Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije obustavilo je postupak procjene utjecaja na okoliš za kompleks prerade peradi s bioplinskim postrojenjem u Sisku. Kao ključan razlog navodi se dovedena u pitanje usklađenost zahvata s važećim prostornim planovima. Što vi mislite – je li ovo kraj projekta ili slijede nove izmjene i novi pokušaj? 👉https://www.facebook.com/share/1Af2XSo4oQ/

Naše pravo na pristup vlastitim osobnim podacima treba početi koristiti Izdvojit ćemo neke od životno mogućih primjera prava na pristup osobnim podacima: Primjer 1. Zaposlenik dobije otkaz. Tjedan dana kasnije podnese zahtjev bivšem poslodavcu da želi pristup svim svojim osobnim podacima u dosjeu. Bivši poslodavac ne smije ga tražiti pojašnjenje svrhe, bez obzira mogle bi li ga neke informacije koštati gubitka potencijalnog sudskog spora u budućnosti. Primjer 2. Pojedinac traži od svoje jedinice lokalne uprave pristup podacima. JLS ima o pojedincu ogromne količine podataka i argumentirano sumnja da je pojedinac svjestan o kojoj se količini podataka radi. U tom slučaju JLS može tražiti pojedinca da specificira svoj zahtjev na konkretne evidencije, obrade ili dokumentaciju. Pri tom ne smije doći do skrivanja podataka od pojedinca. Primjer 3. Bivši kandidat za radno mjesto traži pristup svojim podacima. Nesuđeni poslodavac želi izbjeći davanje pristupa bivšem kandidatu i briše njegove osobne podatke, životopis i priloženu dokumentaciju iako rokovi zadržavanja takve dokumentacije nisu protekli. U tom slučaju poslodavac je u kršenju GDPR-a. Primjer 4. Ako organizacija ima osjetljive osobne podatke pojedinca, mora osigurati sigurnost tih podataka. Npr. ne možemo slati emailom zdravstvene podatke ili isplatne liste bez prethodne enkripcije ili postavljanja lozinke na dokumente. U takvim slučajevima se može iskoristiti i USB stik poslan preporučenom pošiljkom. Primjer 5. Jedan od managera u kompaniji ima rezervirano parkirno mjesto za njegovo službeno vozilo. Međutim, vrlo često nailazi da se na njegovom rezerviranom mjestu parkira nečiji tuđi auto. Želi saznati tko je taj vozač i traži od svoje kompanije uvid u snimke video nadzora u garaži kako bi otkrio tko je "besramnik". To nije zahtjev za pristup podacima, jer manager traži uvid u tuđe osobne podatke, a za to mora imati valjani pravni temelj iz članka 6. GDPR-a. Zahtjev se odbija. Primjer 6. Pojedinac kao podnositelj zahtjeva ne mora se pozvati na članak 15. GDPR-a ili koristiti pravne termine iz GDPR-a da bi njegov zahtjev bio valjan. Dovoljno je i da napiše da želi pristup osobnim podacima koji se odnose na njega ili informacijama koje voditelj obrade ima o njemu. Primjer 7. Tvrtka X na svojim web stranicama i u Obavijesti o privatnosti objavila je dvije email adrese: jednu za opća pitanja i drugu za GDPR zahtjeve. Fizička osoba podnese svoj zahtjev za pristup podacima na prvu email adresu namijenjenu općim pitanjima. Tvrtka X mora prihvatiti zahtjev za pristup podacima kao valjan. Međutim, ako pojedinac pošalje zahtjev na email adresu koju je našao na listi provjere ispravnosti sanitarija Tvrtke X, tada se takav zahtjev ne treba smatrati valjanim. Primjer 8. Pojedinac traži uvid u snimku video nadzora Tvrtke na kojoj se on nalazi. Tvrtka ne treba vršiti identifikaciju svih snimljenih osoba, već traži dodatne informacije od pojedinca, npr. točno vrijeme i datum i dodatne informacije, kako bi identificirao pojedinca (dodat ćemo zgodno pitanje: "Kako ste bili odjeveni?"). Primjer 9. Pojedinac je sklopio ugovor s Pružateljem usluge i sad telefonskim pozivom korisničkoj službi traži pristup svojim podacima. Agent ne može znati radi li se