• CIOS-OVA ENERGANA U SISKU: KAKO JE PROJEKT NASTAJAO, TKO JE STVARAO PREDUVJETE I GDJE SMO DANAS Projekt CIOS-ove energane u Sisku nije nastao preko noći. Njegovi korijeni sežu u vrijeme transformacije nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak, a njegov današnji oblik rezultat je procesa koji se proteže kroz više političkih mandata, više razina vlasti i više različitih upravnih postupaka.
    Kako je projekt tijekom godina dobivao prostor, zemljište i dozvole?
    1. Sve počinje na prostoru bivše Željezare
    Današnja Južna industrijska zona nastala je na prostoru nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak. Nakon stečaja i višestrukih pokušaja privatizacije, prostor se postupno fragmentirao između različitih privatnih vlasnika i Grada Siska.
    Službeni prostorni plan Gospodarske zone Sisak-jug iz 2015. već tada izrijekom bilježi plan C.I.O.S. grupe za izgradnju energetskog postrojenja. Kao moguća lokacija navodi se prostor na kojem je djelovao Felis Produkti, na k.č. 1853/1. U dokumentu se navodi i da bi se goriva frakcija dobivena iz procesa recikliranja mogla koristiti za proizvodnju električne i toplinske energije.
    To je važno jer pokazuje da ideja energane nije nastala 2020. ili 2021., kada je javnost prvi put intenzivnije čula za projekt. Ona je u prostorno-planskoj dokumentaciji evidentirana mnogo ranije.
    Još je važnije da su Felis Produkti i CIOS već tada bili povezani. CIOS je početkom prošlog desetljeća u Hrvatskoj imao Felis Produkti među svojim društvima.
    Sam Felis bio je izdanak nekadašnje Željezare: bivša ljevaonica Željezare od 2002. poslovala je kao Felis Produkti.
    Drugim riječima, put prema današnjoj lokaciji energane vodio je kroz raspad nekadašnjeg industrijskog sustava, privatizaciju njegovih dijelova i postupno okrupnjavanje prostora od strane privatnih gospodarskih subjekata.
    2. CIOS-ov projekt dobiva konkretnu građevinsku dozvolu 2017.
    Ključna godina je 2017.
    CIOS Energy podnio je 26. siječnja 2017. zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije.
    Grad Sisak, odnosno njegov nadležni upravni odjel, izdao je 14. veljače 2017. građevinsku dozvolu, koja je postala pravomoćna 10. ožujka 2017.
    Dozvola se odnosila na k.č. 1853/1, 1853/4, 1861/7 i novoformiranu česticu 1853/2, nastalu povezivanjem dijelova drugih parcela.
    To je bitna činjenica: građevinska dozvola za kogeneracijsko postrojenje postojala je prije nego što je 2020.–2022. proveden novi postupak procjene utjecaja na okoliš za veći projekt energane.
    I sama studija utjecaja na okoliš to potvrđuje. U njoj CIOS navodi da je prvotno projektirao energanu kapaciteta do 3 tone goriva na sat, a potom odlučio pokrenuti projekt većeg kapaciteta.
    Dakle, nije riječ jednostavno o tome da je 2021. netko „dobio dozvolu za spalionicu“. Postojao je raniji projekt kogeneracijskog postrojenja, a zatim je pokrenut postupak za znatno veći zahvat.
    3. Što se promijenilo?
    Projekt koji se danas naziva SINERGIJA predviđa energanu za energetsku oporabu neopasnog otpada i biomase.
    Prema dokumentaciji projekta, maksimalni godišnji kapacitet iznosi 146.500 tona, uz planiranu električnu snagu od približno 18 MW i toplinsku snagu od 20 MW. CIOS projekt opisuje kao postrojenje za oporabu goriva iz otpada postupkom R1.
    U službenoj dokumentaciji Ministarstva navodi se ulazna nazivna snaga od 60 MW, proizvodnja oko 18,5 MW električne i 20 MW toplinske energije te godišnji kapacitet oporabe do 146.500 tona.
    To je upravo točka oko koje se javna rasprava često pretvara u terminološki spor.
    CIOS koristi izraz „energana“, dok protivnici koriste izraz „spalionica“.
    Tehnički, riječ je o postrojenju za energetsku oporabu otpada postupkom R1. U javnom prostoru naziv „spalionica“ koristi se zato što se otpad termički obrađuje radi dobivanja energije.
    Za građane je pritom važnije od samog naziva pitanje: što će se dovoziti, u kojoj količini, odakle će dolaziti, kako će se kontrolirati ulazni materijal i kako će se kontrolirati emisije i ostatak procesa.
    4. 2020.–2022.: nova procjena utjecaja na okoliš
    CIOS Energy je 13. ožujka 2020. podnio Ministarstvu zahtjev za procjenu utjecaja projekta na okoliš.
    Studija je 2021. upućena u javnu raspravu.
    Rasprava je trajala od 2. do 31. kolovoza 2021., a javno izlaganje održano je 17. kolovoza.
    I tu se prvi put vrlo jasno vidi organizirani građanski otpor projektu.
    Primjedbe su službeno podnijeli, među ostalima:
    • Građanska inicijativa „Siščani ne žele biti Smetliščani“
    • Zelena akcija
    • pojedini građani i stručne osobe.
    Sisačko-moslavačka županija evidentirala je te primjedbe i proslijedila ih izrađivaču studije i investitoru.
    Dakle, protivljenje projektu nije naknadno izmišljeno zbog političkih razloga. Postoji dokumentirani građanski otpor već u samom postupku procjene utjecaja na okoliš 2021. godine.
    5. Ministarstvo 2022. projekt proglašava prihvatljivim za okoliš
    Nakon postupka procjene utjecaja na okoliš Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je 24. veljače 2022. rješenje kojim je zahvat proglašen prihvatljivim za okoliš, uz propisane mjere zaštite okoliša i program praćenja.
    To je jedan od najvažnijih trenutaka u cijeloj priči.
    Građanska inicijativa i Zelena akcija protivile su se projektu, ali postupak je završen rješenjem Ministarstva kojim je zahvat prihvaćen uz određene uvjete.
    To, međutim, nije isto što i uporabna dozvola niti znači da je postrojenje već izgrađeno ili da može raditi bez drugih potrebnih akata.
    Upravo tu treba biti precizan.
    6. Politički kontekst: 2017. godina
    Građevinska dozvola izdana je 2017., u vrijeme kada je u Sisku gradonačelnica bila Kristina Ikić Baniček (SDP), dok je na čelu Sisačko-moslavačke županije bio Ivo Žinić (HDZ).
    Na lokalnim izborima 2017. Ikić Baniček osvojila je 46,06 posto u prvom krugu, a Franjo Šaban 30,15 posto. U Gradskom vijeću SDP-ova koalicija imala je 12 vijećnika, HDZ-ova 11, a Most 2.
    Međutim, iz činjenice da je građevinsku dozvolu izdao Grad Sisak ne treba automatski zaključivati da je tadašnja politička vlast „glasala za spalionicu“. Građevinska dozvola je upravni akt koji se izdaje u zakonom propisanom postupku, a ne politička odluka Gradskog vijeća.
    To je važna razlika ako želimo napraviti ozbiljnu rekonstrukciju odgovornosti.
    7. Grad nije samo izdavao akte – zemljišna politika je također stvarala preduvjete
    Druga je priča raspolaganje zemljištem.
    Grad Sisak je godinama razvijao Južnu industrijsku zonu kao prostor za privlačenje investicija. Još je 2006. Gradsko vijeće usvojilo projekt Južne industrijske zone, s ciljem stavljanja velikih, infrastrukturno opremljenih parcela na raspolaganje investitorima.
    Dio prostora u međuvremenu je prešao u privatno vlasništvo, a CIOS je u zoni postupno okrupnjivao svoje zemljište.
    Važan je i događaj iz 2023. godine.
