Zaboravite punjače – ove baterije će trajati godinama! Znanstveni tim s korejskog instituta DGIST, predvođen profesorom Su-Il Inom, razvio je potpuno novu vrstu nuklearne baterije koja bi mogla napajati male uređaje desetljećima – bez potrebe za punjenjem. Tehnologija se temelji na perovskit betavoltažnoj ćeliji (PBC), koja kombinira radioaktivni ugljik-14 s perovskit materijalima za visoku stabilnost i konverziju energije. Uređaj koristi nanodijelce radioaktivnog ugljika (14CNP) i kvantne točke kao elektrode, a sve je ugrađeno u sloj perovskita dodatno ojačan kloridnim aditivima. Zvuči kompleksno, ali rezultat je konkretan: 56.000 puta veća pokretljivost elektrona u odnosu na starije dizajne i stabilno napajanje čak devet sati u neprekidnom radu. Za prototip, to je ozbiljan rezultat. Betavoltažne ćelije proizvode struju iz beta čestica koje nastaju raspadom radioaktivnog materijala. Beta zrake se lako zaustavljaju aluminijem i ne probijaju kožu, što ovu tehnologiju čini sigurnom za korištenje. U ovom slučaju koristi se ugljik-14, koji inače nastaje kao nusprodukt u nuklearnim reaktorima – što ga čini jeftinim, dostupnim i lako reciklabilnim. Uz to, raspada se ekstremno sporo, pa ovakva baterija teoretski može trajati stotinama, pa i tisućama godina. Kako bi poboljšali iskoristivost, tim je iskoristio titan-dioksid, materijal koji se često koristi i u solarnim ćelijama, te ga nadogradio s ruthenijskim bojilom. Beta zrake pogode bojilo, pokreću reakciju, a elektroni se preusmjeravaju kroz titan-dioksid i nastaje struja – u suštini, mini nuklearna elektrana u obliku baterije. Zanimljivo je da je radioaktivni materijal korišten s obje strane – i na anodi i na katodi – čime su smanjeni gubici i povećana učinkovitost. Time je energetska konverzija skočila s 0.48% na 2.86%, što je značajan pomak, iako još uvijek daleko od klasičnih litij-ionskih baterija. Ipak, sve ovo pokazuje smjer. Tim planira dodatno poboljšati oblik izvora zračenja i razviti bolje apsorbere, s ciljem veće snage i kompaktnosti. I dok je trenutna snaga manja, autonomija i sigurnost otvaraju mogućnosti za primjenu u pacemakerima, svemirskim misijama, dronovima i uređajima gdje baterija mora trajati godinama bez nadzora. https://www.neowin.net/news/this-amazing-new-battery-has-life-so-long-you-may-never-have-to-recharge/

Sateliti snimili najnaprednije kineske bombardere na spornom otoku Kina je rasporedila dva svoja nedavno modernizirana bombardera H-6 na sporni otok u Južnom kineskom moru, otkrile su satelitske snimke, prenosi Telegraph. Fotografije koje je snimila tvrtka Maxar Technologies prikazuju dva zrakoplova na pisti otoka Woody, koji je dio arhipelaga Paracel. Snimke su nastale 19. svibnja. Bombarderi dugog dometa H-6 potječu iz 50-ih godina prošloga stoljeća i temelje se na sovjetskom dizajnu, ali su modernizirani te sada mogu nositi i hipersonične i nuklearne projektile. Smatraju se najnaprednijim kineskim bombarderima, a ovo je prvi put u posljednjih pet godina da su stacionirani na tom otoku. Na istim su snimkama također uočena dva transportna zrakoplova Y-20 te zrakoplov KJ-500 u blizini otoka Woody. KJ-500 smatra se ključnim za kinesku sposobnost izvođenja sve složenijih zračnih i pomorskih operacija. Otok Woody nalazi se gotovo jednakoj udaljenosti od Kine i Vijetnama – oko 350 km od kineske, odnosno 400 km od vijetnamske obale. Otočje Paracel već je dugo u središtu teritorijalnog spora između te dvije zemlje. Vjeruje se da