o istoj osobi, ali Tvrtka može slanjem posebnog koda putem SMS poruke provjeriti s pojedincem njegovu autentičnost. Primjer 10. Uzimanje kopije osobne iskaznice u svrhu identifikacije pojedinca koji želi pristup svojim osobnim podacima može dovesti do rizika za tog pojedinca, krađe identiteta i smatra se neprimjerenim osim slučajeva kada je to neophodno ili u skladu s nekim propisom. To vrijedi posebno za banke, hotele, rent-a-car i sl. Također, nisu svi podaci s osobne iskaznice neophodni. Oni koji to nisu (npr. fotografija, nacionalnost, broj OI, posebni kodovi), trebaju se zacrniti. Primjer 11. Kandidat za radno mjesto predao je životopis i zamolbu. Tijekom intervjua, predstavnik potencijalnog poslodavca pisao je bilješke o kandidatu. Kandidat nakon toga traži pristup svojim osobnim podacima prikupljenim tijekom postupka selekcije. Potencijalni poslodavac dužan je dati pristup osobnim podacima koje je kandidat dao putem životopisa i zamolbe, kao i sažetak bilješki uključujući i osobne dojmove o kandidatu. I još puno primjera je navedeno u odličnom dokumentu prijedlog Smjernica EDPB (European Data Protection Board) o pravu na pristup osobnim podacima, koje su na javnoj raspravi. Svatko tko želi, može sudjelovati na javnoj raspravi, kao i pročitati prijedlog EDPB Smjernica: https://edpb.europa.eu/our-work-tools/documents/public-consultations/2022/guidelines-012022-data-subject-rights-right_en Photo by Yan Krukov from Pexels #gdprcroatia

ŠIRI SE NOVA KARTA PODJELE HRVATSKE! Društvenim mrežama, posebno TikTokom, širi se opasni video s profila izvjesnog Stefana Vukića koji prikazuje bizarnu kartu na kojoj je teritorij Hrvatske simbolično raskomadan i podijeljen između Srbije, Mađarske i Italije. Objava je u rekordnom roku izazvala pravi digitalni rat, ali historičari upozoravaju da teze iz videa padaju na prvom testu osnovnih historijskih činjenica, piše Dnevno.hr. Sporni TikTok video isječak je iz emisije "Luča", odakle se retorika negiranja hrvatske države prelila na društvene mreže. U toj emisiji sugovornici su bez ustručavanja relativizirali samu bit hrvatske države, tretirajući njene gradove kao historijski plijen. Rijeka i Dalmacija spominjale su se isključivo u kontekstu tuđih aspiracija, uz retoričko pitanje: "Šta je to Hrvatska, mislim? To je bila jedna… To je onaj južni dio Austro-Ugarske, zar ne?" Sudionici emisije Hrvatsku su opisali kao tvorevinu "sklopljenu od tri ili četiri entiteta" kojoj je "dobačena i Istra" – potpuno ignorirajući savremenu političku realnost. Vrhunac apsurda dosegnut je otvorenim spekulacijama o tome čija bi Dalmacija zapravo trebala biti, uz rasprave o budućim "dogovorima" s Italijom: "Hoćemo li mi morati s Italijanima da se borimo za Dalmaciju? Ili će to biti dogovoreno, odavde nagore italijansko?" Takve izjave nisu samo historijski neutemeljene – one predstavljaju svjesno podsticanje starih teritorijalnih apetita na uvijek nestabilnom Balkanu. Komentari ispod objave pretvorili su se u mračno okruženje ekstremista: jedni agresivno tvrde da je "Istra talijanska", drugi zazivaju granice na Drini, dok treći odgovaraju brutalnim uvredama i historijskim revizionizmom. Historijski posmatrano, Kraljevine Hrvatska i Slavonija, Dalmacija, Hrvatski sabor i institucija bana kroz stoljeća svjedoče o neprekidnom političkom i pravnom identitetu hrvatskih zemalja. Čak i u trenucima najvećih kriza – poput prodora Osmanlija ili agresivnih politika mađarizacije i talijanizacije – hrvatski identitet ostao je prepoznatljiv i politički uokviren. Ignorirati postojanje dubrovačke diplomatije, banske vlasti ili uloge Sabora u donošenju ključnih odluka znači