Koje kamere na semaforu mogu slati kazne?

Kamera na semaforu mora omogućiti snimanje vozila s prednje strane kako bi se na fotografijama jednako prepoznali registarska oznaka i vozač.

Postoje i uređaji koji bljeskaju vozilima straga kako bi uhvatili motocikliste koji prolaze kroz crveno. Hoće li se stvarna mjerna tehnologija moći prepoznati ovisi o vrsti kamere na semaforu.

Male kamere koje se često nalaze izravno na semaforima nisu kamere za mjerenje brzine. To su jednostavno senzori koji prate količinu prometa u traku i u skladu s tim kontroliraju semafore. Možete li vidjeti kada vas uhvate kako jurite na semaforu? Da i ne. To ovisi o korištenom sustavu.

Prolazak kroz crveno svjetlo mora biti fotografski dokumentiran, a broj registarske pločice i vozač moraju biti jasno vidljivi na slikama. Za to je neophodan bljesak. Stariji sustavi koriste crveni filtar za smanjenje odsjaja bljeskalice, ali i dalje ostaju vizualno prepoznatljivi. Međutim, moderni sustavi često koriste bljeskalice crnog svjetla, koje emitiraju svjetlo koje je jedva vidljivo ljudskom oku i stoga ga je teško ili čak nemoguće otkriti.


U semaforskoj kameri s indukcijskim trakama velik dio tehnologije odvija se ispod ceste i vozačima nije vidljivo. Indukcijske petlje nalaze se ispod asfalta i s pomoću integriranih senzora mogu detektirati ako vozilo prelazi preko njih. Obično postoje dva takva po semaforu, jedan neposredno na zaustavnoj liniji i jedan nekoliko metara iza nje.

Ako vozač prijeđe zaustavnu liniju na crvenom svjetlu, prva indukcijska petlja šalje signal kameri koja se odmah aktivira. Ako se automobil sada zaustavi, to je ‘samo’ kršenje zaustavne linije. Međutim, ako automobil također prijeđe drugu indukcijsku petlju, kamera se ponovno aktivira i bilježi se prolazak kroz crveno svjetlo.

Lidar tehnologija se u cestovnom prometu koristi tek nekoliko godina. Ovo je laserska tehnologija koja bilježi prolazak kroz crveno svjetlo s pomoću svjetlosnih impulsa. Propuštene svjetlosne impulse reflektira vozilo i šalje natrag u mjerni uređaj.

Na ovaj način se mogu dokumentirati ne samo kršenja zaustavne linije i prolaska kroz crveno svjetlo, već se mogu mjeriti i prekršaji prekoračenja brzine.

Kamere za semafore s lidar tehnologijom obično se mogu prepoznati po krutim stupovima koji su čvrsto pričvršćeni uz rub ceste. Policija se uvijek iznova oslanja na mobilne semaforske kamere koje su postavljene u parkirana vozila nedaleko od semafora.

Ovaj oblik videonadzora može dokumentirati prolazak kroz crveno svjetlo kao i prebrzu vožnju. Kazna za prolazak kroz crveno svjetlo uvelike ovisi o težini prekršaja. Načelno su veće kazne ako je uz prekršaj prolaska kroz crveno svjetlo postojala i opasnost ili materijalna šteta.

Topolovac: Muškarac izbo ženu

U mjestu Topolovac na sisačkom području oko 4.30 sati u jednoj obiteljskoj kući došlo je do pokušaja ubojstva u kojem je 70-godišnji muškarac nožem napao 62-godišnju ženu.
Napadač je odmah nakon događaja stavljen pod policijski nadzor, a kriminalističko istraživanje je brzo provedeno. Po njegovu završetku, 70-godišnjak je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku.

Pripazimo gdje kupujemo naljepnice za videonadzor

Agencija za zaštitu osobnih podataka je po službenoj dužnosti došla do saznanja kako prodavaonice Narodnih novina prodaju obavijesti/naljepnice o uspostavi videonadzornog sustava, a koje se sastoje od grafičkog prikaza kamere te slovne oznake “ovaj prostor je pod videonadzorom”, a što je sadržano na bijeloj podlozi te je ispisano plavim slovima.