se ispod otoka nalaze značajne rezerve prirodnog plina i nafte, iako nije bilo puno istraživanja. Kina je rasporedila dva svoja nedavno modernizirana bombardera H-6 na sporni otok u Južnom kineskom moru, otkrile su satelitske snimke, prenosi Telegraph. Fotografije koje je snimila tvrtka Maxar Technologies prikazuju dva zrakoplova na pisti otoka Woody, koji je dio arhipelaga Paracel. Snimke su nastale 19. svibnja. Bombarderi dugog dometa H-6 potječu iz 50-ih godina prošloga stoljeća i temelje se na sovjetskom dizajnu, ali su modernizirani te sada mogu nositi i hipersonične i nuklearne projektile. Smatraju se najnaprednijim kineskim bombarderima, a ovo je prvi put u posljednjih pet godina da su stacionirani na tom otoku. Na istim su snimkama također uočena dva transportna zrakoplova Y-20 te zrakoplov KJ-500 u blizini otoka Woody. KJ-500 smatra se ključnim za kinesku sposobnost izvođenja sve složenijih zračnih i pomorskih operacija. Otok Woody nalazi se gotovo jednakoj udaljenosti od Kine i Vijetnama – oko 350 km od kineske, odnosno 400 km od vijetnamske obale. Otočje Paracel već je dugo u središtu teritorijalnog spora između te dvije zemlje. Vjeruje se da se ispod otoka nalaze značajne rezerve prirodnog plina i nafte, iako nije bilo puno istraživanja. Sukob s Filipinima Kina je 2012. godine na otoku Woody izgradila grad Sansha, koji Peking koristi za administrativno upravljanje ostatkom otočja Paracel, kao i otočjem Spratly koje se nalazi južnije. Od tada je otok Woody prerastao u urbano središte s oko 2300 stanovnika, a ima i zračnu luku, škole, sud, kino i bolnice. The Asia Maritime Transparency Initiative, projekt u sklopu američkog think tanka Center for Strategic and International Studies, procjenjuje da Kina na otočju Paracel ima najmanje 20 vojnih ispostava, od kojih tri imaju luke sposobne za prihvat većeg broja brodova, a pet posjeduje helidrome. Otočje Paracel također čini strateški trokut zajedno s otočjem Spratly i grebenom Scarborough, koji je Kina zauzela od Filipina u napetom sukobu 2012. godine. U travnju su tijekom godišnje vojne vježbe Filipina i SAD-a pod nazivom Balikatan, četvorica muškaraca postavila kinesku zastavu na pijesak Sandy Caya u otočju Spratly, što je izazvalo žestoku reakciju Manile. Prednost za Peking Mjesec dana ranije, dva H-6 bombardera uočena su iznad grebena Scarborough, netom prije posjeta američkog ministra obrane Petea Hegsetha Filipinima. Vincent Kyle Parada, bivši analitičar filipinske mornarice, izjavio je za Telegraph da je kinesko učvršćivanje prisutnosti u tim područjima strateški opravdano. “Kineska prisutnost na svakom od tih položaja omogućuje Pekingu nerazmjernu kontrolu u Južnom kineskom moru, bilo kroz ometanje gospodarstva, ograničavanje slobode plovidbe ili sigurnost na moru”, objasnio je Parada. Tajming raspoređivanja bombardera H-6 na Paracel vjerojatno nije slučajno. Očekuje se da će britanski nosač zrakoplova sljedeći mjesec uploviti u Južno kinesko more, dok u petak započinje Shangri-La dijalog, najveći azijski obrambeni summit na kojem, prema izvješćima, kineski ministar obrane neće sudjelovati. https://x.com/BigBreakingWire/status/1927972084484911368?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1927972084484911368%7Ctwgr%5E5ce29449f268242e52da2d0e07a3f792309a8f76%7Ctwcon%5Es1_c10&ref_url=https%3A%2F%2Fwww.telegram.hr%2Fvijesti%2Fsateliti-snimili-najnaprednije-kineske-bombardere-na-spornom-otoku-analiticari-tajming-nije-slucajan%2F