    Gradsko vijeće tada je prihvatilo ponudu CIOS Energyja za kupnju gradskih parcela k.č. 1808/4 i 2657/1, a vrijednost ponude iznosila je 346.000 eura. Ponuda je bila najviša na javnom natječaju.
    To je učinila gradska vlast Kristine Ikić Baniček.
    Dakle, kada danas govorimo o zemljištu na kojem CIOS razvija projekt, treba razlikovati:
    a) zemljište koje je CIOS stekao ranije kroz privatizacijske i vlasničke procese bivšeg industrijskog kompleksa,
    b) zemljište koje je bilo u vlasništvu Grada Siska,
    c) zemljište koje je Grad prodao CIOS Energyju 2023.
    Za ovu treću kategoriju dokumentacija je vrlo jasna.
    Za prvu kategoriju javno dostupni izvori potvrđuju vezu CIOS-a, Felis Produktija i prostora bivše Željezare, ali za potpunu rekonstrukciju svake pojedinačne transakcije trebalo bi napraviti zemljišnoknjižni slijed svake čestice, od početnog vlasnika do današnjeg CIOS-a. To je zaseban istraživački posao i ne bih ga zaključivao samo na temelju novinskih članaka.
    8. Promjena vlasti 2025. mijenja politički odnos prema projektu
    Na lokalnim izborima 2025. dogodila se velika promjena.
    Domagoj Orlić (HDZ) izabran je za gradonačelnika Siska u prvom krugu s 58,03 posto glasova, dok je Kristina Ikić Baniček (SDP) dobila 35,34 posto.
    U Gradskom vijeću HDZ-ova koalicija osvojila je 13 od 21 mjesta, SDP-ova koalicija 7, a jedno mjesto pripalo je listi Zorana Sertića.
    Nakon promjene vlasti odnos prema industriji otpada postao je jedno od politički vidljivih pitanja.
    Nova gradska vlast posebno je kritizirala prethodnu vlast zbog načina na koji je raspolagala gradskim zemljištem i zbog razvoja industrije otpada.
    9. I tu dolazimo do današnje situacije
    U 2026. projekt više nije samo papir.
    CIOS je počeo pripremne radove na lokaciji. Index je u kolovozu 2026. izvijestio o intenzivnim radovima bagera na zemljištu CIOS Energyja.
    CIOS je za Index izjavio da se radi o nastavku projekta SINERGIJA te da se na lokaciji uklanja šuma i vadi ljevaonički pijesak bivšeg Felisa. Tvrtka je također navela da se balirani, potpuno neopasni materijal privremeno skladišti sukladno dozvoli te da se dio goriva već otprema u energane u Austriji.
    CIOS je u rujnu 2026. potvrdio da trenutačno evaluira ponude izvođača, da bi izgradnja trebala trajati oko 30 mjeseci od potpisivanja ugovora te da je procijenjena vrijednost investicije veća od 155 milijuna eura.
    Projekt, dakle, ulazi u novu fazu.
    10. Što građani danas zapravo mogu?
    Tu treba biti posebno realan.
    Građanski prosvjed ili peticijs sami po sebi ne poništavaju pravomoćne dozvole.
    Ali građani imaju druge mogućnosti:
    Prvo – javnost i nadzor
    Građani mogu tražiti objavu svih relevantnih dozvola, izmjena dozvola, uvjeta zaštite okoliša, podataka o ulaznom materijalu, količinama, emisijama i rezultatima nadzora.
    To je posebno važno zato što se projekt nalazi u neposrednoj blizini drugih industrijskih i otpadnih djelatnosti.
    Drugo – inspekcijski nadzor
    Ako postoji sumnja da se na lokaciji radi izvan dopuštenih uvjeta, može se tražiti postupanje Državnog inspektorata.
    To nije politički instrument nego institucionalni nadzor.
    Treće – sudska zaštita
    Ovisno o konkretnom aktu i tome tko ima svojstvo stranke, moguće je koristiti pravne mehanizme predviđene upravnim i okolišnim propisima.
    Tu je presudno prvo pribaviti točan popis svih važećih akata, jer se ne može pravno osporavati nešto samo zato što građani ne žele određeni projekt.
    Četvrto – Aarhuška konvencija
    Građani i udruge imaju pravo sudjelovati u postupcima koji se odnose na okoliš te, pod zakonskim uvjetima, tražiti pristup informacijama i pravnu zaštitu.
    To je posebno važno za buduće izmjene projekta, nove dozvole ili postupke koji bi mogli imati utjecaj na okoliš.
    Peto – lokalna politika i prostorni planovi
    Grad Sisak i dalje ima važnu ulogu u prostornom planiranju.
    Ali ni Gradonačelnik ni Gradsko vijeće ne mogu jednostavno retroaktivno poništiti pravomoćnu građevinsku dozvolu zato što se promijenila politička vlast.
    Zato je bitno razlikovati političku odluku, prostorni plan, upravni akt i pravomoćnu dozvolu.
    11. Paradoks Siska
    U cijeloj priči postoji jedan veliki paradoks.
    Jedna politička garnitura omogućila je, kroz svoje vrijeme na vlasti, dio procesa koji je doveo do današnje situacije. Druga politička garnitura danas govori o potrebi zaštite građana i kritizira nasljeđe prethodne vlasti.
    Istodobno, građanska inicijativa koja se protiv industrijalizacije otpada bori godinama ostaje izvan formalne političke vlasti.
    To je zapravo najvažniji dio priče.
    Građani nisu isto što i SDP. Građani nisu isto što i HDZ. Građani nisu isto što i Most.
    Građanska inicijativa ima vlastiti kontinuitet.
    „Siščani ne žele biti Smetliščani“ protivili su se CIOS-ovoj energani još tijekom javne rasprave 2021. godine, zajedno sa Zelenom akcijom.
    Danas, 2026., dok se na lokaciji ponovno pojavljuju bageri, isto pitanje vraća se u središte javnosti.
    I zato je današnja situacija drukčija nego 2017.
    Tada se projekt razvijao prvenstveno kroz investitora, upravna tijela, prostorne planove i dozvole.
    Danas postoji i organizirana građanska javnost koja može pratiti svaki novi korak projekta, tražiti dokumente, koristiti pravo na informacije, sudjelovati u postupcima, tražiti inspekcijski nadzor, pokretati pravnu zaštitu kada za to postoje uvjeti te političkim predstavnicima postavljati vrlo konkretna pitanja.
    12. Zaključak: pitanje više nije samo „hoće li biti spalionice?“
    Pitanje koje danas stoji pred Siskom puno je šire:
    Kakav industrijski grad Sisak želi biti?
    Grad koji svoju budućnost gradi na tome da na prostoru nekadašnje Željezare koncentrira što više djelatnosti povezanih s otpadom?
    Ili grad koji će industriju zadržati, ali jasno odrediti granice – što se smije obrađivati, u kojim količinama, pod kojim uvjetima, uz kakav nadzor i uz kakvu stvarnu uključenost građana?
    Dokumenti pokazuju da je CIOS-ov projekt prošao dug put: od industrijske transformacije prostora bivše Željezare, preko vlasničkog okrupnjavanja, ranije građevinske dozvole iz 2017., nove procjene utjecaja na okoliš 2020.–2022., gradskih zemljišnih transakcija, pa sve do današnjih pripremnih radova.
    Ali dokumenti također pokazuju nešto drugo:
    građanski otpor nije nastao jučer.
    On je dokumentiran najmanje od javne rasprave 2021., kada su građani i Zelena akcija službeno ušli u postupak i osporavali projekt.
    Danas se zato više ne radi samo o tome može li jedan investitor izgraditi jedno postrojenje.
    Radi se o tome hoće li građani Siska uspjeti izboriti ono što im pripada u svakoj demokratskoj državi: pristup informacijama, stvarno sudjelovanje, nadzor institucija i pravo da se njihov glas čuje prije nego što prostor u kojem žive postane nepovratno određen za jednu vrstu industrije.
    A upravo će se na tome, a ne na političkim prepucavanjima između stranaka, morati temeljiti sljedeća faza borbe za budućnost Siska.

