Naše pravo na pristup vlastitim osobnim podacima treba početi koristiti Izdvojit ćemo neke od životno mogućih primjera prava na pristup osobnim podacima: Primjer 1. Zaposlenik dobije otkaz. Tjedan dana kasnije podnese zahtjev bivšem poslodavcu da želi pristup svim svojim osobnim podacima u dosjeu. Bivši poslodavac ne smije ga tražiti pojašnjenje svrhe, bez obzira mogle bi li ga neke informacije koštati gubitka potencijalnog sudskog spora u budućnosti. Primjer 2. Pojedinac traži od svoje jedinice lokalne uprave pristup podacima. JLS ima o pojedincu ogromne količine podataka i argumentirano sumnja da je pojedinac svjestan o kojoj se količini podataka radi. U tom slučaju JLS može tražiti pojedinca da specificira svoj zahtjev na konkretne evidencije, obrade ili dokumentaciju. Pri tom ne smije doći do skrivanja podataka od pojedinca. Primjer 3. Bivši kandidat za radno mjesto traži pristup svojim podacima. Nesuđeni poslodavac želi izbjeći davanje pristupa bivšem kandidatu i briše njegove osobne podatke, životopis i priloženu dokumentaciju iako rokovi zadržavanja takve dokumentacije nisu protekli. U tom slučaju poslodavac je u kršenju GDPR-a. Primjer 4. Ako organizacija ima osjetljive osobne podatke pojedinca, mora osigurati sigurnost tih podataka. Npr. ne možemo slati emailom zdravstvene podatke ili isplatne liste bez prethodne enkripcije ili postavljanja lozinke na dokumente. U takvim slučajevima se može iskoristiti i USB stik poslan preporučenom pošiljkom. Primjer 5. Jedan od managera u kompaniji ima rezervirano parkirno mjesto za njegovo službeno vozilo. Međutim, vrlo često nailazi da se na njegovom rezerviranom mjestu parkira nečiji tuđi auto. Želi saznati tko je taj vozač i traži od svoje kompanije uvid u snimke video nadzora u garaži kako bi otkrio tko je "besramnik". To nije zahtjev za pristup podacima, jer manager traži uvid u tuđe osobne podatke, a za to mora imati valjani pravni temelj iz članka 6. GDPR-a. Zahtjev se odbija. Primjer 6. Pojedinac kao podnositelj zahtjeva ne mora se pozvati na članak 15. GDPR-a ili koristiti pravne termine iz GDPR-a da bi njegov zahtjev bio valjan. Dovoljno je i da napiše da želi pristup osobnim podacima koji se odnose na njega ili informacijama koje voditelj obrade ima o njemu. Primjer 7. Tvrtka X na svojim web stranicama i u Obavijesti o privatnosti objavila je dvije email adrese: jednu za opća pitanja i drugu za GDPR zahtjeve. Fizička osoba podnese svoj zahtjev za pristup podacima na prvu email adresu namijenjenu općim pitanjima. Tvrtka X mora prihvatiti zahtjev za pristup podacima kao valjan. Međutim, ako pojedinac pošalje zahtjev na email adresu koju je našao na listi provjere ispravnosti sanitarija Tvrtke X, tada se takav zahtjev ne treba smatrati valjanim. Primjer 8. Pojedinac traži uvid u snimku video nadzora Tvrtke na kojoj se on nalazi. Tvrtka ne treba vršiti identifikaciju svih snimljenih osoba, već traži dodatne informacije od pojedinca, npr. točno vrijeme i datum i dodatne informacije, kako bi identificirao pojedinca (dodat ćemo zgodno pitanje: "Kako ste bili odjeveni?"). Primjer 9. Pojedinac je sklopio ugovor s Pružateljem usluge i sad telefonskim pozivom korisničkoj službi traži pristup svojim podacima. Agent ne može znati radi li se o istoj osobi, ali Tvrtka može slanjem posebnog koda putem SMS poruke provjeriti s pojedincem njegovu autentičnost. Primjer 10. Uzimanje kopije osobne iskaznice u svrhu identifikacije pojedinca koji želi pristup svojim osobnim podacima može dovesti do rizika za tog pojedinca, krađe identiteta i smatra se neprimjerenim osim slučajeva kada je to neophodno ili u skladu s nekim propisom. To vrijedi posebno za banke, hotele, rent-a-car i sl. Također, nisu svi podaci s osobne iskaznice neophodni. Oni koji to nisu (npr. fotografija, nacionalnost, broj OI, posebni kodovi), trebaju se zacrniti. Primjer 11. Kandidat za radno mjesto predao je životopis i zamolbu. Tijekom intervjua, predstavnik potencijalnog poslodavca pisao je bilješke o kandidatu. Kandidat nakon toga traži pristup svojim osobnim podacima prikupljenim tijekom postupka selekcije. Potencijalni poslodavac dužan je dati pristup osobnim podacima koje je kandidat dao putem životopisa i zamolbe, kao i sažetak bilješki uključujući i osobne dojmove o kandidatu. I još puno primjera je navedeno u odličnom dokumentu prijedlog Smjernica EDPB (European Data Protection Board) o pravu na pristup osobnim podacima, koje su na javnoj raspravi. Svatko tko želi, može sudjelovati na javnoj raspravi, kao i pročitati prijedlog EDPB Smjernica: https://edpb.europa.eu/our-work-tools/documents/public-consultations/2022/guidelines-012022-data-subject-rights-right_en Photo by Yan Krukov from Pexels #gdprcroatia