namjerno falsificirati historiju radi jeftinih pregleda na društvenim mrežama. Provokacije poput ove s TikToka selektivno izvlače historijske trenutke iz konteksta kako bi stvorile privid da današnje granice nemaju uporište. Pritom se potpuno ignoriraju razvoj modernih nacija-država, međunarodno priznate granice i politička realnost Evrope 21. stoljeća koja se temelji na nepovredivosti suvereniteta. Karte koje "brišu" države možda skupljaju hiljade lajkova i podstiču međunacionalnu mržnju u komentarima, ali nemaju nikakvu pravnu ni historijsku težinu pred činjenicom da je Republika Hrvatska punopravna i suverena članica međunarodne zajednice, te članica Evropske unije i NATO saveza. U vremenu viralnih dezinformacija i hibridnog ratovanja, ovakve objave zahtijevaju oštro oko javnosti i visok nivo kritičkog razmišljanja svakog korisnika. Opasnost leži u tome što ovakvi sadržaji najlakše dopiru do mlađih generacija koje historiju uče s TikToka, a ne iz provjerenih izvora – što stvara plodno tlo za buduće radikalizacije. Dok digitalni huškači pokušavaju "rasparati" kartu Hrvatske isključivo radi prikupljanja pregleda i algoritamskog dosega, historijska i politička stvarnost ostaju nepromijenjene. Viralni video i karta koja ga prati mogu izazvati privremeni internetski bijes, ali ne mogu izbrisati stoljetni identitet niti suverenitet moderne države.

AOC poručuje: Trump je uvukao Ameriku u rat koji nije željela. I pritom nimalo ne štedi riječi. Zastupnica Alexandria Ocasio-Cortez je ogorčena i pobrinula se da svi točno znaju zašto. U izjavi koja je presjekla političku buku, AOC je iznijela svoj stav o napadima na Iran u tri rečenice koje nisu ostavile mjesta dvojbi — „Ovaj rat je protuzakonit. Nepotreban je. I bit će katastrofalan.“ Tvrdi da je Iran bio spreman sjesti za pregovarački stol te da je predsjednik Trump odabrao bombe umjesto diplomacije, bez odobrenja Kongresa i bez pristanka američkog naroda koji će na kraju platiti cijenu posljedica koje slijede. Temeljni argument AOC nadilazi političko protivljenje — on je ustavne naravi. Kongres nikada nije glasao. Američki narod nikada nije konzultiran. A predsjednik s poviješću davanja prioriteta kratkoročnom spektaklu ispred dugoročne strategije ponovno je angažirao vojsku i resurse u sukob čiji kraj nitko ne može jasno definirati. Ukazuje na navodnu spremnost Irana na pregovore kao dokaz da vojna sila nije bila jedina dostupna opcija — bila je to jednostavno ona koja je odabrana bez prethodnog iscrpljivanja alternativa. Pobornici napada tvrdit će da pregovori s Iranom nikada nisu bili realan put do sigurnosti te da je odlučna akcija bila jedini jezik koji Teheran razumije. No, upozorenje AOC o katastrofalnim dugoročnim posljedicama je ono koje je povijest potvrđivala češće nego što bi većina zagovornika rata željela priznati. Bombe su već pale. Pitanje je sada što točno slijedi. Je li diplomacija i dalje bila moguća — ili je vojna akcija bila jedina stvarna preostala opcija? Izjasnite se ispod. IZVOR: Reuters, Associated Press, CNN, Official X account of Alexandria Ocasio-Cortez, The Hill. #cinjenice #AOC #Trump #iran #war #BreakingNews #politics #usa #exclusive