    👇https://www.facebook.com/share/1FKvQmLREb/
    CIOS-OVA ENERGANA U SISKU: KAKO JE PROJEKT NASTAJAO, TKO JE STVARAO PREDUVJETE I GDJE SMO DANAS Projekt CIOS-ove energane u Sisku nije nastao preko noći. Njegovi korijeni sežu u vrijeme transformacije nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak, a njegov današnji oblik rezultat je procesa koji se proteže kroz više političkih mandata, više razina vlasti i više različitih upravnih postupaka. Kako je projekt tijekom godina dobivao prostor, zemljište i dozvole? 1. Sve počinje na prostoru bivše Željezare Današnja Južna industrijska zona nastala je na prostoru nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak. Nakon stečaja i višestrukih pokušaja privatizacije, prostor se postupno fragmentirao između različitih privatnih vlasnika i Grada Siska. Službeni prostorni plan Gospodarske zone Sisak-jug iz 2015. već tada izrijekom bilježi plan C.I.O.S. grupe za izgradnju energetskog postrojenja. Kao moguća lokacija navodi se prostor na kojem je djelovao Felis Produkti, na k.č. 1853/1. U dokumentu se navodi i da bi se goriva frakcija dobivena iz procesa recikliranja mogla koristiti za proizvodnju električne i toplinske energije. To je važno jer pokazuje da ideja energane nije nastala 2020. ili 2021., kada je javnost prvi put intenzivnije čula za projekt. Ona je u prostorno-planskoj dokumentaciji evidentirana mnogo ranije. Još je važnije da su Felis Produkti i CIOS već tada bili povezani. CIOS je početkom prošlog desetljeća u Hrvatskoj imao Felis Produkti među svojim društvima. Sam Felis bio je izdanak nekadašnje Željezare: bivša ljevaonica Željezare od 2002. poslovala je kao Felis Produkti. Drugim riječima, put prema današnjoj lokaciji energane vodio je kroz raspad nekadašnjeg industrijskog sustava, privatizaciju njegovih dijelova i postupno okrupnjavanje prostora od strane privatnih gospodarskih subjekata. 2. CIOS-ov projekt dobiva konkretnu građevinsku dozvolu 2017. Ključna godina je 2017. CIOS Energy podnio je 26. siječnja 2017. zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije. Grad Sisak, odnosno njegov nadležni upravni odjel, izdao je 14. veljače 2017. građevinsku dozvolu, koja je postala pravomoćna 10. ožujka 2017. Dozvola se odnosila na k.č. 1853/1, 1853/4, 1861/7 i novoformiranu česticu 1853/2, nastalu povezivanjem dijelova drugih parcela. To je bitna činjenica: građevinska dozvola za kogeneracijsko postrojenje postojala je prije nego što je 2020.–2022. proveden novi postupak procjene utjecaja na okoliš za veći projekt energane. I sama studija utjecaja na okoliš to potvrđuje. U njoj CIOS navodi da je prvotno projektirao energanu kapaciteta do 3 tone goriva na sat, a potom odlučio pokrenuti projekt većeg kapaciteta. Dakle, nije riječ jednostavno o tome da je 2021. netko „dobio dozvolu za spalionicu“. Postojao je raniji projekt kogeneracijskog postrojenja, a zatim je pokrenut postupak za znatno veći zahvat. 3. Što se promijenilo? Projekt koji se danas naziva SINERGIJA predviđa energanu za energetsku oporabu neopasnog otpada i biomase. Prema dokumentaciji projekta, maksimalni godišnji kapacitet iznosi 146.500 tona, uz planiranu električnu snagu od približno 18 MW i toplinsku snagu od 20 MW. CIOS projekt opisuje kao postrojenje za oporabu goriva iz otpada postupkom R1. U službenoj dokumentaciji Ministarstva navodi se ulazna nazivna snaga od 60 MW, proizvodnja oko 18,5 MW električne i 20 MW toplinske energije te godišnji kapacitet oporabe do 146.500 tona. To je upravo točka oko koje se javna rasprava često pretvara u terminološki spor. CIOS koristi izraz „energana“, dok protivnici koriste izraz „spalionica“. Tehnički, riječ je o postrojenju za energetsku oporabu otpada postupkom R1. U javnom prostoru naziv „spalionica“ koristi se zato što se otpad termički obrađuje radi dobivanja energije. Za građane je pritom važnije od samog naziva pitanje: što će se dovoziti, u kojoj količini, odakle će dolaziti, kako će se kontrolirati ulazni materijal i kako će se kontrolirati emisije i ostatak procesa. 4. 2020.–2022.: nova procjena utjecaja na okoliš CIOS Energy je 13. ožujka 2020. podnio Ministarstvu zahtjev za procjenu utjecaja projekta na okoliš. Studija je 2021. upućena u javnu raspravu. Rasprava je trajala od 2. do 31. kolovoza 2021., a javno izlaganje održano je 17. kolovoza. I tu se prvi put vrlo jasno vidi organizirani građanski otpor projektu. Primjedbe su službeno podnijeli, među ostalima: • Građanska inicijativa „Siščani ne žele biti Smetliščani“ • Zelena akcija • pojedini građani i stručne osobe. Sisačko-moslavačka županija evidentirala je te primjedbe i proslijedila ih izrađivaču studije i investitoru. Dakle, protivljenje projektu nije naknadno izmišljeno zbog političkih razloga. Postoji dokumentirani građanski otpor već u samom postupku procjene utjecaja na okoliš 2021. godine. 5. Ministarstvo 2022. projekt proglašava prihvatljivim za okoliš Nakon postupka procjene utjecaja na okoliš Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je 24. veljače 2022. rješenje kojim je zahvat proglašen prihvatljivim za okoliš, uz propisane mjere zaštite okoliša i program praćenja. To je jedan od najvažnijih trenutaka u cijeloj priči. Građanska inicijativa i Zelena akcija protivile su se projektu, ali postupak je završen rješenjem Ministarstva kojim je zahvat prihvaćen uz određene uvjete. To, međutim, nije isto što i uporabna dozvola niti znači da je postrojenje već izgrađeno ili da može raditi bez drugih potrebnih akata. Upravo tu treba biti precizan. 6. Politički kontekst: 2017. godina Građevinska dozvola izdana je 2017., u vrijeme kada je u Sisku gradonačelnica bila Kristina Ikić Baniček (SDP), dok je na čelu Sisačko-moslavačke županije bio Ivo Žinić (HDZ). Na lokalnim izborima 2017. Ikić Baniček osvojila je 46,06 posto u prvom krugu, a Franjo Šaban 30,15 posto. U Gradskom vijeću SDP-ova koalicija imala je 12 vijećnika, HDZ-ova 11, a Most 2. Međutim, iz činjenice da je građevinsku dozvolu izdao Grad Sisak ne treba automatski zaključivati da je tadašnja politička vlast „glasala za spalionicu“. Građevinska dozvola je upravni akt koji se izdaje u zakonom propisanom postupku, a ne politička odluka Gradskog vijeća. To je važna razlika ako želimo napraviti ozbiljnu rekonstrukciju odgovornosti. 7. Grad nije samo izdavao akte – zemljišna politika je također stvarala preduvjete Druga je priča raspolaganje zemljištem. Grad Sisak je godinama razvijao Južnu industrijsku zonu kao prostor za privlačenje investicija. Još je 2006. Gradsko vijeće usvojilo projekt Južne industrijske zone, s ciljem stavljanja velikih, infrastrukturno opremljenih parcela na raspolaganje investitorima. Dio prostora u međuvremenu je prešao u privatno vlasništvo, a CIOS je u zoni postupno okrupnjivao svoje zemljište. Važan je i događaj iz 2023. godine. Gradsko vijeće tada je prihvatilo ponudu CIOS Energyja za kupnju gradskih parcela k.č. 1808/4 i 2657/1, a vrijednost ponude iznosila je 346.000 eura. Ponuda je bila najviša na javnom natječaju. To je učinila gradska vlast Kristine Ikić Baniček. Dakle, kada danas govorimo o zemljištu na kojem CIOS razvija projekt, treba razlikovati: a) zemljište koje je CIOS stekao ranije kroz privatizacijske i vlasničke procese bivšeg industrijskog kompleksa, b) zemljište koje je bilo u vlasništvu Grada Siska, c) zemljište koje je Grad prodao CIOS Energyju 2023. Za ovu treću kategoriju dokumentacija je vrlo jasna. Za prvu kategoriju javno dostupni izvori potvrđuju vezu CIOS-a, Felis Produktija i prostora bivše Željezare, ali za potpunu rekonstrukciju svake pojedinačne transakcije trebalo bi napraviti zemljišnoknjižni slijed svake čestice, od početnog vlasnika do današnjeg CIOS-a. To je zaseban istraživački posao i ne bih ga zaključivao samo na temelju novinskih članaka. 8. Promjena vlasti 2025. mijenja politički odnos prema projektu Na lokalnim izborima 2025. dogodila se velika promjena. Domagoj Orlić (HDZ) izabran je za gradonačelnika Siska u prvom krugu s 58,03 posto glasova, dok je Kristina Ikić Baniček (SDP) dobila 35,34 posto. U Gradskom vijeću HDZ-ova koalicija osvojila je 13 od 21 mjesta, SDP-ova koalicija 7, a jedno mjesto pripalo je listi Zorana Sertića. Nakon promjene vlasti odnos prema industriji otpada postao je jedno od politički vidljivih pitanja. Nova gradska vlast posebno je kritizirala prethodnu vlast zbog načina na koji je raspolagala gradskim zemljištem i zbog razvoja industrije otpada. 9. I tu dolazimo do današnje situacije U 2026. projekt više nije samo papir. CIOS je počeo pripremne radove na lokaciji. Index je u kolovozu 2026. izvijestio o intenzivnim radovima bagera na zemljištu CIOS Energyja. CIOS je za Index izjavio da se radi o nastavku projekta SINERGIJA te da se na lokaciji uklanja šuma i vadi ljevaonički pijesak bivšeg Felisa. Tvrtka je također navela da se balirani, potpuno neopasni materijal privremeno skladišti sukladno dozvoli te da se dio goriva već otprema u energane u Austriji. CIOS je u rujnu 2026. potvrdio da trenutačno evaluira ponude izvođača, da bi izgradnja trebala trajati oko 30 mjeseci od potpisivanja ugovora te da je procijenjena vrijednost investicije veća od 155 milijuna eura. Projekt, dakle, ulazi u novu fazu. 10. Što građani danas zapravo mogu? Tu treba biti posebno realan. Građanski prosvjed ili peticijs sami po sebi ne poništavaju pravomoćne dozvole. Ali građani imaju druge mogućnosti: Prvo – javnost i nadzor Građani mogu tražiti objavu svih relevantnih dozvola, izmjena dozvola, uvjeta zaštite okoliša, podataka o ulaznom materijalu, količinama, emisijama i rezultatima nadzora. To je posebno važno zato što se projekt nalazi u neposrednoj blizini drugih industrijskih i otpadnih djelatnosti. Drugo – inspekcijski nadzor Ako postoji sumnja da se na lokaciji radi izvan dopuštenih uvjeta, može se tražiti postupanje Državnog inspektorata. To nije politički instrument nego institucionalni nadzor. Treće – sudska zaštita Ovisno o konkretnom aktu i tome tko ima svojstvo stranke, moguće je koristiti pravne mehanizme predviđene upravnim i okolišnim propisima. Tu je presudno prvo pribaviti točan popis svih važećih akata, jer se ne može pravno osporavati nešto samo zato što građani ne žele određeni projekt. Četvrto – Aarhuška konvencija Građani i udruge imaju pravo sudjelovati u postupcima koji se odnose na okoliš te, pod zakonskim uvjetima, tražiti pristup informacijama i pravnu zaštitu. To je posebno važno za buduće izmjene projekta, nove dozvole ili postupke koji bi mogli imati utjecaj na okoliš. Peto – lokalna politika i prostorni planovi Grad Sisak i dalje ima važnu ulogu u prostornom planiranju. Ali ni Gradonačelnik ni Gradsko vijeće ne mogu jednostavno retroaktivno poništiti pravomoćnu građevinsku dozvolu zato što se promijenila politička vlast. Zato je bitno razlikovati političku odluku, prostorni plan, upravni akt i pravomoćnu dozvolu. 11. Paradoks Siska U cijeloj priči postoji jedan veliki paradoks. Jedna politička garnitura omogućila je, kroz svoje vrijeme na vlasti, dio procesa koji je doveo do današnje situacije. Druga politička garnitura danas govori o potrebi zaštite građana i kritizira nasljeđe prethodne vlasti. Istodobno, građanska inicijativa koja se protiv industrijalizacije otpada bori godinama ostaje izvan formalne političke vlasti. To je zapravo najvažniji dio priče. Građani nisu isto što i SDP. Građani nisu isto što i HDZ. Građani nisu isto što i Most. Građanska inicijativa ima vlastiti kontinuitet. „Siščani ne žele biti Smetliščani“ protivili su se CIOS-ovoj energani još tijekom javne rasprave 2021. godine, zajedno sa Zelenom akcijom. Danas, 2026., dok se na lokaciji ponovno pojavljuju bageri, isto pitanje vraća se u središte javnosti. I zato je današnja situacija drukčija nego 2017. Tada se projekt razvijao prvenstveno kroz investitora, upravna tijela, prostorne planove i dozvole. Danas postoji i organizirana građanska javnost koja može pratiti svaki novi korak projekta, tražiti dokumente, koristiti pravo na informacije, sudjelovati u postupcima, tražiti inspekcijski nadzor, pokretati pravnu zaštitu kada za to postoje uvjeti te političkim predstavnicima postavljati vrlo konkretna pitanja. 12. Zaključak: pitanje više nije samo „hoće li biti spalionice?“ Pitanje koje danas stoji pred Siskom puno je šire: Kakav industrijski grad Sisak želi biti? Grad koji svoju budućnost gradi na tome da na prostoru nekadašnje Željezare koncentrira što više djelatnosti povezanih s otpadom? Ili grad koji će industriju zadržati, ali jasno odrediti granice – što se smije obrađivati, u kojim količinama, pod kojim uvjetima, uz kakav nadzor i uz kakvu stvarnu uključenost građana? Dokumenti pokazuju da je CIOS-ov projekt prošao dug put: od industrijske transformacije prostora bivše Željezare, preko vlasničkog okrupnjavanja, ranije građevinske dozvole iz 2017., nove procjene utjecaja na okoliš 2020.–2022., gradskih zemljišnih transakcija, pa sve do današnjih pripremnih radova. Ali dokumenti također pokazuju nešto drugo: građanski otpor nije nastao jučer. On je dokumentiran najmanje od javne rasprave 2021., kada su građani i Zelena akcija službeno ušli u postupak i osporavali projekt. Danas se zato više ne radi samo o tome može li jedan investitor izgraditi jedno postrojenje. Radi se o tome hoće li građani Siska uspjeti izboriti ono što im pripada u svakoj demokratskoj državi: pristup informacijama, stvarno sudjelovanje, nadzor institucija i pravo da se njihov glas čuje prije nego što prostor u kojem žive postane nepovratno određen za jednu vrstu industrije. A upravo će se na tome, a ne na političkim prepucavanjima između stranaka, morati temeljiti sljedeća faza borbe za budućnost Siska. 👇https://www.facebook.com/share/1FKvQmLREb/
    Wow
    1
    0 Comments 0 Shares 231 Views
  • Slučaj nestalog četverogodišnjaka dobio jeziv preokret

