MEĐUNARODNO PRIZNANJE HRVATSKE 🇭🇷 #Hrvatska #Croatia #War #rat #priznanje #neovisnost #država #sloboda #narod #povijest #viral #viralno #video #genocid #srbija

Europa se konačno riješila ruskog plina Neposredno prije ruskog napada na Ukrajinu, 2021. Europa je oko 50 posto svog prirodnog plina uvozila iz Rusije, uglavnom putem plinovoda. Nakon ruske invazije 2022. Europljani su brzo počeli smanjivati ovisnost i u tri godine su potrošnju ruskog plina smanjili za dvije trećine, piše Deutsche Welle. Istodobno, Europa se počela sve više oslanjati na uvoz ukapljenog plina i to prije svega iz Sjedinjenih Američkih Država. Taj je plin nakon invazije dobio nadimak „plin slobode“ i njegov se prijevoz preko Atlantika stalno povećava zahvaljujući mreži novih terminala u državama EU‑a. Do 2025. oko 57 posto uvoza LNG‑a u EU stizalo je iz Sjedinjenih Država, gotovo četiri puta više nego 2021. Prema analizi Instituta za energetsku ekonomiku i financijsku analizu (IEEFA), taj bi udio do 2030. mogao narasti i na 80 posto. SAD prije 2016. nije izvozio plin jer su zalihe bile namijenjene domaćem tržištu, no danas je postao najveći svjetski dobavljač LNG‑a. Američki plin je najskuplja opcija Plin će još neko vrijeme ostati dio europske energetske tranzicije, a većina plina u Europu stiže iz Norveške putem plinovoda. No analitičari upozoravaju da bi nagli rast uvoza američkog LNG‑a mogao ugroziti planove o energetskoj neovisnosti i sigurnosti. Osim toga, rast američkih isporuka nije u skladu s ciljem EU‑a da energija bude jeftinija. „Američki LNG najskuplji je za europske kupce, ali europske tvrtke svejedno potpisuju ugovore“, kaže Ana Maria Jaller‑Makarewicz, glavna europska analitičarka IEEFA‑e i autorica izvješća o rastu energetske ovisnosti EU‑a, piše Deutsche Welle. Među tim ugovorima je i sporazum novoosnovanog poduzeća Atlantic‑See LNG o opskrbi jugoistočne Europe, a moguće i Ukrajine, američkim LNG‑om. Plin bi se dopremao preko grčkih terminala i regionalnog „Vertikalnog plinskog koridora“. Predsjednik SAD‑a Donald Trump promovirao je politiku američke „energetske dominacije“ i u srpnju 2025. dogovorio trgovinski sporazum između EU‑a i SAD‑a kojim se Europa obvezuje da će do 2028. godišnje kupovati američke energente – ukapljeni plin, naftu i nuklearno gorivo – u vrijednosti od gotovo 630 milijardi eura (750 milijardi dolara). -Izvor Jutarnji list

[Hrvatska odvjetnica pri Sudu EU-a: Poništite odluku i uzmite Orbanu europski novac] Sve je počelo 2022. kada je Europska komisija Mađarskoj odobrila deset programa financiranih iz proračuna EU, ali je istodobno obustavila isplatu novca jer je ocijenila da Budimpešta ne poštuje temeljna prava i standarde vladavine prava koje jamči Unija. Poruka EU-a bila je jasna: novac će biti isplaćen tek kad se promijene sporna pravila, osobito ona koja se tiču neovisnosti sudova, piše Večernji. Krajem 2023. Komisija je zaključila da su te promjene donesene i odlučila pustiti novac, čime je Mađarska stekla pravo na oko 10,2 milijarde eura. No Europski parlament u ožujku 2024. podnosi tužbu. Kako tvrdi, Komisija je postupila prerano i bez dovoljno čvrstog obrazloženja – da reforme nisu bile do kraja provedene niti je pokazano da u praksi doista funkcioniraju. Ćapeta u svom mišljenju objašnjava zašto smatra da je Komisija pogriješila. Ovdje treba naglasiti da nezavisni odvjetnici, suci i savjetnici pri Sudu EU-a daju neovisno, stručno i obrazloženo mišljenje o tome kako bi Sud trebao odlučiti, ali njihovo mišljenje nije obvezujuće. Ćapeta u ovom slučaju smatra da nije dovoljno da se zakon formalno donese. Reformama se mora dopustiti da stupe na snagu i da se vidi primjenjuju li se u praksi. Ako je Komisija sama postavila precizne uvjete koje država mora ispuniti, onda ne može odobriti isplatu dok svaki od tih uvjeta nije stvarno ispunjen – i to mora jasno pokazati i objasniti. Drugim riječima, smatra da su uvjeti isupnjeni, ali da nema dovoljno dokaza da su ispunjeni u praksi. Presuda tek slijedi i mogla bi jasno odrediti koliko daleko Komisija smije ići kada politički procjenjuje jesu li uvjeti za isplatu europskog novca doista ispunjeni. Tamara Ćapeta hrvatska je pravnica i od listopada 2021. nezavisna odvjetnica pri Sudu Europske unije u Luxembourgu. Profesorica je europskog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je godinama predavala pravo Europske unije, unutarnje tržište i institucionalno pravo EU-a. Pri Sudu EU-a, kao nezavisna odvjetnica, ne zastupa Hrvatsku niti bilo koju državu članicu. https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/hrvatska-odvjetnica-pri-sudu-eu-a-ponistite-odluku-i-uzmite-orbanu-europski-novac-20260212