Tonka dobila 14 godina zatvora jer je kuhinjskim nožem izbola trojicu muškaraca,osim zatvorske kazne, sudsko vijeće joj je izreklo i tri vrste liječenja te zaštitni nadzor kad odsluži kaznu Zagrepčanka Tonka Č. (44), optužena da je tijekom tri mjeseca 2024. godine u svom stanu u središtu Zagreba kuhinjskim nožem izbola trojicu muškaraca, na Županijskom sudu u Zagrebu je zbog tri pokušaja ubojstva, od kojih je jedno teško jer je počinjeno prema bliskoj osobi, nepravomoćno osuđena na 14 godina zatvora. 🔗https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/zagrebanka-14-godina-tri-pokusaja-ubojstva-obvezno-lijecenje-15685904

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs nedopustivim je u srijedu ocijenio postupak zastupnice Možemo Ivane Kekin koja je održala predavanje u školi i to objavila na društvenim mrežama, te je istaknuo da je u tu školu upućen inspekcijski nadzor da utvrdi pod kojim je uvjetima došlo do predavanja. 👉https://bit.ly/4srST48 Foto: Pixsell Više u prvom komentaru #rtldanas #fuchs #kekin

[ Saborska zastupnica Dalija Orešković ovih dana puni medijske stupce svojim kontroverznim izjavama. Njen mandat sveo se na borbu protiv HDZ-a i “ustaša”. ] Orešković je već drugi mandat do saborske klupe došla preko leđa drugih stranaka. No, ona ima vlastitu stranku koja se, ni više ni manje, zove “Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom”. O stranci je malo toga poznato: nema popisa članova stranke, kao ni dostupnih financijskih izvješća. Nedavno je tek revizija DIP-a pokazala nepravilnosti u izvješću. Državno izborno povjerenstvo u siječnju je objavilo izvješće o obavljenom nadzoru godišnjeg financijskog poslovanja i godišnjih financijskih izvještaja za 2024. političkih stranaka i neovisnih zastupnika. U izvješću stoji da stranka “Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom” – “DO i SIP” nije u Izvještaju o prihodima i rashodima (PR-RAS-NPF) prikazala sve rashode koje je ostvarila u tijeku izvještajnog razdoblja. Revizija otkrila nepravilnosti Državna revizija je ranije, krajem 2025., već objavila Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji za stranku “DO i SIP” u kojemu su uočeni propusti i nepravilnosti u računovodstvu i evidencijama stranke. Na primjer, stranka je nepravilno evidentirala prihode i rashode povezane s izbornom kampanjom: prihodi za naknadu troškova izborne promidžbe nisu u potpunosti ili točno prikazani: Ukupni prihodi su u poslovnim knjigama evidentirani i u financijskim izvještajima iskazani u iznosu od 90.607,38 eura, a trebalo ih je evidentirati i iskazati u iznosu od 86.631,29 eura, odnosno 3.976,09 eura manje. Ukupni rashodi su u poslovnim knjigama evidentirani i u financijskim izvještajima iskazani u iznosu od 31.834,46 eura, a trebalo ih je evidentirati i iskazati u iznosu od 55.940,37 eura, odnosno 24.105,91 euro više. Iz navedenog