Palestinski nobelovac izumio stroj koji dnevno izvlači 1000 litara vode iz zraka Ovaj uređaj, koji je razvila njegova tehnološka tvrtka Atoco, učinkovito radi čak i u područjima s vlagom zraka manjom od 20 posto, nudeći potencijalni spas regijama koje se suočavaju s ozbiljnim nedostatkom vode. Proboj se temelji na retikularnoj kemiji, području koje je osmislio Yaghi. Ključ izuma su metalno-organski okviri (MOF) – sintetički, porozni materijali koji djeluju poput naprednih spužvi. Ti su materijali konstruirani na molekularnoj razini tako da imaju golemu površinu; samo nekoliko grama tvari može prekriti unutrašnjost nogometne arene. Dok zrak prolazi kroz uređaj, MOF-ovi zarobljavaju molekule vode u svojim sitnim porama. Kad se zagriju ambijentalnom sunčevom svjetlošću ili niskoenergetskom toplinskom energijom, materijal oslobađa zarobljenu vlagu kao paru, koja se zatim kondenzira u tekuću vodu. Za razliku od tradicionalnih atmosferskih generatora vode kojima je potrebna znatna količina električne energije za hlađenje zraka, Yaghijev sustav radi izvan mreže, koristeći samo sunčevu toplinu. Ovaj izum dolazi u ključnom trenutku, jer Ujedinjeni narodi upozoravaju na "globalni vodni bankrot", pri čemu više od dvije milijarde ljudi nema pristup sigurnoj vodi za piće. Iako je desalinizacija uobičajeno rješenje za obalna područja, ona je energetski intenzivna i proizvodi slani otpad koji šteti morskim ekosustavima. Yaghijev sakupljač vode nudi mobilniju i ekološki prihvatljiviju alternativu. Veličine približno šest metara dugog transportnog kontejnera, ove jedinice mogu se rasporediti na otocima pogođenima uraganima ili u udaljenim pustinjskim selima. Na Karibima, gdje su oluje poput uragana Beryl oštetile ključnu infrastrukturu, takvi uređaji mogli bi pružiti trenutačnu pomoć bez oslanjanja na električnu mrežu. Yaghijeva motivacija za ovaj projekt duboko je osobna. Odrastajući u palestinskoj izbjegličkoj zajednici u Jordanu, živio je u kući bez tekuće vode. Često se prisjeća susjedskog "šaputanja" da je stigao kamion s vodom, što je izazivalo užurbanu žurbu da se spremnici napune prije nego što zalihe nestanu. "Znanost je tu, ono što nam sada treba jest hrabrost da proširimo ova rješenja", rekao je tijekom nedavnog terenskog testiranja. Iako se tehnologija trenutačno razvija od laboratorijskih prototipova prema industrijskim jedinicama, on zamišlja budućnost "personalizirane vode". Slično kao što solarni paneli omogućuju kućanstvima da sama proizvode energiju, ovi uređaji temeljeni na MOF-u mogli bi na kraju omogućiti pojedinačnim kućanstvima da proizvode vlastitu vodu za piće, čime bi se okončala ovisnost o centraliziranim, često ranjivim komunalnim sustavima. Profesor je među trojicom dobitnika Nobelove nagrade za kemiju za 2025. godinu za revolucionarni rad na metalno-organskim okvirima, koji je otvorio nove putove za čistu energiju i primjene u zaštiti okoliša. -Izvor:N1info.hr