Europska unija mogla bi Srbiji uskratiti sredstva 1,6 milijardi eura vrijednog paketa zajmova i bespovratnih sredstava, nakon što je Beograd donio zakone koji 'nagrizaju povjerenje' u predanost vladavini prava, izjavila je povjerenica EU-a za proširenje Reforme usmjerene na centralizaciju pravosuđa, koje su stupile na snagu ovoga tjedna, izazvale su kritike sudaca i tužitelja koji smatraju da jačaju kontrolu predsjednika Aleksandra Vučića nad vlašću, slabe borbu protiv organiziranog kriminala i potkopavaju nastojanja Srbije da se pridruži EU-u. 'U pitanju su izmjene koje nagrizaju povjerenje. Postaje sve teže onima u Bruxellesu koji su spremni ići naprijed sa Srbijom iznijeti argumente u prilog tome', rekla je povjerenica za proširenje EU-a Marta Kos za Reuters. Kos je rekla da Komisija preispituje financiranje Srbije u okviru EU-ova Plana rasta za zapadni Balkan, kojim se regiju nastoji uskladiti s pravilima EU-a i u konačnici dovesti zemlje poput Srbije u Uniju. Srbiji je u okviru programa dodijeljeno 1,6 milijardi eura zajmova i bespovratnih sredstava. Srbija je službene pristupne pregovore s EU-om započela 2014., no raširena korupcija i slabe institucije usporile su napredak. Pravosudne reforme uključuju ograničavanje mandata glavnih javnih tužitelja te davanje većih ovlasti predsjednicima sudova, koji su zaduženi za upravljanje sudovima, nad sucima. Kritičari strahuju da će reforme narušiti neovisnost sudaca i ugroziti postupke u slučajevima korupcije na visokoj razini koje vodi Posebno tužiteljstvo za organizirani kriminal. Ministarstvo pravosuđa poručilo je da će novi zakoni povećati učinkovitost pravosuđa pojednostavnjenjem procesa odlučivanja. Nakon kritika, Srbija je zatražila mišljenje Venecijanske komisije, panela stručnjaka za ustavno pravo pri Vijeću Europe, tijelu za ljudska prava. https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/srbija-ostaje-bez-europskog-novca-bruxelles-bijesan-zbog-pravosudnih-zakona-20260213

Kći Elona Muska okrenula leđa slavnom ocu i promijenila identitet Vivian Jenna Wilson američka je javna osoba poznata kao kći milijardera Elona Muska, ali i po odluci da se javno distancira od slavnog oca. Vivian Jenna Wilson (21), kći jednog od najmoćnijih ljudi na svijetu, odlučila je okrenuti leđa slavnom prezimenu i započeti život izvan sjene Elona Muska (54). Promjena imena, rodnog identiteta i javni prekid odnosa s ocem izazvali su veliku pozornost svjetskih medija. Odlukom da se odrekne prezimena i obiteljskih veza, poslala je snažnu poruku o slobodi, neovisnosti i pravu na vlastiti život. https://net.hr/hot/zvijezde/vivian-jenna-wilson-kci-elona-muska-okrenula-leda-slavnom-ocu-i-promijenila-identitet-evo-kako-danas-izgleda-3d748450-f85b-11f0-9465-9600040c8f8e/2915c0f4-862c-4432-99f2-36c95ed8d9f4