    Gus je posljednji put viđen 27. rujna 2025. godine kako se igra u pijesku ispred kuće svojih baka na ovčarskoj stanici Oak Park, udaljenoj gotovo 50 kilometara od najbližeg naselja Yunta u Južnoj Australiji. Na sebi je imao sivi šeširić koji mu je prekrivao plavu kosu, plavu majicu s likovima Malaca i male čizmice. Kad ga je baka Shannon Murray nakon pola sata potražila, dječaka više nije bilo.

    Nestanak je pokrenuo najveću potragu u povijesti Južne Australije. Stotine policajaca, vojnika i spasilaca danima su pretraživale teren. Isušena su tri umjetna jezerca, pregledano je šest napuštenih rudarskih okana, a područje su nadlijetali helikopteri s termovizijskim kamerama i dronovi.

    No, australska pustopoljina pokazala se nemilosrdnom. Vruć pijesak zadržavao je toplinu satima nakon zalaska sunca, pa je na termovizijskim kamerama svaki grm izgledao kao toplinski izvor. Spasioci nisu uspjeli pronaći niti jedan komad odjeće, obuće ili dječakovu igračku.

    U potragu je kasnije uključena i umjetna inteligencija. Zrakoplovi specijalizirane tvrtke Nearmap snimili su više od 700 četvornih kilometara terena u izuzetno visokoj rezoluciji. Algoritmi tvrtke Sci-eye pregledali su snimke i na njima detektirali više od deset tisuća ovaca, tisuće klokana, koza i ptica, no od malenog Gusa nije bilo ni traga.

    Stručnjaci su ubrzo odbacili lokalne mitove prema kojima je dječaka mogao odnijeti golemi klinorepi orao, pojasnivši da ta ptica fizički ne može podići dijete od trinaestak kilograma. Na tom području nisu zabilježeni ni divlji psi dinzi ni divlje svinje lešinari, a policija smatra malo vjerojatnim i da bi dječak stradao od zmijskog ugriza, a da njegovo tijelo ne privuče ptice grabljivice koje bi spasiocima otkrile lokaciju.

    Mogućnost da ga je otela nepoznata osoba istražitelji su također ocijenili iznimno malom. Imanje Oak Park nalazi se duboko u divljini, nije označeno putokazima i do njega se dolazi preko privatnih posjeda sa zaključanim vratima. Policija nije pronašla nikakve nepoznate tragove automobilskih guma, a svi evidentirani seksualni prijestupnici s tog područja provjereni su i eliminirani s popisa osumnjičenih, piše CNN.

    Nakon višemjesečnog tapkanja u mraku policija je u veljači objavila preokret – slučaj se službeno vodi kao "teški zločin", a dječak se smatra mrtvim. Istražitelji su fokus usmjerili na članove obitelji koji su se tog dana nalazili na imanju: Gusovu majku Jessicu te njezine roditelje.

    Detektiv Darren Fielke izjavio je kako su u iskazima ukućana uočene "kontradikcije" te dodali da je jedna osoba s imanja potpuno prestala surađivati s policijom. Roditelji dječaka službeno su odbačeni kao osumnjičenici, čime je sumnja pala na dječakovu drugu baku, Josie Murray, transrodnu ženu koja s bivšom suprugom Shannon i dalje vodi imanje.

    "Oni misle da sam ga ja zakopala. To je iz toliko razloga potpuno suludo", izjavila je Josie Murray u intervjuu za australsku televiziju, odbacujući bilo kakvu krivnju i tvrdeći da je dječaka netko morao oteti s ceste, dok su tragovi uljeza uništeni tijekom kaosa prvih dana potrage.

    Iako je policija pretražila imanje i zaplijenila vozila i elektroničke uređaje, forenzika nije ponudila nove dokaze. Godinu dana kasnije nitko nije optužen, a sudbina plavokosog dječaka ostaje jedna od najmisterioznijih i najjezivijih zagonetki u novijoj australskoj povijesti.

    https://edition.cnn.com/2026/09/20/australia/australia-missing-boy-gus-lamont-intl-hnk
    Slučaj nestalog četverogodišnjaka dobio jeziv preokret Gus je posljednji put viđen 27. rujna 2025. godine kako se igra u pijesku ispred kuće svojih baka na ovčarskoj stanici Oak Park, udaljenoj gotovo 50 kilometara od najbližeg naselja Yunta u Južnoj Australiji. Na sebi je imao sivi šeširić koji mu je prekrivao plavu kosu, plavu majicu s likovima Malaca i male čizmice. Kad ga je baka Shannon Murray nakon pola sata potražila, dječaka više nije bilo. Nestanak je pokrenuo najveću potragu u povijesti Južne Australije. Stotine policajaca, vojnika i spasilaca danima su pretraživale teren. Isušena su tri umjetna jezerca, pregledano je šest napuštenih rudarskih okana, a područje su nadlijetali helikopteri s termovizijskim kamerama i dronovi. No, australska pustopoljina pokazala se nemilosrdnom. Vruć pijesak zadržavao je toplinu satima nakon zalaska sunca, pa je na termovizijskim kamerama svaki grm izgledao kao toplinski izvor. Spasioci nisu uspjeli pronaći niti jedan komad odjeće, obuće ili dječakovu igračku. U potragu je kasnije uključena i umjetna inteligencija. Zrakoplovi specijalizirane tvrtke Nearmap snimili su više od 700 četvornih kilometara terena u izuzetno visokoj rezoluciji. Algoritmi tvrtke Sci-eye pregledali su snimke i na njima detektirali više od deset tisuća ovaca, tisuće klokana, koza i ptica, no od malenog Gusa nije bilo ni traga. Stručnjaci su ubrzo odbacili lokalne mitove prema kojima je dječaka mogao odnijeti golemi klinorepi orao, pojasnivši da ta ptica fizički ne može podići dijete od trinaestak kilograma. Na tom području nisu zabilježeni ni divlji psi dinzi ni divlje svinje lešinari, a policija smatra malo vjerojatnim i da bi dječak stradao od zmijskog ugriza, a da njegovo tijelo ne privuče ptice grabljivice koje bi spasiocima otkrile lokaciju. Mogućnost da ga je otela nepoznata osoba istražitelji su također ocijenili iznimno malom. Imanje Oak Park nalazi se duboko u divljini, nije označeno putokazima i do njega se dolazi preko privatnih posjeda sa zaključanim vratima. Policija nije pronašla nikakve nepoznate tragove automobilskih guma, a svi evidentirani seksualni prijestupnici s tog područja provjereni su i eliminirani s popisa osumnjičenih, piše CNN. Nakon višemjesečnog tapkanja u mraku policija je u veljači objavila preokret – slučaj se službeno vodi kao "teški zločin", a dječak se smatra mrtvim. Istražitelji su fokus usmjerili na članove obitelji koji su se tog dana nalazili na imanju: Gusovu majku Jessicu te njezine roditelje. Detektiv Darren Fielke izjavio je kako su u iskazima ukućana uočene "kontradikcije" te dodali da je jedna osoba s imanja potpuno prestala surađivati s policijom. Roditelji dječaka službeno su odbačeni kao osumnjičenici, čime je sumnja pala na dječakovu drugu baku, Josie Murray, transrodnu ženu koja s bivšom suprugom Shannon i dalje vodi imanje. "Oni misle da sam ga ja zakopala. To je iz toliko razloga potpuno suludo", izjavila je Josie Murray u intervjuu za australsku televiziju, odbacujući bilo kakvu krivnju i tvrdeći da je dječaka netko morao oteti s ceste, dok su tragovi uljeza uništeni tijekom kaosa prvih dana potrage. Iako je policija pretražila imanje i zaplijenila vozila i elektroničke uređaje, forenzika nije ponudila nove dokaze. Godinu dana kasnije nitko nije optužen, a sudbina plavokosog dječaka ostaje jedna od najmisterioznijih i najjezivijih zagonetki u novijoj australskoj povijesti. https://edition.cnn.com/2026/09/20/australia/australia-missing-boy-gus-lamont-intl-hnk
    EDITION.CNN.COM
    A young boy vanished in the desert one year ago. Why are there still no clues? | CNN
    Little Gus Lamont was wearing a gray sun hat over his long blond curls and a blue Minions T-shirt as he played in the sand outside his grandparents’ house in the Australian outback last September.
    Sad
    1
    0 Comments 0 Shares 134 Views
  • # Calculate Your Exact Age with a Chronological Age Calculator


    Knowing your exact age can be useful for many everyday, educational, and administrative purposes. While most people know their age in completed years, some situations require a more detailed calculation in years, months, and days. A chronological age calculator makes this process simple by calculating the time between a person's date of birth and a selected reference date.