U tom avionu snimljene su fotografije raskopčane Ghislaine Maxwell kako masirala stopala svom nekadašnjem ljubavniku i partneru u zločinu. Ona služi zatvorsku kaznu. Via Express U tom avionu snimljene su fotografije raskopčane Ghislaine Maxwell kako masirala stopala svom nekadašnjem ljubavniku i partneru u zločinu. Ona služi zatvorsku kaznu. Zvali su ga "Lolita Express", zloglasni privatni mlažnjak Jeffreyja Epsteina trune na groblju u Georgiji već desetljeće kao mračni podsjetnici na izopačeni način života pokojnog pedofila. U njemu je razvozio djevojke, najčešće maloljetne u svoje rezidencije gdje ih je iskorištavao i "podvodio" milijarderima ili svjetskim moćnicima poput britanskog princa Andrewa. Fotografije NY Posta prikazuju kako mlažnjak, Boeing 727 dug 40 metara korodira i raspada se na odlagalištu otpada tvrtke Stambaugh AViation u Brunswicku u Georgiji. Više nikad neće letjeti. Kukci i plijesan danas žive na sjedalima gdje je, prema fotografijama što ih je objavio Department of Justice, Ghislaine Maxwell masirala stopala svom nekadašnjem ljubavniku i partneru u zločinu. Ona služi zatvorsku kaznu dok se njeni odvjetnici bore protiv objave 90 tisuća novih dokumenata o slučaju Jefrey Epstein. Avion oznake N908JE - gdje posljednja dva slova podsjećaju na perverznjakove inicijale - prevozio je bivšeg predsjednika Billa Clintona, bivšeg ministra financija Larryja Summersa i druge VIP osobe, navodi NY Post. Pročitajte više na: 👇https://express.24sata.hr/crni-svijet/jezivi-avion-pronasli-su-epsteinov-lolita-express-na-letu-bi-silovali-djevojke-32254

Financijska stručnjakinja i zastupnica u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Dina Dogan iznijela je niz optužbi na račun gradonačelnika Tomislava Tomaševića vezano uz upravljanje zagrebačkim pročistačem otpadnih voda u Resniku i raskid koncesijskog ugovora U objavi pod naslovom “Možemovski mulj: 166 tisuća tona razlike i 683 tisuće eura savjetnika za pročistač“, Dogan tvrdi da je u službenoj evidenciji Zagrebačkih otpadnih voda zabilježena značajna razlika u procjeni količine mulja, nusproizvoda procesa pročišćavanja otpadnih voda. Prema podacima na koje se poziva, 3. ožujka 2024. evidentirano je oko 274.661 tona mulja, dok je dan kasnije, 4. ožujka, upisana količina od 107.927 tona, uz napomenu o korekciji procjene. Razlika iznosi 166.734 tone. https://hrvatska-danas.com/2026/02/23/ceka-se-dorh-za-rijesi-mozemovski-mulj-objavljeni-novi-podaci-o-tomasevicevom-cudnom-poslovanju/

