naknadu te da se od 23.11.2023. godine prijava i obračun povratne naknade odnosi na ambalažu od stakla, PET, FE i AL volumena većeg ili jednakog 0,2 l i volumena jednakog ili manjeg od 3 l. Člankom 17. navedenog Pravilnika propisno je da je proizvođač proizvoda OBVEZAN označiti ambalažu od pića GTIN oznakom te je propisan i izgled navedene oznake. Iz navedenih odredbi proizlazi da je osoba koja stavlja proizvode na tržište u obvezi iste prijaviti Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te iste propisno označiti. U odnosu na zaprimljene informacije o mogućim nepravilnostima, Carinska uprava je sukladno djelokrugu rada poduzela propisane aktivnosti u skladu s odgovarajućim zakonskim odredbama," izvijestili su nas iz Carinske uprave. Slično je postupio i Državni inspektorat koji je nadležan za kontrolu deklaracija. Cijeli kontingent tog proizvoda je zato hitno povučen s tržišta. Ostaje pitanje kako i pod kojim uvjetima potrošači sada mogu ostvariti pravo na povrat naknade koja im je uredno naplaćena, a radi se o desecima tisuća takvih boca. U svakom slučaju, nemojte baciti te boce u otpad jer čekamo odgovor Plodina koje potrošačima moraju vratiti neosnovano naplaćenu naknadu bez mogućnosti legalnog povrata sredstava. Čekat ćemo i rješenja o kaznama koja će dobiti Plodine. U međuvremenu, pažljivo i odgovorno kupujte sve proizvode. Posebice u hrvatskim trgovinama. #Plodine #Carina #DIRH #povratambalaže #naknadazaplastičneboce #prekršaji #kazne

ŠOKANTNE SLIKE IZ „PLODINA“: OVO JE HRANA KOJU SU NAM PRODAVALI… Nepovoljni vremenski uvjet samo su ubrzali raspadanje prehrambenih proizvoda koji danima stoje na otvorenom prostoru uz krapinske Plodine. Apokaliptične scene razbacane, napola trule, pljesnive hrane koja je počela širiti smrad oko nepropisno odloženog otpada, ali i privlačiti glodavce sa svih strana Krapine, šokirale su nas sve u @haloinspektore . Tim prije što su se u kartonskim kutijama našle i kobasice pred istekom roka trajanja, jogurti sa sniženja…pa su potrošači s pravom se pitali ne završava li dio toga, pod sumnjivim okolnostima, u slobodnoj prodaji. (I onda se čudom čudimo što na policama nalazimo ostatke izmeta glodavaca i tragove njihovih noćnih „ophodnji“ po trgovinama.) Kako bilo, nakon dojave potrošača, u akciju je krenula i Sanitarna inspekcija Državnog inspektorata koji nam je poslao i službeno očitovanje o postupanju i rezultatima nadzora kojeg prenosimo u cijelosti: „Danas je po službenoj dužnosti obavljen inspekcijski nadzor sanitarne inspekcije Državnog inspektorata na predmetnoj lokaciji (Plodine, Krapina) gdje je utvrđena nepravilnost vezano za udovoljavanje zahtjevima higijene hrane iz Priloga II. Poglavlje VI Uredbe (EU) o higijeni hrane BR. 852/2004-postupanje s otpadom te je na temelju javnozdravstvenog interesa donijeto usmeno rješenje kojim se naređuje subjektu da osigura zbrinjavanja nusproizvoda životinjskog podrijetla putem za to ovlaštene osobe i da osigura odgovarajuće uvjete skladištenja i zbrinjavanja otpada. Stranka je započela s izvršenjem usmenog rješenja te će biti obavljena kontrola izvršenja usmenog rješenja. Slijedom utvrđene nepravilnosti izrečena je novčana kazna pravnoj i odgovornoj osobi prema odredbi članka 24. Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu,“ izvijestili su nas iz Državnog inspektorata. Vjerujemo da se takve scene i takav odnos prema hrani u Plodinama (a i drugim trgovačkim lancima) više neće viđati. Barem ne javno, dodali bi neki. I bili bi u pravu. Sve dok takvim trgovcima na vrata opet ne zakucaju inspektori DIRH-a… #Plodine #Krapina #sanitarnainspekcija #DIRH #glodavci #otpad #hrana