Na današnji dan je Hrvatska međunarodno priznata. Stekli smo neovisnost kojoj smo težili stoljećima. Neka nam vječno živi naša jedina domovina Hrvatska 🇭🇷

"OLUJA" Operacija Oluja (4. – 7. kolovoza 1995.) jedna je od najvažnijih i najkontroverznijih vojnih operacija u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Bila je ključna u završnici Domovinskog rata i omogućila Hrvatskoj da ponovno uspostavi suverenitet nad velikim dijelom teritorija koji je bio pod kontrolom srpskih pobunjenika još od 1991. Od 4. do 7. kolovoza 1995. 📍 Gdje? Glavnina operacije bila je usmjerena na Krajinu, osobito područje oko Knina, koje je bio „glavni grad“ samoproglašene Republike Srpske Krajine (RSK). Uključivala je i operacije u Lici, Banovini, Kordunu te dijelovima sjeverne Dalmacije. 🎯 Cilj operacije: Povratiti teritorij pod kontrolom RSK, koji je bio pod okupacijom od 1991. Uspostaviti ustavnopravni poredak RH na cijelom teritoriju. 🪖 Tijek i rezultat operacije U operaciji je sudjelovalo oko 130.000 pripadnika HV-a i MUP-a, a protiv njih je bilo raspoređeno oko 30.000 vojnika RSK. Knin je oslobođen već 5. kolovoza – taj dan se danas obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Operacija je završena u roku od 85 sati, s odlučujućom hrvatskom pobjedom. Nakon Oluje, Hrvatska je ponovno uspostavila kontrolu nad oko 10.400 km² ili 18,4% teritorija države. 🔄 Posljedice: 🟢 Pozitivne: De facto okončanje rata u Hrvatskoj. Omogućeno mirovno rješenje i za Bosnu i Hercegovinu – ubrzalo put prema Daytonskom sporazumu. Ojačana međunarodna pozicija Hrvatske. 🔴 Negativne i kontroverze: Masovno izbjeglištvo srpskog stanovništva – između 150.000 i 200.000 Srba je napustilo Hrvatsku (dobrovoljno ili iz straha). Bilo je pojedinačnih zločina nad civilima, pljačke i paleži, koje su osudili hrvatski državni vrh i međunarodna zajednica. U Haagu su zbog navodnog "zajedničkog zločinačkog pothvata" optuženi generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak, no oslobođeni su 2012. godine nakon žalbenog postupka – presuda je potvrdila legitimnost Oluje kao vojne operacije. 🇭🇷 Današnji značaj: Oluja je i dalje važan simbol hrvatske slobode i neovisnosti. Danas se slavi kao državni praznik – 5. kolovoza u Kninu se tradicionalno održava središnja svečanost. ⚖️ Politička pozadina i kontekst 1. Međunarodna situacija prije Oluje: Godine 1995. međunarodna zajednica bila je sve manje tolerantna prema statusu quo u bivšoj Jugoslaviji, posebno nakon masakra u Srebrenici (srpanj 1995.). Hrvatska je imala političku podršku SAD-a, osobito kroz vojni program obuke i savjetovanja "MPRI". Postojao je neslužbeni pristanak međunarodne zajednice da Hrvatska vojno riješi pitanje RSK, uz uvjet ograničenog trajanja i što manje civilnih žrtava. 2. Uloga hrvatskog vodstva: Predsjednik Franjo Tuđman i vrh HV-a planirali su operaciju kao završni čin za oslobađanje teritorija, uz diplomatski pritisak da se izbjegne dugotrajni rat. Paralelno se pokušavalo pregovarati (npr. Plan Z-4, koji su Srbi odbacili), ali bez rezultata. 🧠 Vojna taktika i izvedba 1. Ključne snage: HV (Hrvatska vojska) i specijalne jedinice MUP-a – oko 130.000 ljudi. Komandanti: Ante Gotovina (Južno bojište), Ivan Čermak, Mladen Markač, Petar Stipetić, itd. 2. Glavne bojišnice: Napad iz više pravaca: Lika, Kordun, Banovina, sjeverna Dalmacija. Glavni cilj: okružiti i slomiti obranu oko Knina, a zatim osloboditi ostale dijelove. 3. Brzina i učinkovitost: Operacija je trajala samo četiri dana – što je iznenadilo i protivničku stranu i međunarodne promatrače. Koristila se taktika iznenadnog masovnog udara, koordiniranog napada iz više smjerova, čime je RSK brzo slomljena. 🧭 Uloga stranih sila i reakcije 🔹 SAD: Iako nisu izravno sudjelovali, Amerikanci su kroz MPRI savjetovali Hrvatsku o modernizaciji oružanih snaga. Neizravna podrška SAD-a uoči i nakon Oluje. 🔹 UN i EU: U početku zabrinuti zbog izbjegličke krize i izvješća o zločinima. No kasnije su prihvatili operaciju kao čin legalne reintegracije teritorija. 🔹 Srbija: Milošević se distancirao od Knina, svjestan da bi izravan rat s Hrvatskom doveo do daljnjih sankcija i moguće intervencije NATO-a. 🔥 Posljedice za BiH i kraj rata Oluja je slomila RSK, ali i omogućila vojnu ofenzivu u Bosni, tzv. Maestral i Južni potez, u suradnji s Armijom BiH. To je dovelo do sloma bosanskih Srba i natjeralo ih za pregovarački stol. Daytonski sporazum (studeni-prosinac 1995.) formalno je završio rat u BiH. 🚨 Kontroverze i zločini Nakon vojne pobjede, došlo je do paleža sela, ubojstava civila i staraca, pljački – osobito na Kordunu i Banovini. Hrvatska država nije naredila te zločine, ali ih nije odmah efikasno spriječila. Gotovina i Markač su optuženi u Haagu, ali oslobođeni jer nije dokazana zapovjedna odgovornost. 📆 Današnje obilježavanje kolovoza je državni praznik: ➤ Dan pobjede i domovinske zahvalnosti ➤ Dan hrvatskih branitelja Glavna proslava održava se svake godine u Kninu uz vojnu paradu, polaganje vijenaca, mise i nastupe.