Stephen King je cijeli život pisao o čudovištima. No, ovaj put užas koji opisuje nije fikcija – to je zaobilaženje Ustava SAD-a u stvarnom vremenu. Dana 28. veljače 2026. godine, dok su američki i izraelski napadi pogađali Iran, autor Stephen King objavio je poruku na platformi X koja je postala viralna. Citirao je članak I., odjeljak 8. Ustava SAD-a, koji Kongresu – a ne predsjedniku – daje isključivu ovlast za objavu rata, podizanje vojske i financiranje oružanih snaga. Završio je s tri riječi: „Opozovite tog kučkinog sina.“ Kingova objava odražava rastuću raspravu o tome je li Trump imao ustavne ovlasti za pokretanje napada bez odobrenja Kongresa. Operacija je izvedena bez objave rata, a Bijela kuća je navodno obavijestila najviše čelnike Kongresa tek neposredno prije početka udara. Pobornici akcije ukazuju na Zakon o ratnim ovlastima i ovlasti vrhovnog zapovjednika prema članku II. Kritičari, uključujući članove Kongresa iz obiju stranaka, nazvali su napade neustavnima. Pitanje tko ima ovlast započeti rat ostaje neriješeno – i duboko polarizirajuće. IZVOR: Reuters, CNN, The Hill, Newsweek, The Guardian, Official X account of Stephen King. #cinjenice #stephenking #Constitution #war #politics #BreakingNews #Trump #iran

Norinco je u Hrvatskoj uložio milijune Goran Latković razgovarao je s Du Xiaodongom, zamjenikom generalnog direktora državnog poduzeća NIC. U Hrvatsku je, kaže, došao zbog obilježavanja 130 godina rada HEP-a. "Hrvatska je poznata kao Božje dvorište, predivna je. Uz predivne i kulturne krajolike, otkrili smo da je Hrvatska dobila neprocjenjiv dar, a to su značajni izvori sunca i vjetra. Smatram kako u budućnosti Norico International može donijeti novac i ekspertizu izravno u zelenu energiju, tranziciju i energetsku sigurnost u Hrvatskoj. Tu je širok potencijal", poručio je Du i dodao da su tu kroz deset godina radili na više projekata u zelenom energetskom sektoru. Na pitanje o budućim investicijama, rekao je da ih posebno zanimaju solari. A zašto su se odlučili baš za Hrvatsku? "Hrvatska je kineskom narodu dobro poznata zbog nogometa. Vrlo je poznata. Hrvatska je predivna, ima velik potencijal u suncu i vjetru. Odluka o investiranju u Hrvatsku je dobra odluka", poručio je Du. Komentirao je i što možemo očekivati u kineskoj Novoj godini. "U Hrvatskoj sam vidio da ljudi imaju vrlo važnu vezu s obitelji. U tom smislu želim poručiti mojim kolegama koji rade u dalekim zemljama i Hrvatskoj. Želim reći, u ime naše kompanije, hvala vašim obiteljima. Bez njihove potpore i razumijevanja ne biste mogli raditi mirno daleko od kuće. Naša kompanija se bez toga ne bi mogla lako razvijati. Hvala vam." https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/kineski-drzavni-div-vidi-nove-prilike-u-hrvatskoj-ima-neprocjenjiv-dar---966110.html

Dabro odlazi iz koalicije, postaje HDZ-ova ruka iz sjene Odnosi unutar vladajuće većine ozbiljno su poremećeni nakon skandalozne snimke bivšeg ministra poljoprivrede i saborskog zastupnika Domovinskog pokreta Josipa Dabre, na kojoj pjeva o Anti Paveliću kao o “vođi svih Hrvata”. Nakon što je snimka isplivala u javnost, šef HSLS-a Dario Hrebak objavio je da neće ostati u parlamentarnoj većini ako se Dabro ne ispriča zbog pjevanja o Anti Paveliću ili ga se izbaci iz koalicije. Zatim je DP uzvratio protuprijedlogom da Dabro zamrzne zastupnički mandat kada se zakonski zabrane komunistički simboli i slogani. Premijer Andrej Plenković morao bi, u razgovoru sa zavađenim akterima, pronaći neko rješenje, a nameće ih se nekoliko, piše novinar Novog lista Dražen Ciglenečki. Jedno je da se, kako je u subotu izjavio HDZ-ov dužnosnik Željko Reiner, “smiri bura u čaši vode”. U HDZ-u priželjkuju da Plenković jednostavno uvjeri Domovinski pokret i HSLS da trebaju sve zaboraviti jer stabilnost je ključna kako bi Vlada mogla nastaviti sa svojim velikim postignućima. Netko će politički nastradati DP bi u tom slučaju morao odustati od inicijative za zabranu petokrake, a HSLS bi, pak, na kraju prešao preko snimke na kojoj Dabro pjeva o “vođi svih Hrvata” Anti Paveliću. Koalicija bi ubuduće funkcionirala sa 77 zastupnika, ako