    The Chrono Age Calculator is a free online tool designed to provide a detailed age calculation without requiring complicated manual mathematics. Users simply enter their date of birth and can either use today's date or select a specific reference date. The calculator then displays the person's chronological age in years, months, and days. It can also provide additional information such as total days, weeks, and hours lived.


    ## What Is Chronological Age?


    Chronological age refers to the amount of time that has passed since a person's birth. Unlike simply stating that someone is 15 or 25 years old, a detailed chronological age calculation can show the additional months and days. This can be especially useful when an exact age is required for an assessment, school-related purpose, or personal record.


    ## How Does the Calculator Work?


    Using the tool is straightforward. First, enter the date of birth in the required date format. Next, enter a reference date if you want to calculate age on a particular day. If no reference date is entered, today's date can be used. After selecting the Calculate Age option, the tool provides the calculated result.


    The calculator also accounts for differences in month lengths and leap years. This is important because months do not all contain the same number of days, and leap years can affect calculations involving February 29.


    https://chronoagecalculator.com/


    ## Why Use an Online Age Calculator?


    Manual age calculations can become confusing when borrowing between days, months, and years is necessary. An online calculator reduces this complexity and provides results quickly. Parents, teachers, students, therapists, and other users may find detailed chronological age calculations useful for different purposes.


    For educational situations, exact age information can help when checking school admission requirements, assessment dates, or age-based criteria. The website also provides a student age calculator and educational resources related to school-age calculations.


    ## A Convenient Tool for Everyday Calculations


    The Chrono Age Calculator provides a convenient way to calculate age accurately without registration or complicated steps. Whether you want to know your exact age today, calculate someone's age on a past date, or determine age on a future date, entering the relevant dates gives you a detailed result.


    For official legal, medical, or educational purposes, however, the website recommends verifying important information against official records or applicable professional guidelines.
    # Calculate Your Exact Age with a Chronological Age Calculator Knowing your exact age can be useful for many everyday, educational, and administrative purposes. While most people know their age in completed years, some situations require a more detailed calculation in years, months, and days. A chronological age calculator makes this process simple by calculating the time between a person's date of birth and a selected reference date. The Chrono Age Calculator is a free online tool designed to provide a detailed age calculation without requiring complicated manual mathematics. Users simply enter their date of birth and can either use today's date or select a specific reference date. The calculator then displays the person's chronological age in years, months, and days. It can also provide additional information such as total days, weeks, and hours lived. ## What Is Chronological Age? Chronological age refers to the amount of time that has passed since a person's birth. Unlike simply stating that someone is 15 or 25 years old, a detailed chronological age calculation can show the additional months and days. This can be especially useful when an exact age is required for an assessment, school-related purpose, or personal record. ## How Does the Calculator Work? Using the tool is straightforward. First, enter the date of birth in the required date format. Next, enter a reference date if you want to calculate age on a particular day. If no reference date is entered, today's date can be used. After selecting the Calculate Age option, the tool provides the calculated result. The calculator also accounts for differences in month lengths and leap years. This is important because months do not all contain the same number of days, and leap years can affect calculations involving February 29. https://chronoagecalculator.com/ ## Why Use an Online Age Calculator? Manual age calculations can become confusing when borrowing between days, months, and years is necessary. An online calculator reduces this complexity and provides results quickly. Parents, teachers, students, therapists, and other users may find detailed chronological age calculations useful for different purposes. For educational situations, exact age information can help when checking school admission requirements, assessment dates, or age-based criteria. The website also provides a student age calculator and educational resources related to school-age calculations. ## A Convenient Tool for Everyday Calculations The Chrono Age Calculator provides a convenient way to calculate age accurately without registration or complicated steps. Whether you want to know your exact age today, calculate someone's age on a past date, or determine age on a future date, entering the relevant dates gives you a detailed result. For official legal, medical, or educational purposes, however, the website recommends verifying important information against official records or applicable professional guidelines.
    CHRONOAGECALCULATOR.COM
    Chronological Age Calculator | Years, Months & Days | Free
    Free chronological age calculator that gives your exact age in years, months and days instantly. No sign-up, accurate to the day for testing, school and forms.
    0 Comments 0 Shares 107 Views
  • Vlasti u Peruu klasificirale su transrodne osobe kao mentalno bolesne i izazvale bijes.

    Nova uredba o zdravstvenom osiguranju službeno svrstava rodni identitet među psihičke poremećaje. Odluka se izravno kosi sa stavom Svjetske zdravstvene organizacije, koja je odavno potvrdila da rodni identitet nije mentalni poremećaj.

    Dok ministarstvo tvrdi da uredba samo omogućuje pokriće troškova liječenja, aktivisti upozoravaju na opasnost od institucionalne diskriminacije. Masovni prosvjedi na ulicama traže hitno povlačenje ovog propisa.

    Ovaj potez otvorio je pitanje gubi li društvo stečena ljudska prava i medicinski napredak.

    Je li svrstavanje rodnog identiteta pod medicinsku dijagnozu nužno za liječenje ili kršenje ljudskog dostojanstva?

    #Peru #humanrights #healthcare #WorldNews
    Vlasti u Peruu klasificirale su transrodne osobe kao mentalno bolesne i izazvale bijes. Nova uredba o zdravstvenom osiguranju službeno svrstava rodni identitet među psihičke poremećaje. Odluka se izravno kosi sa stavom Svjetske zdravstvene organizacije, koja je odavno potvrdila da rodni identitet nije mentalni poremećaj. Dok ministarstvo tvrdi da uredba samo omogućuje pokriće troškova liječenja, aktivisti upozoravaju na opasnost od institucionalne diskriminacije. Masovni prosvjedi na ulicama traže hitno povlačenje ovog propisa. Ovaj potez otvorio je pitanje gubi li društvo stečena ljudska prava i medicinski napredak. Je li svrstavanje rodnog identiteta pod medicinsku dijagnozu nužno za liječenje ili kršenje ljudskog dostojanstva? #Peru #humanrights #healthcare #WorldNews
    Like
    Love
    2
    0 Comments 0 Shares 241 Views
  • Kad ograda dobije napon: od improvizirane prepreke do pametne perimetarske zaštite ⚡⚡

    Nedavni slučaj s otoka Visa, gdje je u gustoj šumi prema moru postavljena improvizirana ograda s električnom žicom, na prvi pogled djeluje kao još jedan primjer privatizacije javnog prostora. No, taj incident otvara znatno šire i ozbiljnije sigurnosno te zakonsko pitanje o tome što se zapravo događa kada se obična prepreka podigne na višu razinu primjenom električnog napona. Razlika između nelegalnih, opasnih improvizacija i certificiranih, zakonski usklađenih sustava pametne perimetarske zaštite leži u strogo definiranim tehničkim standardima, detekciji neovlaštenog ulaska i primjeni sigurnosnih protokola koji sprječavaju opasnost po život građana i prolaznika. ⚡🛡️

    👉 Cijeli članak i stručnu analizu perimetarske zaštite te zakonskih regulativa pročitajte na linku:
    https://www.zastita.info/hr/novosti/kad-ograda-dobije-napon-od-improvizirane-prepreke-do-pametne-perimetarske,40331.html

    @pratitelji
    Kad ograda dobije napon: od improvizirane prepreke do pametne perimetarske zaštite ⚡⚡ Nedavni slučaj s otoka Visa, gdje je u gustoj šumi prema moru postavljena improvizirana ograda s električnom žicom, na prvi pogled djeluje kao još jedan primjer privatizacije javnog prostora. No, taj incident otvara znatno šire i ozbiljnije sigurnosno te zakonsko pitanje o tome što se zapravo događa kada se obična prepreka podigne na višu razinu primjenom električnog napona. Razlika između nelegalnih, opasnih improvizacija i certificiranih, zakonski usklađenih sustava pametne perimetarske zaštite leži u strogo definiranim tehničkim standardima, detekciji neovlaštenog ulaska i primjeni sigurnosnih protokola koji sprječavaju opasnost po život građana i prolaznika. ⚡🛡️ 👉 Cijeli članak i stručnu analizu perimetarske zaštite te zakonskih regulativa pročitajte na linku: https://www.zastita.info/hr/novosti/kad-ograda-dobije-napon-od-improvizirane-prepreke-do-pametne-perimetarske,40331.html @pratitelji
    Like
    3
    0 Comments 0 Shares 281 Views
  • Bosanac završio u zatvoru u Hrvatskoj - Zapalio šumu jer ga je djevojka ostavila


    Jedan 21-godišnji državljanin BiH iz Čapljine završio je u istražnom zatvoru u Hrvatskoj nakon što je, prema sumnjama policije i tužilaštva, na Pelješcu zapalio nisko rastinje i suhu travu.