Izvršni direktor OpenAI-a Sam Altman udružuje snage s jednim od najpoznatijih dizajnera iz Applea Jonyjem Iveom kako bi razvili nosive uređaje koji će biti u stanju “vidjeti” cijeli naš život. Ambicija nije mala – Wall Street Journal piše da je Altman naložio zaposlenicima da isporuče čak 100 milijuna takvih uređaja. Altman i Ive su dodatno pojasnili da je riječ o uređaju koji će biti neupadljiv, dovoljno malen da stane u džep ili da se drži na stolu. Bit će “potpuno svjestan” okoline i svakodnevnog života korisnika. Za razliku od pametnih satova poput Apple Watcha, novi uređaj neće imati telefonske funkcije, a njegova će glavna svrha biti smanjiti ovisnost korisnika o ekranima. Još uvijek nije jasno hoće li “svijest” uređaja uključivati i mogućnost snimanja, kao ni gdje bi se takvi osjetljivi podaci pohranjivali. Altman je zaposlenicima nedavno otkrio da OpenAI uskoro kreće s proizvodnjom tajnog novog uređaja pod radnim nazivom "AI pratnja.” Vijest o uređaju dolazi neposredno nakon što je OpenAI objavio kako je preuzeo Iveovu tvrtku io za umjetnu inteligenciju te otkrio da već nekoliko godina “tiho” surađuje s njegovim kreativnim kolektivom LoveFrom. Iako cijena akvizicije nije navedena, Altman i Ive su ranije izjavili kako bi vrijednost transakcije mogla dosegnuti gotovo 5,7 milijardi eura. Riječ je o OpenAI-jevoj najvećoj akviziciji do sada. “Ovo je izvanredan trenutak. Računala sada vide, misle i razumiju. Unatoč ovoj neviđenoj mogućnosti, naše iskustvo i dalje oblikuju tradicionalni proizvodi i sučelja.Tim za ‘io‘, usmjeren na razvoj proizvoda koji inspiriraju, osnažuju i omogućuju, sada će se spojiti s OpenAI-jem kako bi intimnije surađivao s istraživačkim, inženjerskim i proizvodnim timovima u San Franciscu. Kako se ‘io‘ spaja s OpenAI-jem, Jony i LoveFrom preuzet će duboke dizajnerske i kreativne odgovornosti u OpenAI-ju i io-u”, istaknuli su početkom tjedna u objavi na stranici OpenAI-a. (Jutarmji.List)

Kina lansirala prvu 10G mrežu na svijetu Kineski grad Xiong’an, smješten jugozapadno od Pekinga, postao je prva lokacija na svijetu s komercijalno dostupnom 10G širokopojasnom mrežom. Ova mreža, razvijena u suradnji Huaweija i državnog operatera China Unicom, koristi najnoviju tehnologiju 50G-PON (Passive Optical Network)koja omogućava brzine skidanja do 9.834 Mbps i latenciju od samo 3 milisekunde. Za usporedbu, standardne 1Gbps veze trebaju 7–10 minuta za preuzimanje 20 GB 4K filma, dok 10G mreža to omogućuje za manje od 20 sekundi. Ova infrastruktura nije samo demonstracija brzine: 10G mreža dizajnirana je za podršku budućim tehnologijama koje zahtijevaju izuzetno visoku propusnost i nisku latenciju. Xiong’an je zamišljen kao "pametni grad" i tehnološki inkubator, a 10G mreža omogućuje razvoj i testiranje inovativnih rješenja u realnom vremenu, od pametnih kuća do mreža autonomnih vozila. Kineska strategija Pokretanje 10G mreže u Xiong’anu dio je šire kineske strategije digitalizacije i tehnološke autonomije. Kina već ima više od 4,25 milijuna 5G baznih stanica, najviše na svijetu, a 10G mreža je sljedeći korak u globalnoj utrci za tehnološko vodstvo. Planira se širenje ove tehnologije na još 168 lokacija diljem zemlje, čime Kina postavlja nove standarde u digitalnoj infrastrukturi. https://youtu.be/wCWJg11e_WE?si=Vc6QOQBbDRArOncj