se pridoda podrška Boške Ban, a Hrebak bi izgubio svaku političku vjerodostojnost. Nije uputno otpisati mogućnost ovakvog ishoda, ali nekako se čini da to ne bi bila na dulji rok održiva formula. Vjerojatno je i Plenković svjestan realne opasnosti da se već za koji mjesec DP i HSLS opet u vezi nečeg zakače. Stoga možda ne bude općeg pomirenja nego će netko ipak politički nastradati. Ali, pitanje je tko. Matematički je očit izbor HSLS sa samo dva zastupnika s mandatima osvojenim na listi HDZ. Boška Ban već se “preporučila” Plenkoviću, a HDZ-u ne bi bilo teško regrutirati barem još jednog oporbenog zastupnika kako bi se u potpunosti nadomjestilo HSLS, čiji ultimativno intonirani zahtjev nije najbolje sjeo premijeru. No, eliminacija HSLS-a, a zadržavanje DP-a štetilo bi političkoj reputaciji. Hoće li onda Domovinski pokret izletjeti iz koalicije? Ta bi opcija i matematički i politički bila lošija nego prethodna. Možda bi se Boški Ban pridružili zastupnici DOMiNO-a i suverenista, ali onda Plenković ne bi mogao računati na IDS ili Nezavisnu platformu Sjever. Vrlo bi komplicirano bilo realizirati zamjenu osam zastupnika, gotovo nemoguće. Novinar Novog lista Dražen Ciglenečki piše da je premijer taman zaigrao na kartu Marka Perkovića Thompsona i da bi bilo neracionalno da iz Vlade izbaci desničarsku stranku koja traži zabranu crvene zvijezde i to zbog spornih stihova koje je pjevao Dabro. No, Novi list piše da bi Plenković mogao posegnuti za jako čudnim modelom o kojem se u petak počelo pričati u okviru parlamentarne većine. Dabro bi formalno prestao pripadati koaliciji, ali bi i dalje podržavao Vladu jer svaki zastupnik može glasovati po slobodnoj volji. On bi kao glavni tajnik Domovinskog pokreta participirao u kreiranju stranačkih politika, ostao bi u svom Klubu zastupnika, ali bi službeno koalicija imala 76 članova. Kako se može čuti, HSLS bi, ako Plenković ovaj tjedan stavi to na pregovarački stol, čak pristao na takav nesvakidašnji Dabrin status u Saboru, novitet u praksi parlamentarne demokracije. Tako bi Ivan Penava mogao onda prihvatiti i da Dabro više nije u vladajućoj većini ako bi mu se objasnilo da zapravo jest i da se suštinski ništa ne mijenja. https://www.telegram.hr/politika-kriminal/plenkovic-priprema-nevjerojatan-manevar-dabro-odlazi-iz-koalicije-postaje-hdz-ova-ruka-iz-sjene/

Nakon što je nedavno srušen smještajni resort Noa Island Retreat, ovih je dana započelo i uklanjanje samog Noa Beach Cluba na paškom Zrću. Iz Noa Grupe upozoravaju kako ovo nije samo uklanjanje objekata, već brisanje cijelog segmenta hrvatskog festivalskog turizma u trenutku kada ga ostatak Europe strateški jača. Uprava kluba uputila je dramatičan apel institucijama, ističući da se rušenjem desetog najboljeg kluba na svijetu (prema DJ Magu) dovodi u pitanje opstanak jedinog međunarodno priznatog festivalskog kompleksa u Hrvatskoj. Iz Noa Grupe ističu kako su tijekom proteklog desetljeća u razvoj destinacije i infrastrukture uložili više od 40 milijuna eura vlastitih sredstava, što je čak 30 puta više od ugovornih obveza iz koncesije. Naglašavaju kako su godinama uredno podmirivali sve obveze prema državi, županiji i Općini Kolan, uključujući jednu od najviših koncesijskih naknada na Jadranu. Kompleks je godišnje posjećivalo više od 500.000 gostiju iz preko 50 zemalja, a sezona je zahvaljujući njihovim programima trajala čak šest mjeseci. Osim ekonomskog gubitka, Uprava upozorava na nepopravljivu reputacijsku štetu jer Hrvatska gubi prestižne festivale poput Germany Goes Zrće i Sonus Festivala, čiji su organizatori već najavili odlazak zbog novonastale situacije. Odvjetnički tim Noa