Naime, Agencija je opazila kako više voditelja obrade koristi upravo obavijesti/naljepnice kakve se mogu kupiti u prodavaonicama društva koje izdaje, tiska i prodaje službene i druge tiskanice te je odlučila proaktivno postupati s ciljem smanjenja povreda u pogledu transparentnosti ispitanika.

Budući da članak 27. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka jasno propisuje kako su voditelji/izvršitelji obrade prije ulaska u perimetar snimanja dužni postaviti obavijest/naljepnicu o videonadzornom sustavu, a koja mora sadržavati uz grafički prikaz kamere i naznaku da je prostor pod videonadzorom, još i podatke o voditelju obrade te podatke za kontakt gdje ispitanici mogu doznati više informacija o obradi njihovih osobnih podataka, Agencija je skrenula pozornost na potrebu usklađenja “starih” naljepnica s novim zakonodavnim uređenjem te prilagodbu naljepnica koje nude u prodaji, na način da iste sadrže i tzv. bjanko dio podataka o voditelju obrade te kontakt podacima voditelja obrade, a sve kako bi iste bile usklađene s člankom 27. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.

Dodat ćemo, ona organizacija koja je postavila videonadzor ima obvezu postaviti ispravne oznake videonadzora, ne može za to biti kriva trgovina koja prodaje pogrešne naljepnice.


Više u Godišnjem izvješću o radu AZOP-a za 2023. godinu:

https://azop.hr/wp-content/uploads/2024/11/Godisnje-izvjesce-AZOP-2023.-AZOP.pdf

#gdprcroatia

U ponedjeljak, 12. siječnja u vremenu od 7 do 20 sati na području Policijske uprave sisačko-moslavačke provodit će se pojačani nadzor kretanja i zaštite pješaka u prometu.

KUTINA/POLICIJA: GOSPODO , CESTOVNI TRKAČI, "BOMBAŠI" I "PETARDAŠI", OD 30. PROSINCA PA DO 8. SIJEČNJA, NA VAS ĆE MOTRITI DRONOVI!

izvor: PU/SMŽ

Na području Kutine policija će provoditi pojačani nadzor usmjeren na sigurnost u cestovnom prometu te će u sklopu operativne akcije „Mir i dobro“ 2025./2026. posebnu pozornost usmjeriti i na nezakonito korištenje pirotehnike i eksplozivnih sredstava.

Pojačani nadzor će se provoditi uz uporabu bespilotnih letjelica (dronova) kojima će upravljati posebno osposobljeni policijski službenici, i to:

30. prosinca od 8 do 20 sati,
31. prosinca/1. siječnja od 20 do 8 sati,
3. siječnja od 8 do 20 sati,
4./5. siječnja od 20 do 8 sati,
6. siječnja od 7 do 19 sati i
7./8. siječnja od 19 do 7 sati.

Danas točno do 17 sati države su se morale izjasniti

Temelj svih dosadašnjih ugovora EU – od Maastrichta do Lisabona – bio je jasan: vanjska i sigurnosna politika donosi se jednoglasno. Razlog ugrađivanja tog mehanizma bio je jednostavan i duboko demokratski: nijedna država, osobito manja, ne smije biti preglasana u pitanjima koja potencijalno vode prema geopolitičkoj eskalaciji ili ratu. Jednoglasnost je svojevrsni sigurnosni ventil Unije; instrument kojim se čuva ravnoteža moći između velikih i malih država, ali i između birokratskog centra te nacionalnih demokracija.

Ova formula zapravo je išla uz temeljnu ideju osnivanja Unije kao zajednice za čuvanje mira, a sada je, čini se, mir za dio članica opcija koja je, pretpostavimo, izgubila političku težinu, pa pokušavaju orkestrirati promjenu temeljnih principa Unije. Čija je to zapravo politička pobjeda?