    Županijski sud u Dubrovniku odredio mu je jednomjesečni istražni zatvor.


    🔥 Požar primijetio turist


    Sve je počelo kada je poljski turist, vozeći se državnom cestom D-414 između Brijeste i Luke Dubrave, primijetio mladića kako plinskim upaljačem pali suhu travu i nisko rastinje.


    Vatra se ubrzo proširila, a na teren su izašli pelješki vatrogasci koji su požar uspjeli brzo lokalizovati.


    Ipak, do tada je izgorjelo oko 2.500 kvadratnih metara površine.


    👮 Policija ga pronašla uz pomoć kamera


    Nakon prijave pokrenuta je istraga. Policija je pregledala snimke nadzornih kamera, na osnovu kojih je utvrđeno vozilo povezano sa slučajem, a potom i identitet osobe koja je njime upravljala.


    Riječ je o 21-godišnjaku iz Čapljine koji je tokom ljetne sezone radio kao kuhar na Pelješcu i imao uredno prijavljeno boravište.


    Protiv njega je podnesena krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.


    Mladić priznao djelo


    Prema navodima iz izvještaja, 21-godišnjak je tokom saslušanja u cijelosti priznao ono za šta ga terete.


    Sud je, prilikom odlučivanja o pritvoru, ocijenio da postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od ponavljanja krivičnog djela ili počinjenja težeg djela ukoliko bi osumnjičeni ostao na slobodi.


    Međutim, cijeli slučaj privukao je posebnu pažnju zbog navodnog motiva.


    Prema pisanju Dubrovačkog dnevnika, mladić je navodno zapalio rastinje zbog ljubavnog razočaranja nakon što ga je djevojka ostavila.
    Bosanac završio u zatvoru u Hrvatskoj - Zapalio šumu jer ga je djevojka ostavila Jedan 21-godišnji državljanin BiH iz Čapljine završio je u istražnom zatvoru u Hrvatskoj nakon što je, prema sumnjama policije i tužilaštva, na Pelješcu zapalio nisko rastinje i suhu travu. Županijski sud u Dubrovniku odredio mu je jednomjesečni istražni zatvor. 🔥 Požar primijetio turist Sve je počelo kada je poljski turist, vozeći se državnom cestom D-414 između Brijeste i Luke Dubrave, primijetio mladića kako plinskim upaljačem pali suhu travu i nisko rastinje. Vatra se ubrzo proširila, a na teren su izašli pelješki vatrogasci koji su požar uspjeli brzo lokalizovati. Ipak, do tada je izgorjelo oko 2.500 kvadratnih metara površine. 👮 Policija ga pronašla uz pomoć kamera Nakon prijave pokrenuta je istraga. Policija je pregledala snimke nadzornih kamera, na osnovu kojih je utvrđeno vozilo povezano sa slučajem, a potom i identitet osobe koja je njime upravljala. Riječ je o 21-godišnjaku iz Čapljine koji je tokom ljetne sezone radio kao kuhar na Pelješcu i imao uredno prijavljeno boravište. Protiv njega je podnesena krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom. Mladić priznao djelo Prema navodima iz izvještaja, 21-godišnjak je tokom saslušanja u cijelosti priznao ono za šta ga terete. Sud je, prilikom odlučivanja o pritvoru, ocijenio da postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od ponavljanja krivičnog djela ili počinjenja težeg djela ukoliko bi osumnjičeni ostao na slobodi. Međutim, cijeli slučaj privukao je posebnu pažnju zbog navodnog motiva. Prema pisanju Dubrovačkog dnevnika, mladić je navodno zapalio rastinje zbog ljubavnog razočaranja nakon što ga je djevojka ostavila.
    Like
    1
    0 Comments 0 Shares 304 Views
  • **TIHA KRIZA IZA ZATVORSKOG ZIDA**

    Bez službenika tretmana i stručnog osoblja, zatvor postaje tek skladište za ljude.

    Dok sigurnost u kaznenim tijelima često vežemo uz pravosudnu policiju i pišemo o njoj, drugi dio sustava, isto tako jako važan, neprimjetno puca.

    Sustavu kronično nedostaje i ostalog osoblja neophodnog za svakodnevno funkcioniranje.

    Pomalo zaboravljeni i slabo zastupljeni službenici i zaposlenici suočavaju se s akutnim manjkom, isto kao i službenici pravosudne policije.

    Psiholozi, socijalni pedagozi i socijalni radnici čine srce resocijalizacije. Njihov zadatak je pripremiti zatvorenike, počinitelje kaznenih djela, za povratak u društvo. Danas se taj sustav nalazi pred kolapsom zbog kroničnog nedostatka kadrova.

    Njihova jedina oruđa su komunikacija, iskustvo, procjena i profesionalno znanje. Kao i pravosudna policija, svakodnevno su izloženi pokušajima manipulacije, verbalnim prijetnjama pa i riziku od fizičkog napada.

    Donositi procjene o tome tko je spreman za izlazak na pogodnosti ili uvjetni otpust te, po novom Prijedlogu Zakona o tretmanu i smještaju osoba po punom izvršenju kazne zatvora, raditi na izvješću o procjeni vjerojatnosti da bi osoba mogla počiniti kazneno djelo, moramo priznati da je to posao stresan, složen i rizičan.

    Pogrešna procjena ne ugrožava samo njih, već potencijalno i cijelu zajednicu. Osim izravne opasnosti, izloženi su i snažnom psihološkom pritisku.

    Sekundarna traumatizacija, slušanje i obrada detalja o teškim zločinima te konstantan rad u stresnom okruženju dovode do brzog izgaranja.

    Umjesto da se s pojedincem radi dubinski i individualno, jedan službenik tretmana često vodi proces za desetke, pa i više zatvorenika.

    U takvim okolnostima rad se nužno svodi na rješavanje birokracije i ispunjavanje obrazaca, čime se gubi sama bit resocijalizacije.

    Ova kriza ne zaustavlja se samo na odjelu tretmana. Zatvori i kaznionice suočavaju se s akutnim manjkom i svih drugih službenika i zaposlenika koji su izravno vezani uz stabilnost, sigurnost i svakodnevni rad sustava.

    Sve je teže privući i zadržati zdravstvene radnike (liječnike, medicinske sestre/tehničare) koji snose veliki rizik skrbi za specifičnu populaciju. Uvijek su medicinske sestre jedine koje stoje uz pravosudnu policiju prilikom otvaranja zatvoreničkih soba i podjele terapije, ulaska u sobe i hitne intervencije.

    U posljednje vrijeme zatvorske ustanove muku muče i s nedostatkom kuhara koji osiguravaju redovitu prehranu u specifičnim sigurnosnim uvjetima. Neke ustanove su ili će biti prisiljene da prehranu osiguravaju putem cateringa, što dodatno ugrožava sigurnost, ali i povećava troškove. To povećanje troškova moglo se usmjeriti na povećanje plaća kuharima, čije je zanimanje danas traženo.

    Nedostaje i strukovnih učitelja i majstora koji će zatvorenike podučavati radnim vještinama i zanatima. Nitko ne razmišlja o tome da se samoodrživost zatvorskog sustava poveća sa sadašnjih mizernih 20 % većim radnim angažmanom zatvorenika, uz zapošljavanje novih strukovnih učitelja i majstora i povećanjem plaća ili uvođenjem varijabilne naknade za sve one koji „zarađuju“ za svoje ustanove.

    Mladi stručnjaci društveno-humanističkog, ali i zdravstvenog te obrtničkog usmjerenja sve rjeđe biraju zatvorski sustav. PLAĆE i uvjeti rada ne prate razinu stresa, opasnosti i specifične odgovornosti s kojom se susreću u zatvorskom okruženju, pa se radije odlučuju za poslove u školstvu, javnim službama ili privatnom sektoru.

    Bez dovoljnog broja kvalificiranih stručnjaka svih profila, kaznena tijela gube svoju odgojnu i rehabilitacijsku funkciju te postaju puka skladišta za izolaciju pojedinaca. Nakon izlaska iz zatvora na slobodu, društvo dobiva još potencijalno opasnije pojedince.

    Vrijeme je za hitnu reakciju mjerodavnih institucija, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, kroz poboljšanje materijalnih uvjeta rada, adekvatnu valorizaciju opasnosti posla i sustavnu podršku onima koji svakodnevno održavaju funkcionalnost zatvorskog sustava.

    Bez hrabrog i zakonodavno jasnog zaokreta (Zakon o zatvorskom sustavu), sva obećanja ostat će prazno slovo na papiru, a zatvorski sustav nastavit će kliziti prema potpunoj funkcionalnoj paralizi.

    Predlažemo da se razmotri mogućnost posebnih bonusa pri zapošljavanju i stipendija za mlade psihologe, socijalne pedagoge pa i liječnike.