Njemački AI dronovi mijenjaju ratnu stvarnost Posebna značajka HF-1 je prisutnost umjetne inteligencije (AI) koja može samostalno identificirati, prepoznati i gađati neprijateljsku metu. Ipak, ukrajinske snage za sada još ne koriste ovu autonomnu funkciju. Umjesto toga, dronovi se usmjeravaju prema unaprijed identificiranim ciljevima uz pomoć navođenja koje zaobilazi neprijateljske sustave elektroničkog ratovanja (EW). Njemački HF-1 dronovi imaju mnoge prednosti osim napredne umjetne inteligencije. Ključna prednost je impresivan domet leta od približno 100 kilometara. Ukrajinska vojska navodi da je optimalna zona uporabe oko 50 kilometara, što omogućuje napade na stražnju logistiku agresora. Dron je izrađen od šperploče, zbog čega je gotovo nevidljiv na radarima. Ova nova generacija AI bespilotnih letjelica predstavlja značajan tehnološki iskorak na modernom bojištu. HF-1 dronovi kombiniraju jednostavnost dizajna s naprednim funkcijama, te pokazuju kako inovacije mogu promijeniti tijek sukoba čak i u najtežim uvjetima. Helsing je dobio dopuštenje njemačke vlade za isporuku svojih proizvoda u Ukrajinu u jesen 2024. godine. Očekuje se da će do kraja 2025. godine Ukrajini biti isporučeno ukupno 6 tisuća HF-1 dronova. Otprilike 1 tisuća ovih bespilotnih letjelica već je u rukama ukrajinskih snaga i aktivno se koristi na bojnom polju.

Bespilotne letjelice na bojnom polju Predstavili dron presretač koji će minijaturnim raketama rušiti druge dronove Tvrtka Airbus je predstavila novi sustav za borbu protiv bespilotnih letjelica, Low-Cost Air Defence (LOAD) bespilotnu letjelicu, dizajniranu za presretanje i neutralizaciju dronova i drugih bespilotnih letjelica pomoću minijaturnih projektila zrak-zrak. Za razliku od eksplozivnih bespilotnih letjelica za jednokratnu upotrebu, LOAD je višekratni obrambeni sustav namijenjen učinkovitom poboljšanju sposobnosti protuzračne obrane. Predstavljen na sajmu DWT Unbemannte Systeme X u njemačkom gradu Bonnu, Airbus planira provesti probne letove naoružanog prototipa do kraja 2025.godine, s ciljem proizvodnje u punom opsegu do 2027. godine. Platforma se temelji na dronu Do-DT25, izvorno razvijenom za obuku projektila i simulaciju krstarećih projektila. Prilagođena verzija bit će opremljena s do tri mala projektila zrak-zrak, kao što je prikazano na konceptu Airbusa. LOAD se lansira putem mobilnog pneumatskog katapulta, osiguravajući domet od približno 100 kilometara. Dizajniran je za ekonomičnu proizvodnju i može se povratiti pomoću padobrana za ponovnu upotrebu. Airbus opisuje sustav kao nadgledan iz zemaljske kontrolne stanice, koja koordinira dronovima na temelju radarskih podataka ili slika zračne situacije i stoga može autonomno tražiti, detektirati i, nakon odobrenja njihovog angažmana, boriti se s neprijateljskim dronovima kamikazama, prenosi portal The War Zone. Naoružanje i strateška važnost Iako Airbus nije otkrio točan tip projektila koji će njihov presretački dron koristiti, očekuje se da će sustav koristiti lagane i isplative projektile. Konceptne slike sugeriraju sličnost s manjim varijantama lakih višenamjenskih raketa Brimstone ili Martlet, iako Airbus nije potvrdio konačni odabir naoružanja. LOAD je osmišljen kako bi se suprotstavio rastućoj prijetnji jednosmjernih napadačkih bespilotnih letjelica, kao što su modeli Shahed dizajnirani u Iranu, odnosno njihova ruska verzija Geran, koja se koriste u Ukrajini. Razlika u cijeni između skupih projektila protuzračne obrane i jeftinih napadačkih bespilotnih letjelica postavila je značajne izazove. Airbus napominje, budući da svaka LOAD bespilotna letjelica može uništiti do tri bespilotne letjelice kamikaze sa svojim navođenim projektilima, one su posebno prikladne za ekonomičnu obranu od velikih rojeva bespilotnih letjelica, koje mogu zasititi i predstavljati izazove čak i za složene sustave protuzračne obrane na zemlji. Sustav također ne podliježe američkim Propisima o međunarodnom prometu oružjem (ITAR), što znači da ne podliježe izvoznim propisima SAD-a, a to ga čini dostupnijim europskim i međunarodnim tržištima koja traže neovisna obrambena rješenja. dnevnik.hr