[Javna rasprava Studije o utjecaju na okoliš ukrajinskog kompleksa za preradu peradi s bioplinskim postrojenjem u Sisku] Od 17. veljače na javnoj raspravi će biti Studija o utjecaju na okoliš kompleksa za preradu peradi s bioplinskim postrojenjem u Sisku ukrajinskog investitora Premium chicken company d.o.o. Javna rasprava i javni uvid u trajanju od trideset (30) dana održat će se od 17. veljače do 18. ožujka 2025. godine u Sisku, Ulica Marijana Cvetkovića 8, Sisak. Uvid u Studiju se može obaviti svakog radnog dana od 8,00 do 16,00 sati u prostorijama Grada Siska, Ulica Marijana Cvetkovića 8, Sisak. Javno izlaganje Studije će se održati u prostorijama Hotela Panonija, Ulica Ivana Kukuljevića Sakcinskog 21, Sisak, 11. ožujka 2025. godine s početkom u 10,00 sati. Predmet ove Studije utjecaja na okoliš je izgradnja i korištenje kompleksa za preradu peradi (KPP), uključujući: • tvornicu za preradu peradi, • kompleks za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla, • uređaj za pročišćavanje tehnoloških otpadnih voda, • laboratorij, • bioplinsko postrojenje s pomoćnim i pratećim građevinama. Planirani zahvat biti će u Sisačko-moslavačkoj županiji, na administrativnom području Grada Siska na katastarskim česticama k.č.br.: 1808/1 i 1808/17, k.o. Novi Sisak, na kojima nema izgrađenih građevina. Nositelj zahvata je tvrtka Premium Chicken Company d.o.o. (PCC). Svrha izgradnje planiranog zahvata je integrirana peradarska proizvodnja, osiguranje prehrambene sigurnosti zemlje, razvoj peradarstva i domaće proizvodnje mesa; otvaranje novih radnih mjesta; razvoj srodnih industrija, stvaranje infrastrukture. Postrojenje za klanje i preradu peradi biti će kapaciteta klaonice 620 t/dan (600 UG/dan), proizvodnje gotovih proizvoda kapaciteta 500 t/dan1, dva pogona za proizvodnju mesno-koštanog brašna ukupnog kapaciteta 220 t/dan (PPMKB I 205 t/dan i PPMKB II 15 t/dan) i bioplinsko postrojenje za zbrinjavanje neopasnog opada od peradi i mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta 122 t/dan. Ovisno o mogućim utjecajima, njihovom rasprostiranju, jačini i trajanju, cilj ove Studije je procijeniti mogući utjecaj planiranog zahvata na okoliš te utvrditi mjere zaštite i program praćenja stanja okoliša tijekom izgradnje i korištenja planiranog zahvata. Kako stoji u Studiji za provođenje tehnoloških procesa procijenjena je potreba za radnom snagom na 1.831 zaposlenih. Glavno osoblje će raditi u jednoj smjeni, dežurno osoblje će raditi u tri smjene. Opširnije: https://www.smz.hr/oglasna-ploca/11228-obavijest-o-stavljanju-na-javnu-raspravu-studije-o-utjecaju-na-okolis-kompleksa-za-preradu-peradi-s-bioplinskim-postrojenjem-grad-sisak-smz

Klikni ovdje i besplatno zbrini svoj elektronički otpad. https://ee-otpad.com/

Vlasnici sahranili omiljeni džip: Potrošili 4.300 evra na ispraćaj, došlo 1.500 ljudi U selu Padaršinga, u indijskoj državi Gudžarat, nedavno je organizovan nesvakidašnji “ispraćaj”. Ožalošćeni vlasnici rekli su poslednje zbogom svom “suzuki” džipu, starom 18 godina, u prisustvu bezmalo 1.500 ljudi. Vozilo je “sahranjeno” tokom posebne ceremonije, koja je navodno koštala 4.300 evra. Vlasnici su verovali da im je “donelo sreću” i nisu želeli da ga ostave na otpadu, prenosi Oddity Central. Prekriven cvećem i vencima Vlasnici su rekli lokalnim medijima da poseduju nekoliko skupih automobila, uključujući “audi”, ali starom “suzukiju” pripisuju zasluge za prosperitet koji su doživeli. Na njihovom imanju je iskopana raka dubine 4,5 metara, u kojoj je džip završio. Na mrežama je objavljen snimak svečane ceremonije, gde se vidi da je četvorotočkaš spušten u raku pomoću improvizovane padine, a da je bio prekriven laticama cveća i zelenom tkaninom. Ovaj automobil je bio više od vozila. To je bio deo našeg puta ka uspehu. Umesto da ga prodamo ili ostavimo na otpadu, želeli smo da ga počastimo trajnim sećanjem za buduće generacije”, rekli su vlasnici. Nakon što je ceremonija završena, bager je zatrpao “suzuki” zemljom, a tužni vlasnici su najavili da je na mestu gde je sahranjen posaditi drvo, kao podsećanje na njihovog ljubimca. https://twitter.com/i/status/1854787379975864602

#nestle https://www.nestle.hr/nestle-u-zajednici/rad-na-buducnosti-bez-otpada/sezona-5