    Armin Tatarević
    Predsjednik Sindikata Pravosudne Policije Hrvatske
    **TIHA KRIZA IZA ZATVORSKOG ZIDA** Bez službenika tretmana i stručnog osoblja, zatvor postaje tek skladište za ljude. Dok sigurnost u kaznenim tijelima često vežemo uz pravosudnu policiju i pišemo o njoj, drugi dio sustava, isto tako jako važan, neprimjetno puca. Sustavu kronično nedostaje i ostalog osoblja neophodnog za svakodnevno funkcioniranje. Pomalo zaboravljeni i slabo zastupljeni službenici i zaposlenici suočavaju se s akutnim manjkom, isto kao i službenici pravosudne policije. Psiholozi, socijalni pedagozi i socijalni radnici čine srce resocijalizacije. Njihov zadatak je pripremiti zatvorenike, počinitelje kaznenih djela, za povratak u društvo. Danas se taj sustav nalazi pred kolapsom zbog kroničnog nedostatka kadrova. Njihova jedina oruđa su komunikacija, iskustvo, procjena i profesionalno znanje. Kao i pravosudna policija, svakodnevno su izloženi pokušajima manipulacije, verbalnim prijetnjama pa i riziku od fizičkog napada. Donositi procjene o tome tko je spreman za izlazak na pogodnosti ili uvjetni otpust te, po novom Prijedlogu Zakona o tretmanu i smještaju osoba po punom izvršenju kazne zatvora, raditi na izvješću o procjeni vjerojatnosti da bi osoba mogla počiniti kazneno djelo, moramo priznati da je to posao stresan, složen i rizičan. Pogrešna procjena ne ugrožava samo njih, već potencijalno i cijelu zajednicu. Osim izravne opasnosti, izloženi su i snažnom psihološkom pritisku. Sekundarna traumatizacija, slušanje i obrada detalja o teškim zločinima te konstantan rad u stresnom okruženju dovode do brzog izgaranja. Umjesto da se s pojedincem radi dubinski i individualno, jedan službenik tretmana često vodi proces za desetke, pa i više zatvorenika. U takvim okolnostima rad se nužno svodi na rješavanje birokracije i ispunjavanje obrazaca, čime se gubi sama bit resocijalizacije. Ova kriza ne zaustavlja se samo na odjelu tretmana. Zatvori i kaznionice suočavaju se s akutnim manjkom i svih drugih službenika i zaposlenika koji su izravno vezani uz stabilnost, sigurnost i svakodnevni rad sustava. Sve je teže privući i zadržati zdravstvene radnike (liječnike, medicinske sestre/tehničare) koji snose veliki rizik skrbi za specifičnu populaciju. Uvijek su medicinske sestre jedine koje stoje uz pravosudnu policiju prilikom otvaranja zatvoreničkih soba i podjele terapije, ulaska u sobe i hitne intervencije. U posljednje vrijeme zatvorske ustanove muku muče i s nedostatkom kuhara koji osiguravaju redovitu prehranu u specifičnim sigurnosnim uvjetima. Neke ustanove su ili će biti prisiljene da prehranu osiguravaju putem cateringa, što dodatno ugrožava sigurnost, ali i povećava troškove. To povećanje troškova moglo se usmjeriti na povećanje plaća kuharima, čije je zanimanje danas traženo. Nedostaje i strukovnih učitelja i majstora koji će zatvorenike podučavati radnim vještinama i zanatima. Nitko ne razmišlja o tome da se samoodrživost zatvorskog sustava poveća sa sadašnjih mizernih 20 % većim radnim angažmanom zatvorenika, uz zapošljavanje novih strukovnih učitelja i majstora i povećanjem plaća ili uvođenjem varijabilne naknade za sve one koji „zarađuju“ za svoje ustanove. Mladi stručnjaci društveno-humanističkog, ali i zdravstvenog te obrtničkog usmjerenja sve rjeđe biraju zatvorski sustav. PLAĆE i uvjeti rada ne prate razinu stresa, opasnosti i specifične odgovornosti s kojom se susreću u zatvorskom okruženju, pa se radije odlučuju za poslove u školstvu, javnim službama ili privatnom sektoru. Bez dovoljnog broja kvalificiranih stručnjaka svih profila, kaznena tijela gube svoju odgojnu i rehabilitacijsku funkciju te postaju puka skladišta za izolaciju pojedinaca. Nakon izlaska iz zatvora na slobodu, društvo dobiva još potencijalno opasnije pojedince. Vrijeme je za hitnu reakciju mjerodavnih institucija, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, kroz poboljšanje materijalnih uvjeta rada, adekvatnu valorizaciju opasnosti posla i sustavnu podršku onima koji svakodnevno održavaju funkcionalnost zatvorskog sustava. Bez hrabrog i zakonodavno jasnog zaokreta (Zakon o zatvorskom sustavu), sva obećanja ostat će prazno slovo na papiru, a zatvorski sustav nastavit će kliziti prema potpunoj funkcionalnoj paralizi. Predlažemo da se razmotri mogućnost posebnih bonusa pri zapošljavanju i stipendija za mlade psihologe, socijalne pedagoge pa i liječnike. Armin Tatarević Predsjednik Sindikata Pravosudne Policije Hrvatske
    0 Comments 0 Shares 416 Views
  • 🇭🇷Gotovo 35 godina nakon zločina na Ovčari, francuska istraga o ubojstvu hrvatskog branitelja i francuskog dragovoljca Jean-Michela Nicoliera praktički je završena.

    Prema riječima Ghislaina Duboisa, odvjetnika obitelji Nicolier, istražna sutkinja Odjela za ratne zločine pri sudu u Parizu Carole Vujasinovic priprema međunarodni nalog za uhićenje Spasoja Petkovića zvanog Štuka, kojeg francuski istražitelji sumnjiče za Nicolierovo ubojstvo.

    Dubois je najavio da će se pravnim putem tražiti i predaja Veselina Šljivančanina, Stanka Vujanovića i Nade Kalabe francuskom pravosuđu.

    Francuski istražitelji već su ispitali više svjedoka, među njima i Spasoja Petkovića. Hrvatsko pravosuđe francuskoj je strani dostavilo dokumentaciju prikupljenu u vlastitom postupku.

    Prema odvjetniku obitelji, francuski kazneni postupak pokrenut je nakon što su Jean-Michelova majka Lyliane Fournier i brat Paul 2016. podnijeli kaznenu prijavu u Francuskoj. Očekuje se odluka hoće li predmet biti upućen na suđenje pred francuskim sudom.

    Jean-Michel Nicolier rođen je 1966. godine u Francuskoj. U Hrvatsku je došao 1991. kao dragovoljac te se kao pripadnik HOS-a borio u obrani Vukovara, na Sajmištu. Nakon što je 9. studenoga ranjen, prevezen je u vukovarsku bolnicu.

    Nakon pada Vukovara 20. studenoga odveden je iz bolnice na Ovčaru, gdje je u dobi od 25 godina ubijen.

    Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su 2025. godine u masovnoj grobnici na Ovčari, a službeno su identificirani 29. listopada iste godine. Pokopan je 6. studenoga 2025. na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru.

    Jean-Michel Nicolier – Francuz koji je dobrovoljno došao braniti Hrvatsku i svoj život položio za Vukovar.
    🇭🇷Gotovo 35 godina nakon zločina na Ovčari, francuska istraga o ubojstvu hrvatskog branitelja i francuskog dragovoljca Jean-Michela Nicoliera praktički je završena. Prema riječima Ghislaina Duboisa, odvjetnika obitelji Nicolier, istražna sutkinja Odjela za ratne zločine pri sudu u Parizu Carole Vujasinovic priprema međunarodni nalog za uhićenje Spasoja Petkovića zvanog Štuka, kojeg francuski istražitelji sumnjiče za Nicolierovo ubojstvo. Dubois je najavio da će se pravnim putem tražiti i predaja Veselina Šljivančanina, Stanka Vujanovića i Nade Kalabe francuskom pravosuđu. Francuski istražitelji već su ispitali više svjedoka, među njima i Spasoja Petkovića. Hrvatsko pravosuđe francuskoj je strani dostavilo dokumentaciju prikupljenu u vlastitom postupku. Prema odvjetniku obitelji, francuski kazneni postupak pokrenut je nakon što su Jean-Michelova majka Lyliane Fournier i brat Paul 2016. podnijeli kaznenu prijavu u Francuskoj. Očekuje se odluka hoće li predmet biti upućen na suđenje pred francuskim sudom. Jean-Michel Nicolier rođen je 1966. godine u Francuskoj. U Hrvatsku je došao 1991. kao dragovoljac te se kao pripadnik HOS-a borio u obrani Vukovara, na Sajmištu. Nakon što je 9. studenoga ranjen, prevezen je u vukovarsku bolnicu. Nakon pada Vukovara 20. studenoga odveden je iz bolnice na Ovčaru, gdje je u dobi od 25 godina ubijen. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su 2025. godine u masovnoj grobnici na Ovčari, a službeno su identificirani 29. listopada iste godine. Pokopan je 6. studenoga 2025. na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru. Jean-Michel Nicolier – Francuz koji je dobrovoljno došao braniti Hrvatsku i svoj život položio za Vukovar.
    Love
    Like
    4
    0 Comments 0 Shares 459 Views
  • Upozorenje za potencijalno opasne vremenske prilike od 15 sati na dalje za područje naše županije. Mogućnost jakog i olujnog vjetra, te mjestimično tuče.
    Upozorenje za potencijalno opasne vremenske prilike od 15 sati na dalje za područje naše županije. Mogućnost jakog i olujnog vjetra, te mjestimično tuče.
    0 Comments 0 Shares 85 Views
  • Opasna Bosanka uhapšena u Beču nakon džeparenja – pljačkala građane širom Evrope


    Državljanka BiH i njena saučesnica iz Francuske uhvaćene su na djelu tokom krađe na tramvajskoj stanici.


    Bečka policija uhapsila je 45-godišnju državljanku Bosne i Hercegovine zbog sumnje na krađu i džeparenje. Zajedno s njom privedena je i 40-godišnja državljanka Francuske.


    Policajci su ih tokom patrole primijetili u ulici Absberggasse, nakon čega su ih nastavili pratiti. Kako navode mediji, žene su na tramvajskoj stanici pokušale ukrasti torbicu jednoj osobi.


    Policija je reagovala odmah, a ukradena torbica vraćena je vlasnici.