Googleova umjetna inteligencija riješila desetogodišnji problem! Googleov alat za umjetnu inteligenciju riješio je u dva dana problem za koji je znanstvenicima trebalo desetljeće. José Penadés i njegovi kolege s Imperial Collegea u Londonu proveli su 10 godina otkrivajući kako neke superbakterije postaju otporne na antibiotike. To je rastuća prijetnja, koja svake godine odnosi milijune života. Kad je tim Googleovom alatu dizajniranom za suradnju s istraživačima postavio ovo pitanje, umjetna inteligencija došla je do istog odgovora kao i njihova tada neobjavljena otkrića u samo dva dana. Zaprepašten, Penadés je poslao e-poštu Googleu kako bi provjerio ima li pristup njegovom istraživanju. Tvrtka je odgovorila negativno. Istraživači su svoja otkrića objavili 19. veljače na web poslužitelju bioRxiv, pa još nisu recenzirani. Između ostalog, otkrili su kako umjetna inteligencija ima potencijal sintetizirati sve dostupne dokaze i usmjeriti na najvažnija pitanja i eksperimentalne dizajne. To bi moglo smanjiti broj neuspješnih pokušaja i omogućiti brži znanstveni napredak. Ključ za borbu protiv tihe pandemije Antimikrobna rezistencija (AMR) javlja se kada zarazni mikrobi - poput bakterija, virusa, gljivica i parazita - postanu otporni na antibiotike, čineći osnovne lijekove neučinkovitima. Tiha pandemija, kako nazivaju AMR, predstavlja jednu od najvećih zdravstvenih prijetnji s kojima se čovječanstvo suočava jer prekomjerna i zlouporaba antibiotika u medicini i poljoprivredi povećava njenu prisutnost. Procjenjuje se kako je u 2019. godini ubila najmanje 1,27 milijuna ljudi u svijetu. Kako bi istražili problem, Penadés i njegov tim počeli su tražiti načine na koje jedna vrsta superbakterije - obitelj virusa koji inficiraju bakterije poznatih kao kromosomski otoci koji stvaraju kapside (cf-PICI) - stječe svoju sposobnost inficiranja različitih vrsta bakterija. Znanstvenici su pretpostavili kako su virusi to učinili uzimajući repove, koje se koristi za ubrizgavanje virusnog genoma u bakterijsku stanicu domaćina, iz različitih virusa koji inficiraju bakterije. Eksperimenti su dokazali kako su te pretpostavke bile točne, otkrivajući revolucionarni mehanizam u horizontalnom prijenosu gena kojeg znanstvena zajednica prije nije bila svjesna. Prije nego što je itko iz tima javno podijelio svoja otkrića, istraživači su isto pitanje postavili Googleovom alatu. Nakon dva dana dobili su prijedloge, među kojima je bio i onaj za koji su znali kako je točan. To je pokazalo kako je algoritam bio u mogućnosti sagledati dostupne dokaze, analizirati mogućnosti, postavljati pitanja, dizajnirati eksperimente i predložiti istu hipotezu do koje su znanstvenici došli tijekom godina mukotrpnog znanstvenog istraživanja, ali za puno kraće vrijeme. Korištenje umjetne inteligencije od samog početka ne bi uklonilo potrebu za provođenjem eksperimenata, ali da bi im pomoglo da dođu do hipoteze puno prije, čime bi im uštedjele godine rada, piše Yahoo News.