Elon Musk navodno je isključio komunikacijske usluge Starlink tijekom ključne protuofenzive ukrajinske vojske krajem rujna 2022. godine. Musk je naložio visokom inženjeru SpaceX-a da ukine pokrivenost u nekoliko područja, uključujući grad Herson. Njegova odluka utjecala je i na druga područja koja je zauzela Rusija, uključujući dijelove pokrajine Donjeck, smještene istočnije. Gubitak usluge satelitske komunikacije Starlink uzrokovao je komunikacijski prekid za ukrajinske snage u blizini prvih linija fronte. Gubitak signala pogodio je bespilotne letjelice koje su nadzirale ruske snage te jedinice dalekometnog topništva koje su se oslanjale na ovu uslugu kako bi usmjeravale vatru, navodi agencija. Prema riječima ukrajinskog vojnog dužnosnika i vojnog savjetnika, ukrajinske snage nisu mogle okružiti ruski položaj u gradu Berislavu, istočno od Hersona. Iako su ukrajinske oružane snage na kraju uspjele ponovno zauzeti Berislav, grad Herson i još neka područja koja je okupirala Rusija, ovo je bio prvi poznati slučaj da je Musk ugasio Starlink iznad bojišta. Njegova odluka možda je povezana s njegovom zabrinutošću da bi Rusija mogla uzvratiti nuklearnim oružjem. Starlink, satelitska internetska usluga koju pruža SpaceX, postala je ključna komponenta komunikacijske infrastrukture za Ukrajinu od početka ruske invazije. Prema podacima iz rujna 2022. godine, SpaceX je Ukrajini donirao oko 20 tisuća Starlink terminala kako bi se održala komunikacija tijekom rata. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski istaknuo je ranije da je Starlink od presudnog značaja za vojne operacije, koordinaciju jedinica i planiranje vojnih akcija protiv ruske vojske. Američki Pentagon također je potvrdio važnost Starlinka za ukrajinsku obranu te je u listopadu 2022. najavio mogućnost financiranja ove usluge kako bi se osigurala njezina daljnja dostupnost. Musk je u listopadu 2022. upozorio da bi korištenje Starlinka u vojne svrhe moglo dovesti do ozbiljnih posljedica, uključujući eskalaciju sukoba, što je izazvalo međunarodne reakcije i zabrinutost oko potencijalnog utjecaja privatnih tvrtki na tijek vojnih sukoba. Iz tvrtke SpaceX također su poručili da je Starlink prvenstveno zamišljen kao komercijalni sustav, a ne vojna infrastruktura, što je dovelo do javne rasprave o etičkim aspektima njegove uporabe tijekom ratnih sukoba. Stručnjaci su ukazali da bi prekid komunikacijskih linija mogao imati dugoročne posljedice na ukrajinske vojne operacije, posebice na sposobnost brzog reagiranja i planiranja ofenzivnih akcija protiv ruske vojske. Prema izvorima iz američke vlade, Muskova odluka izazvala je frustracije u Washingtonu, gdje se raspravljalo o potrebi veće kontrole ili nadzora privatnih tvrtki koje pružaju strateški važne usluge u zonama sukoba. Ovaj događaj ponovno je aktualizirao pitanje odgovornosti privatnih tehnoloških kompanija u kontekstu globalne sigurnosti, kao i problematiku korištenja privatnih satelitskih sustava tijekom vojnih operacija, što nije regulirano jasnim međunarodnim normama. Stručnjaci za međunarodno pravo pozivaju na jasnije definiranje odgovornosti privatnih tehnoloških kompanija kako bi se spriječile slične situacije u budućnosti, posebno u kontekstu sve veće uloge tehnologije u modernim sukobima. Europska unija također je izrazila zabrinutost zbog potencijalnog rizika od oslanjanja na privatne tvrtke za vojne operacije, te je najavila da će razmotriti mogućnosti razvoja vlastite satelitske infrastrukture radi osiguranja strateške neovisnosti u komunikacij. (Izvor-ictbusiness.info)