Ne udara se vanjskom silom, nego unutarnjim preraspodjelama nadležnosti, bez promjene ugovora, bez referenduma, bez sudjelovanja Europskog parlamenta.
Bruxelleska izvršna struktura, u suradnji s nekoliko članica, pokušava preoblikovati samu logiku odlučivanja u području koje je po definiciji najosjetljivije: području mira, rata i sigurnosti. Je li to pozicioniranje na vrlo tankom političkom ledu?

COREPER, odbor veleposlanika, ima važnu procesnu funkciju, ali nema nikakav demokratski mandat za reinterpretaciju temeljnih ustavnih pravila Unije.
Njihova imena zna vrlo malo građana; njihova djelovanja nisu predmet parlamentarnog nadzora; njihovi sastanci nisu javni.
A ipak, upravo oni, na zahtjev danskog predsjedništva, otvaraju postupak koji bi mogao preoblikovati ustavnopolitički poredak EU-a.

Legitimno je raspravljati o zapljeni ruskih deviznih pričuva. Nije toliko važno slažemo li se u EU-u oko tog, blago rečeno, kontroverznog pitanja, pa niti to što odgovorniji i bolje upućeni u monetarnu problematiku procjenjuju da je poigravanje tuđim deviznim pričuvama potencijalna valutna, monetarna, ekonomska te, posljedično, socijalna i politička katastrofa upravo za EU.

Svi imamo političko pravo sami sebi bespotrebno nanositi bol. No, temeljno pitanje svakog demokratskog poretka jest kako se donosi odluka. A danas svjedočimo pokušaju da se, radi kratkoročnog političkog cilja, probije načelo jednoglasnosti koje je kičma Unijina pravno-političkog identiteta. Ako se jednom dopusti da pitanja rata i mira padaju većinom, a ne konsenzusom, bit će vrlo teško – možda i nemoguće – vratiti se natrag na stari model.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/danas-tocno-do-17-sati-drzave-se-moraju-izjasniti-prijeti-najveci-pravni-i-politicki-lom-u-povijesti-europske-unije-15652067

U srijedu, 3. prosinca, na području Policijske uprave sisačko-moslavačke provodit će se pojačani 24-satni nadzor nepropisne uporabe mobitela u vožnji.

U petak, 21. studenog oko 13.45 sati sisačka policija je zaprimila dojavu o pucnjavi u Sisku, u Ulici Stjepana Rožankovića. Policija je odmah izašla na teren. Osobe koje se dovode u vezu s ovim događajem se nalaze pod nadzorom policije.
Nema ozlijeđenih osoba.

U tijeku je kriminalističko istraživanje u kojem će se utvrditi okolnosti navedenog događaja.

Iz PU sisačko - moslavačke doznajemo da je zaprimljena dojava o pucnjavi u blizini OŠ Braća Ribar.
Dvije osobe koje se dovode u vezu s događajem su pod nadzorom policije. Kriminalističko istraživanje kojim će se utvrditi sve okolnosti ovog događaja je u tijeku.
Nema ozlijeđenih i nema nikakve opasnosti za građane - poručuju iz PU sisačko - moslavačke.

Pojačani nadzor nepropisne uporabe mobitela u vožnji

U četvrtak, 20. studenog, na području Policijske uprave sisačko-moslavačke provodit će se pojačani 24-satni nadzor nepropisne uporabe mobitela u vožnji.

#Sisak #MUP #nadzor

Ako ne fotografiji nema lica, ne znači i da ne možemo identificirati osobu

Na ovaj praktičan način smo prenijeli stajalište španjolskog nadzornog tijela za zaštitu osobnih podataka.

Pri tom je naglašeno da prema članku 4. stavku 1. GDPR-a, fotografija osobe predstavlja osobni podatak jer odražava njena razlikovna obilježja, poput visine ili drugih fizičkih osobina, koja pomažu povezivanju s konkretnim pojedincem.