    Prema navodima policije, obje žene su već poznate zbog ranijih krađa.
    Opasna Bosanka uhapšena u Beču nakon džeparenja – pljačkala građane širom Evrope Državljanka BiH i njena saučesnica iz Francuske uhvaćene su na djelu tokom krađe na tramvajskoj stanici. Bečka policija uhapsila je 45-godišnju državljanku Bosne i Hercegovine zbog sumnje na krađu i džeparenje. Zajedno s njom privedena je i 40-godišnja državljanka Francuske. Policajci su ih tokom patrole primijetili u ulici Absberggasse, nakon čega su ih nastavili pratiti. Kako navode mediji, žene su na tramvajskoj stanici pokušale ukrasti torbicu jednoj osobi. Policija je reagovala odmah, a ukradena torbica vraćena je vlasnici. Prema navodima policije, obje žene su već poznate zbog ranijih krađa.
    Like
    Haha
    2
    0 Comments 0 Shares 255 Views
  • Skidati kuku za vuču ili ne? Pravila u EU, kazne i skrivena opasnost za osiguranje


    Mnogi vozači koji na svom vozilu imaju ugrađenu kuku za vuču ostavljaju je pričvršćenu čak i kada ne vuku prikolicu ili kamp-kućicu. Među vozačima vlada uvriježeno mišljenje da istaknuta kuka služi kao odlična zaštita stražnjeg branika pri parkiranju ili u slučaju da ih drugi vozač udari odzada.


    Međutim, ta praksa nosi ozbiljne pravne, financijske i sigurnosne rizike. Osim što u slučaju sudara može uzrokovati ogromnu štetu na drugom vozilu, vožnja s pričvršćenom kukom bez prikolice u nekim europskim zemljama je zabranjena, dok vam osiguravajuća društva u slučaju nesreće mogu ispostaviti pozamašan račun.


    Pravila u zemljama Europske unije


    Na razini Europske unije ne postoji jedinstven zakon koji u potpunosti zabranjuje vožnju s pričvršćenom kukom kada se ništa ne vuče, ali svaka država članica ima svoja specifična pravila.


    · Njemačka i Austrija – dopušteno, ali kuka ne smije zaklanjati registarsku pločicu ni svjetla; preporučuje se uklanjanje ako je kuka odvojiva
    · Mađarska, Bugarska, Rumunjska – dopušteno, nema posebnih ograničenja za vozila u prolazu
    · Španjolska, Italija, Francuska – djelomično ograničeno; kuka ne smije zaklanjati tablicu, a ako je odvojivog tipa, mora se skinuti ili zakloniti zaštitnim poklopcem


    Glavno pravilo u gotovo svim zemljama EU jest da kuka za vuču ne smije zaklanjati registarsku pločicu niti stražnja svjetla. Ukoliko pločica nije potpuno vidljiva, policija na licu mjesta izriče novčane kazne koje mogu iznositi i po nekoliko stotina eura.


    Opasnost pri nesreći – zašto osiguranje može odbiti platiti štetu?


    Najveći financijski rizik vožnje s nepotrebno istaknutom kukom ne dolazi od policijskih kazni, već od kasko osiguranja.


    Kada vozilo bez kuke doživi lakši udarac odzada, plastični branik apsorbira većinu udarca. Međutim, kada je kuka istaknuta:


    · Povećana šteta na drugom vozilu – kuka djeluje kao šiljak koji probija branik, hladnjak ili motor drugog vozila, uzrokujući višestruko veću štetu
    · Skriveno oštećenje vlastitog vozila – sila udarca preko kuke prenosi se izravno na nosive elemente šasije, što može trajno iskriviti konstrukciju
    · Revolti osiguravajućih društava – ako procjenitelj utvrdi da je šteta na drugom vozilu bila znatno veća zbog nepotrebno montirane kuke, osiguranje može zahtijevati da dio ili cjelokupan iznos štete plati vozač


    Veća opasnost za pješake i bicikliste


    Osim materijalne štete, istaknuta kuka predstavlja ozbiljan rizik za ranjive skupine – pješake i bicikliste. Pri naletu vozila na pješaka ili pri udarcu biciklista u stražnji dio parkiranog automobila, metalna kuka uzrokuje teške tjelesne ozljede.


    Zaključak – što je najpametnije učiniti?


    Ako na automobilu imate ugrađenu odvojivu kuku, najsigurnije je skinuti je čim završite s vučom. Postupak traje svega nekoliko sekundi, a štedi vas potencijalnih kazni u inozemstvu, komplikacija s osiguranjem i nenamjerne štete na drugim vozilima.


    U slučaju da posjedujete stariji tip fiksne kuke koja se ne može skinuti bez alata, obvezno koristite zaštitnu kapicu i redovito provjeravajte zaklanja li kuka registarsku oznaku.


    Jeste li znali za ova pravila? Imate li iskustva s kukom za vuču na putovanjima? 👇


    #KukaZaVuču #Osiguranje #EUpropisi #Kazne #AutoKlub
    Skidati kuku za vuču ili ne? Pravila u EU, kazne i skrivena opasnost za osiguranje Mnogi vozači koji na svom vozilu imaju ugrađenu kuku za vuču ostavljaju je pričvršćenu čak i kada ne vuku prikolicu ili kamp-kućicu. Među vozačima vlada uvriježeno mišljenje da istaknuta kuka služi kao odlična zaštita stražnjeg branika pri parkiranju ili u slučaju da ih drugi vozač udari odzada. Međutim, ta praksa nosi ozbiljne pravne, financijske i sigurnosne rizike. Osim što u slučaju sudara može uzrokovati ogromnu štetu na drugom vozilu, vožnja s pričvršćenom kukom bez prikolice u nekim europskim zemljama je zabranjena, dok vam osiguravajuća društva u slučaju nesreće mogu ispostaviti pozamašan račun. Pravila u zemljama Europske unije Na razini Europske unije ne postoji jedinstven zakon koji u potpunosti zabranjuje vožnju s pričvršćenom kukom kada se ništa ne vuče, ali svaka država članica ima svoja specifična pravila. · Njemačka i Austrija – dopušteno, ali kuka ne smije zaklanjati registarsku pločicu ni svjetla; preporučuje se uklanjanje ako je kuka odvojiva · Mađarska, Bugarska, Rumunjska – dopušteno, nema posebnih ograničenja za vozila u prolazu · Španjolska, Italija, Francuska – djelomično ograničeno; kuka ne smije zaklanjati tablicu, a ako je odvojivog tipa, mora se skinuti ili zakloniti zaštitnim poklopcem Glavno pravilo u gotovo svim zemljama EU jest da kuka za vuču ne smije zaklanjati registarsku pločicu niti stražnja svjetla. Ukoliko pločica nije potpuno vidljiva, policija na licu mjesta izriče novčane kazne koje mogu iznositi i po nekoliko stotina eura. Opasnost pri nesreći – zašto osiguranje može odbiti platiti štetu? Najveći financijski rizik vožnje s nepotrebno istaknutom kukom ne dolazi od policijskih kazni, već od kasko osiguranja. Kada vozilo bez kuke doživi lakši udarac odzada, plastični branik apsorbira većinu udarca. Međutim, kada je kuka istaknuta: · Povećana šteta na drugom vozilu – kuka djeluje kao šiljak koji probija branik, hladnjak ili motor drugog vozila, uzrokujući višestruko veću štetu · Skriveno oštećenje vlastitog vozila – sila udarca preko kuke prenosi se izravno na nosive elemente šasije, što može trajno iskriviti konstrukciju · Revolti osiguravajućih društava – ako procjenitelj utvrdi da je šteta na drugom vozilu bila znatno veća zbog nepotrebno montirane kuke, osiguranje može zahtijevati da dio ili cjelokupan iznos štete plati vozač Veća opasnost za pješake i bicikliste Osim materijalne štete, istaknuta kuka predstavlja ozbiljan rizik za ranjive skupine – pješake i bicikliste. Pri naletu vozila na pješaka ili pri udarcu biciklista u stražnji dio parkiranog automobila, metalna kuka uzrokuje teške tjelesne ozljede. Zaključak – što je najpametnije učiniti? Ako na automobilu imate ugrađenu odvojivu kuku, najsigurnije je skinuti je čim završite s vučom. Postupak traje svega nekoliko sekundi, a štedi vas potencijalnih kazni u inozemstvu, komplikacija s osiguranjem i nenamjerne štete na drugim vozilima. U slučaju da posjedujete stariji tip fiksne kuke koja se ne može skinuti bez alata, obvezno koristite zaštitnu kapicu i redovito provjeravajte zaklanja li kuka registarsku oznaku. Jeste li znali za ova pravila? Imate li iskustva s kukom za vuču na putovanjima? 👇 #KukaZaVuču #Osiguranje #EUpropisi #Kazne #AutoKlub
    Like
    3
    0 Comments 0 Shares 698 Views
  • Fensterläden und Abdeckungen – Praktischer Schutz für Haus und Außenbereich


    Fensterläden und Abdeckungen können sowohl funktionale als auch gestalterische Vorteile bieten. Sie schützen verschiedene Bereiche vor Witterungseinflüssen und können gleichzeitig die Optik eines Gebäudes aufwerten. Hochwertige Lösungen lassen sich individuell an Architektur und persönliche Anforderungen anpassen und schaffen eine praktische Verbindung aus Schutz, Komfort und einem harmonischen Erscheinungsbild.


    Visit Us - https://www.cyberpinoy.net/poolsolutions
    Fensterläden und Abdeckungen – Praktischer Schutz für Haus und Außenbereich Fensterläden und Abdeckungen können sowohl funktionale als auch gestalterische Vorteile bieten. Sie schützen verschiedene Bereiche vor Witterungseinflüssen und können gleichzeitig die Optik eines Gebäudes aufwerten. Hochwertige Lösungen lassen sich individuell an Architektur und persönliche Anforderungen anpassen und schaffen eine praktische Verbindung aus Schutz, Komfort und einem harmonischen Erscheinungsbild. Visit Us - https://www.cyberpinoy.net/poolsolutions
    0 Comments 0 Shares 550 Views
More Results
Virtuala FansOnly https://virtuala.site