Grupe izrazio je duboko neslaganje s brzinom postupanja Državnog inspektorata. Tvrde kako je rušenje započelo bez okončanih sudskih postupaka i unatoč zahtjevima za odgodu do utvrđivanja stvarnog činjeničnog stanja. Posebno ih zabrinjava činjenica da je primijenjena najstroža sankcija bez mogućnosti dijaloga, čime se šalje loša poruka o investicijskoj sigurnosti u Hrvatskoj. Noa nije bila samo zabava; kroz suradnju s fakultetima poput FER-a i FSB-a, klub je služio kao „živi laboratorij“ za AI sigurnosne sustave i energetsku održivost. Gašenjem ovog projekta bez posla ostaje 60 stalnih i oko 180 sezonskih djelatnika, dok se prekida suradnja sa stotinama lokalnih dobavljača i partnera. Iz Uprave zaključuju kako odluke donesene danas određuju hoće li Hrvatska ostati konkurentna destinacija budućnosti ili će svjesno odustati od jednog od svojih najjačih globalnih aduta. https://www.lika-online.hr/pravna-bitka-na-zrcu-rusi-se-noa-beach-club-investitori-upozoravaju-na-nestanak-festivalskog-turizma/

Mađarska i Slovačka zatražile su od Hrvatske da dopusti transport ruske nafte preko Jadranskog naftovoda budući da je Ukrajina blokirala njihove isporuke preko naftovoda Družba, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto. On je na svom X-u u nedjelju navečer napisao da je, “budući da Ukrajina iz političkih razloga odbija ponovno pokrenuti tranzit nafte naftovodom Družba” zajedno sa slovačkom ministricom gospodarstva Denisom Sakovom poslao pismo hrvatskom ministru gospodarstva Anti Šušnjaru. U njemu se traži da Hrvatska odmah dopusti transport ruske nafte u Mađarsku i Slovačku putem Jadranskog naftovoda. “Tražimo od Hrvatske da omogući transport ruske nafte u Mađarsku i Slovačku putem naftovoda Adria, jer naše izuzeće od sankcija pruža mogućnost uvoza ruske nafte morem ako su isporuke naftovodom poremećene”, rekao je mađarski šef diplomacije. Naglasio je da “sigurnost opskrbe energijom neke zemlje nikada ne smije biti ideološko pitanje.” https://www.nacional.hr/pismo-susnjaru-szijjarto-hrvatska-treba-omoguciti-transport-ruske-nafte-preko-jadranskog-naftovoda/

Božinović: ‘Spajanje SDP-a i Možemo! odraz je očaja i frustracije‘ Potencijalni ulazak predsjednika Republike Zorana Milanovića u utrku za predsjednika Vlade na sljedećim parlamentarnim izborima ne izaziva zabrinutost u HDZ-u, a udruživanje SDP-a i Možemo! odraz je očaja i frustracije jer pojedinačno ne mogu naštetiti vladajućoj koaliciji – poručio je u emisiji "A sada Vlada" ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Božinović. Vlada je u dva tjedna imenovala dva nova ministra: Tomislav Ćorić preuzima Ministarstvo financija, a Alen Ružić stiže u Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike nakon odlaska Marina Piletića. Na pitanje je li Piletićev odlazak posljedica presude Upravnog suda o Zakonu o inkluzivnom dodatku, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ustvrdio je kako je premijer Andrej Plenković već iznio razloge za Piletićev odlazak, piše HRT. Mislim da je razloge već komunicirao predsjednik Vlade, a ako smo išta naučili u ovim mandatima, to je da je ministarski posao dosta zahtjevan. Što se tiče gospodina Piletića, znamo da je to jedan od najtežih resora. Dosta stvari koje je u tom resoru dobro napravljeno nosilo je njegov potpis. Kao Vlada smo napravili velike iskorake u odnosu na pomoć raznim društvenim skupinama – rekao je. Izvor: https://slobodnadalmacija.hr/