‘Provode se dodatne istražne radnje oko nelegalnog odlagališta u Varaždinu za čiju je sanaciju Mikulić krojio natječaj’ Državni inspektorat potvrdio je u ponedjeljak Nacionalu da se provode dodatne istražne radnje zbog kojih je odgođen početak sanacije odlagališta otpada u Varaždinu, jednoj od tri lokacije na kojoj su otpad nelegalno odlagale tvrtke povezane s Josipom i Monikom Šincek i Franciskom Dodić, koji su bili privedeni u veljači prošle godine, a potom je krajem godine “pao” i bivši glavni državni inspektor Andrija Mikulić kojeg je Šincek optužio da je od njega tražio pola milijuna eura mita. Nacional slučaj sa sanacijom varaždinskog odlagališta otpada prati od početka siječnja ove godine i to zbog činjenice da je proces sanacije tog nelegalnog odlagališta započeo upravo Andrija Mikulić – u vrijeme kad se njega nije povezivalo ni s jednom od afera zbog kojih je 27. studenog prošle godine uhićen. Sanaciju će platiti Državni inspektorat Nacional je doznao da će država za sanaciju odlagališta u Varaždinu, jednoj od lokacija na kojem su medicinski i druge vrste opasnog otpada nelegalno odlagale tvrtka Tipos Resurs i tvrtka Izoxeco povezane s Josipom i Monikom Šincek te s Franciskom Dodić, odnosno aferom zbog koje je uhićen i bivši HDZ-ov glavni državni inspektor Andrija Mikulić, platiti 2.998.541,25 eura s PDV-om i to tvrtkama 3 K.F. d.o.o. i SAUBERMACHER–EKP d.o.o. koje su se jedine javile na javni natječaj. Ono što je posebno zanimljivo, sanaciju tog odlagališta platit će Državni inspektorat, a cijeli postupak nabave za sanaciju tog varaždinskog odlagališta započeo je Andrija Mikulić, mjesecima prije no što je krajem prošle godine uhićen zbog iste te afere odnosno zbog sumnje kako je od Šinceka tražio mito da bi im omogućio nelegalno zbrinjavanje otpada. Nakon što je Nacional postavio više upita Državnom inspektoratu još tijekom siječnja, tražili smo dodatna pojašnjenja, da bi ovog ponedjeljka iz Inspektorata stigao sljedeći odgovor: “Početak izvršenja ugovora odgođen je zbog dodatnih istražnih radnji od strane pravosudnog tijela. Zajednica ponuditelja bit će uvedena u posao u nadolazećem razdoblju uz prethodno pokretanje postupka upisa zabilježbe u zemljišnoj knjizi”. Inače,vršitelj dužnosti glavnog državnog inspektora trenutno je Ivan Samac koji je na funkciji zamjenika glavnog državnog inspektora. https://www.nacional.hr/novi-krak-afere-provode-se-dodatne-istrazne-radnje-oko-nelegalnog-odlagalista-u-varazdinu-za-ciju-je-sanaciju-mikulic-krojio-natjecaj/

Nova gradska uprava ne podržava projekte koji su u suprotnosti s prostornim planovima. Svi projekti na području grada Siska moraju biti u skladu sa zakonima i propisima. „Možemo“ u Sisku održava bizarne konferencije za medije na temu okoliša, traže svoj medijski prostor, iskorištavajući emocije Siščana, dok grad koji vode, Zagreb, guši se u smeću. U prošlom su mandatu čak obećali zatvaranje odlagališta Jakuševec koji guši Zagrepčane i bježe pred vapajima svojih Zagrepčana. Zagreb također više od dvije godine kasni s donošenjem Plana gospodarenja otpadom, a kvaliteta zraka je lošija nego u Sisku. A najgore od svega, u tajnosti pripremaju izgradnju spalionice u Resniku. Briga za Siščane dokazuje se konkretnim djelima, a ne trčanjem za mikrofonima i čudnim političkim zaokretima, te parazitiranjem na osjetljivim temama. SISAK 💙💚 #Sisak #VolimSisak #zagadenje #mozemo #DomagojOrlic https://www.facebook.com/share/v/1DYJSK3jHd/

Mama znam zašto žene ne mogu imati pimpića.Zašto pametnjakoviću?Zato što im otpada.Tvojeg sam našao ispod kreveta. 😀

🚨 intervencija 282/2025.🚨 ⏰ 29.09.2025. 22:23 🌍 Sisak, Palanjek, Put Palanjek ☎️ Požar otpada Završetak intervencije u 30.09.2025. 01:23 🚒 JVP Sisak - jedno vozilo 🚒 DVD Palanjek - jedno vozilo 👩‍🚒 JVP Sisak - tri vatrogasaca 👩‍🚒 DVD Palanjek - tri vatrogasca