proizlazi da je i višak prihoda trebalo evidentirati i iskazati u iznosu od 30.690,92 eura, a ne u iznosu od 58.772,92 eura. Također, pogrešno su evidentirane i iskazane obveze za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za osobe izvan radnog odnosa u iznosu od 381,76 eura umjesto u okviru obveza za naknade ostalim osobama izvan radnog odnosa. Pogrešno su navedene i obveze za porez i prirez u iznosu od 463,35 eura itd. Cijelo izvješće dostupno OVDJE👇 https://www.revizija.hr/UserDocsImages/izvjesca-novo/Revizije%20-%202025/IZVJESCA_%20O_OBAVLJENIM_REVIZIJAMA/FIN_REVIZIJE/POL_STR_NEZ_ZAS/POJEDINACNA/POLITICKE_STR/DALIJA_ORESKOVIC_I_LJUDI_S_IMENOM_I_PREZIMENOM.pdf

Zastupnica Nancy Mace predstavila je novi savezni zakon koji bi omogućio uvođenje smrtne kazne za osobe osuđene za silovanje djece i određene teške oblike seksualnog zlostavljanja maloljetnika prema američkom zakonu. Predloženi nacrt zakona, pod nazivom „Zakon o smrtnoj kazni za silovatelje djece” (Death Penalty for Child Rapists Act), teži proširenju saveznih propisa o najstrožoj kazni kako bi obuhvatili teški seksualni napad na dijete, seksualno zlostavljanje maloljetnika i zlostavljački seksualni kontakt s djecom. Zakon bi se primjenjivao i unutar vojnog pravosuđa, što znači da bi se i pripadnici oružanih snaga osuđeni za ova djela mogli suočiti sa smrtnom kaznom. U javnoj izjavi, Mace je istaknula kako je cilj zakona poslati jasnu poruku: oni koji vrebaju djecu moraju snositi najteže moguće zakonske posljedice. Ako bude usvojen, ovaj bi akt značajno proširio krug djela za koja se može izreći smrtna kazna na saveznoj razini, što će vjerojatno izazvati oštre ustavne rasprave, posebno s obzirom na dosadašnju praksu Vrhovnog suda koja je ograničavala smrtnu kaznu u slučajevima u kojima nije počinjeno ubojstvo. Prijedlog sada ulazi u zakonodavnu proceduru, gdje ga očekuje strogi politički i pravni nadzor. Kongresmenka Nancy Mace (R-SC) zvanično je predstavila "Zakon o smrtnoj kazni za silovatelje djece" (Death Penalty for Child Rapists Act) 26. februara 2026. godine. Predloženi zakon predviđa uvođenje smrtne kazne za teška krivična djela seksualnog zlostavljanja maloljetnika prema saveznom zakonu SAD-a, uključujući izmjene Vojnog krivičnog zakona (UCMJ). Mace je u zvaničnom saopštenju istakla da za ovakve predatore ne treba biti milosti i da oni zaslužuju najstrožu moguću kaznu koju država može izreći. Ova zakonodavna inicijativa dio je njenog kontinuiranog rada na pooštravanju kazni za seksualne prijestupnike i zaštiti najranjivijih kategorija društva. Fotografija koja prati vijest je autentičan portret kongresmenke koji se koristi u zvaničnim komunikacijama njenog kabineta. IZVOR: Mace.house.gov (Official Website of Representative Nancy Mace), Fox News, Associated Press, Reuters. #cinjenice #politics #law #BreakingNews #justice #protection #WorldNews