Kažu da je smijeh najbolji lijek – a sada Zagreb ima svoju prvu apoteku smijeha koja nudi dozu radosti bez recepta! Centar Zagreba ovoga siječnja postaje bogatiji za jedinstvenu atrakciju: HaHaHouse, mjesto koje će svim posjetiteljima izmamiti smijeh na lice. Novi muzej svečano otvara svoja vrata na Dan smijeha, 10. siječnja 2025., a za sve posjetitelje bit će otvoren od 11. siječnja, svakim danom od 9 do 21 sat. HaHaHouse, prvi muzej smijeha Centar Zagreba dobio je novu atrakciju – HaHaHouse, prvi muzej posvećen smijehu! Smješten u Gajevoj ulici 7, ovaj jedinstveni prostor spaja humor, umjetnost i tehnologiju kako bi posjetiteljima pružio nezaboravno iskustvo i, što je najvažnije, izmamio osmijeh na lice. Osmišljen u suradnji s domaćim i inozemnim dizajnerima, arhitektima, umjetnicima i stručnjacima, ovaj prostor svojim će maštovitim eksponatima nasmijati i razveseliti posjetitelje od 3 do 103 godine, bez obzira na preferencije po pitanju humora. Andrea Golubić, osnivačica muzeja, ideju za projekt dobila je u želji da ljudima vrati radost i vedrinu u vremenu obilježenom stresom i umorom: “HaHaHouse moj je način širenja radosti i povezivanja kroz smijeh. Oduvijek nosim u sebi želju i potrebu da ljudi oko mene budu sretni, nasmijani i da se osjećaju dobro. Ovaj projekt nastao je iz srca, kao lijek za dušu u sivilu današnjice.“ Dodala je kako je HaHaHouse mjesto za sve koji se žele ponovno osjećati radosno i tu radost dalje širiti svijetom. “Svako novo nasmijano lice naša je mala pobjeda, a svako lice koje nam se ponovno vrati dokaz je da je svijet postao barem malo bolje mjesto”, ističe Andrea. Posjetitelji će ulaskom u HaHaHouse otkriti razigrane instalacije i interaktivne postave koje ih pozivaju na sudjelovanje i dobru zabavu. Među njima glavnu riječ vodi animirani lik Mr. H., sarkastičan i skeptičan vodič koji na humorističan način kritizira ozbiljnost modernog društva, dok ga likovi poput pametnog telefona, “vječnog objašnjivača šala” ili koke koja “malo” kasnije kopča sve fore dopunjuju u prikazu smiješne strane svakodnevice. Doživite smijeh na potpuno nov način! HaHaHouse svečano otvara svoja vrata na Dan smijeha, 10. siječnja 2025., a za sve posjetitelje bit će otvoren od 11. siječnja, svakim danom od 9 do 21 sat. Kažu da je smijeh najbolji lijek – a sada svoju dozu možete nabaviti bez recepta, samo u Muzeju smijeha. Pridružite se i postanite dio prvog poglavlja ove unikatne priče koja će zasigurno biti svjetski poznata! FOTOGRAFIJE: PR

Naučite osnove grafičkog i web dizajna na Petri Online – platformi za online edukacije kojoj možete pristupiti gdje god se nalazili. Savladajte rad u programima poput Adobe Photoshopa i Illustratora, te naučite koristiti HTML i CSS za oblikovanje vizualno privlačnih i funkcionalnih web stranica. Uz stručno vodstvo naših edukatora, pripremite se za karijeru u grafičkom i web dizajnu – jednom od najdinamičnijih područja današnjice!📕 Od osnovnih principa dizajna do naprednih tehnika, Petra Online nudi edukacije koje vas korak po korak vode prema uspjehu. Iskoristite besplatna uvodna predavanja i uvjerite se sami u kvalitetu naše platforme. https://petraonline.hr/edukacije/ #web #grafika #dizajn