#Odlaganje #Otpad #ilegalno

"PLODINE" TISUĆAMA POTROŠAČA NAPLAĆIVALI NAKNADU ZA AMBALAŽU BEZ OZNAKA! Obećali smo za ovaj vikend poučne, zanimljive i dobre priče koje dokazuju kako su potrošači najbolji "tržišni inspektori". Posebice u Hrvatskoj gdje se na potrošače gleda kao na "nižu rasu" ili "ovce za šišanje". E, pa da to tako ne može više biti dokazat ćemo kroz ovaj vikend. Ide priča prva. Ona iz Plodina. Koje su na svoje police stavili novi sok od naranče s pulpom koju proizvodi njemački Molkerei Gropper iz Bissingena. Prijave su stigle sa svih strana Hrvatske: od Slavonije, Dalmacije, Istre i Kvarnera do Zagreba. S time da su i cijene bile različite: od 1,67 € u Pleternici do 3,33 € u Novalji, Zagrebu... Na prvi pogled, dobra roba, ako je 1,67 € i prihvatljiva cijena, ukusan proizvod. Na drugi, detaljniji pogled - problem. Osim što je deklaracija na boci teško čitljiva (bolje rečeno nečitljiva zbog sitnih slova i svijetlo narančaste boje), nema prijevoda na hrvatskib jezik. Tu su njemački, mađarski, rumunjski, slovenski, slovački, češki, poljski, ali ne i hrvatski To je prvi prekršaj. A, drugi, još ozbiljniji prekršaj je onaj koji su otkrile tisuće kupaca diljem Hrvatske. I ti naknadno kada su htjeli vratiti te plastične boce i uzeti naplaćenu im naknadu od 0,10 €✓ Na bocama nije bilo oznake, a trgovci su u Plodinama uredno naplaćivale naknadu čime su si napravili ne pripadajuću dobit, prevarili potrošače i počinili težak prekršaj prema Zakonu o gospodarenju otpadom. Gnjev potrošača je bio razumljiv. Zato smo o svemu izvijestili DIRH (nadležan za deklaraciju) i Carinsku upravu. Vrlo brzo stigao nam je odgovor koji je potvrdio ono što smo znali. Naime, "Zakonom o gospodarenju otpadom u dijelu koji pojašnjava temeljne pojmove definira se „sustav proširene odgovornosti proizvođača” kao skup mjera koje se poduzimaju u Republici Hrvatskoj kako bi se osiguralo da proizvođači proizvoda snose financijsku ili financijsku i organizacijsku odgovornost za fazu »otpad« u životnom ciklusu proizvoda. Isto tako, točkom 48., definira se “otpad” kao „svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili "mora odbaciti“. S tim u vezi, a sukladno odredbama predmetnog Zakona, nadležnost Carinske uprave u smislu proširene odgovornosti, odnosi se na sustav obveza u sustavu proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, uključujući plaćanje povratne naknade i naknade gospodarenja otpadom. U skladu sa Zakonom o gospodarenju otpadom Carinska uprava provodi nadzor kod obveznika koji stavljaju proizvod na tržište i u odnosu na plaćanje povratne naknade uključivo i označavanje proizvoda odgovarajućom oznakom o povratnoj naknadi. Člankom 4. točkom 69. Zakona o gospodarenju otpadom definirano je da je proizvođač proizvoda pravna ili fizička osoba – obrtnik ili fizička osoba koja razvija, proizvodi, prerađuje, obrađuje, prodaje, unosi ili uvozi odnosno stavlja na tržište proizvode i/ili uređaje i/ili opremu. Nadalje, člankom 4. točkom 80. predmetnog Zakona definirano je da je „stavljanje proizvoda na raspolaganje na tržištu“ - svaka isporuka proizvoda za distribuciju, potrošnju ili upotrebu na tržištu Republike Hrvatske u okviru trgovačke aktivnosti, s plaćanjem ili bez plaćanja, a u točci 81. definirano je da je „stavljanje na tržište“ - prvo stavljanje proizvoda na raspolaganje na tržištu Republike Hrvatske. Sukladno odredbama članka 104. Zakona o gospodarenju otpadom sustav povratne naknade vodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te je proizvođač proizvoda koji stavlja na tržište proizvod za koji je propisano plaćanje povratne naknade, dužan izvijestiti Fond o količini proizvoda stavljenog na tržište te plaćati iznos povratne naknade Fondu. Sukladno članku 4. Uredbe o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi povratna naknada iznosi 0,10 eura i plaća se za svu ambalažu od pića koja je označena oznakom sustava povratne naknade. Pravilnikom o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku propisano je da proizvođači/uvoznici/ unosnici prilikom stavljanja proizvoda pakiranih u ambalažu na tržište Republike Hrvatske, uplaćuju Fondu naknade između ostalog i za povratnu naknadu te da se od 23.11.2023. godine prijava i obračun povratne naknade odnosi na ambalažu od stakla, PET, FE i AL volumena većeg ili jednakog 0,2 l i volumena jednakog ili manjeg od 3 l. Člankom 17. navedenog Pravilnika propisno je da je proizvođač proizvoda OBVEZAN označiti ambalažu od pića GTIN oznakom te je propisan i izgled navedene oznake. Iz navedenih odredbi proizlazi da je osoba koja stavlja proizvode na tržište u obvezi iste prijaviti Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te iste propisno označiti. U odnosu na zaprimljene informacije o mogućim nepravilnostima, Carinska uprava je sukladno djelokrugu rada poduzela propisane aktivnosti u skladu s odgovarajućim zakonskim odredbama," izvijestili su nas iz Carinske uprave. Slično je postupio i Državni inspektorat koji je nadležan za kontrolu deklaracija. Cijeli kontingent tog proizvoda je zato hitno povučen s tržišta. Ostaje pitanje kako i pod kojim uvjetima potrošači sada mogu ostvariti pravo na povrat naknade koja im je uredno naplaćena, a radi se o desecima tisuća takvih boca. U svakom slučaju, nemojte baciti te boce u otpad jer čekamo odgovor Plodina koje potrošačima moraju vratiti neosnovano naplaćenu naknadu bez mogućnosti legalnog povrata sredstava. Čekat ćemo i rješenja o kaznama koja će dobiti Plodine. U međuvremenu, pažljivo i odgovorno kupujte sve proizvode. Posebice u hrvatskim trgovinama. #Plodine #Carina #DIRH #povratambalaže #naknadazaplastičneboce #prekršaji #kazne