Štoviše, fotografija može informirati o dobi, spolu ili etničkoj pripadnosti, što olakšava identifikaciju osobe.

To što se na fotografiji ne vidi lice konkretne osobe, ne znači da se ta osoba ne može identificirati drugim detaljima s fotografije, barem konturom tijela ili nekom specifičnom karakteristikom fizičkog izgleda osobe.

Naime, definicija osobnog podatka iz GDPR-a kaže da tu spadaju svi podaci koji se odnose na pojedinca koji se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Na primjer, na fotografiji djece svaki će roditelj prepoznati svoje dijete makar sva djeca bila fotografirana s leđa i s daljine.

Kod snimki video nadzora, gdje su u pravilu snimke lica manje precizne, pojedinac se ponekad može identificirati po specifičnom hodu ili kretnjama, pogrbljenosti i sl.

Više o slučaju:

https://gdprhub.eu/index.php?title=AEPD_(Spain)_-_PS-00360-2022&mtc=today

Photo from Pexels

#gdprcroatia

Ovog tjedna pojačani nadzor teretnih vozila i autobusa u prometu

U organizaciji mreže prometnih policija država Europe – ROADPOL, u razdoblju od 17. do 23. studenog, na području cijele Policijske uprave sisačko-moslavačke provodit će se pojačani nadzor teretnih vozila i autobusa.

https://www.sisak.info/2025/11/17/ovog-tjedna-pojacani-nadzor-teretnih-vozila-i-autobusa-u-prometu

U Iranu se događa val prelazaka na kršćanstvo!

Nedavno je pet "konvertita" osuđeno na osam godina zatvora zbog navodnog "širenja kršćanske vjere" i "djelovanja protiv nacionalne sigurnosti".

U proteklih godinu dana dobilo čak 260 godina zatvora, što ilustrira rastući strah režima od širenja kršćanstva kroz podzemne mreže kućnih crkava i online zajednica.​

Konvertiti su izloženi stalnim uhićenjima, mučenju, otpuštanju s posla i oduzimanju roditeljskih prava nad djecom. Sudska praksa često koristi optužbe za ugrožavanje nacionalne sigurnosti kako bi opravdala represiju – sudjelovanje u kućnim molitvama, evangelizacija ili prisustvo seminarima u inozemstvu, sve se tretira kao prijetnja režimu.​

Izvještaji Amnesty Internationala i drugih grupa opisuju slučajeve batinanja, psihološkog nasilja i prisiljavanja obraćenika da se javno odreknu vjere. Ova praksa nadzora, prijetnji smrću i bičevanja dovela je do egzodusa stotina iranskih kršćana u europske i američke zajednice, gdje i dalje nastavljaju vjerski život.

Nova nada i tihi rast vjere

Unatoč stalnim pritiscima, kršćanska zajednica u Iranu pokazuje nevjerojatan rast. Više od 300.000 Iranaca formalno ispovijeda kršćanstvo, ali neslužbeni podaci procjenjuju da se broj konvertita penje prema 800.000. Taj rast najbrže se odvija u tajnosti – kroz kućne crkve, neformalne molitvene zajednice i digitalnu evangelizaciju.​

Svjedočanstva iranskih kršćana često govore o osobnom susretu s Isusom, vizijama i slučajnom pristupu Bibliji. Mnogi potvrđuju da, unatoč riziku za život, vjera u Krista donosi unutarnju slobodu i novu nadu.​

Iranski slučaj pokazuje koliko je krhka vjerska sloboda kada režimi koriste zakone i sigurnosne službe protiv pojedinaca zbog vjerskih uvjerenja. Brojna izvješća pozivaju međunarodnu zajednicu da obrani temeljna prava i podigne glas protiv progona, dok istodobno rast tajne vjere u Iranu ostaje najvažnije svjedočanstvo hrabrosti i duhovnog otpora.

Pogledaj na Instagramu
https://www.instagram.com/p/DQR5fHyDHYP/?utm_source=ig_embed&utm_campaign=loading