Hrvatski sabor danas je proglasio 5. lipnja Danom 🇭🇷 zastave! U spomen na ustoličenje bana Josipa Jelačića 5. lipnja 1848. kada se po prvi put službeno zavijorila hrvatska trobojnica – simbol željene hrvatske neovisnosti.

Svim Hrvaticama i Hrvatima čestitam Dan državnosti! Konstituiranjem prvog višestranačkog, demokratski izabranog Sabora 1990. godine započeo je put prema slobodnoj i neovisnoj 🇭🇷. Taj je put bio težak, sloboda i neovisnost izboreni su u Domovinskom ratu, ali ostvaren je zahvaljujući vodstvu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, žrtvi hrvatskih branitelja i snazi pobjedničke Hrvatske vojske. Vječna slava i hvala svima koji su omogućili da danas živimo u svojoj Domovini.

👍Zašto je ulaganje u obrazovnu franšizu pravi izbor? ✅ MANJI RIZIK, VEĆA SIGURNOST - Zbog iskušanih strategija poslovanja franšize imaju nižu stopu neuspjeha u odnosu na start-upove ✅ PREPOZNATILJIVOST BRENDA - Kao dio već uspostavljenog brenda, lakše ćete privući kupce. To znači i brži povrat financijskog uloga ✅ KONTINUIRANA PODRŠKA - Franšizor pruža poduku, resurse i podršku u procesu pokretanja franšize ✅ AUTOMATIZIRANI PROCESI - Sustavi i procesi su već postavljeni što vam omogućava da se fokusirate na rast i razvoj 👉 Otvorite vlastiti SmartyKids centar u svom mjestu ili kvartu. SmartyKids je dječji obrazovni centar u kojem potičemo intelektualni razvoj djece u razigranom, djeci prilagođenom okruženju. 🚀 Pokretanje SmartyKids franšize je odluka koja vam može osigurati stabilnost, prepoznatljivost na tržištu i priliku za financijsku neovisnost i rast. Ulaganje u franšizu znači ulaganje u već provjereni poslovni model koji dokazano funkcionira. To vam pak omogućava da izbjegnete mnoge početničke greške i brže ostvarite profit. https://www.smarty-kids.hr/fransiza/