ŠOKANTNE SLIKE IZ „PLODINA“: OVO JE HRANA KOJU SU NAM PRODAVALI… Nepovoljni vremenski uvjet samo su ubrzali raspadanje prehrambenih proizvoda koji danima stoje na otvorenom prostoru uz krapinske Plodine. Apokaliptične scene razbacane, napola trule, pljesnive hrane koja je počela širiti smrad oko nepropisno odloženog otpada, ali i privlačiti glodavce sa svih strana Krapine, šokirale su nas sve u @haloinspektore . Tim prije što su se u kartonskim kutijama našle i kobasice pred istekom roka trajanja, jogurti sa sniženja…pa su potrošači s pravom se pitali ne završava li dio toga, pod sumnjivim okolnostima, u slobodnoj prodaji. (I onda se čudom čudimo što na policama nalazimo ostatke izmeta glodavaca i tragove njihovih noćnih „ophodnji“ po trgovinama.) Kako bilo, nakon dojave potrošača, u akciju je krenula i Sanitarna inspekcija Državnog inspektorata koji nam je poslao i službeno očitovanje o postupanju i rezultatima nadzora kojeg prenosimo u cijelosti: „Danas je po službenoj dužnosti obavljen inspekcijski nadzor sanitarne inspekcije Državnog inspektorata na predmetnoj lokaciji (Plodine, Krapina) gdje je utvrđena nepravilnost vezano za udovoljavanje zahtjevima higijene hrane iz Priloga II. Poglavlje VI Uredbe (EU) o higijeni hrane BR. 852/2004-postupanje s otpadom te je na temelju javnozdravstvenog interesa donijeto usmeno rješenje kojim se naređuje subjektu da osigura zbrinjavanja nusproizvoda životinjskog podrijetla putem za to ovlaštene osobe i da osigura odgovarajuće uvjete skladištenja i zbrinjavanja otpada. Stranka je započela s izvršenjem usmenog rješenja te će biti obavljena kontrola izvršenja usmenog rješenja. Slijedom utvrđene nepravilnosti izrečena je novčana kazna pravnoj i odgovornoj osobi prema odredbi članka 24. Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu,“ izvijestili su nas iz Državnog inspektorata. Vjerujemo da se takve scene i takav odnos prema hrani u Plodinama (a i drugim trgovačkim lancima) više neće viđati. Barem ne javno, dodali bi neki. I bili bi u pravu. Sve dok takvim trgovcima na vrata opet ne zakucaju inspektori DIRH-a… #Plodine #Krapina #sanitarnainspekcija #DIRH #glodavci #otpad #hrana