Rusi manijakalno kupovali nekretnine po Europi. Sada su ih pretvorili u špijunske utvrde Ruski špijuni pretvorili su nekretnine diljem zapadne Europe u mrežu „trojanskih konja” osmišljenih za pokretanje koordinirane kampanje sabotaža, upozoravaju obavještajni dužnosnici. Iskorištavajući slabe pravne okvire, sumnja se da su tajne ruske jedinice kupovale osjetljive nekretnine u blizini vojnih i civilnih objekata u najmanje desetak europskih zemalja, piše Telegraph. S namjerom eskalacije svojega „hibridnog rata” protiv Zapada, ruske obavještajne službe navodno su kupovale ljetnikovce, vikendice, skladišta, napuštene škole, gradske stanove pa čak i čitave otoke, s ciljem da ih koriste kao uporišta za koordinirani nadzor, sabotaže i prikrivene napade. Aktivni i bivši dužnosnici triju europskih obavještajnih agencija rekli su za The Telegraph da strahuju kako bi Rusija na nekim od tih lokacija već mogla imati eksploziv, dronove, oružje i prikrivene operativce, spremne za aktivaciju u slučaju krize. Djela sabotaže povezana s Moskvom – od podmetanja požara u Londonu i Varšavi do bombi u paketima, planova atentata i pokušaja izbacivanja vlakova iz tračnica – naglo su porasla od ruske invazije na Ukrajinu prije četiri godine. Neki u zapadnoj obavještajnoj zajednici strahuju da su ti incidenti možda tek „probne vježbe”. https://www.24sata.hr/news/rusi-manijakalno-kupovali-nekretnine-po-europi-sada-su-ih-pretvorili-u-spijunske-utvrde-1110239

Međuresorna obuka 30 pripadnika granične, interventne i specijalne policije u organizaciji hrvatske kopnene vojske Unaprjeđenje taktičkih i operativnih sposobnosti policijskih službenika Od 9. do 20. veljače 2026. na vojnom poligonu „Eugen Kvaternik“ u Slunj provedena je specijalistička terenska obuka 30 policijskih službenika (granične, interventne i specijalne policije) u organizaciji Hrvatske kopnene vojske. Obuka je provedena radi unaprjeđenja operativnih i taktičkih sposobnosti policijskih službenika za djelovanje u zahtjevnim i nepristupačnim terenskim uvjetima u skladu s načelima međuresorne suradnje. Tijekom deset radnih dana bio je organiziran teorijski i praktični dio programa s naglaskom na intenzivnom terenskom radu. Glavni ciljevi obuke bili su unaprjeđenje sposobnosti djelovanja u složenim uvjetima, osposobljavanje za samostalnu i timsku orijentaciju u nepoznatom prostoru, razvoj sposobnosti nadzora, motrenja i kontrole područja, jačanje koordinacije i interoperabilnosti s pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske te podizanje razine fizičke spremnosti i psihološke otpornosti polaznika. Teorijski dio obuhvatio je osnove vojne topografije i čitanje topografskih karata, uporabu kompasa i planiranje kretanja, organizaciju nadzora i motrenja prostora, sigurnosne procedure i procjenu rizika te osnove pružanja prve pomoći u terenskim uvjetima. Predavanja su provodili instruktori Hrvatske kopnene vojske s dugogodišnjim iskustvom u terenskoj i specijalističkoj obuci. Praktični dio, koji je činio veći segment programa, uključivao je dnevnu i noćnu orijentaciju na nepoznatom terenu, kretanje i djelovanje u manjim taktičkim timovima, uspostavu i organizaciju točaka motrenja, simulacije nadzora i kontrole prostora, vježbe reagiranja u kriznim situacijama te scenarijske vježbe s integracijom svih stečenih znanja i vještina. Završna kompleksna terenska vježba zahtijevala je od polaznika demonstraciju samostalnosti, timske koordinacije i pravilne primjene naučenih procedura u realnim uvjetima. Na završnoj provjeri znanja i sposobnosti svi polaznici uspješno su obavili postavljene zadaće. Evaluacijom je potvrđeno da su ciljevi obuke u potpunosti ostvareni, osobito u segmentima samostalne i timske orijentacije, organizacije nadzora terena, primjene taktičkih procedura te međuresorne suradnje i komunikacije. Polaznicima su uručene potvrde o uspješno završenoj obuci. Provedena obuka pokazala se iznimno korisnom za daljnje unaprjeđenje operativnih sposobnosti policijskih službenika, a suradnja Hrvatske kopnene vojske i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske još je jednom potvrdila važnost zajedničkog djelovanja u jačanju sigurnosnog sustava Republike Hrvatske. Stečena znanja i vještine pridonijet će učinkovitijem obavljanju policijskih zadaća u zahtjevnim terenskim uvjetima te podizanju ukupne razine spremnosti i profesionalnosti policijskih službenika. https://policijska-akademija.gov.hr/vijesti/medjuresorna-obuka-30-pripadnika-granicne-interventne-i-specijalne-policije-u-organizaciji-hrvatske-kopnene-vojske/5588