[Kinezi uveli sankcije Amerikancima] Kinesko ministarstvo vanjskih poslova u petak je objavilo sankcije usmjerene na 10 pojedinaca i 20 američkih obrambenih tvrtki, uključujući Boeingovu podružnicu u St. Louisu, zbog prodaje oružja Tajvanu. Mjerama se zamrzava sva imovinu koju tvrtke i pojedinci posjeduju u Kini te se zabranjuje domaćim organizacijama i pojedincima poslovanje s njima, priopćilo je ministarstvo. Pojedincima na popisu, uključujući osnivača obrambene tvrtke Anduril Industries i devet viših rukovoditelja sankcioniranih tvrtki, također je zabranjen ulaz u Kinu, dodaje se. Do poteza je došlo nakon što je Washington prošli tjedan objavio prodaju oružja Tajvanu u vrijednosti od 11,1 milijardu dolara, što je najveći američki paket oružja za taj otok u povijesti, zbog čega je SAD navukao bijes Pekinga. "Tajvansko pitanje je srž kineskih interesa i prva crvena linija koja se ne smije prijeći u odnosima Kine i SAD-a“, rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova u izjavi u petak. #Trump #Kina #China #sankcije https://net.hr/danas/svijet/kina-uvela-sankcije-americkim-tvornicama-oruzja-zbog-naoruzavanja-tajvana-62eba453-e244-11f0-9a51-9600040c8f8e

Danas točno do 17 sati države su se morale izjasniti Temelj svih dosadašnjih ugovora EU – od Maastrichta do Lisabona – bio je jasan: vanjska i sigurnosna politika donosi se jednoglasno. Razlog ugrađivanja tog mehanizma bio je jednostavan i duboko demokratski: nijedna država, osobito manja, ne smije biti preglasana u pitanjima koja potencijalno vode prema geopolitičkoj eskalaciji ili ratu. Jednoglasnost je svojevrsni sigurnosni ventil Unije; instrument kojim se čuva ravnoteža moći između velikih i malih država, ali i između birokratskog centra te nacionalnih demokracija. Ova formula zapravo je išla uz temeljnu ideju osnivanja Unije kao zajednice za čuvanje mira, a sada je, čini se, mir za dio članica opcija koja je, pretpostavimo, izgubila političku težinu, pa pokušavaju orkestrirati promjenu temeljnih principa Unije. Čija je to zapravo politička pobjeda? Ne udara se vanjskom silom, nego unutarnjim preraspodjelama nadležnosti, bez promjene ugovora, bez referenduma, bez sudjelovanja Europskog parlamenta. Bruxelleska izvršna struktura, u suradnji s nekoliko članica, pokušava preoblikovati samu logiku odlučivanja u području koje je po definiciji najosjetljivije: području mira, rata i sigurnosti. Je li to pozicioniranje na vrlo tankom političkom ledu? COREPER, odbor veleposlanika, ima važnu procesnu funkciju, ali nema nikakav demokratski mandat za reinterpretaciju temeljnih ustavnih pravila Unije. Njihova imena zna vrlo malo građana; njihova djelovanja nisu predmet parlamentarnog nadzora; njihovi sastanci nisu javni. A ipak, upravo oni, na zahtjev danskog predsjedništva, otvaraju postupak koji bi mogao preoblikovati ustavnopolitički poredak EU-a. Legitimno je raspravljati o zapljeni ruskih deviznih pričuva. Nije toliko važno slažemo li se u EU-u oko tog, blago rečeno, kontroverznog pitanja, pa niti to što odgovorniji i bolje upućeni u monetarnu problematiku procjenjuju da je poigravanje tuđim deviznim pričuvama potencijalna valutna, monetarna, ekonomska te, posljedično, socijalna i politička katastrofa upravo za EU. Svi imamo političko pravo sami sebi bespotrebno nanositi bol. No, temeljno pitanje svakog demokratskog poretka jest kako se donosi odluka. A danas svjedočimo pokušaju da se, radi kratkoročnog političkog cilja, probije načelo jednoglasnosti koje je kičma Unijina pravno-političkog identiteta. Ako se jednom dopusti da pitanja rata i mira padaju većinom, a ne konsenzusom, bit će vrlo teško – možda i nemoguće – vratiti se natrag na stari model. https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/danas-tocno-do-17-sati-drzave-se-moraju-izjasniti-prijeti-najveci-pravni-i-politicki-lom-u-povijesti-europske-unije-15652067