[Javna rasprava Studije o utjecaju na okoliš ukrajinskog kompleksa za preradu peradi s bioplinskim postrojenjem u Sisku] Od 17. veljače na javnoj raspravi će biti Studija o utjecaju na okoliš kompleksa za preradu peradi s bioplinskim postrojenjem u Sisku ukrajinskog investitora Premium chicken company d.o.o. Javna rasprava i javni uvid u trajanju od trideset (30) dana održat će se od 17. veljače do 18. ožujka 2025. godine u Sisku, Ulica Marijana Cvetkovića 8, Sisak. Uvid u Studiju se može obaviti svakog radnog dana od 8,00 do 16,00 sati u prostorijama Grada Siska, Ulica Marijana Cvetkovića 8, Sisak. Javno izlaganje Studije će se održati u prostorijama Hotela Panonija, Ulica Ivana Kukuljevića Sakcinskog 21, Sisak, 11. ožujka 2025. godine s početkom u 10,00 sati. Predmet ove Studije utjecaja na okoliš je izgradnja i korištenje kompleksa za preradu peradi (KPP), uključujući: • tvornicu za preradu peradi, • kompleks za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla, • uređaj za pročišćavanje tehnoloških otpadnih voda, • laboratorij, • bioplinsko postrojenje s pomoćnim i pratećim građevinama. Planirani zahvat biti će u Sisačko-moslavačkoj županiji, na administrativnom području Grada Siska na katastarskim česticama k.č.br.: 1808/1 i 1808/17, k.o. Novi Sisak, na kojima nema izgrađenih građevina. Nositelj zahvata je tvrtka Premium Chicken Company d.o.o. (PCC). Svrha izgradnje planiranog zahvata je integrirana peradarska proizvodnja, osiguranje prehrambene sigurnosti zemlje, razvoj peradarstva i domaće proizvodnje mesa; otvaranje novih radnih mjesta; razvoj srodnih industrija, stvaranje infrastrukture. Postrojenje za klanje i preradu peradi biti će kapaciteta klaonice 620 t/dan (600 UG/dan), proizvodnje gotovih proizvoda kapaciteta 500 t/dan1, dva pogona za proizvodnju mesno-koštanog brašna ukupnog kapaciteta 220 t/dan (PPMKB I 205 t/dan i PPMKB II 15 t/dan) i bioplinsko postrojenje za zbrinjavanje neopasnog opada od peradi i mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta 122 t/dan. Ovisno o mogućim utjecajima, njihovom rasprostiranju, jačini i trajanju, cilj ove Studije je procijeniti mogući utjecaj planiranog zahvata na okoliš te utvrditi mjere zaštite i program praćenja stanja okoliša tijekom izgradnje i korištenja planiranog zahvata. Kako stoji u Studiji za provođenje tehnoloških procesa procijenjena je potreba za radnom snagom na 1.831 zaposlenih. Glavno osoblje će raditi u jednoj smjeni, dežurno osoblje će raditi u tri smjene. Opširnije: https://www.smz.hr/oglasna-ploca/11228-obavijest-o-stavljanju-na-javnu-raspravu-studije-o-utjecaju-na-okolis-kompleksa-za-preradu-peradi-s-bioplinskim-postrojenjem-grad-sisak-smz

Klikni ovdje i besplatno zbrini svoj elektronički otpad. https://ee-otpad.com/