Tragedija na rijeci Uni kod H. Kostajnice – jedan mrtav, više nestalih U ponedjeljak, 23. veljače oko 4,45 sati, na području Hrvatske Kostajnice u mjestu Rosulje policijski su službenici tijekom nadzora državne granice začuli poziv u pomoć nepoznate osobe iz rijeke Une. Na mjesto događaja upućene su policijske ophodnje te su pozvane i druge žurne službe. Dosad je pronađena jedna živa muška osoba te jedno beživotno tijelo nepoznate muške osobe. Utvrđeno je da je došlo do prevrtanja čamca u kojem se nalazilo više osoba. Policijski službenici i pripadnici HGSS-a uz pomoć plovila i bespilotnih letjelica intenzivno tragaju za nestalim osobama. Kako se neslužbeno doznaje riječ je o čamcu koji je prelazio Unu iz BIH na hrvatsku stranu te se u njemu, prema izjavi preživjeloga, nalazilo pet osoba – migranti i krijumčar. Čamac se pri tome prevrnuo. https://www.sisak.info/2026/02/23/tragedija-na-rijeci-uni-kod-h-kostajnice-jedan-mrtav-vise-nestalih/

Koje kamere na semaforu mogu slati kazne? Kamera na semaforu mora omogućiti snimanje vozila s prednje strane kako bi se na fotografijama jednako prepoznali registarska oznaka i vozač. Postoje i uređaji koji bljeskaju vozilima straga kako bi uhvatili motocikliste koji prolaze kroz crveno. Hoće li se stvarna mjerna tehnologija moći prepoznati ovisi o vrsti kamere na semaforu. Male kamere koje se često nalaze izravno na semaforima nisu kamere za mjerenje brzine. To su jednostavno senzori koji prate količinu prometa u traku i u skladu s tim kontroliraju semafore. Možete li vidjeti kada vas uhvate kako jurite na semaforu? Da i ne. To ovisi o korištenom sustavu. Prolazak kroz crveno svjetlo mora biti fotografski dokumentiran, a broj registarske pločice i vozač moraju biti jasno vidljivi na slikama. Za to je neophodan bljesak. Stariji sustavi koriste crveni filtar za smanjenje odsjaja bljeskalice, ali i dalje ostaju vizualno prepoznatljivi. Međutim, moderni sustavi često koriste bljeskalice crnog svjetla, koje emitiraju svjetlo koje je jedva vidljivo ljudskom oku i stoga ga je teško ili čak nemoguće otkriti. U semaforskoj kameri s indukcijskim trakama velik dio tehnologije odvija se ispod ceste i vozačima nije vidljivo. Indukcijske petlje nalaze se ispod asfalta i s pomoću integriranih senzora mogu detektirati ako vozilo prelazi preko njih. Obično postoje dva takva po semaforu, jedan neposredno na zaustavnoj liniji i jedan nekoliko metara iza nje. Ako vozač prijeđe zaustavnu liniju na crvenom svjetlu, prva indukcijska petlja šalje signal kameri koja se odmah aktivira. Ako se automobil sada zaustavi, to je ‘samo’ kršenje zaustavne linije. Međutim, ako automobil također prijeđe drugu indukcijsku petlju, kamera se ponovno aktivira i bilježi se prolazak kroz crveno svjetlo. Lidar tehnologija se u cestovnom prometu koristi tek nekoliko godina. Ovo je laserska tehnologija koja bilježi prolazak kroz crveno svjetlo s pomoću svjetlosnih impulsa. Propuštene svjetlosne impulse reflektira vozilo i šalje natrag u mjerni uređaj. Na ovaj način se mogu dokumentirati ne samo kršenja zaustavne linije i prolaska kroz crveno svjetlo, već se mogu mjeriti i prekršaji prekoračenja brzine. Kamere za semafore s lidar tehnologijom obično se mogu prepoznati po krutim stupovima koji su čvrsto pričvršćeni uz rub ceste. Policija se uvijek iznova oslanja na mobilne semaforske kamere koje su postavljene u parkirana vozila nedaleko od semafora. Ovaj oblik videonadzora može dokumentirati prolazak kroz crveno svjetlo kao i prebrzu vožnju. Kazna za prolazak kroz crveno svjetlo uvelike ovisi o težini prekršaja. Načelno su veće kazne ako je uz prekršaj prolaska kroz crveno svjetlo postojala i opasnost ili materijalna šteta.

Topolovac: Muškarac izbo ženu U mjestu Topolovac na sisačkom području oko 4.30 sati u jednoj obiteljskoj kući došlo je do pokušaja ubojstva u kojem je 70-godišnji muškarac nožem napao 62-godišnju ženu. Napadač je odmah nakon događaja stavljen pod policijski nadzor, a kriminalističko istraživanje je brzo provedeno. Po njegovu završetku, 70-godišnjak je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku.

Pripazimo gdje kupujemo naljepnice za videonadzor Agencija za zaštitu osobnih podataka je po službenoj dužnosti došla do saznanja kako prodavaonice Narodnih novina prodaju obavijesti/naljepnice o uspostavi videonadzornog sustava, a koje se sastoje od grafičkog prikaza kamere te slovne oznake “ovaj prostor je pod videonadzorom”, a što je sadržano na bijeloj podlozi te je ispisano plavim slovima. Naime, Agencija je opazila kako više voditelja obrade koristi upravo obavijesti/naljepnice kakve se mogu kupiti u prodavaonicama društva koje izdaje, tiska i prodaje službene i druge tiskanice te je odlučila proaktivno postupati s ciljem smanjenja povreda u pogledu transparentnosti ispitanika. Budući da članak 27. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka jasno propisuje kako su voditelji/izvršitelji obrade prije ulaska u perimetar snimanja dužni postaviti obavijest/naljepnicu o videonadzornom sustavu, a koja mora sadržavati uz grafički prikaz kamere i naznaku da je prostor pod videonadzorom, još i podatke o voditelju obrade te podatke za kontakt gdje ispitanici mogu doznati više informacija o obradi njihovih osobnih podataka, Agencija je skrenula pozornost na potrebu usklađenja “starih” naljepnica s novim zakonodavnim uređenjem te prilagodbu naljepnica koje nude u prodaji, na način da iste sadrže i tzv. bjanko dio podataka o voditelju obrade te kontakt podacima voditelja obrade, a sve kako bi iste bile usklađene s člankom 27. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka. Dodat ćemo, ona organizacija koja je postavila videonadzor ima obvezu postaviti ispravne oznake videonadzora, ne može za to biti kriva trgovina koja prodaje pogrešne naljepnice. Više u Godišnjem izvješću o radu AZOP-a za 2023. godinu: https://azop.hr/wp-content/uploads/2024/11/Godisnje-izvjesce-AZOP-2023.-AZOP.pdf #gdprcroatia

U ponedjeljak, 12. siječnja u vremenu od 7 do 20 sati na području Policijske uprave sisačko-moslavačke provodit će se pojačani nadzor kretanja i zaštite pješaka u prometu.